NASTAVNI PLAN I PROGRAM

ZA 1. RAZRED DEVETOGODINJE
OSNOVNE KOLE

Septembar 2016.

0
 SEDMINI GODINJI
REDNI OBAVEZNI NASTAVNI BROJ BROJ
BROJ PREDMETI NASTAVNIH NASTAVNIH
ASOVA ASOVA
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
1. 3 102
knjievnost
2. Engleski jezik 1 34
3. Matematika 2 68
4. Moja okolina 2 68
5. Informatika 1 34
6. Muzika/Glazbena kultura 2 68
7. Likovna kultura 2 68
8. Tjelesni i zdravstveni odgoj 3 102
UKUPNO: 16 544
Izborni nastavni predmet
Vjeronauka/Vjeronauk
9. 1 34
Drutvo/Kultura/Religija

UKUPNO OPTEREENJE
17 578
UENIKA:

1
SADRAJ

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I

KNJIEVNOST ................................................................ 3
MATEMATIKA ............................................................... 11
MOJA OKOLINA ............................................................ 18
INFORMATIKA .............................................................. 28
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA ............................. 38
LIKOVNA KULTURA .................................................... 49
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ........................... 57

2
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI
JEZIK I KNJIEVNOST
1. RAZRED

3
Programi obaveznih nastavnih predmeta:

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST I RAZRED

(102 nastavna sata)

OBRAZLOENJE

U prvom razredu uvode se dvije nastavne jedinice za realizaciju

Pisanje velikog slova na poetku reenice i take na kraju , Pisanje velikog slova u
imenima ljudi.

Napomena : U prvom razredu prvog polugodita ne preporuuje se preslikavanje grafike

strukture slova .

Usvajanje grafike strukture velikih i malih tampanih slova latinice realizovati u

drugom polugodiu prvog razreda.

Prvo polugodite Drugo polugodite

Razvoj govora; itavanje i

I itanje (pravilnost i
Priprema za usvajanje RAZRED razumijevanje proitanog)
tampanih slova latinice

Usavravanje tehnike i logike Vjebe itanja (pravilnost,

II
itanja u okviru latininog razumijevanje,brzina),uvoe
pisma nje elemenata izraajnosti;
Usavravanje tehnike pisanja

Usavravanje tehnike i logike Usvajanje tampanih slova

itanja III irilice,vjebe itavanja i
itanja (pravilnost itanja i
razumijevanje )

Vjebe izraajnog i
stvaralakog itanja i Korektno samostalno itanje
izraavanja u okviru latininog tekstova tampanih
pisma ; latinicom;
IV Dalji rad na svim aspektima
Korektno samostalno itanje
tekstova tampanih latininim i
pismom; kvalitetima itanja tekstova
Usavravanje tehnike itanja u tampanih irilinim
okviru irilinog pisma. pismom;
Usvajanje pisanih slova
irilice.

4
ULOGA I ZNAAJ

Jezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu
informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenij
zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika.
Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja
jezika.Govor se razvija govorom. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta
razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatiko-
pravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja.
Maternji jezik kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program
nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje
usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela,osnove
teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje.
Jezik ima obrazovnu,odgojnu,funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono
sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini.
Na funkcionalnoj razini jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti:
zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu
distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje.
U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih
kvaliteta usmenog govora.
Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet
diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih
smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju,razvijenost individualnih
programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj.
Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg
jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-
pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiu na uspjeh u
uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima
problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim
predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno
je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje
koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja. itanje i uenje su u osnovi
komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa
svrhom, radou, punoom i mudrou.

5
 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU
PSIHOMOTORI
SPOZNAJNO PODRUJE AFEKTIVNO PODRUJE KO
PODRUJE
Z N A NJ A Vjetine i sposobnosti Stavovi, I n t e r e si Rukovanje
vrijednosti priborom za pisanje
sposobnost pravilnomg Usmjereni prema: i crtanje
ta ujem,a ta i smislenog govora ivot je vrijednost
vidim?
(glasovi i zvukovi, sposobnost pravilnog i znanje je vano knjizi i znanju poloaj tijela pri
predmeti i bia) jasnog izraavanja (itanju i itanju i pisanju
pismenost je sadrajima koje
slovo glas sposobnost vana za nudi knjiga )
posmatranja i pojedinca i koordinacija
rije-slog zapaanja bitnih zajednicu pokreta ake i
elemenata (itanje mi je prstiju i pokreta
rije reenica potrebno da bih lijepom u svim oiju
sposobnost analize i mogao uiti iz sadrajima,
poznavanje sinteze knjiga, a pisanje posebno u jeziku
tampanih slova da bih kazao ta i knjievnosti)
latinice sposobnost mislim u pisanoj gipkost pokreta i
klasifikacije formi) estetika rukopisa
ovo je pria elemenata ljepoti kazivanja
i iskustvo je (usmena i pisana
ovo je pjesma praenje toka dogaaja vano u uenju forma)
u prii brzina i tanost u
lik u prii priroda je prepoznavanju
uoavanje vanih otvorena knjiga vlastitom oblika, struktura
ovo je dobro, a ovo pojedinosti iz koje mogu uiti napredovanju boja
nije dobro ponaanje Vrline ispravnog
uoavanje likova ponaanja klasifikacija slova,
i njihovih osobina /sklad misli, kreativnom izrazu slogova rijei
ta treba zapamtiti rijei i djela/
sposobnost potrebi uenja ujem piem
zato je neto lijepo,a zamiljanja situacija nadzor nad o nainima uenja
neto nije lijepo u i ponaanja govorom i
sadraju, postupku ponaanjem prema poboljanju Poruujem
sposobnost pravilnog i kvaliteta simbolom,
rije-znaenje jasnog izraavanja disciplina komunikacije crteom, kretnjom
govorom
izbor rijei i reenica Uoavanje slijeda, odgovornost
prvo,drugo.. istraivanju,
prihvatljivo sastavljanje marljivost traenju mimika, gest,
neprihvatljivo u plana kreativnijih pantomima
govoru potenje rjeenja neverbalna
sposobnost komunikacija u
Ovo govori pisac, a zakljuivanja istinoljublje funkciji poruke
ovo lik iz prie pravdoljublje
sposobnost
samoevaluacije i
evaluacije

6
 Komunikacijski
Specifine Oblici jezike/jezine i Postupci
metode i postupci socijalne komunikacije
Sluanje govora
Glasovna analitio- Rad u grupi, ja s drugima i itanja
-sintetika metoda i drugi samnom
- sluam i znam
globalna metoda Rad u paru
- sluam, doivljavam
Kombinovana metoda Kooperatvni rad izraavam

grupna obrada Frontalni rad - sluam i izraavam

slova pokretom
Individualni rad
Monografska razgovor
( povremeno i Individualiziranirad
u individualnom imitacija
programu) Igraonice mataonice
prianje
Igraonice-radionice
prepriavanje
Igraonice- priaonice
opis (perceptivni i
Individualni programi doivljajni nivo),
u uionici za sve dodir mi kae,
osjeam , to mi lii na

igra kao situacija ,

postupak i sredstvo

7
PROGRAMSKI SADRAJI

Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje )

Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i

imenovanje predmeta i bia,zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe
artikulacije .
Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije,
svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene
(prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest,
mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga ).

Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje

o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta;

Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva. (prianje, razgovor, rekreativni razgovor,

opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika (Vjebe tipa: Tiina mi je rekla;
Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam
voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu,mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu,
drugarici);

Razvijanje spontanosti govora (memorisanje/memoriranje i reprodukcija stihova, zagonetki,

pitalica, brzalica).

Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja

napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica,teksta,u dikciji:( Novo ime
za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek;
elim da).

Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova,

uspostavljanje logike u iskazima, priama. Transformacija smislenog u besmisleni iskaz i
obrnuto.

Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, mijeha, ale u prii,

iskazu.
Vjebe stvaralakog sluanja( izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj
prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram).
Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako;

Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji

posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova
Grigor Vitez: Prepelica; Nasiha Kapidi-Hadi: Baka isti put; Vesna Parun: Uspavanka za
jea;
Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika
esma; Narodna pria: Zekina Kuica; Bosiljka Leti Fabri: Jesen
Filmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja.

8
Priprema za usvajanje tampanih slova

Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja

Predmet- slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku,na kraju i u sredini
rijei); Razvijanje fonematskog sluha i fonematskog kapaciteta. Rije-reenica (reenica ima
dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (Zamjenjujemo rije
u reenici, a da reenica ne promijeni smisao) .

Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom satu). itavanje
i
pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog,
reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje).
Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae
tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta.

Pisanje velikog slova na poetku reenicei take na kraju. Pisanje velikog slova u imenima
ljudi .

INDIKATORI USPJENOSTI

Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je
uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim
ishodima uenja: uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i
znanju, ele uiti; Znaju slova, pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice, razumiju
proitano.
Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima
uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog

izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju
sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u
programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o
estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih.
Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea,
predstoji usvajanje finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje,
bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim
je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot
ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva.
Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja,
poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se
suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja
vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog
izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna

9
artikulacija i organizacija. Uspjena komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i
snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i
adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu
drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue
planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, obezbijediti meusobno proimanje, ali ne
i preklapanje sadraja.
Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i
usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni
dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog
govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i
uivljavanje u situaciju .
Djetetu je bliska igra. Na ovom je uzrastu vano imati u vidu da je mnoge sadraje
mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik
bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete
zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra
ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uslovima kolskog uenja
na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo
i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne
metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu
teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika,
kombinovana ).
Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za
pravilnost, normu, standard.
U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja,
strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govormi razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati
tekoe.
Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje,
izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati
smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati
zabrinutost.

U prvoj polovini prvog polugodita uenici ne usvajaju slova i itanje.* To je vrijeme

predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene
estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na niovu opaanja
svojstava predmeta i bia uz angaovanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima
koja su njima vana, prianje o sadraju slika.)
Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena
aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima.U drugom polugoditu
ukljuite slovo kao znak.
Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini
fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.

10
MATEMATIKA
1. RAZRED

11
MATEMATIKA I RAZRED
68 nastavnih sati

OBRAZLOENJE:
U okviru tematske cjeline Uporeivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta,
ne realiziraju se nastavne jedinice
- Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine
- Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa
predvienim rezultatima

ULOGA I ZNAAJ

Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog znanstvenog i tehniko

tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju
mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja
glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer
daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i
funkcionalnim).
Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja;
funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti
(pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga
se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost,
urednost, upornost).
Matematiki nastavni saraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju
razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih
pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline,
likovne kulture, fizike, hemije itd.

CILJEVI I ZADACI

Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i

obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanju
sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu),
mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije
sabiranja i oduzimanja.

PROGRAMSKI SADRAJI

1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA

(10 SATI)

a) Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini

b) Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-
vodoravno
c) Odnos meu predmetima i veliina predmeta
d) Mjerenje veliina

12
2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE (6 sati)

a) Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i

uoavanje njihovih slinosti i razlika

3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) (10 sati)

a) Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata

b) Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina),
unutra na izvan
c) Take kao presjeci linija (sjecita)

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE (44 sata)

a) Primjeri skupova, oznaavanje

b) lanovi skupa,pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost
c) Brojevi od 1-3
d) Usporeivanje brojeva (<, >, =, )
e) Brojevi 4 i 5
f) Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji)
g) Redni brojevi od 1-5
h) Zbrajanje i oduzimanje
i) Broj 0
j) Brojevi od 6-9
k) Broj 10
l) Redni brojevi od 1-10

OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA

1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA

Usporeivanjem otkriti slinosti i razliitosti prema osobinama i uzajamnom
poloaju predmeta
Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu
predmetima
Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat)
Mjeriti to znai uporeivati

2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE

1. Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke,

valjka i piramide
2. Uoiti slinosti i razliitosti meu njima
3. Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa
geometrijskim oblicima

13
3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE)

Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i

zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost)
Upoznati taku kao presjek linija
Grafiko predstavljanje take

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE

Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini

Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja
Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element
skupa
Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti
Upoznati brojeve od 1 9
Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee,
jednako i nejednako i oznake >, <, =,
Upoznati uenika sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5)
Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja
Usvajanje izraza plus i oznake +
Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja
Usvajanje izraza manje i oznake -
Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti
ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske
operacije
Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa
Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja
broja 10
Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i
brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve
desetice
Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve
Rjeavanje tekstualnih zadataka u okviru prve desetice*

14

SADRAJ
I Usporeivanje,
procjenjivanje i mjerenje
veliine predmeta
- Usporeivanje predmeta
po boji, duljini, visini,
irini, debljini
- Blizu, daleko, lijevo,
desno, ispred-izmeu-iza,
ispod-na-iznad, uspravno-
koso-vodoravno
- Odnos meu predmetima
i veliina predmeta
II
Predmeti oblika lopte,
kocke, valjka i piramide
- Upoznavanje predmeta
oblika lopte, kocke, valjka
i piramide
- Imenovanje oblika
BROJ VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
ZNANJE SPOSOBNOSTI
SATI STAVOVI, PONAANJE UENIKA NASTAVNIKA
Sposobnost koritenja
matematikog jezika i
simbola ,
Samostalno i timsko Razvijanje svijesti o potrebi Planira i organizira,
Razluivanje formuliranje zakljuaka procjenjivanja, mjerenja i koordinira, prati,
Kroz jednostavnije i
(razlikovanje) raunanja,kao i njihovom reagira, upuuje,
sloenije aktivnosti i igre
predmeta po boji, Razvijanje sposobnosti znaaju u svakodnevnom pomae i korigira.
uenici:
duljini, irini... za komunikaciju, ivotu.
razmjenu informacija i Tematski povezuje
Uestvuju u svim etapama sadraje.
Orijentacija u iskustava
rada;
prostoru (blizu- Razvijanje interesa i smisla
Razlikuju predmete po Ukljuuje roditelje i
daleko, lijevo- Sposobnost kritikog za kolektivne igre i
10 sati boji, duljini i irini; druge uposlene u koli u
desno...) vrednovanja vlastitih zajednitvo kao faktora koji realizaciju programskih
postignua (ishoda utiu na formiranje sadraja.
Prostorno se orjentiu (u
Procjenjivanje znanja) i usporeivanje pozitivnih crta linosti.
otvorenom i zatvorenom
meusobnog odnosa sa rezultatima drugih Permanentno prati
prostoru);
predmeta i njihove (par, tim, razred...) Razvijanje pozitivnog stava, napredovanje uenika.
veliine ponaanja i sklonosti za
Procjenjuju meusobne Potie samostalna i
Sposobnost da se otkrivanje, istraivanje i
odnose predmeta, timski istraivaki i
greka doivljava kao rjeavanje problema kroz
kreativni rad uenika.
stimulans za nove igru i zabavu.
pokuaje iznalaenja
rjeenja, a ne kao
konicu u daljem radu
Imenovanje i
razlikovanje
predmeta po obliku
- razlikuju i imenuju
Zapaanje,
predmete po obliku
prepoznavanje
6 sati
slinosti i razliitosti
- samostalno uoavaju,
predmeta iz
prepoznaju i definiu
neposrednog
okruenja
sa geometrijskim
oblicima
15
III
Ravne i zakrivljene plohe Prepoznavanje
(povri), likovi i linije i razlikovanje likova
(crte) datih oblika

