Professional Documents
Culture Documents
Gubici Toplote PDF
Gubici Toplote PDF
omota zgrade
U toku zimskog perioda, kada je spoljna temperatura vazduha
nia od eljene temperature u prostorijama zgrade, dolazi do
odavanja toplote prostorije kroz graevinski omota zgrade.
Odata koliina toplote okolini nadoknauje se sistemom za
grejanje. Potrebna koliina toplote za grejanje se dovodi
prostoriji da bi se u njoj odrala eljena temperatura
unutranjeg vazduha.
Potrebna koliina toplote za grejanje jednaka je odatoj toploti u
okolinu. Ta koliina toplote se u terminologiji koja se koristi u
praksi inenjera termotehnike naziva GUBICI TOPLOTE ili
TOPLOTNI GUBICI.
1
Transmisioni gubici toplote
Transmisioni gubici kroz graevinski omota
prostorije (zid, pod, tavanica, prozor, vrata) raunaju
se preko jednaine:
QTRANS = QT = U A ( u sp )
2
Koeficijent prolaza toplote
U (W/m2K)
prolaz = prelaz + provoenje + prelaz
Ukupan otpor prolazu toplote:
R = Ru + Rk + Rs
gde su:
Ru otpor prelazu toplote sa unutranjeg vazduha na unutranju povrinu
spoljnog zida,
Rk otpor provoenju toplote kroz zid i
Rs otpor prelazu toplote sa spoljanje povrine zida na spoljni vazduh.
1 1 1
R= = + +
U u s
Koeficijent prolaza
toplote za vieslojnu
pregradu:
1
U=
1 n
i 1
+ +
u i =1 i s
3
Koeficijent prelaza toplote
(W/m2K)
Qk = A ( zid fluid )
g l 3 T
Gr Grashofov broj ( Gr = ) i
2
K, a, b, c konstante koje se odreuju eksperimentalno za konkretne uslove strujanja.
4
Koeficijent prelaza toplote
(W/m2K)
U tehnici grejanja koriste se srednje vrednosti
koeficijenata prelaza toplote jedna vrednost vai za jednu
stranu pregrade prostorije, a neka druga vrednost za drugu
stranu. Pri tome se razlikuju sluajevi u zavisnosti od poloaja
pregrade da li je u pitanju horizontalna (pod, tavanica) ili
vertikalna povrina (zid, prozor, vrata), i usmerenosti toplotnog
fluksa da li je usmeren navie ili nanie.
U standardima za proraun gubitaka toplote date su
projektne vrednosti koeficijenata prelaza toplote za odreene
sluajeve, i mada se nazivaju koeficijentima prelaza toplote, oni
ustvari obuhvataju dve komponente: komonentu usled prelaza
toplote i komponentu usled razmene toplote zraenjem.
5
Koeficijent prelaza toplote
untranja strana horizontalne povrine
{[
v = 1 . 5 ( t / h )
1/ 4
] + [1 . 23 ( t ) ] }
6 1/ 3 6 1/ 6
6
Toplotna provodljivost
(W/mK)
Materijal (W/mK)
Metal (aluminijum) 203
Beton 1 do 2
Opeka 0,5 do 0,8
Drvo 0,15 do 0,2
Toplotna izolacija 0,032 do 0,041
7
Koeficijenti prolaza toplote za
transparentne povrine (2)
Proraunske vrednosti Ug (staklo), Uf (okvir) i g (faktor korekcije
temperature spoj staklo / okvir), navedene su u tabelama 2.3, 2.4, 2.5, 2.6 i
2.7.
Ove vrednosti se mogu odrediti i na sledei nain:
a) proraunom, u skladu sa standardima SRPS EN ISO 10077-2 (okvir), SRPS
EN 410 (staklo) i SRPS EN 673 (staklo),ili
b) ispitivanjem prozora istog sastava i mera, u skladu sa vaeim standardima
i propisima.
Vrednosti Ug (staklo) i Uf (okvir) odnose se na koeficijent prolaza toplote bez
uticaja toplotnog mosta. Toplotni mostovi u transparentnim graevinskim
elementima se dodatno obraunavaju i potiu od: spoja staklo-staklo u
termoizolacionom staklu (razliita reenja: aluminijumska spojnica, sintetika
spojnica, specijalno termiki poboljana spojnica); spoja staklo-okvir; spoja
okvir-graevinska konstrukcija (ugradnja).
