Professional Documents
Culture Documents
Uvod U AA 2-Prvi Dio Milenkovic
Uvod U AA 2-Prvi Dio Milenkovic
Slika 2
Ulica (kao i slika 1)
ARHITEKTURA
UEena - istorijska - stilska - savremena - alternativna -
spontana - anonimna - bez arhitekata- prirodna (prirod-
ni oblici: Zdenko StriiiC) - narodna (regionalna, national-
na) folklorna - tradicionalna - nasledna - (dedovska,
pradedovska) - primitivna - potrebna (izraz same potre-
be fivota) - svakodnevna - starinska (Muharem KadiC).
,,Neodredena" arhitektura ili viiiefunkcionalna arhitek-
tura (funkcionalni pluralizam). Arhitektura nesraeunata
na jednu odredenu delatnost - visedelatna arhitektura.
Alternativna arhitektura (vidi Easopis - Revy louisiana
Alternativ arhitektur, 25. juni - 14. avgust 1977. - Hum-
lebaek).
Slika 3
. y rl , .s- p.~!x#plF#?;PX~;F' -.. .#< Ulica u Prizrenu- svaka kuCa ima svoje lice.
ALTERNATIVNA ARHITEKTURA
,,Jedan vid reakcije na funkcionalizam istovremenim
ukidanjem i obnove tradicija izraiava se ljudska teinja
da stvori prostor koji odraiava i podraiava njegovu
IiCnost."
Slika 4
Mesto i kuCa - otvorena igra na terenu.
,,Alternativno graditeljstvo nastaje na ekonomskl
nemoCi, iz protesta, iz rezignacije, ali i iz potrebe 2
promenama, za autonomijom kao sredstvo za obelc
iavanje sopstvenog iivota, kao kritika jedne forma
stitke doktrine i pokret za Stedljivo energetsko grac
teljstvo; bidonville; squtter-housing (to squat (engl.)
EuEati) Drop-cities (drop (engl.) = slutajno) sluEajr
nastale, sklone padu, bilo gde na zemlji, samour,
Bene, improvizovana sklonista koja Eesto prokiSnj
vaju." (izloiba Alternativ arhitektur).
-1
'
.
3
Slika 5
I
Ulica u Prizrenu.
I)..
9
i Slika 6
Ahemativna/marginalna/slobodna igra sa pro-
storom kuCa na vodi u Sausalito (USA).
ANTROPOMORFNA ARHlTEKTURA
Levi-Straussje 1936. godine na Mato Grosso u jednom
selu (Kejara na Rio Vermelha) utvrdio da je polo2aj
sela i kuCa vezan iskljuEio za kosmiCka, socijalna i
telesna pravila. Svako selo moZe se oznaEi kao par,
jedinslvo Neba i Zemlje pa se ovakva struhra otkriva
na svim prostornim nivoima: ,,u pojedinaenim deiovima
sela, rasporedu polja, podeli predela i porodihirn
jedinicama".
AKCIJA U D R U ~ V E N OPROSTORU
M
Osetljivo pitanje ljudskih potreba najpra nas upuduje
na sve vidove ljudske kooperacije i uzajamnog pod-
sticanja kao i na direktne odnose sa materijalnim ob-
jeMima - predmetima upotrebe i oruda. U moguCnosti
smo da, prema filozofskoj definiciji prakse, odredimo i
nage polje interesa, ti.: (1) odnos prema predmetima i
dejshrovanje u socijalnom prostoru obrazuje niz
potreba, a za razlitite oblike prostora u prvom redu
uslove da se potrebe u promenljivom prostoru raz-
vijaju, stvaraju, ukidaju, da se odnosi prema pred-
metima, osobama ili institucijama ne zatvaaju u
idealne sisteme veliCina; (2) socijalni prostor je
vi3eznal5an, promenljiv, iieezljiv, modetira se prema
vrstama ljudskih organizacija; (3) socijalni prostor je
osobeni znak svakodnevlja, osposobljen i usmeren na
ljudsko ponaganje; 4) socijalni prostor orijentige i
motivige, pa se ne more izgradivati samo na nivou
p~imarnihodnosa korisnika i predmeta; (5) svrsishod-
no delanje otvara za prostor niz potreba Eija se
nufnost i moguCnost ne zatvara u sistem, delanje je
podsticajno za uvek nove doprinose, novi razvoj oblika
potreba za progirivanjem njihovog smisla; (6) saznanje
, .
; 1
i
I
I
Slika 7
Putevi istr&ianja u delu akcije korisnika i nje-
govog odnosa brerna znaeajnim jedinicama
o promehljivim osobinama potreba iziskuju POTREBU prostora
prabenja i organizovanog ispitivanja njihovih razvojnih
mogubnosti - Mo sve znaCi da cilj nije u izgradivanju
zavrgenih modela.
lzneti stavovi su jedna gira objektivizacija osnovnih Cin-
jenica, drugtveno proverenih i osnaienih zakljuEaka; to
vodi utemeljenju dela teorije potreba u oblasti arhitek-
tonskog projektovanja. Tako se osigurava zadovolja-
vajubi uticaj standarda - kao nastojanje i rnogubnost a
da se pri tome ostavlja svakom projektantu, u svakoj
situaciji, otvotena debata sa prolaznim vrednostima na
osnovu kojih se saeinjavaju prostorne jedinice i
sklopovi. Naime, radi se o graniCnim vrednostirna
socijalno utvrdenim, ispod 6ijih granica, drugtvo ima
razloga da se 9titi. Ovakav postupak zahteva Sire
drugtveno organizovanje da bi se obezbedili uslovi
samorealizacije projektovanih okvira iivota, Cime bi se
utvrdilo i mesto teorije potreba u procesu odluCivanja
o prostoru. Razmatranje se svodi na odluCivanje o
predmetima, uCe5ku korisnika i odgovarajukih naCina
udruzivanja ovih (institucija). Osnova svakog daljeg ra-
da u oblasti stvaranja prostora posebno je u podacima
koje na donosi naCin svakodnevnog iivota.
Svakodnevni fivot nije ni obrazac ni formula za usperj-
no regenje, vek vige podsticaj za organizaciju stalnog
prakenja svakodnevlja, utvrdivanja i razvrstavanja sli-
Cnosti situacije, koje dozvoljavaju da se obrazuju za-
kljuCci. Tu spada i pravo uCe5ka korisnika iz Cijih situ-
acija smo duini da crpimo tipihe oblike prostora,
,,spoljne i unutragnje" granice u kojima se odredeni
tipovi grupisanja pojavljuju, 0 shemama unutragnje or-
ganizacije, u profesionalnom poslu oslanjamo se na
trezor same profesije da bi smo lakge i slobodnije
mogli da uCestvujemo u izboru, Ciji su temelji u prake-
nom, poznatom, razumljivom i ocenjenom svakodnevlju.
Odgovori koji se oCekuju, koji se ocenjuju za potonju,
pravilniju primenu u organizaciji stanovanja, prema
izloienim pitanjima, ne mogu biti stvar jedne discipline.
Citav niz disciplina utestvuje u dobijanju i obrazovanju
podataka da bi se potom, obradom u okvirima teh-
niCkog tima, uCinili pogodnim za izjagnjenja najgireg
auditorijuma - dakle, korisnika. SliCno postupku u
filozofiji, gde se fundamentalna pitanja filozofije smisla
ne iscrpljuju filozofijom smisla ve6 samo kroz posebne
discipline, ova bi se tema u njenim girokim disciplinar-
nim odeljcima iskazivala samo u nauci o prostoru, koja
bi objedinjavala njegova osnovna znaCenja, pri tome
njegov fiziCki okvir, podruCje arhitekture, zadrialo bi
svoju disciplinarnu ogranieenost a to je problem forme,
dvostrukog smisla i delatne strane prostora.
- svet stvari
delatna 1 rPOTREBE - akcija u socijalnom
strana prostoru
- organizacije
- rahvakera povrSina
T
FORMA ANALIZA - ogr.=c'u?no
RADNIH - ui<ijuEeno
MESTA
smisao
TIPICNE
ORGANlZAClJA
ELEMENT RADNO MESTO JEDlNlCE SK LOPOV l
ANAUZA PROGRAMA
Polazni deo procesa projektovanja u sr&mju osnov-
nih podataka o namerama gradnje i uslovima.
ANAUZA POTREBA
Lista utvrdenih stanja i pondanja u budubm svako-
dnevlju (predmeti, osobe i institucije). Utvrduje se izvan
arhitekture na osnovu Cega arhitekt sastavlja listu rad-
nih mesta (naziv, velitine i poloiaj u u2em i girem
prostoru).
mDNO MESTO
c7 - NIVO ELEMENTA b-PO0ACl 0 Q D N W MESTU
Slika 10
o ~zooqVELI~INA-ZAHVASIENA
Osnwne pretpostavke za analizu potreba. G POVPSINA
R VEZE U NEPOS EDNOJ OKOLINI-
A SAOSTALIM %
e DELATh- K m u N I u T i v -
:
0
NA-VIZUELNA
PEQSTO@A KLIMA
KONFOe
VlZUELNl
TOPLOTNI
WDUSNI
AKUSTICKI
Slika 11
Analiza radnog mesta na dva nivoa: element i
radno mesto i uslwi ogradivanja i ukljutivanja
ANDRON Slika 12
Deo grCke muSke k u b - andron odmeren
Prostorija za mugkarce u grEkoj kuCi i GINEKION, deo mestima 3x6 s t o p rekonstrukcija prema os-
za iene u ist0j kuCi. n w i iz Olinta (slika 13) - autor E. I. Evdoki-
mwa
-
Slika 13
AJVAN
(Loda, portik) trem (Sr. Azija) - prema ruskom kaziva-
nju (VIA/Moskwa, 1970).
