Dvorci i perivoji
NAJZAPADNIJA UTVRDA I NAJMAGINIJI DVORAC HRVATSKOG ZAGORJA
Veliki Tabor na 333 m nadmorske
visine ve stoljeima bdije nad Hr-
vatskim zagorjem. Nekada, u davno
srednjovjekovno i renesansno doba,
bio je najzapadnija toka fortifika-
cijskog sustava koji se rasprostirao
do istonih obronaka Ivanice, a
obuhvaao je i utvrenja: Mali Ta-
bor, Kostelgrad, Goricu, Cesargrad,
Lobor-grad, Otrc, Pustu Belu, Mi-
lengrad, Greben-grad i Konjinu.
Danas se s njegovih kula na zapad-
nom rubu Hrvatskog zagorja pruaju
velianstveni vidici prema jugu pre-
ko Cesargradske gore ak do Med-
vednice, na zapadu preko Ivanice
na daleku i maglovitu dravsku i ma-
arsku ravnicu ili pak duboko u ta-
jersku. A u prvom planu pogled see
na pitome zagorske breuljke Desi-
nike gore, Kunagore, Kostelske
gore i vinagore, zapadnoga Hrvats-
kog zagorja.
Veliki Tabor - srednjovjekovni dvorac
GRAEVINAR 52 (2000) 1
THE WESTERNMOST FORTRESS AND THE MOST MAGICAL CASTLE IN
HRVATSKO ZAGORJE
Veliki Tabor used to be the westernmost fortress that defended the area of Hrvatsko
zagorje. It dates back to the second half of the 15th century and, after
refurbishments undertaken in the 17th and 18th centuries, it was transformed from
fortress into castle. It ranks among the most beautiful and romantic castles in
Croatia, while also being the subject of countless legends. Although the data about
its construction are lacking, we do know that its first owners were counts Celjski.
Later on it became the property of the noble family Ratkaj, which lived in the castle
until 1793. After that, the castle changed owners quite frequently so that, during the
World War II, it was used as prison, and later also as a hospital and an orphanage.
Nowadays the castle is cared for by a group of benefactors which has set up
numerous collections and expositions, while also making castle the site of various
other events. Nevertheless Veliki Tabor is still in a very poor condition and is in dire
need of urgent and thorough renewal, particularly as the stability of arches
adorning the castle's yard has been put into question.
Veliki Tabor, prvorazredni spome- emocija i najbolje nas odvodi u ta-
nik nulte kategorije, jedan je od naj- janstvenu feudalnu prolost. Stoji i
ouvanijih srednjovjekovnih grado- blijeti i danas, priinja se izdaleka,
va u nas i predstavnik fortifikacijske kao da je on jo iv, da nam donosi
arhitekture kasnoga srednjeg vijeka. cio ivot minulih dana, privia se,
Od svih dvoraca Hrvatskog zagorja kao da e nas tu stara vlastela vedro
upravo Veliki Tabor izaziva najvie doekati... Ali sve je to tek privie-
nje... Impresionira monumentalno-
u, ljepotom i postojanou, iako ve
dva stoljea nema pravih gospodara.
Prema arhitektonskim oblicima, teh-
nici gradnje i nainu fortifikacije
Veliki Tabor potjee iz druge polo-
vice 15. stoljea. Usprkos kasnijim
dogradnjama i pregradnjama, osobi-
to u 17. i 18. stoljeu kada se sred-
njovjekovna utvrda pretvarala u dvo-
rac, Veliki Tabor je ouvao kasno-
gotike oblike i arhitektonsku kom-
poziciju.
Ne zna se jesu li grofovi Celjski gra-
dili Veliki Tabor, ali se zna da su ga
posjedovali sredinom 15. stoljea.
Poto je rod Celjskih izumro, Veliki
Tabor je, kao i svi tadanji gradovi,
pripao Matiji i Ivaniu Korvinu. Go-
dine 1504. hrvatski ban Ivani Kor-
vin dodijelio je Veliki Tabor obitelji
Ratkaj koja je u njemu ivjela do
1793. godine, kada je umro posljed-
nji lan u narodu omiljene plemike
obitelji. Veliki Tabor je bio sjedite
45
Dvorci i perivoji
Ratkaja, iako su u okolici posjedo-
vali jo Mali Tabor, Miljanu i Veli-
ku Horvatsku.