- Likovi oblika kruga, Razlikovanje vrste

trokuta i pravokutnika linija, - uoavaju razliite linije,
unutranjost i unutranjost i spoljanjost
10 sati
- Otvorene i zatvorene spoljanost zatvorenih linija, sjecite
ravne i krive linije (crte); zatvorene linije; linija
unutranjost i spoljanjost
(vanjtina), unutra na - Identifikovanje i
izvan oznaavanje take
gdje se
- Take kao presjeci linija linije
(sjecite) presjecaju
IV Skupovi, brojevi,
relacije i operacije
-Primjeri skupova,
oznaavanje
- imenuju razliite skupove
- lanovi skupa,
predmeta i bia iz blie i
pridruivanje elemenata
dalje okoline
dvaju skupova, brojnost
- Brojevi od 1-3
- itaju i zapisuju brojeve
- Usporeivanje brojeva
do 10
(>,<,=,)
- predstavljaju odnose
- Brojevi 4 i 5
44 sata meu brojevima
- Prethodnik i sljedbenik,
opadajui i rastui brojni
- identifikuju prethodnika i
niz (predstavljanje na
sljedbenika
brojnoj liniji)
-Redni brojevi od 1-5
- sabiraju i oduzimaju do
- Zbrajanje i oduzimanje
10 rjeavajui konkretne
- Broj 0
zadatke
- Brojevi od 6-9. Cifre
(znamenke) od 0-9
- Broj 10
- Redni brojevi od 1-10

16
GLAVNI ISHODI UENJA

Znanje i razumijevanje:
Uenici e znati koristiti matematiki jezik, rjeavati ope primjerene matematike i logike
zadatke, prepoznati podatke (koji su poznati, a koji nepoznati), aritmetike probleme rjeavati
numerikim operacijama, verbalizirati proces i tano izraavati odgovor. Uenik treba postati
svjestan da moe koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u
svakodnevnom ivotu.

Razvijat e sposobnosti:
Logike sposobnosti kroz igru, ulaganjem misaonih napora pri rjeavanju odreenih
matematikih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog ivota .
Sve je slovo sve je broj!

Vrijednosti i stavovi:
Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad, rad u parovima, manjim i veim grupama
i da pri tome pokazuje odvanost u otkrivanju i istraivanju novog i nepoznatog, da potuje
pravila, vrednuje line i stavove drugih, da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.

INDIKATORI USPJENOSTI

- Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini

- Da s radou rjeavaju zadatke
- Znaju rjeavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve
desetice

Do indikatora uspjenosti dolazimo primjenom:

- praktinih radova
- zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja
- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u uenju i usvojenosti matematikih
sadraja

STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE)

U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih

metoda i oblika rada. Zagovaramo tzv. kognitivistiki pristup koji podrazumijeva razvijanje
konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata), umjesto dosadanjeg
asocijativnog pristupa koji inzistira na vjebanju (usvajanju) postupaka. Sadraje iz
matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. Uvaavajui individualne
sposobnosti uenika, u nastavi matematike primijenjivati diferencirani pristup izboru sadraja
i naina rada.

17
MOJA OKOLINA
1. RAZRED

18
MOJA OKOLINA - I RAZRED
68 nastavnih sati

*Obrazloenja o svim promjenama u NPP se nalaze ispod tabele

UVOD

Nastavni program MOJA OKOLINA integrie aspekte prouavanja prirode i drutva,

potrebnih za uvoenje uenika u razumijevanje svijeta koji ga okruuje. U fokusu panje
su znanje o prirodi i ovjeku, znanje o nainima rada u nauci i razvoj sposobnosti koritenja
tih znanja, da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiu okoline, zdravlja i meuljudskih
odnosa, na nain primjeren uzrastu i interesima djeteta.

Da bi se realizacija nastavnog programa to vie usmjerila na ishode uenja, tj. na ono to bi

uenici trebali znati i umjeti nakon zavretka prvog razreda, uz didaktiko- metodike upute
je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje uenika,
razvoj njegovih sposobnosti, vrijednosti, stavova i ponaanja, te aktivnosti uenika i
nastavnika). Ovaj dio programa treba da olaka nastavniku planiranje nastave sve do nivoa
nastavnog sata.
ire informacije o organizaciji nastave i strategijama uenja, ocjenjivanju i strunoj spremi i
profilu nastavnika date su u okviru zajednikog dijela nastavnih programa i planova.

ULOGA I ZNAAJ
PREDMETA

Nauka prua jasan pogled i nain razmiljanja o svijetu. Prouavanje nauke pomae
uenicima da ispituju utjecaj naunog znanja na vlastiti ivot i primjenu tog znanja u
vlastitom okruenju i zajednici. Ono takoer prua uenicima priliku da postanu osobe
koje samostalno ue i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruenju.
U okviru predmeta MOJA OKOLINA, uenici opaaju, istrauju i postavljaju pitanja o koli,
porodici i okolini kao vanim mjestima njihovog ivota i razvoja, ivim biima, tvarima
i drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i
materijala pomou kojih trae odgovore na ta pitanja, povezujui to sa jednostavnim
naunim idejama i postupcima. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan nauni jezik
za saopavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost, sigurnost drugih i zdrav
nain ivota.
Prouavanje predmeta MOJA OKOLINA olakava kasniji proces sticanja akademskih znanja
iz oblasti prirodnih i drutvenih nauka, kao i odgovarajuih tehnikih i tehnolokih znanja

CILJ

Razvoj djejih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa

sredinom koja ga okruuje, uz uvaavanje individualnosti uenika.

19
ZADACI

Upoznavanje ivog i materijalnog svijeta kroz igru i ueniku primjerene aktivnosti

istraivakog, logikog i praktinog karaktera, kroz aktivnu komunikaciju i odnos
prema sadrajima uenja u neposrednoj okolini
Podsticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja.
Osposobljavanje za sigurnost u saobraaju.
Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vrnjacima u
socijalnom okruenju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije
Razvijanje kulturnih, radnih i higijenskih navika i njihovo njegovanje
Razvijanje ekoloke svijesti i kulture, osposobljavanje za primjenu ekolokih znanja
u neposrednoj okolini i svakodnevnom ivotu.