AMAM, HAMAM
Jednodelno ili dvodelno (mugkol2ensko) kupatilo,
javno - nastao na tradiciji rimskih termi.
AMBAR (hambar)
Poseban objekat u seoskom dvoriftu za Euvanje
zrnaste hrane.
AVUJA
DvoriSte, kuCno dvoriSte, ogradeno zidom (juzna
varijanta: u muslimanskoj kuCi ono je opasano zidom i
tremovima, sa tekuCom vodom) tokovima Eiste i prljave
vode kao nekada u Prizrenu - ovakav sistem snab-
devanja vodom, zapravo moguknosti 2ivota u gradu na
regulisanom sistemu Eistih i prljavih voda, dao je tim
gradovima i naziv hidrauliEni gradovi. U istoj kuCi po-
stoji muSka i f enska avlija. Slika 17
,,Trudim se da mi je avlija Eista i ubava." (Okolina Aman (hamam) u Brusi (prema Ulya Vogt-
G6knil: Turquie ottomane).
Leskovca).
Slika 18
Ambar sa podruCja Zapadne Srbije izgraden
od blvana sa zidovima od pletera - pokrov
1 slama osigurana motkama - lemezi - sutelje-
nih u vrhu krova (foto Z. PetroviC).
Slika 19
Avlija - dvoriae u naSim jurnim pokrajinama:
Prizren-situacija stambenog bloka kod Bogo-
rodice LjeviSke sa 16 domatinstava, dvoriSta i
odgovarajuCim ekonomskim objektima. Kara-
kteristiean je poloraj nurnika kraj ulaza u
dvoriae i njegova povezanost sa Citavim sis-
temom kanalisanja prljavih voda. I ovde je
dosao do izrdaja princip zatvorenosti i slo-
bode poroditne teriiorije.
Slika 22, 23
Jedan od malobrojnih danskih arhitekata koj.
su prihvatili ideje funkcionalizma 1920-ih godi-
na - Mogens Lassen: porodiEna kuCa ing.
Ish8y, 1934. plan tri nivoa i pogled spoljnji i
unutrenji sa svim odlikama prerna manifestu
Le Corbusier-a; pet tataka nove arhitekture:
stubovi - krwlterasa - slobodan plan - prozor
po du2ini - slobodna fasada.
Uoi5ljivost organizacionog i materijalnog sastava jed-
nog sklopa, (pojava grupne forme tipienih jedinica, izlaz
komunikacijskih i instalacijskih poteza iz ,,tame" u prvi
plan sklopa). Zasnovan na delu Mies van der Roha i Le
Corbusier-a, interpretira njihovu itelektualnu jasnoCu'
jasnoCom konstrukcije i materijala. (Alison i Peter
Smithson: Hunstanton School, Norfolk 1954 Le Cor-
busier: Jaoul maison. Neuillv. 1954-1 956 itd.).
Slika 24
Jedan brutaliiCki prilog: James Stirling i James
Govon Ham Common, London 1958. godina
BAD^
Otvor na krovu za odvodenje dima.
Slika 25
Stambena jedinica u Prizrenu: poloraj banji-
celkupatila u pripremnom bloku: ulaz, voda,
vatra prema vibdelatnom prostoru celodnev-
nog boravka (dan-nd).
Slika 26
Ansambl Begova bezistana i TaSlihana u
Sarajevu (prema Dremal Celi~u).
BANJlCA
Kupatilo u okviru stambene jedinice (sobe) - (vidi
stambena jedinica).
BEDESTAN
Pokriveni trg (Turska).
BEZlSTAN
Slika 27
Podloga i ispuna bondruCnog zida sa ot- Pokriveni prostor za prodaju,
vorima za proztore (grad Prizren). ! z I x z x :- - r
0 1 2
BONDRUK
Konstrukcija zida primenom drvenog skeleta i ispune.
BRVNARA
KuCa zidana brvnima gradena od brvana.
... brvnare su kuCe Sumovitih krajeva i najvisih naselja.
One su uvek celom duiinom na kamenom zidu koji je
obitno visok oko 50 cm. Grade se tako da se po
kamenom temelju polaiu brvna koja se na uglovima
veiu usecima. Brvna su tetvrt tesana ili strugana. Tako
se gradi zid do visine od 2 m. Po takvom zidu polaiu
se ventanice, a po njima poprehe grede, ali samo na
onom delu koji je odreden za sobu. Na takvu osnovu Slika 29
Brvnara zlatiborskog kraja, dvodelna sa
,,kuCom" i sobom sa svim karaMeristiCnim
elementima postavljanja na teren i njenog
konstruisanja (crtei: Ranka Findrika).
Slika 30, 31
Prenete sa svojih staniaa i izgradene na
tradicionalan naCin u etnoperku Sirogojna raz-
ni tipovi dvodelnih brvnara (projekt i realizacija
Ranka Findrika).
stavlja se krov koji Cine drvene daske ili gindra. Ti su
krovovi veoma visoki i strmi, i obitno su na Cetiri krila.
NajobiCnija brvnara sastoji se od dva odeljenja, sobe i
ognjigta; obiCno imaju dvoja vrata, Ceona velika i
naspramna mala. Ognjigte je od ilovaCe i podignuto na
sredini ili uz sobnu pregradu. (Spiro Soldo: Tipovi kuCa
i zgrada u predagnjoj Bosni i Hercegovini, Beograd,
1932).
... dvodelna dinarska kuCa poznata je kao ,,brvnaraW.U
naslovu (Dinarska dvodelna kuka) je izostavljena i ta
oznaka, iz prostog razloga Sto se dvodelnost plana
kuCe i t i p i b n naCin njenog smegtaja uzdui po strmini,
ne odnosi samo na kuCe drvene strukture. lsti tip kuke
gradi se u Crnoj Gori potpuno od kamena, sa drvenim
ili slamnim krovom, a u Sumadiji, gde je takode us-
vojen dvodelni plan, uobiCajena je Catma (bondruk)
kao struktura kuCe i blago nagnut Ceramidni krov.
Dalje, upotreba oznake ,,brvnaraW ne bi potpuno
odgovaralo. Podrazumeva se da je brvno deblo
pribli2no kvadratnog ili okruglog preseka. Samo u
primerima najstarijih kuCa s poCetka devetnaestog
veka radi se, zaista, o strukturama od brvana dimenzija
oko 16/18 ili veCi. Struktura obimnih ,,zidovaM svih
novijih ,,brvnaraWje sastavljena, u stvari, od mnogo
tanjih talpi, dimenzija 6/20 ili 9/25 cm vrlo retko do
debljine od 12 cm. Prema tome, vise opravdanja ima
naziv za te struMure ,,talparaW.Ali oznaka brvnare vek
je najgire odomaeena (Jovan Krunib: Dinarska dvodel-
na kuCa, Ufice, 1983). U prilog tezi Jovana KruniCa je
nalaz Sretena VukosavljeviCa da se u Sumadiji talpare,
talpinjate raCunaju u brvnare (Sreten Vukosavljevi6:
Sociologija stanovanja, Beograd, 1965).
BROJ
1 - badnjak se s e b jednim zamahom. ,,I on goni
jedan twar blaga"; 2 - &a srca imao je narodni voj-
voda M o d l o ; 3 - tri m a gro2da valja okusiti na
Preobrdenje; ima tri svega: jedan na nebu, drugi na
zemlji, treCi pod zemljom, ,,Bez tre6e (zdravice) nema
sreCe" ,,Tri puta Bog pomde" ,,I dr2ase velika bden-
ja za tri dana i tri no& tavne." ,,Valja sablja tri careva
grada"; 4 - b t i r i bika dr2e zemlju na svojim ledima,
,,britku sablju prebi na Eetvoro" ,,dade haber na Cetiri
strane", 5 - car svih ljudi imao je pet dugs; 6 - Ses-
toglavi zmaj, gestokrili andeo, ,,Evo ima 5est godina
dana kako tebe dvorim, gospodaru"; 7 - sedam
nebesa, vilinskih izvora, divova u peCini, d d a j a sa
sedam glava, ,,Rujno vino piju od sedam godina", ,,Ja
tavnovah za sedam godina", 8 - osmo je dete sreCa za
k u h i napredak; 9 - Bog je na devetom nebu, devet
Jugovih, ,,Donesi mi suve drenovine sa tavana od
devet godina"; 10 - ,,Gradio bi deset manastira"; 11 -
,,Na Radu su jedanaest rana", 12 - ,,On se rukom u
d2epove masi, te izvadi dvanaest dukata", bilo je
dvanaest apostola; 40 - pominje se u biblijskom
predanju vreme trajanja potopa, ili Mojsijevog boravka
na Sinajskoj gori isti broj godina lutali su Jevreji po
pustinji, spaljeno je 40 muCenika; isti broj dana luta
duSa mrtvaca oko svog stanista; u to vreme ljudi se ne
briju i gigaju, itd.
BUNAR
je mesto ulaza u ,,donji svet" - ovde se noCu sa-
kupljaju davoli.
Bunar.
BOJA -%
Turski naziv dok narod k d e mast (mastiti - bojiti).
Crvena gtiti od demona, uroka i zala; bela - u proslosti
je bila znak Salosti, negde je bila i znak starosti,
telesne iznemoglosti ili duSevne skrusenosti; crna -
ima magihu, zdtitnu moC, ,,Ona je utuk na demona,
duhove, b i b i uroke!"; 2uta - ima dvojako znahnje:
fivota i napretka, ali i kao znak nemoCi, bolesti i smrti;
plava - znak beskrajnosti; zelena - znak napretka, buj-
nosti, sv&amsti iveselja.