Tlocrt prvog kata
Nakon Ratkaja Veliki je Tabor esto
mijenjao gospodare. Najprije je bio
pod upravom kraljevske komore, za-
tim ga je od cara Franje II. dobio mi-
nistar Thugut, pa je bio ponovno svo-
jina komore sve do kraja 19. stolje-
a, kada ga kupuju zagrebaki trgo-
vci braa Grnwald i dre ga do pr-
voga svjetskog rata. U ratno se doba
upotrebljavao kao zatvor, da bi do
1927. godine ponovno bio bez skrb-
nika. Te godine dvorac kupuje slikar
Oton Ivekovi na licitaciji za sto ti-
sua, a vlada je dodala deset tisua
za nune popravke. Iako ga je rodni
kraj privlaio i inspirirao, Ivekovi
je jedva uzdravao dvorac. Zbog bo-
lesti je napustio Veliki Tabor i pre-
Juno proelje
selio se 1935. godine u rodni Kla-
njec, gdje je nakon etiri godine um-
ro. Ivekovii su prodali Veliki Tabor
1938. godine u bescjenje banskoj
46
upravi, ali ga nijedan odsjek te upra-
ve nije htio preuzeti, pa ga je banska
uprava dala asnim sestrama reda
keri milosra iz Blata na Koruli,
koje su za vrijeme drugoga svjets-
kog rata lijeile partizane, a nakon
rata do 1950. godine brinule se o
ezdesetoro djece koja su ostala u
ratu bez roditelja. Ni tada, a ni da-
nas, Veliki Tabor nije naao prave
gospodare. Pomalo propada jer ga
entuzijazam zaljubljenika, zaviajna
zbirka i povremene izlobe ne mogu
ouvati.
Unutranje dvorite
Grad je sagraen na uskom a duga-
kom zaravanku brijega. Prema crte-
u iz 1782. godine cijeli je zarava-
nak bio ograen zidom. Ulaz u grad
sa zapada branila je kula. Uzdu zi-
da s unutranje strane nalazilo se jo
nekoliko kula i staja prislonjenih uza
zid. Na istonom kraju zaravanka,
unutar zida, bila je smjetena utvrda.
Vanjskog zida i kule danas vie ne-
ma ali se naziru njihovi tragovi.
Jezgru dvorca ini peterokutna gra-
evina prstenasto opkoljena zidovi-
ma i kulama, formirajui unutranje
dvorite nepravilnog oblika. Petero-
kutna jezgra je najstariji dio dvorca
koji je uvijek sluio prije svega za
stanovanje, a tek onda za obranu.
Prvotno je imalo samo dva kata i iz
tog najstarijeg vremena potjeu go-
tiki prozori i kameni dovratnik u
unutranjosti. U renesansno doba
dograen je trei kat. Iz tog je vre-
mena bifora ukomponirana u kvad-
rat i ukraena rozetama. Na treem
katu bila je kapelica oslikana u 17.
stoljeu. Oslikano je bilo istono i
juno proelje peterokutne sredinje
kule s nizom dvostrukih stupova
kroz sve tri etae. Pri vrhu kule, u
konkavi brida, naslikan je i sunani
sat. Tri strane prvoga unutranjeg
dvorita zatvaraju kolonade.
Vanjski plat dvorca, koji obavija
peterokutnu jezgru, nainjen je od
etiri kule, zidova, galerija i prosto-
rija graenih tijekom nekoliko sto-
ljea. Dvije zapadne kule, tlocrtno u
obliku polukruga, postavljene su za
obranu peterokutne jezgre. Obje ku-
le imaju u svakoj etai po jednu pros-
toriju, od kojih donja ima strijelnice,
a gornja prozore. Na vijencu kule
blie dananjem ulazu ouvani su
klesarski znakovi iz kasnogotikog
doba. U dva gornja kata najmanje
june kule smjetena je Kapela Sv.
Ivana potkraj 17. ili u 18. stoljeu i
pritom vjerojatno naputena stara
kapela u peterokutnoj jezgri. Drveni
GRAEVINAR 52 (2000) 1
 Dvorci i perivoji

atno kasnijih gospodara Thuguta. na njih izrezanu slamu koja se pret-

Renesansa bifora na proelju unutranjeg
dvorita
toranj iznad kapele postavljen je u
19. stoljeu. Najvea, istona kula
bila je od poetka odreena za teke
topove, to dokazuju velike strijelni-
ce kojih na ostalim kulama nema.