SADRAJ
1. SREDINA U KOJOJ IVIM

1. 1. kola
1. 2. Ja na putu od kue do kole
1. 3. Moja porodica/obitelj
1. 4. Moje mjesto i okolina

2. PRIRODA

2. 1. Vrijeme:
2. 2. Biljke i ivotinje:
2. 3. ovjek i priroda
2. 4. Nae tijelo

20

ZNANJE I
SADRAJ
RAZUMIJEVANJE
Uenici/ce znaju: Ime
KOLA
kole, uitelja/ice, odjeljenju i ire,
drugova u razredu i ire,
Ja u koli
Kako da uimo.
Razumiju pravila
Udbenici i pribor
ponaanja i rada u koli, ostalim uposlenicima u
upotreba i uvanje
da je kola organizirana
(sadraj prebaen iz II
zajednica u kojoj se zna
razreda)
ko ta radi,
kolska zgrada
Ime (naziv kole),
Imenovati prostorije u
Prostorije u koli,
koli i njihovu namjenu,
Uposlenici u koli,
(gdje se ko nalazi, ta radi
kola kao organizirana
i zato),
zajednica, pravila
ponaanja
Da je u istom radnom
Prava djeteta
prostoru prijatnije raditi i
Higijena u koli
boraviti
Imenovanje svog naselja i
UENIK U
ulice,
SAOBRAAJU
Prepoznavanje pjeakog
Ja u saobraaju,
prelaza (zebre) kao mjesta
Put od kue do kole, prevoz roba i ljudi,
na kojima se jedino moe
Ulica, pjeaka staza, Samostalan i bezbjedan
prei ulica,
pjeaki prijelaz (zebra), dolazak u kolu koristei
Pravilno kretanje ulicom
Pravila kretanja putem
bez i sa trotoarom,
(ulicom) bez trotoara i
Prepoznavanje semafora i
ulicom sa trotoarom,
znaenje boja svjetlosti na
Semafor,
semaforu kao
MOJA OKOLINA
AKTIVNOSTI
VRIJEDNOSTI, NASTAVNIKA
AKTIVNOSTI
POSOBNOSTI STAVOVI, (ORGANIZACIJA I
UENIKA
PONAANJE METODE NASTAVE I
UENJA, OCJENJIVANJE)
SREDINA U KOJOJ IVIM
Uenici/ce mogu: Stvaranje pozitivne slike
Prepoznati uposlenike u o koli i kolskoj
koli, uenike/ice u zajednici,
Planira, osmiljava igre i
ivot i rad u koli se Redovan i blagovremen
interakcijsko uenje
Komuniciraju sa odvija po striktno dolazak u kolu,
Komunicira sa
drugovima, definiranim pravilima, pronalazak uionice i
uenicima/cama,
nastavnikom/icom i Razvijanje pozitivne mjesta u njoj,
diskutuje, upuuje
slike i pozitivnog stava o Interakcija u odjeljenju
uenike/ce na
koli, sebi, Ponaanje po pravilima,
izvore znanja.
Posmatranje deavanja u Razvijanje svijesti da smo Provedba discipline i
koli: ta, kako, zato, lan organiziranog higijene u koli,
Ukljuuje roditelje i druge
Samostalno pronalaenje drutva i da se ponaamo Pozdravljanje uposlenih u
uposlene u koli u
uionice i ostalih po odreenim pravilima, koli,
realizaciju programskih
prostorija u Razvijanje svijesti o Meusobno
sadraja,
koli, obavezama i njihovom pozdravljanje,
Uzajamno potpomaganje i ispunjavanju, Pozdravljanje
Nastavnikova procjena
saradnja, Sam i zajedno sa ostalim nastavnika/ca, Odravanje
individualnog napretka
Pozdravljanje starijih, uenicima, higijene radnog prostora.
uenika, motiviranje
nastavnika/ica i drugih Odravanjem higijene Simulacione igre
uenika/ca za rad,
uposlenika u koli, radnog prostora,
Odravanje higijene razvijanje svijesti o
radnog prostora ekologiji
Posmatra i prati uenika u
Opisivanje puta od kue Razvijanje svijesti o Praktian rad van kole,
saobraaju
do kole, Raspoznavanje i saobraaju kao grani zajedniko i pojedinano
Direktno uee sa
razlikovanje sredstava za privrede koji se odvija po kretanje ulicom, prelazak
uenicima u saobraaju,
striktno utvrenim preko ulice,
Osmiljava, priprema i
pravilima, Imenovanje sobraajnih
organizira
Potivanje saobraajnih znakova,
igre u uionici vezane za
najsigurniji i najkrai put, znakova i propisa, Prelazak ulice na znak
saobraaj,
Koritenje pjeakog Razvijanje potovanja zelenog svjetla i na znak
Rukovodi, upuuje,
prelaza (zebre), za prema starijima i policajca koji regulie
pomae Simulacije na
prelazak ulice invalidima, ustupanje saobraaj,
kompjuteru
21
Saobraajni znaci na putu
od kue do kole, saobraaja na
Vozila javnog prevoza i
ponaanja u tim vozilima, Prepoznavanje vozila
Stajalita sredstava javnog prevoza,
javnog prevoza,
Raskrsnica, prije
raskrsnice
PORODICA/OBITELJ
Moja porodica i njeni
lanovi (majka, otac, brat,
sestra, nana (nena, baka),
djed,
Ja u porodici; sin, ki,
brat, sestra, unuk, unuka
ivot i rad u porodici,
zaduenja i obaveze,
Porodica
kao organizirana
zajednica se
ponaa po jasno
utvrenim pravilima,
Porodica ivi u kui
(stanu),
Namjetaj u stanu,
higijena u stanu,
rukovanje kuanskim
aparatima
MOJE MJESTO I
OKOLINA
Moje mjesto je grad/selo;
sredstvu za regulisanje Koritenje trotoara za mjesta starijima i Modeliranje saobraajnih Organizira praktine
kretanje ulicom sa invalidima, sredstava od razliitih vjebi na ulici i raskrsnici
raskrsnicama, trotoarom i kretanje Kultura ponaanja u materijala u uionici, Sarauje sa roditeljima i
lijevom stranom ulice bez vozilima javnog Crtanje saobraajnih saobraajnom policijom
trotoara prijevoza, znakova kao jednostavnih
samostalno i bezbjedno Razvijanje svijesti o simbola,
prelaenje ulice, kulturi ponaanja u Crtanje raskrsnica, zebri,
Raspoznavanje saobraaju (prva znanja iz
saobraajnih znakova koji kartografske pismenosti)
se nalaze na putu od Prikladne igre u uionici.
kue do kole Rasprave o ponaanju u
pojedinim situacijama,
Izrada maketa
Imenovanje lanova ue i
Poreenje porodica,
dalje familije, Pomo u porodici, Osmiljavanje prigodnih
uoavanje slinosti i Razvijanje pozitivnog
Razlikovanje krvnih Odravanje higijene doma igara za interaktivno
razlika , diskusije miljenja o porodici,
odnosa u i line higijene, uenje,
Potovanje lanova ue osjeaja pripadnosti
porodici/obitelji; roditelji, Prigodne igre (uloge Posjeta porodici,
porodice, Identifikuje i porodici, o samom sebi,
djeca, unuci, braa, lanova Rukovoenje
njeguje odnose u Razvijanje povjerenja i
sestre porodice), aktivnostima uenika,
porodici. samopouzdanja, Porodica
Imenovanje zanimanja Crtanje porodinog stabla, Demonstracija rukovanja
Ispunjava svoje obaveze kao ureena zajednica u
lanova ue porodice Pomaganje lanovima kuanskim aparatima,
samostalno kojoj se svako ponaa
Rukovanje jednostavnim porodice Prezentacija Procjena interesovanja i
ili uz pomo nekoga od prema pravilima,
kuanskim aparatima, crtea, fotografija Rukuje napretka uenika,
lanova porodice, Potivanje lanova
(nepravilno rukovanje i jednostavnim kuanskim razvijanje kreativnosti i
Uoavanje opasnosti od porodice, Potivanje
nepravilni kuanski aparatima, radnih i higijenskih
neispravnih kunog reda.
aparati mogu biti opasni Izrada maketa namjetaja, navika kod uenika
kuanskih aparata
po ivot)
Crtanje mjesta i okoline, Osmiljavanje i
Razlikovanje grada od
Imenovanje mjesta u Razvoj svijesti o poloaju Pravljenje zajednike realizacija simulacionih
sela,
kojem ivimo, u drutvu, makete mjesta, igara za djecu,
Opisivanje grada i sela
Razlikovanje grada od Razvijanje pozitivnih Posjeta najznaajnijim Pripremanje i voenje
Kultura ponaanja na
sela, stavova objektima u mjestu, djece kroz aktivnosti
javnom mjestu,
kulturnim i javnim dijaloga i interakcije,
22
razlika izmeu grada i Opisivanje mjesta sa Ponaanje u zgradi i u prema mjestu stanovanja, ustanovama, posjeta Pomo uenicima u
sela Mjesto kao ureena isticanjem najznaajnijih kui, Razvijanje pozitivnog drugom mjestu samostalnom i grupnom
zajednica ljudi, objekata Potivanje pravila ponaanja, radu.
Moje mjesto je Imenovanje znaajnijih ponaanja Razvoj svijesti o Procjenjuje uenika
brdovito/ravniarsko, objekata u mjestu, ouvanju ivotne sredine. postignua, podstie
ivot i rad ljudi u mjestu, Imenovanje prirodnih Razvijanje pravilnog kreativnost,
*FAKULTATIVNI bogastava odnosa prema mjestu, Saradnja sa lokalnom
SADRAJI znamenitostima mjets i zajednicom
Prirodne ljepote u mjestu, prirodnim ljepotama,
- obilazak Posjeta ouvanje prirodnih ljepota
tvornici, ambulanti,
trgovini, radionici,
ambulanti u gradu, ili,
poljoprivrednom dobru ili
gazdinstvu na selu, njivi,
oranici livadi, znaajnom
objektu)