CIAM
Congres lnternationaux dBArchitectureModerne 0s-
novan 1928. godine u La Sarraz-u (Svajcarska). Frankf-
urtskim statutom (Ciam, 11, 1929) utvrdena su tri nje-
gova organa: 1. Kongres, 2. CIRAC, Medunarodni ko-
mitet za probleme savremene arhitekture i 3. Radne
grupe za posebne probleme (arhitekti sa specijali-
stima). Za procenu njegovog rada pomenimo sledeke
skupove: IV kongres novembra 1933. godine donosi
La- charte dlAthenes, &anu u Francuskoj 194111943;
1951. godine na Vlll kongresu u Hoddsdone-u na in-
icijativu aktivne i mnogobrojne engleske grupe Mars
obraduje se tema: Jezgro, fizitko' i psihiCko srce grada
- naselja - tako se Ciam prvi put suoCava sa psi-
hologijom odnosno urbanom sociologijom, a Sto je
trebalo da se okonCa izdavanjem nove karte, sada La
charte de I'habitat. 1952. godine gvedcka grupa na
kongresu u Singtaunu istiCe: ,,Grad je zajedniCko me-
sto i kuCa urbana je zajednitko stanovanje". X kon-
gres je odr2an u Dubrovniku 1956. godine sa temom
Habitat Cime se 2elela onemoguCiti mlada radikalna
grupa u okviru Ciam-a iz Team Ten (Backema, Candil-
lis, Gutman, Alison Peter Smithson itd.). Na kongresy u
Otterlou (1959. godine) doglo je do razilaienja ideja
koje su nosili Team Ten i osnivaCi - Le Corbusier, S.
Giedion, W. Gropius napugtaju kongres, te se time i
zakljuCuje aktivnost ove svetske grupacije (vidi struk-
1
I turalizam).
(
CENTAR OKUPWANJA
Mesto u prostoru/prostoriji, jedne ili visedelatne na-
mene, za opgtenja odredene ili spontano nastale gru-
pe Ijudi.
CENTRALNA KONCEPCIJA
SimetriCan sklop u Cetiri smera.
Slika 33
Poslwni objekti Cikake Skole (1,2- Holabird i
Roche, 3 - Sullivan, 4 - Bumham i Root's).
Slika 34
Vila Rotonda (1-1 567) A Palladio (Andrea
di Pietro Monaro).
Slika 37,38
Na dva razlieita kraja sveta razmena i kupo-
prodaja se vr5i u dva sliCna ambijenta (Luzhi
Kina i CarSija u Prizrenu).
CENIFNKENEF
Nuinik.
CERPIC
Opeka suSena na suncu.
CIFLUK
Feudalni posed.
Slika 39
Deo sela Vodno kraj Skoplja (SruSeno zbog
podizanja hotelskog kompleksa - foto sluf ba
UrbanistiCkogzavoda Skoplje).
Slika 40
lmanje feudalnog gospodara Avzi-paSe kraj
Skoplja, podignuto u prvoj polovini XIX veka:
Cifluk je naselje na poljskom imanju koji se
sastoji od: stana posednika, kuCe seljaka, Civ-
Cija i ekonomskih zgrada. Ovakva vrsta pose-
da bila je naroCito razvijena u ravniCarskim
krajevima Turske (snimak prema radu Konaci i
Ciflik Avzi-paSe u Bardovcu kod Skoplja pro-
fesora Branislava Kojica).
DELATNOST
Sve Sto ljudi rade sami ili sa predmetima/orudima.
DELATNA SHEMA
Shematski nacrt na osnovu polariteta ogradeno/uklju-
Ceno koji pokazuje sadriaj, veze, centre okupljanja i
transformacije buduCeg sklopa.
Slika 41
Delatna shema za obrazovanje nekakvog
sklopa - osim saddaja do veze ovih delova,
ona donosi i bli2e podatke o poloraju ptema
prirodi, (sklopu i centrima okupljanja, transfor-
macije kao znatajnim taCkama jednog sklopa.
DELATNA GRUPA
Zajednica zona zasnovana prema prirodi procesa
budukeg sklopa (vidi UUAA - strana 110).
DELATNE LlNlJE
Princip vezivanja radnih mesta u neprekinute, obiCno
obodne poteze, a za dobijanje boljeg odnosa
zauzetog slobodnog prostora, za njegove buduCe
promene (vidi UUAA - strana 72).
DlMENZlONALNl SISTEM
Pre uvodenja metarskog, pokazuje otiglednu
povezanost sa potrebama korisnika, proistiCuCi iz
karakteristienih veliEina njegovog tela: prst, dlan, sto-
pa, lakat, korak itd. Nastali su kao najoeigledniji i naj-
prirodniji elementi uporedenja i stekli univerzalnost
upotrebe.
DIMENZIONALNA ANALIZA
Postupak za utvrdivanje velieine i odnosa svih dejstvu-
juCih faktora u jednom procesu.
DIMENZIONALNA KOORDINACIJA
Pogodan izbor dimenzija elemenata i sklopova u svrhu
njihovog uzajamnog sklapanja ili zamene.
DlMENZlONALNl STANDARD
Onaj koji se odnosi na odredbe o dimenzijama.
DOGADAJ
UtvrUen odnos delatnosti toveka sa ili bez oruda ili
predmeta u prostoru.
,,Dogadaj - Osnovna Cinjenjica za Culni svet je jedan
dogadaj. Ono $to mi opaiamo jeste specifiEna odlika
jednog mesta u toku jednog perioda vremena. To je
ono Sto podrazumevamo pod dogadajem." (Mihaj-
lo MarkoviC).
Slika 42
Projekt za tepih naselje kraj Beograda (Ill na-
grada - (projektanti E-Bm) ,,Aka Covek mofe
za trenutak da izade napolje, ma koliko prostor
bio mali, da baci pogled na neb0 i oseti miris
zemlje, drveCa i cveCa, bite mu lakSe da pod-
nese pritisak straviCne veliCine i prenatrpanosti :
gradskog 2ivota (ameriCki arhitekt Laurens
Halprin).
F .
Slika 43
KuCe u Krensdorf-u arhitekte Otmar Hasler-a:
ovo se smatra pravim odgovorom na razbija-
nje strukture mesta, jer se kuCa osniva prema
poznatoj i oprobanoj tipologiji, orijentiSe se na
. arhetipske elemente okoline.
DVORISTE
OgraniCena teritorija porodiCne autonomije (za jednu
+
porodicu - stan dvoriste = kuCa, za veCi broj poro-
dica zajedniCka kuCa).
Seosko dvoriste, po pravilu je izdeljeno prema delat-
nostima: kuba, skladiste, staje i zemlja za obradu. Do
XX veka ova se organizacija razlikovala prema
regionima; danas se op&a ujednaeavanje grupisan-
jem svih objekata i podelom na Cisto i ,,prljavo"
dvoriste.
DOMUS
Gospodska kuCa u vreme Rima, ogradena zidom
prema ulici dok su sve njene prostorije bile okrenute
prema unutrasnjem dvoristu, atrijumu, centru poro-
diCnog iivota u starije vreme. Kasnije, pojavom peris-
tila, atrijum dobija samo ulogu predsoblja sa kapelom,
zastitnika porodice i nekim drugim vrednim pred-
metima. ,,Odaje koje su vodile na peristil nisu imale
tradicionalnu namenu, kao Sto je to bio sluCaj sa
odajama koje su gledale na atrijum, nego su mogle
sasvim slobodno da se upotrebe za spavabe sobe,
sobe za prijem ili za trpezariju."
DOKSAT (erker)
Deo kuCe istaknut izvan ravni zida, izgraden na
drvenoj konzolnoj konstrukciji.
,,Pod nama je pola doksata
Sednemo na njega i sreCni smo!"
(Turkija zabeleiena u RadoviSfu: Marija DukanoviC)
Turkija (Turku) = pesma; Ijubavno-erotske i posve-
Cene prirodi, ali ima i vojniEko-ratniEkih turkija).
DOLMA
KuCa od naboja; prostor izmedu drvene oplate se
popunjava blatom ili blatom i Sljunkom. U Vojvodini,
gde imamo kuke od Cistog zemljanog naboja, ove se
grade bez oplate sa plevom, a nekada i ojaEanih Slika 45
uglova. Po izradi zida urezuju se potrebni otvori, a cela Divanhana u Stocu - centralnom delu trodelne
se kuCa kreEi. organizacijp kuCe (autor Ahmet HadroviC, 1984).
Slika 46
D2onlagiCa k u h u Musluk-mahali u FoCi - po-
lo2aj divanhane na spratu (prema Aliji BejtiCu).
Ugradeni orman.
Slika 50, 51
Muslimanska bogomolja za zajednitku molitvu ali is-
tommeno i centar muslimanskog druStva: mesto gde Dimnjak - u razliCitim oblicima i materijalu sa
ciljem dobrog delanja i suprostavljanja vaz-
se izvrihvaju politiEka saopgtenja i znatajni proglasi, duSnim strujama. .(Motel u Svilajncu, projek-
nekada i sudnica, 3kola, izueavanje muslimanskih tant: E. MilenkoviC)
nauka i sliCno. Stalno otvorena, ona je prostor raznih
druStvenih akcija i individualnih meditacija. Neki je
oznatavaju nastavkom grCke agore i rimskog foruma
pa se ne mofe uporedivati sa hriSCanskim hramovima.