8
Difuzija vodene pare (2)
Za izraunavanje higrotermikih karakteristika
graevinskih elemenata i konstrukcija, difuzije vodene
pare, kondenzacije i isuenja, kao i opasnosti od
povrinske kondenzacije (oroavanje), primenjuje se
standard SRPS EN ISO 13788, u opcijama:
1) sloeni godinji kumulativni proraun;
2) Glaser-ov postupak.
Ukoliko se proraun vri na osnovu Glaser-ovog
postupka, koristi se metod prorauna prema standardu
SRPS U.J5.520
9
Odsustvo i pojava kondenzacije
Razliiti sluajevi pojave kondenzacije unutar graevinskog elementa
Dozvoljena temperatura
unutranje povrine
Dozvoljena temperatura unutranje povrine spoljne graevinske
konstrukcije na bilo kom mestu (i na mestima toplotnih mostova) mora da
bude vea od temperature take rose, s [oC], za date projektne uslove
(temperatura i relativna vlanost vazduha u prostoriji).
Minimalna toplotna otpornost za spreavanje oroavanja unutranje povrine,
Rmin [m2K/W], graevinske konstrukcije izvan zone toplotnog mosta
(osnovni deo graevinskog elementa) izraunava se za uslove perioda
grejanja (zimski period), na sledei nain:
i e
Rmin Rsi (Rsi Rse )
i s
pri emu je otpor prelazu toplote sa spoljne strane Rse = 0,04 m2K/W, a
vrednost otpora prelazu toplote sa unutranje strane Rsi se, zbog mogunosti
pojave spreenog strujanja vazduha (nametaj, zakloni i sl.) usvaja sa
(najmanje) Rsi = 0,25 m2K/W. Za transparentne graevinske elemente
primenjuje se uobiajena vrednost: Rsi = 0,17 m2K/W.
10
Proraun transmisionih gubitaka
toplote
U velikom broju zemalja postoje standardi i norme koji
propisuju metode za proraun gubitaka toplote, to
podrazumeva njihovu obaveznu primenu. Neki od
najpoznatijih standarda su:
QDODATNO = QTRANS Z
11
DIN 4701 iz 1959. (2)
DODATAK ZBOG PREKIDA U
ZAGREVANJU Zu
Dodatak Zu zavisi od:
35
duine prekida u zagrevanju i 30 Snieni noni reim
akumulacione sposobnosti 25 Prekid od 9 do 12 h
prostorije (koja se ocenjuje Prekid od 12 do 16 h
Z u (%)
20
na osnovu Krierove 15
vrednosti kD koja 10
predstavlja srednji koeficijent 5
prolaza toplote za 0
posmatranu prostoriju): 0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4 1,6 1,8 2
2
kD (W/m K)
QT
kD =
( u sp ) Ai
12
DIN 4701 iz 1959. (4)
DODATAK NA VISINU PROSTORIJE Zh
Kod prostorija ija je visina vea od 4m javlja se stratifikacija raslojavanje
toplijih i hladnijih zona vazduha u prostoriji topliji vazduh je laki, tako da u
viim zonama prostorije dolazi do pojave viih temperatura vazduha. Kao
posledica se javljaju: vei gubici toplote u gornjoj zoni prostorije, vea
infiltracija vazduha i nia temperatura vazduha u zoni boravka ljudi.
Za svaki metar visine prostorije iznad 4m dodaje se dodatak Zh =0,025 (na
primer: ako je visina prostorije 7 m, onda je Zh = 0,075), pri emu je
maksimalna vrednost Zh,max = 0,2.
DODATAK NA STRANU SVETA ZS
Ovaj dodatak, na neki nain, uzima u obzir utricaj Sunevog zraenja.
Orijentacija ZS (-)
Jug, Jugo-istok, Jugo-zapad -0,05
Istok, Zapad 0
Sever, Severo-istok, Severo-zapad +0,05
13
DIN 4701 iz 1983. (2)
Jo jedna novina je uvedena to se tie spoljne projektne temperature, a to je
da ona, pored klimatskih karakteristika, zavisi i od akumulacione mase
zgrade, pa se vri korekcija:
M
sp = spN + s s = f
A
s
M
- za laki tip gradnje < 600 kg/m3 s = 0 oC
As
M
- za srednje teki tip 1400 kg/m3 s = 2 oC
As
M
- za teki tip > 1400 kg/m3 s = 4 oC
s
A
1
M = (0,5 m + 2,5 m D + mO )S + (0,5 m + 2,5 m D + mO )U
2
m masa elika,
mD masa drveta,
mO masa ostalih materijala.