23

ZNANJE I
SADRAJ
RAZUMIJEVANJE
Imenovanje dijelova dana,
VRIJEME
Imenovanje dana u
sedmici,
Imenovanje mjeseci u
Dan i dijelovi dana /dan-
godini i nihovo trajanje,
no) sedmica, mjesec
Imenovanje godinjih
godina,
doba, njihovo trajanje i
Godinja doba,
karakteristike
BILJKE I IVOTINJE
Istraivake aktivnosti u Biljke i ivotinje
prirodi zajedno ine ivu prirodu,
Razlika izmeu biljaka i Na biljkama nastaju
ivotinja, promjene u razliita Razlikovanje biljaka od
ivotinje iz blieg godinja doba, ivotinja, Imenovanje
okruenja Biljke i ivotinje su biljaka i ivotinja iz
Promjene na biljkama i korisne i
ivotinjama u razliita zato ih uzgajamo, Uoavanje promjena na
godinja doba, Imenovanje pojedinih
Koristi od biljaka i biljaka i ivotinja iz
ivotinja, blieg okruenja i njihove Grupisanje ivih bia
Domae i divlje ivotinje, osobine prema vidljivim
kuni ljubimci, Prepoznavanje i
mladunad ivotinja, imenovanje lista, cvijeta,
(naroito domaih) stabla i korijena kod
Uloga i znaaj vode i cvijetnih biljaka
svjetlosti za ivi svijet
PRIRODA
AKTIVNOSTI
VRIJEDNOSTI, NASTAVNIKA
AKTIVNOSTI
POSOBNOSTI STAVOVI, (ORGANIZACIJA I
UENIKA
PONAANJE METODE NASTAVE I
UENJA, OCJENJIVANJE)
SREDINA U KOJOJ IVIM
Razlikovanje dijelova
dana, i dana u sedmici,
imenovanje mjeseci,
Vodi aktivnosti uenika,
Praenje promjena u Razvijanje pozitivnih
Istraivake aktivnosti u usmjerava, pokazuje,
prirodi u godinja doba stavova i miljenja o
prirodi Izrada zidnih demonstrira
(imenovanje prirodnom okruenju,
panoa, (lente vremena); Pridruuje se tematskom
godinjih doba prema razvijanje ekolokih
bilo jesada jebie planiranju
vremenskim prilikama) i stavova, pozitivnih
Odijevanje prema u uvezuju sa drugim
biljeenje navika, ponaanje u
vremenskim prilikama, predmetima Koristi
Posmatranje vremena skladu sa godinjim
uvanje zdravlja, kompjuterske simulacije
tokom dana, biljeenja dobima.
prognoziranja vremena,
podataka i njihovo
predstavljanje (
tabela, grafikon )
Uzgoj kunog cvijea,
kunih ljubimaca, Posjeta Pripremanje uenika za
zoolokom vrtu, posjeta posjete i izlaske u prirodu,
Razvijanje pozitivnog
polj. dobru ili plasteniku, Osposobljavanje uenika
odnosa prema biljnom i
prikupljanje prirodnih za uoavanje promjene na
ivotinjskom svijetu,
materijala iz prirode koji biljkama i ivotinjama u
Razvoj ekoloke svijesti i
okruenja, mogu koristiti u radu, razliita godinaj doba,
svijesti o korisnosti
ienje kolskog vrta ili biljeenje, prikupljanje
postojanja biljnog i
biljkama i ivotinjama u okolice kole, Uzgoj materijala, rukovodi
ivotinjskog svijeta,
razliita godinja doba, cvijea u kolskom radom uenika, izradi
Ko voli ivotinje voli i
dvoritu. zidnog kalendara.
ljude Razvija ljubav
Skupljanje i sreivanje Upuuje uenike na
prema prirodi i uvanju
slinostima i razlikama uzoraka i zbirki koritenje TV,
okoline
Ogledi sa vodom kompjutera, i dr.
vazduhom, biljkama didaktikih materijala
24
 Ogledi sa biljkama,
vodom i svjetlosti
Razvijen gender stav u
okruenju,
Potivanje drugarica u
Pomaganje drugaricama i
Razlikovanje djeaka od uionici, Redovno
drugovima, starijima i
djevojica i njihove odravanje line higijene,
slabijima, Redovno Razvija interesovanja
karakteristike, Izrada jelovnika,
NAE TIJELO odravanje line uenika, prikuplja,
istoa je pola zdravlja, Odravanje line higijene, rasporeda zaduenja za
Svijest o mom tijelu, higijene, higijene prostora pokazuje, rukovodi,
Linu higijenu odravamo Koritenje sredstava za odravanje higijene
Higijena, u kojem boravimo i pomae, upuuje
redovno, linu higijenu, ivotnog prostora,
Sredstva za higijenu radimo i higijene okoline, koordinira, osmiljava
Imenovanje sredstva za Pravilna upotreba pribora Postavljanje i raspremanje
Ishrana razvoj ekoloke svijesti, igre interakcije, evauira,
linu i drugu higijenu i za upis, pravilna ishrana. stola,
Ouvanje zdravlja pravilnog procjenjuje individualna
Imenovanje raznovrsne Praktina upotreba
odnosa prema okruenju. postignua uenika.
hrane i razlikovanje sredstava za linu
Pomo u kuanskim i
zdravog, od nezdravog higijenu,
drugim poslovima,
Izbor zdrave hrane.
Pravilna ishrana je garant
dobrog zdravlja.