OCigledno da se i ovde nalazimo pred modelom
vigefunkcionalnog prostora koji po svojoj organizaciji,
u najboljim primerima, spoj zatvorenog prostora i
ogradenog, zasenCenog dvoriSta je samo nastavak, u
veCem obimu, teme kuCe. Po tipu izgradnje, raz-
likujemo arapsku diamiju - dvorane sa stubovima -
hramovi hri9Canski pretvoreni u diamije; iransku
diamiju sa Cetiri ivana (vidi ivan) i tursku sa kupolnim
regenjem. Osim ovih postoje mnogi varijeteti.
' Slika 52
I Plan Sulejmanije u lstanbulu (1550-1556)
sklop Sinanove dramije je rezuttat veze tradi-
cionalnih iskustava Vizantije i mnogih istoCnih
modela, Cija slofenost poCiva na sabiranju i
wedavanju jedne proste geometrijske forme. I
pored toga zavidna dinamika celokupnog pro-
stora u Citavom prohodu kroz objekt svedoCi i
o stepenu razumevanja veCitog problema
slobodnog prostora u Cvrstim okvirima zdanja
(plan prema Ulya Vogt-Geknil).
Slika 53
Aksonometrijski prikaz dfamije Rustem-paSe
u lstanbulu - prikaz sklopa prostih geo-
metrijskih formi (plan kao slika 52).
... I .. I,.
EKOLOGIJA
Re6 potiEe od grEke reEi oikos dom, staniSte. Ona je
kao deo biologije zasnovana teorijom o evoluciji iivih
bika Charles Robert Darwin-a (1809-1 882) jer je iska-
zivala ekologko shvatanje o uzajamnosti odnosa svih
iivih biCa medusobno kao i prema svojoj okolini; ,,u
sugtini, svi oblici iivota medusobno su vezani finim
kompteksnim vezama koje podrazumevaju izvestan
stepen stabilnosti i medusobnog dinamiCkog recipro-
citeta". Formalno, ekologija je sredinom XIX veka nas-
tala radovima nemaEkog prirodnjaka Ernest Haeckel-a
(1 834-1 919), velikog pobornika Darwin-ove teorije;
medutirn prve ekologke poglede imamo veC u GrEkoj u
brizi stvaranja zdravih ljudskih naselja, u prilozima
filozofa Aristotela i Hipokrita ili u drugim akcijama
zabrana, prvih normativa za zaStitu iivotne sredine,
zabeleienih u Rimu, Vizantiji, srednjem veku ili u vre-
menu Preporoda.
Teme ekologije i pre svega metod njenog proueavanja
veoma je blizak savremenom shvatanju procesa pro-
jektovanja gde... ,,problem nije u . irvesnom tipu
stanova ili kuka, vek u celokupnom tipu sredine". Po-
smatrajubi pojedinaEno objekat ili deo sredine kao
jedan tip iti zajednicu struktura njihovo dejstvo
autonomije i opstanka u zajednici, uz svu pro-
menljivost i samoregulaciju, uvek se izraiava i kao
specifiEna hijerarhija, a Sto je tajednieka osobenost
ovih istraiivanja.
Savremeni problemi rivljenja uticali su na razvoj novih
oblasti ekologije: ekologija lSoveka ili humana eko-
logija, ekologija zagadenih 'sredina, radijaciona ekolo-
gija, sisternska ekologija, ekologija urbane sredine itd.
ELEMENT
PovrSinska jedinica - prvi stepen delatne analize
obrazuje ga medusobni odnos triju faktora: korisnik,
upotrebni predmet, kretanje dogadaj.
Gradevinski element je telo gde, u smislu sastavljivosti
(komponibilnosti), njegove tri dimenzije nisu uvek jed-
nako znatajne.
Slika 54
Osnwne pretpostavke u analizi elementa, re- ELEMENT OSNOVNI
bnje odnosa meUu aMerima koje se poka-
zuje i kao posebna studija predmeta, pona- Komponenta predvidena da bude deo sloienog ili
bnja korisnika i komunikacija. funkcionalnog elementa.
ELEMENT SLO&N
Komponente sastavljene iz vi3e profila ili osnovnih
elemenata i gradene tako da budu deo funkcionalnog
elements.
-
ELEMENT SPOJNI A-B
A<B
A>B
Spojno sredstvo oblikovano kao poseban elemenat
Cije su sve tri dimenzije odredene.
-
-.-
--'
ELEMENT SISTEM
Gradevinski element nastao kao deo uslovljenog
polofaja i uloge u sklop sistemu.
'j
Slika 55
Elementi kompozicije prevedeni u objekt
Deo principa kompozicije: oblik linija, povrsina, narodne arhitekture (rad studenata arhitekture
volumen, veliCina, intenzitet, boja, interval. u Beogradu).
Slika 56
Dva plana (projekt Saint-Die Le Corbusier-a i
.. Parma) koji ilustruju odnos izgradenog prosto-
. re i njegovog okru2ja (primer prema Colin Ro-
we i Fred Koetter: Grad. Kolaf, Gradevinska
knjiga, Beograd, 1988).
Slika 57
Jedna zabeleSka o formi - ono Sto se vidi na
licu mesta
FORMA
lik, oblik, lice, stas, lepota, slika, osnova, naEin, vrsta,
spoljaiinjost, model.
GrEki eidos, morfe svojevrsni naEin eksponiranja jednog
sadrzaja koji taj sadrfaj i Eini posebnim, umjetnickim.
Veoma je pogreSno, takode, svoditi forrnu samo na ne5t0
vanjsko. Tako je forma umjetnitkog dela jedan od bit-
nih elemenata umjetniEkog dela. (Predrag Vranicki).
FORUM
Trg, trzi3te to je bilo prvobitno va3ari3te, a kasnije
postaje reprezentativniupravni centar grada (A. Deroko).
Proces ili aktivnost koju vrgi jedinica ili druga oSamo-
staljena (prostorna) vrednost.
FUNKCIONALNI STANDARD
Onaj koji odreduje obavezne delatne karakteristike.
FUUKCIONALNA SHEMA
- vidi delatna shema.
TRADICIONALNA ZNANJA I UMENJA
FURUNA
Pee.
BELESKE
GRADSKl PROSTOR
Razjasnjenje pojma gradski prostor (ne razmatrajuki
njegove estetske vrednosti) zahteva da pod tim poj-
mom razumemo sve oblike praznog prostora koji se
pojavljuju izmedu kuCa u gradu i ostalim naseljenim
mestima (Rob Krier: Stadtraum - Universitet Stuttgart,
1975).
Slika 58
GRADOGRADITEWSTVO Grad Ming-Tang, Kina.
Slika 59
Termin nastao posle 1945. pod sovjetskim uticajem, a Grad Dubrovnik - sklop jedinica i druStvenih
u zamenu za urbanizam ili izgradnju gradova. znamenja.
GRADlTEWSTVO
Ne prihvatajubi podvojenosti izmedu arhitekture i ur-
banizma, izvesni autori nalaze spas u predloienom
terminu - graditeljstvo - pod kojim se podrazumevaju
sve vrste delatnosti u izgradnji fiziEkog okvira.
W dimenzionalnom smislu:
gornja (najveka moguka),
donja (najrnanja moguka).
GRADEVINSKI STANDARD
Vidi standard
GRADEVINSKI MATERIJAL
Materijal za izgradnju.
GEOMETRIJSKI NIZ
Niz brojeva kod kojih se svaki Clan dobija iz prethod-
nog Elana rnnoienjem sa jednim stalnim faktororn.
GRUPISANJE
Sistem grupisanja iskazanim u dejstvu para ogradiva-
nje: ukljutivanje definisani su odnosi u postojekim ste-
penima izgradnje sredine, pa se forrna ovde pokazuje
kao svojstven znak, obelerje, netto tto nam pomaie
pri raspoznavanju. ZakljuEci o formi mogu se iskazati i
ostalim svojstvima tipiCnih organizacija; odnosom
jedinica i mnoStva regulisane su vrednosti velikog i
malog plana, odnosima u jednoj ili izmedu viSe masa.
Drugo svojstvo, odnos individualne i kolektivne sfere,
postavljajubi naEine grupisanja, okupljanja ili samovan-
ja, odreduje jedinicu i ostale veliEine u njihovoj suStini
- postavlja sve vidove forme.
GRUPISANJE - GRUPA
Okupljanje ljudi i sredstava (zajednica radnih mesta)
zajednica ljudi sa ispoljenim ciljem.
TRADICIONALNA ZNANJA I UMENJA
GRADENJE
(Tehnika - izvestaj sa terena - podrutje kod LeposaviCa)
Gradevinski materijali su: kamen, dwo i blato. PeEena
cigla je retka pogotovu kad je CerpiE u ovirn krajevima
takode retkost. Temeljni zidovi koji kod kube imaju
tipsku iemu su od kamena, dok su kod ostalih
zgrada: staje i ostale ekonomske zgrade, dosta
zakrfljali, a neki put se jedva i naziru. I kod starih kuCa
su temeljni zidovi veoma ~ l i t ktako
i da drvene grede
temenjaEe skoro le2e po zemlji. Horizontalna izolacija
ili bilo kakva druga smigljena zaStita objekata od vlage
apsolutno ne postoji Cak ni kod objekatq c)anas zi-
danih.
U prizemlju je i Eeoni zid ,,kuCeV iza ognjiHta takode u
kamenu dok su svi ostali delovi konstrukcije drvenog
skeleta sa razlititim ispunarna pot5ev od pletara
debljeg uvijanog granja ili tanko cepanih dasaka
,,latniWoblepljenih malterom od zernlje i pleve sa obe
strane, pa sa prikovanim ,,latnama" sa jedne i druge
strane. Drvene talpq debljine 5 cm su ispuna drvenog
bondruka u delu ,,kuCeH. Konstrukcije zidova ostalih
zgrada koje nisu namenjene stanovanju su kao i za
stambene tgrade, samo sa nebrifljivim malterisanjem
u blatu i to naroCito unutarnjih zidova.