14
DIN 4701 iz 1983. (4)
Koeficijent prolaza toplote se koriguje zbog:
uticaja hladnih povrina i
uticaja Sunevog zraenja
U N = U + U a + U s
H T = (Fxi U i Ai ) + H TB
i
gde je
Fxi - faktor korekcije temperature za i-ti graevinski element, koji se usvaja
prema Tabeli 2.11;
Ui [W/(mK)] - koeficijent prolaza toplote i-tog graevinskog elementa,
povrine Ai [m2].
15
SRPS EN ISO 13789:2007 (2)
Transmisioni toplotni gubitak zgrade (ili dela zgrade) usled uticaja toplotnih
mostova u termikom omotau zgrade (ili dela zgrade), HTB [W/K], iznosi:
H TB = U TB A
gde je A [m2] zbirna povrina spoljnih graevinskih elemenata (termiki omota
objekta spoljne mere).
Usvaja se vrednost UTB = 0,10 W/(mK)
Ukoliko je uticaj toplotnih mostova ve uzet u obzir pri proraunu koeficijenta
prolaza toplote U, graevinskog elementa, granina povrina kroz koju se
toplota prenosi A, kod uvaavanja uticaja toplotnog mosta moe se umanjiti za
povrinu graevinskog elementa za koji je koeficijent prolaza toplote na taj
nain odreen. Transmisioni toplotni gubitak usled uticaja toplotnog mosta,
HTB [W/K], tada iznosi:
H TB = U TB Acor
gde je Acor [m2] zbirna povrina spoljnih graevinskih elemenata umanjena za
povrine graevinskih elemenata za koje ueti u obzir toplotni mostovi.
16
SRPS EN ISO 13789:2007 (4)
Nestambene zgrade sa udelom
Nestambene zgrade sa udelom
Faktor oblika transparentnih povrina 30% i
transparentnih povrina > 30%
A/Ve (m-1) stambene zgrade
HT (W/m2K)
HT (W/m2K)
0.2 1.05 1.55
0.3 0.80 1.15
0.4 0.68 0.95
0.5 0.60 0.83
0.6 0.55 0.75
0.7 0.51 0.69
0.8 0.49 0.65
0.9 0.47 0.62
1.0 0.45 0.59
>1.05 0.44 0.58
17
Infiltracija vazduha (2)
1. DEJSTVO VETRA
Zaustavni pritisak proporcionalan je kvadratu brzine vetra:
w2
pVET = K p
2
gde su:
Kp koeficijent pritiska, koji zavisi od strujne slike oko zgrade,
w srednja brzina vetra i
srednja gustina vazduha.
2. RAZLIKA U GUSTINI VAZDUHA prouzrokovana razlikom temperatura
unutranjeg i spoljnog vzduha
u > s u < s p = h g
a) b) c)
+
+ +
18
Infiltracija vazduha (4)
Koliina vazduha u jedinici vremena koja dospe u prostoriju iznosi:
V = K (p )
n
[m3/s],
gde su:
K koeficijent strujanja pokazuje koliinu vazduha koja prodre u prostoriju pri
razlici pritisaka od 1Pa,
p razlika pritisaka izmeu vazduha u prostoriji i spoljnog vazduha,
n eksponent koji zavisi od vrste (reima) strujanja, i njegove vrednosti su:
n = 1 za turbulentno strujanje,
n = 0,5 za laminarno strujanje,
n = 2/3 za strujanje vazduha kroz procepe prozora i vrata.
Ventilacioni gubici
Potrebna koliina toplote za zagrevanje vazduha koji je
infiltracijom dospeo u prostoriju je:
QV = V c p ( u sp )
19
Ventilacioni gubici
prema DIN 4701 (1)
QV = ( a l ) s R H ( u sp ) Z E
s
a propustljivost procepa spoljnih prozora i vrata [m3/mhPa2/3],
l duina procepa [m],
R karakteristika prostorije [-],
H karakteristika zgrade [WhPa2/3/m3K],
u temperatura unutranjeg vazduha [oC],
sp spoljna projektna temperatura [oC],
ZE dodatak za prozore na uglu dva spoljna zida [-].