*Obrazloenje :Nastavna jedinica : Kako da uimo. Udbenici i pibor-upotreba i uvanje realizirati u prvom razredu ( do sada se
realizirala u drugom razredu).
Nastavna jedinica :Prava djeteta realizirati tako to emo uenike samo informativno upoznati sa osnovama sadrajam a
iznoenje stavovam argumenata I njihova odbrana e se realizirati u drugom razredu.
-Kroz nastavnu temu Nae tijelo realizirati nastavnu jedinicu Ouvanje zdravlja.

25
GLAVNI ISHODI UENJA

Znanje i razumijevanje
Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje:
o svojoj uoj i iroj okolini i deavanjima u njima,
o ivim biima i odnosima meu njima i posebno o ovjeku i njegovom
odnosu prema prirodi

Sposobnosti
Uenici bi trebali razviti sposobnost istraivanja :
o kroz traenje ideja, provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te
poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima ,
o prenoenjem novih informacija kroz pojedinani i timski rad.

Vrijednost, stavovii ponaanje

Uenici e razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima, prema drugima,
svojoj okolini i
uenju kao cjeloivotnom procesu.

INDIKATORI USPJENOSTI
1. SREDINA U
KOJOJ IVIM
1. Uenici su sposobni da opiu razred i kolu, predstave uu i iru porodicu,
snalaze se u saobraaju, opiu svoje mjesto.
2. Uenici su sposobni da uoe bitne osobine ivih bia, predmeta i pojava u
njihovom okruenju, da ih uporeuju i iskazuju interes za njihovo
razumijevanje.
3. Uenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog uea
samostalno donose odgovarajue zakljuke i imaju izgraen stav prema
okruenju.

2. PRIRODA
1. Uenici razlikuju ivu od neive prirode i navode slinosti i razlike.
2. Uenici su sposobni da uoavaju promjene na ivim biima i prirodna
deavanja u svojoj okolini i zavisnost ive od neive prirode i iskazuju
radoznalost za prouavanje prirode.
3. Uenici samostalno posmatraju, prikupljaju, uporeuju, donose zakljuke i
objanjavaju i obrazlau posmatrane pojave i procese i pravilno se ponaaju
prema prirodi.

ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UENJA ( DIDAKTIKO

METODIKE NAPOMENE )

Sadraj i proces uenja, a pogotovo rezultati uenja bitno su uvjetovani nainom uenja
odnosno kako uenici treba da ue, a nastavnici da pouavaju i pomau da bi uenici sticali
odgovarajua znanja, razvijali sposobnosti, vrijednosti, stavove i ponaanje.

26
 Djeca uzrasta od est godina su veoma sklona istraivanju, ispitivanju i provjeravanju
svega to ih okruuje. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jaati
kroz voenje uenika u
njihovom svijetu radi sticanja spoznaje o svijetu openito. S toga, nastavni proces
mora biti dobro osmiljen, planiran i pripremljen, jer jedino na takav nain se moe
udovoljiti radoznalosti uenika. Ambijent u kojem se djeca osjeaju udobno i sigurno,
uz dobro rukovoenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata.
To se postie kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa koritenjem i
primjenom metoda aktivnog uenja i interaktivne nastave (pitanja i
odgovori, igre i simulacije, rasprave, dramatizacije, ueniki ogledi, izvjetaji, mali
istraivaki projekti), i u skladu s tim, rad u manjim i veim grupama, parovima, samostalan
rad uenika i dr.
Za uenike koji pokazuju poseban interes ili vee sposobnosti planiraju se posebni sadraji,
sto je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadraju i ueniku.
Pojedine sadraje Moje okoline treba realizirati u meusobnoj povezanosti sa sadrajima
svih drugih predmeta.
Detaljniji opisi toga ta i kako uenici treba da budu ueni u pojedinim podrujima uenja,
ukljuujui i aktivnosti uenika i nastavnika dati su u dijelu programa pod nazivom ISHODI
UENJA.

U nastavi Moje okoline vano je osposobljavati uenike da kritiki razmiljaju i razumiju

koncepte, na nain koji je svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati ueniki
istraivaki pristup svijetu koji ga okruuje . Uenike treba nauiti da posmatraju ta se
deava u prirodi i prilikom izvoenja ogleda , te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate
. Kako uenici o nekoj aktivnosti najbolje ue na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto
treba da imaju ogledi koje izvode uenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno
objasniti uenicima procedure i tehnike izvoenja ogleda, nauiti ih kako da koriste svoja
ula u tom procesu, predviaju ta e se desiti, biljee i ureuju dobivene podatke,
pomoi im da uoe slinosti i razlike, kritiki razmatraju uoeno i donose odgovarajue
zakljuke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa
uenicima paljivo razmotriti ta se dogaalo i zbog ega , da li su predvianja bila ispravna,
ohrabriti ih za drugaije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoenja ogleda bitno je kod
uenika podsticati radoznalost, matu i divergentno miljenje.

OCJENJIVANJE

Uenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritiki razmiljaju,

njihovih obrazovnih postignua i sposobnosti primjene novog znanja. Uenike treba
posmatrati i ocjenjivati u demonstriranju aktivnosti, za vrijeme izvoenja te aktivnosti.
Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja uenika koristiti razliite instrumente
i postupke:
sposobnosti i vjetine uenika za vrijeme izvoenja aktivnosti (ueniki ogled,
praktian rad, usmeno i pisano izvjetavanje i drugo),
uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, ueniki projekti,
istraivanja i dr.)
putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajuih ispitnih postupaka
portfolio uenika.