Krovna konstrukcija svih objekata je drvena, u vekini
sluCajeva sa predimenzionisanim profilima grade.
Krovni pokrivaC jog uvek je najtesbe slama pritisnuta
drvenim gredicama ,,lemezimaW.Ima primera da je i
novi krovni pokrivaC crep postavljen na staroj krovnoj
konstrukciji i pritisnut ,,lemezimaV.
Elementi otvora, uvek orijentisani ka minimalnim Slika 61
dimenzijama u konstruktivnoj postavci, su nepromen- Kako nastaje kuCa.
jeni na Citavoj teritoriji. Dimenzije i spojevi okvirnog
rama krebu se od 3,s do 5 cm sa provodenjem istog
postupka u savladavanju tehniekih problema kod
razlieitih horova: odnos preklopne daske koja pokriva
spoj rama i zida kao i elementi krila. Prema vrsti imamo
pretefno dvokrilne prozore sa otvaranjem prema spol-
ja oko vertikalne osovine mada smo naigli i na kom-
binovane sisteme otvaranja na posmik i nepokretnih
krila.
Konstruktivni elementi vrata su resavani samo prek-
lapanjem krila na okvirni ram sa primenom u nekim
sluCajevima starih i poznatih sistema primitivnih klju-
bonica.
Posmatrana u celini, tehnika gradenja se sporo razvija
uz doslednu primenu steCenih, proverenih iskustava
gradevinske tehnike. To se veoma malo razlikuje u
odnosu na Citavu teritoriju i izmene usled novih
materijalnih uslova vide se samo u promeni pojedinih
sastava u sistemu tako da sadrzina ipak ostaje po
osnovnoj ideji netaknuta. Stoga u novosagradenim ob-
jektima gde se sastav donekle promenio ostaje vidna
uloga proglih sistema (B. Milenkovib - Z. Petrovik,
1964).
GUMNO
Mesto za mlabenje ili vrsenje 2ita.
MITSKA TUMACENJA
GUVNO
Mesto gde se rado bave demoni i vestice. Pometno
gumno - napusten0 gumno. ,,Ni o trn, ni o grm, veC na
pometno guvno!" - ka2e se kada se na nebu opazi
meteor.
HARMONlJSKl NIZ
Niz brojeva Cije reciproCne vrednosti grade aritmetieki
niz.
HIJERARHIJA SREDINE
Utvrdeni nivoi u rasponu od jedinica do mnoStva za
jedan ili vebi broj sklopova.
HORIZONTALNI PLAN
Horizontalni presek prostora sa osnovnim podacima
mera, polotaja i obavegtenja o delovima u njegovoj
Slika 62 celini (vidi: Elementi projektovanja sa osnovama ur-
b j b m i prostor - organizacija odnosa spoljd- banizma, Zavod za udibenike, 1980. J. Milenkovib:
/unutra: U I ~ Zi razvijeni unutrdnji prostor sa svim Postupak u arhitektonskom projektovanju, strana 202).
.mnovnim elernentima (rad JovanoviC Ivan%).
HRAM
Posvekeno mesto - aedes sacra (VSK) - bogomolja,
crkva, dfamija, sinagoga, avra (zastareo izraz za
sinagogu), tekija (bogomolja muslimanskih derviga -
sekti), kapela, katedrala, bazilika, moseja (manja mus-
limanska bogomolja (prema SSRSJ). NajCistija re-
prezentacija epohe u simboliCnom smislu ostvarena
bogatstvom i moki konstrukterskog duha.
Oblik grCkog hrama, simbola svoje epohe, sav je ok-
renut svom spoljnjem doprinosu, te u nagem
danasnjem smislu odstupa od ustaljenih zahteva za
prostorom. Ali, zauzvrat, on je u potpunosti usmeren
na odabiranje najpogodnijih vrednosti svojih eleme-
nata strukture. Moie se s pravom reki, da ceo opus
peripteralnog hrama treba posmatrati kao stalno
usavrsavanje najpovoljnijih odnosa izmedu stuba, ar-
hitrava, friza i venca. Vizantija je utemeljila glavne teme
hriS6anskog hrama: baziliku, baziliku sa kupolom ili
samo kupolnu gradevinu. Svojim uzorima, osim uticaja
na Zapad gde ce se sva tri oblika hrama samostalno
razvijati u periodima romanike, gotike, renesanse ili
baroka, ona se nametnula i islamu, koji je sreknim
spajanjem drugih tradicija zemalja lstoka i kupolnog
jednoprostora, ostvario (posebno u delu Mimar Kodia
Sinana 1490-1 588. godine) vrednosti ,,najCistijegWpro-
stora izraz pod navodnicama valja razumeti kao vred-
nost za sva vremena i sve svrhe. To znaCi da prostor
svoje osnovno svojstvo zatvorenosti/otvorenosti
manifestuje u svim delovima svoga ustrojstva: u pris- Slika 63
tupnom atrijumu kao i u unutrasnjem jednoprostoru, Crkva (deCji crte2 kao slika 1).
gde tome najviSe doprinose spugteni prozori do poda Slika 64
diamije; prostor je zaokrugljen, zatvoren a da je istov- Egipatski hram - slika ,,intrwertne" kom
remeno na sve Cetiri strane - svojim otvorima izaSao u pozicije.
Siri prostor postojanja. Slika 65
GrCki hram slika ,,ekstrovertneWkompozicije.
Slika 67
Dva nagldena pravcaJpresek dveju osovina
krast: susret dve simbolitne forme: kvadrata i
knrga (skica sklopa Scvete Sofije u Istanbulu).
HAN
Narodna gostionica (Turska, Iran).
HAN
PrenokiSte sa centralnim dvoriStem okruienim tre-
movima; u prizemlju ostava za robu i staje, a na spratu
Slika 68
su sobe i jedna veCa prostorija za kafanu ili divhana.
Medresa b l e b i Mehmeda u Merzifonu (1414)
kompozicija sa Cetiri ivana.
HAREMLUK
renski deo kuCe u muslimanskoj kuCi.
HAJAT
Trem, hodnik.
HALVAT
TRADICIONALNA ZNANJA I UMENJA Podrum.
IVAN (arapski Livan)
Na osovinama simetrije dvorista, umesto portika,
imamo visoke rasvodene prostore otvorene prema
dvoristu. Njihovo poreklo je u gradevinama zapadnih
Parta, Sasanida, a u srednjem veku bili su osnovna
forma u lranu i lraku proSirujuCi se na Siriju, Anadoliju,
Egipat i Maroko (vidi sliku 65 ili 67).
IZBOR BROJEVA
namenjenih za oznatavanje dimenzija elemenata i
sklopova (vidi preferencijalne mere, pod mere).
JEDNONAMENSKE POVRSINE
Prostor/prostorija odmerena samo za jednu namenu.
JAVNO
Svi nivoi prostora osim individualnog i porodiCnog.
JEDNOPROSTOR
Prostor jedne ili vekeg broja namena saglediv jednim
obuhvatom.
Slika 73
KlasiCan primer jednoprostora obuhvatenog u
spoljnem vidokrugu, pristupu sa svim po-
teljnim elementima prelaska iz jedne u drugu
sredinu i unutarnje mase sagledive s jedne
jedine taEke (Panteon u Rimu).
KATEGORIJE
NajopStija oznaka bi6a odreaenog prostorno i vre-
menski. Aristotel je uveo u filozofiju deset kategorija: 1)
supstancija; 2) kvantitet; 3) kvalitet; 4) odnos; 5)
rnesto; 6) vrerne; 7) poloiaj; 8) imanje; 9) delovanje i
10) trpljenje. Prerna stoicima, irnamo Eetiri kategorije:
I ) supstancija; 2) svojstvo; 3) stanje i 4) odnos.
KLASICAN KONCEPT
Za razliku od potpuno odredenog izraza ,,klasicizma"
ili ,,klasiEna antiEka arhitektura", ovaj izraz klasiEan
koncept upotrebljava se u vigestrukom znaCenju. Gia-
como Ravauini u svom reEniku Dizionario di architet-
tura (Hoepli, Milano, 1936) navodi da se pod klasiCnim
podrazurneva grCki ili rirnski stil, klasika antika,
renesansa i klasiCan moderan. Pevsner, Honour i
Fleming u Lexikon der Weltarchitektur (Prestel,
Miinchen, 1987) uglavnorn o ovom terminu ras-
pravljaju u okviru klasicizma i klasitnih redova
(Saulenordnung = Komposilionordnung). Postojl i
jedno objagnjenje u muzici koje umnogome moie
posluriti i za arhitekturu, jer, klasiEno za muziku je
postignut sklad ,,u izraiajnoj i tehnitkoj primeni svih
elemenata muziEkog jezika (ritam, melodija, harrnonija,
dinamika, kolorit)", pa ,,u Sirem smislu svi oni kom-
pozitori bez obzira na doba Cija su dela neopozivo
u5la u istoriju muzike", spadali bi u klasiku. Za arhitek-
turu, ako se podupremo prethodnim iskazom, postig-
nuti sklad u izrdajnoj i tehniekoj primeni svih
elemenata prostornog jezika - elementi i sredstva
kompozicije - odnosa morfologije i organizacije sklopa
obezbedili bi ovako visoku ocenu takvom prostoru,
Blisko gornjoj definiciji G. Ravauini-a, klasiEan prostor,
uzorno organizovan i oblikovan, mofe biti i svaki
moderan prostor ukoliko zadovolji gornje pretpos-
tavke. No, valja dodati da klasiEan izraz soborn nosi i
da je starinski, drevan a Sto bi se suprotstavilo mader-
nom; ali je od veCeg znaEaja i u EerjCoj je upotrebi da
je to proizvod adlitan, uzoran; tako dela pionira
moderne arhitekture (Ludwig Mies van der Rohe, Wal-
ter Gropius, Franck Lloyd Wright i Le Corbusier) se
danas tretiraju kao klasiEni koncepti prostora i veCina
analitiEkih pretpostavki o prostoru temelji se na
analizama njihovih doprinosa. Koliko u ovakvim kon-
ceptima ima trajnih vrednosti najbolje se dokazuje
njihovim stalnim obnavljanjem i ,,dozidivanjem"
njihovih ideja (sluCaj Richard Meier-a, Eisenmann-a i
mnogih drugih),
KLlMA
Svi tipovi vremena (stanje atmosfere) u trajanju jednog
mesta predstavljaju njegovu klimu. Stalne veliEine
klime su geografska firina, relief, rastinje, vrste i odnos
biljnog pokrivaEa, a prornenljive veliCine: osuntanje,
vetar, vlaga, padavine, oblaEnost i pritisak.