Gornji katovi grada (dvorca) su iri,
jer su sagraeni na kamenim konzo-
lama. Izmeu svakog drugog para
konzola na gornjem katu nekad su
bili otvori za obranu. Sve konzole
nisu nastale u isto doba, pa imaju
razliita oblikovna i konstruktivna
obiljeja. Iznad ulaza u dvorac stoji
grb Ratkaja (zdenac sa koloturom),
a lijevo od njega neitak grb, vjero-
Ulaz u dvorac oduvijek je bio na is-
tome mjestu, samo to je tijekom
vremena ulazni dio dvorca najvie
dograivan i mijenjan.
Ni uz jedan dvorac u Hrvatskom za-
gorju nije vezano toliko pria i legendi
kao uz dvorac u Velikom Taboru.
Ve sam pogled na njega budi matu
kao u djejoj prii. Stoljeima je sta-
ra pria o Veroniki Desinikoj koja
je zazidana u stijenu iznad vitekog
salona, izmeu peterokutne kule i
ulaza. Od nekoliko verzija najea
je ona pria prema kojoj je mladi
grof Fridrich Celjski zbog lijepe Ve-
ronike dao ubiti svoju enu Elizabe-
tu, jedinicu kerku kneza Stjepana I
Frankopana. Saznavi to, Fridrichov
otac knez Herman Celjski dao je uda-
viti Veroniku koja je potom zazidana
u gradu. Jo je jedna pria o Veroniki
Desinikoj, ali ovaj put kao o
arobnici koja je spasila Taborgrad
od Turaka. Provalivi kroz obram-
beni zid, Turci su doli do ispred sa-
moga grada. Veronika je na prozoru
rezuckala slamu na sitne komadie.
Kad su se Turci pribliili, prosula je
vorila u jato strljena i tako otjerala
Turke. Zabiljeimo jo jednu priu
prije negoli se zaboravi. Koji put je
pria, ali esto i istina, da su zagors-
ki dvorci podzemnim hodnikom bili
povezani s najbliom vodenom povr-
inom. Dugo godina nije se znalo
gdje je tunel u Velikom Taboru. Pro-
blem je rijeila guska koja je pala u
bunar u dvoritu dvorca, kada su u
Velikom Taboru ivjele opatice. Iz
bunara guska je pronala tunel koji
je vodio do potoka u selu Konika
Gora. Djeca i danas trae izlaz kraj
potoka, ali se on opet izgubio, vjero-
jatno do neke nove guske.
Iako se mnogo toga nije dogodilo,
prie se i rado priaju i rado sluaju.
Posjetitelji e po njima pamtiti Veli-
ki Tabor prije nego po godinama,
imenima ili zamornim podacima. A
Veliki Tabor i poslije toliko stoljea
odolijeva svim nedaama.
Mladen Obad itaroci
Preneseno iz knjige: Dvorci i
perivoji Hrvatskog zagorja

SADANJE STANJE

Stanje Velikog Tabora danas je prim-

jetno loije od vremena u kojem je
nastao preneseni napis. Naime, prije
nekoliko godina u ovaj su spomenik
nulte kategorije stigli restauratori iz
Republikog zavoda za zatitu spo-
menika kulture da obave istrane ra-
dove i utvrde ukupno stanje graevi-
ne. Uklonili su betonska ojaanja
stupova arkada u prizemlju, postav-
ljena jo prije Drugoga svjetskog ra-
ta, da bi se ojaala statika stabil-
nost graevine. Lukove su zatitili
drvenom podgradom koja se i sada
vidi. Istodobno su obavili temeljite
istrane radove u svim dijelovima
dvorca. No u tim je radovima bilo
mnogo nebrige prema kulturnopovi-
jesnoj vrijednosti koju su istraivali,
Sadanji pogled na dvorac s juga
rekao nam je Josip timac, prof.,

GRAEVINAR 52 (2000) 1 47
Dvorci i perivoji
kustos-volonter i predsjednik Dru-
tva Veliki Tabor. Umjesto skidanja
novijih naslaga manjih i neupadlji-
vih dijelova zidova, stropova i podo-
Unutranje dvorite s poduprtim lukova
va ti su neobini istraivai otukli
itave dijelove i otetili mnogo toga
to je Drutvo kao vlasnik svojim
skromnim sredstvima osposobilo za
upotrebu i posjetitelje. Ponegdje su
skidali prozore i parkete te nepotrebno
lomili drvene pregrade. Radili su
tijekom ljetnih mjeseci i onda su
nestali bez ikakvih pisanih tragova o
svojim istranim aktivnostima. Prof.