27
INFORMATIKA
1. RAZRED

28
INFORMATIKA I RAZRED

UVOD

Predmet Informatika treba omoguiti uenicima sticanje osnovne informatike pismenosti,

kao i omoguiti razvoj afiniteta za upotrebu informaciono-komunikacijskih tehnologija (ICT)
uz sve prednosti koje one donose s ciljem upoznavanja i osposobljavanja za primjenu ovih
tehnologija u svom buduem pozivu. Osnovna informatika pismenost je nezaobilazni dio
ope pismenosti pojedinca u dananjem vremenu koje je uslovljeno drutvenim i tehnolokim
promjenama.
Nastavni sadraji iz podruja ICT-a moraju uenicima omoguiti:
sticanje umijea (vjetina),
temeljna znanja,
razvijanje kreativnosti i originalnosti,
razvijanje sposobnosti praktinog stvaranja za primjenu ICT-a (rjeavanje
problema).
Meusobno proimanje prethodno navedenog dat e uenicima dobru podlogu za budue
cjeloivotno uenje.

Od I do III razreda nastavu informatike realiziraju nastavnici razredne nastave, po jedan as

sedmino, sa cijelim odjeljenjem. Sadraji za taj uzrast realiziraju se pomou pokretne
didaktike uionice.
Zbog niza specifinosti ovog u odnosu na ostale nastavne predmete u osnovnoj koli i
predviene sadraje za uzrast od IV do IX razreda, neophodno je da se odjeljenja dijele u
dvije grupe, s tim da svakoj grupi pripada planirani fond asova. Grupe ne treba da imaju
vie od 16 uenika.

Programske sadraje treba ostvarivati prvenstveno kroz vjebe i praktian rad na raunaru. U
cilju to boljeg usvajanja znanja, preporuka je da uenici imaju po jedan as vjebi svake
sedmice ili da se realizuje dvoas svake druge sedmice.

Takoe, zbog razliitosti u tehnikoj opremljenosti kabineta informatike, nastavnicima se

ostavlja mogunost izmjene predloenog NPiP-a ne vie od 20%.

CILJ

Cilj nastave predmeta Informatika je da se unapreuje i prati ope informatiko obrazovanje

uenika, ali i da se uenici upoznaju i osposobe za primjenu novih ICT u svom buduem pozivu.
Jedan od glavnih globalnih ciljeva ovog predmeta je priprema uenika za lako snalaenje u
svijetu tehnike, tehnologije i raunarstva kako u svakodnevnom, tako i u daljim procesima
uenja.
Stoga, nastavni program mora osposobiti uenike:
da se upoznaju sa strukturom raunara i ovladaju informatikom terminologijom;
vjetu upotrebu ulazno-izlaznih ureaja;
da se osamostale u rukovanju i koritenju raunara;
da se osposobe za koritenje Internet usluga;
29
 da znaju odabrati i ocijeniti prikladne alate za rjeavanje raznovrsnih zadataka i
problema iz stvarnoga ivota;
za timski rad pri rjeavanju problema;
upotrebljavati primjerene softverske i multimedijske alate kao podrku u uenju i
istraivanju;
da shvate ulogu ICT-a u savremenom drutvu;
da djelotvorno koriste softverska rjeenja za pisanje dokumenata, kreiranje prezentacija,
tabelarnih prorauna, obradu fotografija, za pristup do udaljenih informacija te za
udaljeno komuniciranje i sl;
spoznaju opasnosti od neumjerenog i nepravilnog koritenja ICT-a, kao i posljedice
naruavanja osnovnih naela (pravnih i etikih) legalne upotrebe istih;
da se upoznaju sa mogunostima softvera, kako bi ga u buduem radu mogli koristiti i
usavravati se u njegovoj primjeni praktino radei na raunaru i koristei literaturu;
da se osposobe za samostalno koritenje ostalih izvora znanja.

PRIJEDLOG NASTAVNIH TEMA

I RAZRED
Orijentacioni broj asova
Tema Oblici nastave Ukupno
Teorijski Vjebe (asova)
Upoznavanje radnog okruenja 1 1
Moj raunar 11 11
Moj prvi crte 8 8
Igrajmo se i uimo 7 7
Piemo na raunaru/tabletu 7 7
UKUPNO 34 34

Teorijski dio nastave nije planiran. Svi sadraji se realiziraju kroz direktan rad na tabletima ili
raunarima (vjebe 100%).

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRAJA

I RAZRED

Za realizaciju programskih sadraja I razreda preporuuju se kreativne i konstruktivne

aktivnosti koje razvijaju djeiju radoznalost sa elementima logikog i kritikog miljenja.
Dinamika realizacije i sadraji programa nisu strogo definirani ve ga nastavnici tematski
vezuju u logike cjeline koje vode ka realizaciji navedenih ciljeva i zadataka predmeta.

Programski sadraj informatike za prvi razred sadri teme koje su nuan preduslov za primjenu
informatike u svrhu kvalitetnog obrazovanja i odgoja, koje omoguava sticanje jezike,
matematike, umjetnike, kulturne, zdravstvene i informatike pismenosti, neophodne za ivot

30
u savremenom drutvu. U okviru 4 teme u prvom razred uenici razvijaju znanja i vjetine koje
osposobljavaju uenika da uspjeno savlada pravilan odnos prema radnom mjestu i opremi koju
koristi, prepoznaje osnovne vanjske dijelove raunara i manipulira prozorom programa.
Posljednje dvije teme u prvom razredu razvijaju kreativnost i motoriku sposobnost kroz
primjenu osnovnih alata za crtanje, edukativne igrice, te radom sa slikovnim, audio i video
zapisima, i programom za obradu teksta.

31
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA I RAZRED INFORMATIKA
R.B. Nastavna Broj
Nastavna tema Obrazovna postignua i smjernice za rad Kljuni pojmovi Korelacija
asa cjelina asova/sati

0. uvodni Upoznavanje radnog Upoznavanje radnog mjesta i odnosa prema istom, upoznavanje s Moja okolina: moja
1. informatika, raunar 1
as/sat okruenja tabletom i nainom rada; upoznavanje kabineta informatike kola

Raunar. Neutralni poloaj

2. Prepoznati i imenovati osnovne dijelove raunara; upoznati pravilni
(ergonomske smjernice)
poloaj sjedenja za raunarom i vjebe istezanja; prepoznati, vanjski dijelovi
pokazati i imenovati vanjske dijelove raunara raunara, namjena
(na datim slikama prepoznati dijelove raunara i raunarske vanjskih dijelova
3 4. Vanjski dijelovi raunara opreme)
BHS jezik,
matematika, moja
tipka za ukljuivanje okolina, likovna
(Power Button), kultura: obrazovni
Savladati jednostruki klik miem, kontrolu u radu sa miem (npr. programi 11
5 6. Rad s miem pokaziva mia,
http://www.toytheater.com/ - spajanje istih objekata) kontrolni dugmii, Tjelesni i
naslovna traka zdravstveni odgoj:
1. Moj vjebe istezanja
raunar
Pokretanje i zatvaranje
programa pokretanje programa
Pokrenuti jednostavniji program, upoznati kontrolu nad prozorom prozor zaustavljanje
7 8.
programa, zatvoriti program programa
Prozor programa

Upoznavanje/prepoznavanje IKT ureaja i medija koji se koriste u prepoznavanje IKT

IKT ureaji i mediji koji se svakodnevnom ivotu (mobitel, tablet, digitalni fotoaparat, CD, ureaja i medija,
9 12. koriste u svakodnevnom DVD, itd.); identifikuje i diskutuje o upotrebi IKT u kui, koli i
ivotu svakodnevnom ivotu; navodi potrebe za IKT-om; umetnuti i izvui umetanje i izvlaenje
CD/DVD iz pogona optikog diska CD/DVD diska