KOMPOZICIJA MODULARNA
lzgradnja na osnovama zakonitosti usvojenog i prirne-
njenog modula.
KOMPLUVIUM
Otvor na krovu trema atriuma odakle se slivala kignica
na impluvium (bazen).
KOMPONENTA
Proizveden sastojak prema nekim uslovljenim dimen-
zijama i svojstvima jedinica Eije su dimenzije (naj-
manje dve) odredene.
KOMPONIBILNOST
(vidi sastavljivost)
KOMUNIKATIVNA ZONA
Sve povrsine koje omogubavaju kretanja u okvirima
sklopa (vidi UUAA, strana 88).
KONDOMINIJUM (condominium)
- ZajedniEko kori5benje (vladanje) neke teritorije- za-
jedniCko vlasni9tvo; naseobine u USA nastaju kao
izdvojeni delovi u gradu, oiviCeni ogradama, Cesto
sa policijskom zagtitom ili kontrolisanog kretanja. U
srediitu naselja nalazi se otvoreni bazen sa klup-
skom zgradom, nekada i prostorijama za sport, ku-
patila, saune i slitno - to je srediSte kolektivnog op-
Stenja koje podrazumeva i iznajmljivanje centralne
prostorije za porodiEne svetanosti.
(constitution = ustav).
Platforma koja je u vezi sa sklopom - ,,kiEma arhitek-
tonske kompozicije" sa koje i na kojoj se organizuje
prostor (greko, rneksiCko iskustvo, Mies van der Rohe, Slika 74
F. L. Wright, A. Aalto i drugi). Plan kondominiuma u Palo Alto.
. .
7 3 - -" '- KONSTRUISANJE
Sinonim projektovanja odnosno proces predvidanja
sredine i gradenja.
KONTEJNER STAMBENI
lndustrijska proizvodnja gotovog kubusa - dela ili ce-
log stambenog prostora.
KOORDINACIJA (usagla9avanje)
Modularna je osnova za standardizaciju gradevinskih
elemenata - uvodenje nuinih uslova za industrijsku
proizvodnju.
Modularna - sprovodenje dimenzionalne koordinacije
elemenata i sklopova pomoCu odredene velitine
jedinica modula.
-I
Modularna - predstavlja bitan elemenat standardizacije
u svrhu ograniCenja broja mogukih veliCina gradevin-
skih komponenti i njihovog ugradivanja bez modifikacija.
-4k'WyF- . - *.- - -rpL,;y
'm. ,*,
-
t
.
I .
I
" r* ;.*I&-*
+"
* -A"'
- . .
Slika 75
Arhitekt Arne Jacobsen: Cubeflex-prefabriko-
van prostor.
Slika 76
Sloboda slaganja kontejnera u sklopove.
I KOORDINACIJA DlMENZlJA
I
Sve mere jedne komponente Sto omoguCavaju njenu
vezu sa drugom komponentom.
MESTANIN (stanovnik)
Sa glediSta daljih razvojnih procesa, potreba za
njegovim prisustvom, akcija da on deluje ili saodlutuje
oko prostora nastaje u Zapadnoj Evropi sa podmiren-
jem broja stanova kada je jedan deo ovog izgradenog
fonda nezaposednut, neizdat, nerasprodat, sa raz-
lozima koji se kreCu od veliEine kirije do drugih
lokacijskih i prostornih odlika. Moie se, stoga, pos-
taviti teza da sada, sve ovo nastupa i kao deo trgo-
vaEke ratunice, s jedne strane, ili ponuda za pos-
tizanje feljenog delimiEnog ideala ,,eigenes Heim", s
druge strane.
Odnos profesionalnog i korisnikovog delovanja
utvrduje poloiaj korisnika u okviru teorije potreba:
Eovek je centralna vrednost za odredivanje svih
veli6ina u poCetnom stadiju, kasnije to sluii i za
odredivanje veliCina i kvaliteta buduceg prostora,
jedinica i sklopova. Dakle, ne moie se pretpostaviti da
je on, kao mera, odnosno merilo, iskljulien.
Teinja za rehabilitacijom ljudske spontanosti, moguC-
nost uEeSCa u oblikovanju sopstvenog prostora je da-
nas obostrano primekena kako u oblasti filozofije tako
i u oblasti arhitekture; interes mnogo ranije ispoljen u
filozofiji za svakodnevlje, u na3oj disciplini je usmerio
napore u iznaldenju natina kako da neposredni koris-
nik ovoga proizvoda unese u njega svoje sopstveno
merilo, da prostorom zadovolji svoje potrebe a i ielje.
No, tu izrastaju nesporazumi post0 se teza o opstem
uCeSCu, potvrdena politikom zajednice, u smislu
fiziEkog okvira ne ispituje, da bi se svi njegovi poieljni
vidovi razvojno odredili, a time i bliie izrazili o od-
nosima svih zainteresovanih u gradenju.
Da bi se prezivelo, stavljena su u opticaj razliEita isku-
stva, Eija se sustinska nepovezanost, pa i disciplinar-
na, ne moie ispraviti svakodnevnom praksom.
Pravo na sopstveni prostor Covek iskazuje potrebama i
ieljama, pa se meSanjem jednog i drugog, u sferi
profesionalnog, Cine grube pretpostavke kako za
neposrednog korisnika, tako i za struku.
Krajnji izraz ovakvog shvatanja je pokazan u muzeju
Louisiana u Hurnlebaek-u gde je u toku leta 1977.
godine postavljena izloiba pod nazivom Alternativna
arhitektura; ovde su dokumentacijom do razmere 1:I
pokazani razlieiti vidovi reakcije na ,,funkcionalizam".
lstovremenim ukidanjem i obnovom tradicije izraiava
se ljudska teinja da stvori prostor koji odraiava i
podraiava njegovu lienost. Ovakva postavka nije imala
nameru da db istorijski pregled, to je vise ,,inspiracija
za profesionalce koji su odgovorni za oblikovanje
naseg okruienja i za laike koji 2ele da stvore svoj
sopstveni prostor".
Neposredno uEeSCe je vid delovanja i ostvarenja
drugtvenog znaEaja prostora, pa se ono pre ogleda u
IZGRADIVANJU FlZlONOMlJE KOMPLETNE POLlTlKE
NEGOLI u ZAKWUCCIMA u OBLASTI TEHNIKE I TEH-
NOLOGIJE koja, pak sa svoje strane, treba da prufi
jedan 5iri izbor, poSto je do sada tePCe bio sluEaj, da
se tehnika kao sredstvo progla3ava ciljem. Ovo,
neposredno uEe3Ce se, dakle, dvostruko pojavljuje i to
kao prakeno i studirano ponaganje i kao direktno
izjasnjenje korisnika za odredene probleme.
KRETANJE
Svojstvo materije. Posebno u struci, upotrebljeno kao
stanje, i odrednica za meru i oblik prostora.
KVAUTET SREDINE
Prema jednom predlogu agencije OUN to su komfori:
vizuelni, toplotni, vazdugni, akustitki i grejanje jednog
prostora/prostorije (svakog radnog mesta - ISODlS
6242 relativne potrebe komfora).
KULTURA FORME
Forma nastala na jedinstvu razumevanja, objasnjenja i
procene njenih strukturalnih i istorijskih ishodigta.
KUUJE
Otomanska arhitektura, nastala u Brusi poCetkom XV
veka, donela je neke novosti u grupisanju objekata
javnog karaktera. Pored diamije i medrese (Skole), sul-
tani su poCeli ovima da dodaju i druge objekte kao
bolnice, biblioteke, mile za umobolne, kupatila, trpeza-
rije za siromagne itd., te su tako nastale ove grupacije
pod gornjim imenom kao neka vrsta citea u srediStu
grada.
KATUN
Pastirski stan.
KASABA
Muslimansko naselje otvorenog tipa koje se preterno
bavilo gradskom privredom. Da bi naselje dobilo ovaj
status, moralo je imati dramiju, mekteb, amam, a
nekada i han, (prema A. Andrejeviku).
KARAVANSERAJ
Vidi han.
KALA
KASBA
Citadela (Arapi).
KILERJKIWER (kiler)
KuCica u vinogradu (Hrvatsko Zagorje).
KOLlBA
Gradenje za nufdu kao zaklon za sredstva ili krat-
kotrajan boravak Ijudi; jednostavne je izrade, a koristi ~
materijal naden na rnestu gradnje.
