panija tokom XVIvijeka Revolucija u Nizozemskoj

Priprema:

Velike ekonomske,dreutvene i kulturne promjene to su zahvatile Ezropu

na poetku novog vijeka izmijenile su odnose snaga unutar srednjovjekovnog
drutva. Graanstvo je postajalo jae i utjecajnije, sve otvorenije traei
ravnopravnost s plemstvom u upravljanju pojedinim zemljama. S druge
strane, vladari su stvarali moderni dravni aparat, kojim su pokuavali
sve podanike staviti pod vri nadzor.

panska drava u XVI vijeku

U velikim geografskim otkriima panija je stekla ogromna

prostranstva u Americi. Kad su poslije abdikacije cara Karla V
Habzburkog (1519-1556.) habzburke zemlje bile razdijeljene
na pansku lozu pod Filipom II i na njemako-austrisku, pod
Ferdinandom I, panska loza je ovladala, pored panije, i
prekomorskim kolonijama, Burgundijom, Napuljem, Sicilijom i
Sardinijom. Tako se jo u XV vijeku ispunila izreka cara Fidriha
III: Na Austriji je da vlada cijelim svijetom. Filip II (1550.-
1598.) u toku svoje duge vladavine teio je da obezbijedi
prevlast panije u Evropi. Kao protivnik protestantizma dao je
iroka ovlaenja inkvizicionim sudovima. panska inkvizicija je
osuene heretike spaljivala uz velike poasti. Filip II je koristio
inkviziciju da u paniji uvrsti apsolutizam. Ograniio je
autonomiju svojim italijanskim i nizozemskim posjedima. U
najveem dijelu Italije suzbio je utjecaj francuske. Kada je
1580. osvojio Portugal, zagospodario je itavim Pirinejskim
poluostrvom i prostranim portugalskim kolonijama u Brazilu i
istonoj Indiji.

Revolucija u Nizozemskoj

Habzburzi su zavladali Nizozemskom (Belgijom i Holandijom) u

XV vijeku. Oni su do mnogih posjeda doli enidbenim vezama,
pa je tako nastala izreka; Neka drugi ratuju, ti, srena
Austrijo, sklapaj brakove. Nizozemska je za habzburke vladare
bila dragocjeni posjed.
Jo u srednjem vijeku na podruiju Nizozemske nastali su brojni
crkveni posjedi, grofovije,hercetva, meu kojima su najznaajni bili
Holandija, Brabant, Limburg, Namur,
Utreht, Heldern, Frizlandija i dr.

Vilijam Oranski

U ovim oblastima jo u XIII i XIV vijeku nastali su brojni

bogati i nezavisni gradovi. Ove feudalne oblasti nazivane su
provincije Habzburzi su eksploatisali. Dok je car Karlo V donekle
vodio rauna o domaim obiajima, dotle je Filip II preko svake
mjere prisvajao bogastva zemlje, oduzimamo povlastice i suavao
vlast plemstva. Poeo je da progoni evangelistiku vjeru i njene
pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566.
u otvoreni ustanak. Na otru odmazdu panskih vlasti ugroeni
stanovnici 17 nizozemskih provincija odluili su 1576. godine
sporazumom u Ganu, da stvore nezavisnu uniju. Ustanike su
panske vlasti s prezirom nazvale gezi (odrpanici).Ustanak se
brzo iri. Protiv Filipa II, najopasnijeg neprijatelja prostentatizma,
ustanike su pomagali francuski i engleski evangelisti. Veliki uspjeh
imali su i morski gezi koji su unitavali na moru panske
brodove. Ustanike je vrlo uspjeno vodio Viljem Oranski.
I pored uspjenih akcija, borba ustanika protiv panske vlasti
bila je neravnopravna i teka zbog vjerskih razlika i drugih
osobenosti koje su postojale meu nizozemskim provincijama. U
junim provincijama u upotrebi je bio romanski jezik, a vjera je
bila katolika. U privrednom pogledu to su bile preteno
industriske oblasti. Stanovnici tih provincija nisu pruali odluan
otpor panskoj vlasti. June (valonske) provincije osnovale su
1579. Katoliki savez. Time je stvorena osnova za pansku
Nizozemsku ili Belgiju. Stanovnici sjevernih provincija bili su
germanskog porijekla i kalvinske vjere. Glavne privredne grane u
sjevernim provincijamabile su; brodarstvo, trgovina i ribarstvo.
Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv panske
vlasti i sporazumom u Utrehtu 1579. stvorile su Utrehtsku uniju
iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija
(Holandija,Zelandija,Utreht,Heldern,Frizilandija,Overisel i Groningen).
Godine 1581. nova drava odvojila se od panije i proglasila
nezavisnost. Po najznaajnijom provinciji, Holandiji, nova republika
je nazvana Holandija. U proglasu nezavisnosti Ujedinjenih
provincija istaknuta je misao o suverenosti naroda, to jest da
je narod vrhovni gospodar zemlje i izvor svake vlasti. Istie se
jo da se drava osniva na meusobnim obavezama vladara i naroda
i da vladari postoje radi naroda, a ne narod radi vladara.

Jaanje Holandije

Dalju borbu Republike ujedinjenih provincija, koju su nazivali i

Holandija, pomagale su Francuska i Engleska. Holandija je kao
samostalna drava priznata je tek 1648. godine. U toku
dugogodinjih borbi za osloboenje stradale su june i sjeverne
provincije. Bri i Antverpen, vodei gradovi junih provincija, izgubili
su mnogo od trgovinskog znaaja. Sjeverne provincije u tom
razdoblju poveale su svoju ekonomsku mo. Unapreeni su:
poljoprivreda, industrija,trgovina,brodarstvo, kao i kopnena i pomorska
trgovina. Holandija je poslije priznanja nezavisnosti posjedovala oko
dvije treine europskih brodova (oko 16 hiljada). Holanani su
obavljali svjetsku trgovinu prevozei robu izmeu Europe i
prekomorskih zemalja. Kao svjetska pomorska sila, Holandija je
uspjela da osvoji prostrane kolonije i osnuje vane gradove,meu
njima i Novi Amsterdam (danjanji New York). Kad je Portugal
potpao pod pansku vlast, Holanani su osvojili i neke portugalske
kolonije. Poto su osvojili Sundska ostrva, njihovi brodovi su ubrzo,
iskrcavanjem na istonoj obali Karpertalinskog zaliva, otkrili 1605.
godine Toresov moreuz, a Abel Tasman je otkrio ostrvo nazvano
kasnije Tasmanija. Holandska Istonoindiska kompanija (osnovana
1602.) razvila je ivu trgovinu sa Indijom i zemljama i Indijskom
okeanu, ali isto tako i u Sredozemnom i Baltikom moru. Holandska
luka Amsterdam postala je najvei trgovaki i bankarski centar
Zapadne Europe XVII vijeku. Holandija je ratom za osloboenje od
panskg apsolutizma stekla nacijonalnu nezavisnost i postala
privredno razvijena drava, u kojoj je graanstvo izvojevalo
pobjedu. Stvoreni su uslovi za nagli razvoj trgovine i poljoprivrede
ulaganjem velikih sredstava za isuivanje movarnog zemljita i za
izgradnju nasipa.Time su stvoreni uslovi i za opi razvoj duhobne
kulture.