Propustljivost procepa pokazuje koliinu vazduha u jedinici vremena koja
prodre kroz procep duine 1m, pri razlici pritisaka od 1Pa. Njegova vrednost
zavisi od materijala okvira prozora i garantovanja zaptivenosti od strane
proizvoaa.
Ventilacioni gubici
prema DIN 4701 (2)
Karakteristika prostorije zavisi od odnosa propustljivosti procepa kroz koje
vazduh ulazi u prostoriju i propustljivosti procepa kroz koje vazduh izlazi iz
prostorije. Na neki nain R predstavlja faktor produvavanja prostorije:
Unutranja
Prozori As/Au R
vrata
20
Ventilacioni gubici
prema DIN 4701 (3)
Karakteristika zgrade H u sebi sadri brzinu vetra, koja je uzrok infiltraciji
vazduha.
Prema DIN 4701 date su preporuke za izbor karakteristike zgrade u zavisnosti od:
Vetrovitosti predela (normalan ili vetrovit),
Poloaja zgrade (zatvoren, otvoren ili izrazito otvoren) i
Tipa zgrade (zgrade u bloku ili pojedinana gradnja).
H [WhPa2/3/m3K]
Predeo Poloaj zgrade
Blokovska gradnja Pojedinane zgrade
Zaklonjen 1,28 1,81
Normalni predeli Otvoren 2,18 3,09
Izrazito otvoren 3,19 4,47
Zaklonjen 2,18 3,09
Vetroviti predeli Otvoren 3,19 4,47
Izrazito otvoren 4,36 6,01
HV = a c p V n
gde je
V zapremina grejanog prostora [m3];
n broj izmena vazduha na as [h-1]
a c p = 0,33 [Wh/(m3K)] ili [J/(m3K)]
21
Broj izmena vazduha na as prema
SRPS EN ISO 13789:2007 (1)
Broj izmena vazduha na as u zavisnosti od zaklonjenosti i klase zaptivenosti
zgrade (prema SRPS EN ISO 13789) Stambene zgrade sa vie stanova i
prirodnom ventilacijom
22
Toplotni mostovi (1)
Toplotni most je mesto smanjenog otpora prolazu toplote u odnosu na konstrukciju
u kojoj se nalazi, odnosno mesto u termikom omotau na kome se javlja poveani
toplotni fluks.
23
Toplotni mostovi (3)
24
Toplotni mostovi (5)
25
Primer: Uticaj debljine izolacije
U primeru je razmetrana stambena zgrada u Beogradu, spratnosti
P+4, ukupne korisne povrine 494 m2.
Analiziran je uticaj debljine izolacionog sloja od mineralne vune, kao
i uticaj zamene starih drvenih prozora (Uw =2,9 W/m2K) novim PVC
prozorima (Uw =1,8 W/m2K) na:
- ukupne gubitke toplote zgrade (DIN 4701)
- instalisanu snagu grejnih tela
- godinju potrebnu eneregiju za grejanje
O a
k t ZD ZS Z
26
Primer: Uticaj debljine izolacije
1.00 0.94
0.80
0.65
(W/m2K)
0.60
0.44
0.36
0.40 0.31
0.20
-
3cm 5cm 8cm 10cm 12cm
(cm)
70,000 25.00
60,000
20.00
Instalisani kapacitet GT (W)
50,000
Uteda (%)
15.00
40,000
30,000
10.00
Qgt 1
20,000
Qgt 2 Uteda 1
5.00 Uteda 2
10,000
- -
3 5 8 10 12 5 8 10 12
Debljina izolacije (cm) Debljina izolacije (cm)
27
Primer: Uticaj debljine izolacije
Godinja potrebna energija za grejanje i utede
60,000
18.0%
Godinja toplota za grejanje (kWh/god)
50,000 16.0%
14.0%
40,000 12.0%
Uteda
10.0%
30,000
8.0%
20,000 6.0% Uteda 1
QH,nd 1 Uteda 2
4.0%
10,000 QH,nd 2
2.0%
- 0.0%
3 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm
Debljina izolacije (cm) Debljina izolacije (cm)
1,400,000
1,200,000 -
()
1,000,000
800,000
-
600,000
UKUPNO
400,000
200,000
-
3 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm
(cm)
28
Primer: Uticaj debljine izolacije
- -
300,000 300,000
250,000 250,000
(/)
(/)
200,000 200,000
150,000 150,000
100,000 100,000
50,000 50,000
- -
3 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 3 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm
(cm) (cm)
8
()
0
3 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm
(cm)
29