' Slika 79
KoSevi.
KOMSILUK
Susedi, negde se misli na zaseok - skupinu kuCa u
ragtrkanim naseljima (Slavonija).
KONAK
Prenokiste - obiEno se postavlja na dan hoda ili jahanja.
KOS
Mala vrata - obiEno su vezivala susedna dvorista.
KUCA
Zajednica stana i zemljitta (stan + baSta = kuCa),
kuba, dom, koliba, konak; suvota; bina, brvnara, brv-
njaEa, luba, lubnica, IubnjaEa, plotara, pleter, pletara,
bondrutara, Eardak, glada, SumnjaEa, pluiina, pre-
vijaha, savijaEa, pudarica, savr(n)dak, sav(a)rdak, na-
gon, ognjarica, trnica; pozemljuga, prizemlju3a; poletu-
5a, potleu3ica, straC, straCara, burdeli, slon, kuCar,
kulaEa, krovinjara; eatrlja, udhra, udterica, dubirog,
pojata, tla, kljora, busara, busaCa, busarnica, zernu-
nica, Cumez, trap; odfak, dim, sleme i sljeme, oganj,
ognjigte; kula, dvor, dvori, dovorac, zamak, palata,
palaEa; domaCi kut; sojenica. KUCA je vrlo Sirokog
smisla; sve Hto je sagradeno da se u njemu mofe
stalno ili privremeno stanovati, gde mogu iiveti ljudi,
potom domaCe Sivotinje, a ona se podiie od razlititog
materijala na zernlji, ... (Sinonimi i srodne reEi
srpskohrvatskog jezika: M. LaleviC, ,,Sveznanje",
Beograd, 1974).
,,Kao grad, kao hram, kuba je sredigte svijeta, ona je
slika univerzuma. Tradicionalna kineska kuCa (ming
tan) je Eetvrtasta; otvara se suncu Wo izlazi, a
gospodar gleda prema jugu kao i car u svojoj palati.
SrediSnje postavljanje konstrukcije ravna se po
pravilima geomantije. Na krovu je probusena rupa za
dimnjak, na podu za prihvabanje kisnice. Tako kroz
sredigte kuCe prolazi os koja spaja tri svijeta (nebeski,
zemaljski, podzemni - primedba BM). I arapska je
kuCa Eetvrtasta, okruiena Eetvrtastim dvoristem s
vrtom ili zdencem u sredini, to je svijet zatvoren u Eetiri
dimenzije, Eiji je srediSni vrt evokacija Edena, otvoren
uz to iskljuEivo nebeskom utjecaju. Mongolska jurita je
okrugla, Sto je povezano s nomadstvom, jer Eetvorokut
postavljen prema stranama svijeta implicira prostorno
fiksiranje. SrediSnji podupirat, ili sarno stup dimnjaka,
poklapa se s osi svijeta". (RjeCnik simbola: J.
Chevalier i A. Gheerbrant, Matica Hrvatska, Zagreb,
1983).
K W ~ (u
A poslovicama)
Kuba mu je na batini. KuCa mu je od kamena A u kubi
ni kamena! KuCni 'e prag najveba planina (sve prema
d
Vuku KaradfiCu). ovek gradi kuCu, a k u k njega (Por-
tugalija). PNU godinu daj da ti u kuCi stanuje
neprijatelj, drugu godinu prijatelj, a treCu godinu
stanuj sam (Holandija). Da bi se osigurala kuCa, treba
otvoriti vrata i kesu (Spanija). Ako ti je kuCa vldna,
otvori raEun u apoteci (gpanija). Muskarci grade kuCu,
a iene domove (Engleska). Jedva se udaljis od vrata,
a veC ti nije tako lijepo kao kod kube (Kina). Staroj kuCi
i novom prijatelju nije lako verovati, Sused daje vred-
nost kuCi (NemaEka - o w drugu poslovicu uporedite
sa ,,PNo je alah pa komSija!"). Daleko od k u b , blizu
nesrebe. Cvrsta kuCa ima Eetiri stupa: vrednog oca,
mudru majku, poslu3nog sina i uvidavnog brata
(Italija). Najgore je kad kuCa irnutra gori (NemaEka).
KRST
Krst - vidi simboliEne forme. On je simbol i sredstvo
sveukupne zagtite Eoveka i njegovog dobra. ,,Be2i kao
davo od krsta!" "Gde krst prekrstio tu i izleEio!" Pri
pojavi grada ka2e se: ,,Ne idi Eudo na Eudo, ovamo je
veCe Eudo, ovamo je boiibni krst!" - to je krst od
pregorelog boiibnjeg badnjaka koji se stavlja iznad
vrata ili na strehu.
izdavanjem nove karte, sada Charte de I'habitat. 1952.
godine gvedska grupa na CIAM-ovom kongresu u
Singtaunu istiEe: ,,Grad je zajedniEko mesto i kuCa
urbana je zajedniCko stanovanje". Stanovnik, iitelj nije
vige pasivan, on egzistira gto se oEekuje u akciji i reak-
ciji i zajednici sa ljudima - time je naglaseno da u
-
svemu ovome - u prostoru postoji i deo njegovog
karaktera i da je shodno tome prihvakena potreba
promene i rasta. 1959. godine studija Vers une casbah
organise iznosi istoriju jednog novog migljenja. Van
Bodegraven: ,,Mi stojimo pred potrebama stvaranja
forme ili strukture koja se vremenom mo2e razvijati".
1966. godine pojavljuje se studija Kenzo Tange-a Func-
tion, structure and Symbol - izneta naeela ,,otvorene
forme" za buduke promene. Godinu dana kasnije,
1965. godine pojavila se i knjiga B. Rudovsky-og Ar-
hitektura bez arhitekata. 1976. godine H. Herzberger
piSe: ,,Zadatak arhitekte se ne sastoji u postavljanju
gotovih i perfektnih resenja, veC u moguCnosti da ko-
risniku pru2Ci uslove za njegovu sopstvenu nad-
gradnju". 1977. godine u muzeju Lousiana Humle-
back otvorena je izloiba alternativne arhitekture ,!in-
spiracija za profesionalce koji su odgovorni za
oblikovanje naSeg okruienja i za laike koji iele da
stvore svoj sopstveni prostor". lste godine pojavljuje
se i povelja u Machu Picchu Cije su misli usmerene na
promenu stanja u struci - na potrebu oslobadanja ar-
hitekata principa akademske zavrsenosti, susreta
jezika visoke i kulture naroda - da njen glavni problem
nije vise vizuelna igra Cistim oblicima veC formiranje
druStvenog prostora u kome ljudi treba da iive - i kao
najznaCajnije - kontinuitet gradskog tkiva.
ODSTUPANJE
Nepostojede, negativno ili pozitivno.
Razlike izmedu ostvarene odnosno granitne mere i
nominalne mere.
Ostvareno odstupanje - razlika izmedu ostvarene i
nominalne mere.
DopuSteno odstupanje - najveba dopuStena razlika
izmedu ostvarene i nominalne mere.
Odstupanje - poloiajno-dopu5tene tolerancije kod
namestanla nekog elernenta.
OKRU~JE- O K R U ~ E N J E
Sredina ono 3to je u neposrednoj okolini.
OKUPWANJE
Sinonim za grupisanje ali preteino za Ijude.
Za prostor projektovanja:
(a) aktivno stanje medu korisnicima na osnovnom
2ivotnom nivou odreduje se tipom sfere opstenja,
izraieno u merama to su:
intimna sfera 0-1 5-45 cm
IiEna sfera 45-75-1 20 cm
dru3tvena sfera 120-21 0-360 cm
javna sfera 360-750 cm
(prema E. T. Hall-u).
106
(b) na svim ostalim drustvenim nivoima to je analiza
sveukupnog dogadaja odmeravana i nacionalnim nor-
mama, a na temelju navedenih podataka (a).
ORGANSKO
Organska arhitektura - ,,Osnovni kriterijum jedne or-
ganske gradevine je trafenje oblika u biCu (karakteru,
su6tini) objekta" - (H. HPring). lsti autor u svim gra-
diteljstvima vidi samo dva principa: (1) stvara formu
prema 2evi istrdivanja i (2) t r d i izvrgenje u slu9bi za-
datka, a Sto se neposredno odnosi na njegovo shva-
tanje organske arhitekture, tj. kuCa se izgraduje kao
organ.
ORNAMENT
To je ukras, nakit i u arhitekturi ga valja otkrivati kao
poseban zapis visestrukog znaEenja, jer on u sebi
EesCe sjedinjuje iskaz vremena i moguCnosti tehniEke
izrade a nekada i samo izvoriste nastale strukture.
Period arhitekture sa poEetka XX veka proterao je
ornament svodeCi oblike na njima bliske geometrij-
ske figure st0 je najpreciznije izrazio Adolf Loos
(1870-1 933) svojim polemiEkim spisom Ornament i
zloEin (1908), inspirisan Elankom L. Sullivan-a (1892)
Ornament i arhitektura. Medutim, sedamdesetih godi-
na naSeg veka, period tzv. postmoderne arhitekture ne
skriva svoju naklonost ka ornamentici pa se i sada iz
BeEa, duhovitom igrom nemaEkog jezika ,,Los von
Loos" - beEkog arh~tekteHunderlwasser-a (pravo ime
Hugo HXring (1882-1 958) je najizrazitiji predstavnik or-
ganskog shvatanja na evropskom tlu Eija se objaSnjen-
ja i polemike oko organskog mogu smatrati temeljnim
za razumevanje celog pokreta. ,,Mi felimo da prona-
demo stvari i da ih pustimo da same razviju svoj sop-
stveni oblik. Mi se protivimo da njihovu sadr2inu
odredujemo spolja i da bilo kakve izvedene zakone
prenesemo na njih. ,,Organsko gradenje nije po-
ddavanje prirodnih oblika, vek da, sliEno kao u prirodi,
oblik mora da se izvede iz samog zadatka.