timac i danas ali to je u to vrije-
me bio bolestan pa nije mogao spri-
jeiti devastacije, ali neuvijeno sve
istraivae naziva kulturnim zloin-
cima, to se katkad, bez ikakve og-
rade, objavljuje i u novinama. O to-
me je izvijestio i Ministarstvo kultu-
re, a potpuno ga podrava i prof. dr.
sc. Antun Bauer, veliki prijatelj Ve-
likog Tabora, takoer zgroen pos-
tupkom neobinih istraivaa. U pos-
ljednje vrijeme jedino to rade na
dvorcu jest saniranje tete koju su
nainili ti neobini istraivai.
Josip timac, koji se predstavlja i
kao Zmaj taborgradski (to znai da
48
je pripadnik Drutva hrvatskog zma-
ja) ivopisna je i neobina linost.
On je i kustos i vodi, a esto i jedi-
ni stanovnik dvorca. Nekada je bio
graevinski poduzetnik, potom pri-
padnik Zagorskoga partizanskog od-
reda (zajedno s pokojnim dr. Tuma-
nom), zatim uitelj i profesor. Pos-
ljednjih je dvadesetak godina, poseb-
no nakon umirovljenja, okupiran is-
kljuivo ouvanjem, obnovom i pro-
mocijom Velikog Tabora kojega
smatra najljepim i najromantini-
jim hrvatskim dvorcem. Na elu je
Drutva Veliki Tabor koje ima vie tiki vie od dva stoljea nema pra-
od 600 lanova u zemlji i u inozem-
stvu. Drutvo je sadanji vlasnik
dvorca, a od hrvatske drave ne do-
biva ni kune za odravanje i urei-
vanje. Sve to skupi jest od ulaznica
brojnih posjetitelja te od donacija
prijatelja i tovatelja. Od donacija su
napravljene i brojne muzejske zbir-
ke u dvorcu. Vrijednim poklonima
Zagrebake nadbiskupije obnovljena
je i dvorska kapelica Sv. Petra. Na
oltaru se uva i pronaena enska
lubanja za koju se vjeruje da pripada
legendarnoj Veroniki Desinikoj.
Ureeni su i podrumi dvorca te veli-
ka zbirka oruja i odora iz burne hr-
vatske ratne povijesti (s trofejima iz
Domovinskog rata) i mnotvo zbirki
meu kojima je entografska, numiz-
matika, geoloka i antropoloka, a
uz veliku slikarsku zbirku prof. Bau-
era postoji i reprezentativna zbirka
slikara Otona Ivekovia, nekada-
njeg stanovnika dvorca, te memori-
jalna zbirka svestranoga kazalinog
umjetnika iz ovog kraja Gjure Prej-
ca (autora pjesne Vu plavem trnacu).
Priprema se i memorijalna zbirka
obitelji Ratkaj, nekadanjih dugogo-
dinjih vlasnika. Organiziraju se i
brojne izlobe (u vrijeme naeg pos-
jeta bila prireena izloba Julija Klo-
via), organiziraju se maevalaki
turniri, sokoloraska takmienja, ki-
noloke priredbe, priredbe zrakoplov-
nih klubova, predavanja, koncerti,
recitali i knjievne veeri.
No, usprkos velikoj dosjetljivosti i
marljivosti entuzijasta iz Drutva
Veliki Tabor, ipak se stjee dojam
da sve to za ouvanje ove prekrasne
graevine nae kulturne batine nije
dovoljno. Dvorcu je nephodna teme-
ljita i potpuna sanacija koju sadanji
vlasnik jednostavno ne moe napra-
viti, ali i za to hrvatska drava, una-
to svim tekoama, mora pronai
novac. Poto se dvorac temeljito sa-
nira preostaje da se rijei i pitanje
njegove budue namjene, jer prak-
vog vlasnika. Valja cijeniti napore
zaljubljenika, ali njihovi su napori
samo zamjena za nedovoljnu brigu o
naoj kulturnoj batini. Uz muzejske
sadraje treba iskoristiti i druge mo-
gunosti dvorca, kako bi dio zarade
mogao pokrivati dio svakodnevnih
trokova. Uostalom svim gostima
Zagreba, neovisno o tome jesu li iz
politikoga, gospodarskoga ili kul-
turnog ivota, posjet Velikom Tabo-
ru bio bi pravo otkrie i znaajan
dogaaj.
B. N.
GRAEVINAR 52 (2000) 1