ORNAMENT
To je ukras, nakit i u arhitekturi ga valja otkrivati kao
poseban zapis viSestrukog znaEenja, jer on u sebi
EeSke sjedinjuje iskaz vremena i moguknosti tehniEke
izrade a nekada i samo izvorigte nastale strukture.
Period arhitekture sa poEetka XX veka proterao je
ornament svodeki oblike na njima bliske geometrij-
ske figure Sto je najpreciznije izrazio Adolf Loos
(1870-1933) svojim polemiEkim spisom Ornament i
zloEin (1908),inspirisan elankom L. Sullivan-a (1892)
Ornament i arhitektura. Medutim, sedamdesetih godi-
na naiieg veka, period tzv. postmoderne arhitekture ne
skriva svoju naklonost ka ornamentici pa se i sada iz
BeEa, duhovitom igrom nematkog jezika ,,Los von
Loos" - beEkog arh~tekteHundertwasser-a (pravo ime
Friedrich Stowasser) obezbeduje pravo na ornament.
Njegov stambeni objekat na uglu KegellLowengasse
sa karakteristitnim naslovom publikacije Ein Haus
najbolje pokazuje u kome stepenu ornamen dovrsava
formu (prooformljuje) te vrsebi njenu indivudualizaciju
ukida beznatajnu i neodredenu istovetnost.
I
OTVORENOST
MoguCnost upotrebe sistema za veCi broj podruEja u
delatnom smislu. (Odnosi se na sistem gradenja.)
*
ODAJA
1Radionica (Leskovac).
ODAJA
='' Maderica, prostorija na groblju za posubje.
Slika 100 O D ~ K
OgnjiSte, dimnjak su znaci Covekovog riljen-
ja; sve Sto nema dimnjak namenjeno je stoci. Odvod dima sa ognjigta.
Medutim, u rekonstrukciji ostrvca Sveti Stefan
u hotel visoke kategorije ukinut je ovaj veCiti
znak ljudskog staniSta dimnjak! (vidi strana 22
UUAA, analitiCko uporedenje Cetiri objekta F.
L Wright-a).
(reperan - o - a)
- a - o - sistem
taCka
linija - prava repernog sistema
povrsina
mrefa
sitem - natin primene IinijaItaCaka i povrsina prema
kojima se odreduju dimenzije i poloiaj gradevinskih
sastava.
POSTMODERNA ARHITEKTURA
Prema Ada Louise Huxtable: ,,Postmodernisti iele da
se vrati sve gto su modernisti odbacili - proslost, orna-
ment, kontekst, kontrast, raznovrsnost, simbolizam,
slikovitost i metafora; ohrabruje ponovo otkrivanje is-
torije, ali i kontinuum i kontekst grada, kao i uvidanje
vrednosti koje idu uz raznovrsnost."
Tri su uoCena izvora ove arhitekture, osim drustvenih
razloga koje ovde ne razmatramo: moderna, is-
toricizam i popularni oblik (podsetimo se povelje u
Machu Picchu gde se ukazuje na potrebu spajanja
jezika visoke kulture i narodnih idioma).
U sluEaju postmoderne, knjiievnost i arhitektura su
prethodile filozofskoj raspravi jer se filozofsko
tematizovanje vezuje za dva, opretna po shvatanjima,
priloga - Lyotard-a 1979. godine i Habermas-ovog
predavanja o modernizmu 1980. Oba autora se slaiu u
opisu vremena ali su im ocene suprotne. Za Haber-
mas-a, to je nametanje konzervativnog mentaliteta i
odbacivanje projekta prosvetiteljstva, dok je za Lyo-
tard-a to samo proces oslobadanja od modernog sub-
jektivizma i humanizma, od ideologije kapitalizma.
Marta meseca 1986. godine odrian je skup u Zagrebu
,,O postmodrni" sa podnaslovom ,,Nova epoha ili
zabluda". Niz objavljenih studija bavi se kompletnom
kulturnom situacijom Evrope i sveta, svih pojedinih
oblika postmoderne pri Cemu je vidno mesto zauzela
arhitektura kao najmaterijalniji dokaz preloma izmedu
moderne i postmoderne epohe. Za jednog od refe-
renata, Frederic Jameson-a, ,,Arhitektura je, ... od svih
umetnosti konstitutivno najbliia privredi s kojom, u
formi provizije i vrednosti zemljigta, stoji u zbiljski
neposrednom odnosu; stoga neCe iznenaditi izvan-
redan procvat nove postmoderne arhitekture sa oslon-
cem na patronat multinacionalnog biznisa..." Ocenju-
juCi da se simptomi postmoderne najpre nalaze u ar-
hitekturi (Heinz Paetzold), mnogi autori se CeSCe pozi-
vaju na izreCene misli Jencks-a o postmodernoj kao
posebnom arhitektonskom jeziku ili njenoj eklektieno-
sti do negiranja shvatanja kao produienja moderne
(Heinrich Klotz). Sigurno je da se Cak i opreCni u
migljenju Cesto prihvataju zajedniEke teze da je njena
pojava samo odgovor na promagaje funkcionalista, pri
Eemu su pioniri novog gradenja situirali arhitekturu i
oblikovanje u isprepletane odnose druStvene prakse
svakodnevnog iivota".
Niz vrlo preciznih opaianja o dogadajima koji su pratili
stvaranje druStvenog/individualnog prostora ukazuju
na potrebu strpljive analititke provere u donogenju
oce-na koje su danas Cesto povrgne i jednostrane.
Pomenuti autor Heinz Paetzold daje nam Citavu lepezu
razlititosti ove arhitektonske proizvodnje od baroknih
kulisa Hollein-a ili Ch. Moor-a, populistiCke arhitekture
Venturi-a ili participacije ,,urbanistiteke arhitekture"
Erscine-a, Ley-a, braCe Krier, Kroll-a, Hertzberger-a i
drugih, a Jto po njemu predstavlja ,,meJanje sve uzdui!
i popreko". Stoga ne bismo mogli obrzovati te nove
pojmove o prostoru samo iskljuEivo na optiEkim opa-
fanjima (Moor) jer nam se veC tokom 6vog perioda
pojavljuju interesi za Covekovu prirodu, njegove potre-
be i grada kao svakodnevnog fivotnog prostora; to, u
krajnjoj liniji, utire potrebu razumevanja razvojne linije
moderne - ,,dijalektiku moderne umesto raskida s njom".
ParafrazirajuCi neke tekstove J. Jencks-a, profesor R.
RadoviC je izneo u nekoliko taEaka osobenosti post-
moderne, a to su retorienost, deformacija istorijskog
modela, netaCno prenasanje, kola2iranje istorije, motiv,
aluzije, deformacije, metafore i kontekst.
POVEWA ATINSKA
(vidi CIAM) dokument donesen na IV kongresu Ciam-a,
1933. godine, Stampan u Francuskoj 194111943. godi-
ne. On utvrduje naCela za izgradr~jugradova u zonal-
nim ogranitenjima osnovnih njegovih funkcija: stano-
vanje, rekreacija, rad, saobrakaj, istorijsko naslede.
POVRSINA OSMATRANJA
Merodavna povrsina za regulisanje poloiaja korisnika
prema dogadaju na njoj.
PREFERENCIJALAN
a-o vidi mere preferencijalne (uslovi).
PRllAGODWlVOST PROSTORA
Pitanje prilagodljivosti se ogleda i u teorijskoj razlici
pristupa arhitekturi; u razvojnom shvatanju pri
odredivanju fiziCkog okvira se ovo razume kao prob-
lem procesa, Cija se istorija ne moie u potpunosti
predvideti, pa se stoga u ovom odredivanju dopugta i
njegovo dogradivanje. Medutim, postoji suprotno
shvatanje, po kome je prostor kao objekat zavrgetak
njegovog fiziEkog okvira i poslednja etapa interesovan-
ja njegovih graditelja. Nasuprot tome, u shvatanju
prostora kao stalnog procesa, ove pretpostavke
uzimaju za naEela da postoji niz promena u delovanju
oko prostora, poEev od duha do tehnike koja ga
ostvaruje, i posle predaje korisnicima na upotrebu.
lznetim razlozima potvrduje se da se prilagodljivost ne
uzima za potrebu samo stambenog prostora, veC da
se pluralizam pojavljuje kao feljeno svojstvo svih or-
ganizacija, i ova se njegova prvorazredna odlika ne
more vezati samo za naSe vreme jer prostor je uvek i
istovremeno postojan i promenljiv.
Slika 107
Ptirodni oblici nastali na potrebi ogradivanja:
prlmitivno staniaite, swska kuCa i zemunica.
Slika 108
Dvodelna kuta sa pamerenirn ognjiem ka sre
dini - dnrga &pa r w j a dvodelnog prostma
PROGRAM
Osnovni akt za obrazovanje i izvrsenje buduCe sredine
u kome su utvrdeni cilj, sadr2aj i uslovne mere, teh
niCke i drugtvene prirode.
PROFK
Komponenta Ciji je presek definitivno oblikovan.
PROFIL SPOJA
Oblik preseka spoja proizasao iz oblika iviEnih profila
elemenata koji formiraju spoj.
PROFlL SPOJNI
Spojno sredstvo Cije su dve dirnenzije odredene a
treCa duf ina nije.