32
 Upoznajmo program za
13. crtanje. Upoznati radno okruenje programa i alate za crtanje
Prozor programa za crtanje
crte, boja, olovka, kist,
sprej, kantica, gumica
Crtamo olovkom, kistom i Koristiti osnovne alate pri formiranju crtea (uz pomo nastavnika),
14.
sprejem. Brisanje kontrola rada s miem
Likovna kultura:
linija, kvadrat, linija, crte, boja,
15 Nacrtati osnovne geometrijske oblike (kvadrat, pravougaonik, oblici, likovno
Crtamo gotovim oblicima pravougaonik, trougao,
16. trougao, krug), od istih formirati dati lik - npr. Snjeko Bijeli stvaralako
krug
izraavanje
2. Moj prvi
8
crte Promijeniti boju linije i unutranjosti
Matematika:
boje, linije (boja i
Upotreba razliitih boja i geometrijski likovi,
17. debljina)
linija (po mogunosti kroz http://www.toytheater.com/visual-memory.php Moja okolina:
vjebati memorisanje i naziv boja) saobraaj,
saobraajni znaci
Otvaranje datoteke i Spremiti crte, otvoriti spremljeni crte (uz pomo nastavnika),
18. nacrtati nekoliko osnovnih likova razliitih veliina i poloaja spremanje i otvaranje
spremanje crtea

Novi crte (crtanje na

19 zadatu temu - npr. crtanje Primjena usvojenih znanja - samostalno crtanje crtea uz primjenu
savladanih alata za crtanje crte
20. emocija (smajlila),
semafora, kuice,..)

Npr. http://www.belmikri.com/ColoringGames - bojanka ili Likovna kultura:

21. Bojimo dati crte koritenje Tux Paint-a (open source software) boje i oblici raspoznavanje boja
i oblika
3. Igrajmo
2
se i uimo
Kretanje po albumu slika, zumiranje, rotiranje slike (po potrebi); BHS jezik, Moja
Pregledanje slikovnih,
22. slika, audio, video okolina, Muzika
audio i video zapisa Uvjebavanje kontrola pri pregledu audio/video zapisa kultura

33

Fotografisanje i
23.
pregledanje fotografija
Znaaj fotografije - dokumentiranje stvarnosti; slikanje digitalnim
fotoaparatom ili mobitelom; osnovne smjernice - pozadina, blizina, Vannastavna
svjetlo; pregledanje i odabir (brisanje slika koje nisu odgovarajue); fotografija, kvalitet aktivnost: npr. Eko
pano
razvijanje interesovanja za drutveno koristan rad

Muzika kultura:
Sati kuca (ili
Snimanje audio i video Snimiti uenike dok pjevaju, recituju i sl. - uvjebati manipuliranje pjesma po izboru)
24. zapisa, njihovo audio zapisom; snimanje igrokaza - uvjebati manipuliranje video multimedija BHS jezik: igrokaz
presluavanje/pregledanje zapisom Zekina kuica (ili iz
vannastavne 4
aktivnosti)

3. Igrajmo http://www.belmikri.com/Dots - spajanjem brojeva do crtea Likovna kultura:

se i uimo linije, crte
25. Brojevi i crtei http://www.belmikri.com/coloring/color-numbers.html - bojanka brojevi, linije
(boje po brojevima) Matematika: redni
brojevi

BHS jezik:
http://www.abcya.com/uppercase_lowercase_letter_matching.htm - usvajanje
26. Velika i mala slova spajanje odgovarajuih velikih i malih slova velika i mala slova
tampanih slova
latinice

BHS jezik:
Na osnovu datih slova uenik slae rije (magnet za friider) perceptivno
http://www.npted.org/schools/sandfieldsComp/games/Pages/Fridge- prepoznavanje
Magnets.aspx slova u strukturi
27. Sloi rije ili Pronai slovo rije rijei; uoavanje 1
II varijanta: igra eki - uenik pronalazi dato slovo na poetku, u pozicije glasa u
sredini ili na kraju rijei) strukturi rijei, na
poetku, u sredini i
na kraju rijei
34
 Upoznati radno okruenje tekst procesora (npr. MS Word), napisati
Upoznajmo program za ime (promjeniti mu font, veliinu i boju); otvaranje datoteke i prozor programa za
28.
pisanje pisanje, podruje pisanja
spremanje dokumenta

Veliko slovo, brojevi, prelazak u novi red, tipka za brisanje i tipke tipke, slova, brojevi,
29. Tastatura
za kretanje po tekstu (,, i ) znakovi

Upotreba numerikog Brojevi, specijalni znaci: +, -, *, /; rad sa kalkulatorom numeriki dio,

30.
dijela tastature kalkulator BHS jezik:
glasovno
analitiko-sintetika
4. Piemo analiza, pravopis
31. na raunaru Slovo po slovo Pravilna upotreba tipki, pisanje rijei rije 7
Matematika:
osnovne raunske
radnje sa brojevima
od 1 do 10
Na osnovu datog teksta uenik pie odgovore
32. itam i piem tekst
(npr. tema: Ljeto)

33.
Na osnovu datih slika napisati priu (ispod slike u predvieni
Moja pria prostor upisati po jednu reenicu) slika, reenica, pria

34.

35
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:

izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji e biti preferirani u nastavi, bez
obzira to su u programu navedeni drugi primjeri;
odreivanja broja sati za obradu pojedinih tema, to u velikoj mjeri zavisi od uslova u
kojima nastavnik treba da realizuje nastavu;
izbora praktinih vjebi koje treba kombinovati sa sadrajima drugih nastavnih
predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje ne preporuuje se upotreba vie od jednog
programskog jezika. Za programiranje nastavnici mogu koristiti programski jezik po
slobodnom izboru, vodei rauna da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog
jezika.
Izvedbeni program kojeg kreiraju nastavnici mora biti tako koncipiran da uenici na svakom
blok asu izvode vjebe i rjeavaju probleme uz pomo raunara.

KORELACIJA NASTAVNIH SADRAJA

U niim razredima (od I do III razreda) nuna je korelacija sa svim nastavnim predmetima u
okviru tih razreda. Sam NPP koncipiran je tako da uslovljava korelaciju. Inae, osnovna vizija
nastave informatike u ovim razredima je primjena informatike u okviru drugih predmeta za
cjelovitije savladavanje pojedinih sadraja u okviru nastavnih predmeta datog razreda.

Korelacija sa nastavom matematike (Numeriki brojni sistemi i Binarna aritmetika),

nastavom tehnike kulture (raunari su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) i
nastavom kulture ivljenja (raunari i pratea oprema i namjetaj treba da imaju mjesto u
savremenom stanu), je neophodna i po prirodi sadraja unaprijed odreena, ali je isto tako
potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika
(obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski
dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih
nastavnih predmeta (kreiranje prezentacija na teme odreenih nastavnih predmeta).

Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta

mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske
tehnologije.

Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogunostima kole, organizuju rad i vode
sekcije informatikog i raunarskog karaktera u okviru slobodnih tehnikih aktivnosti uenika.

36
VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE

Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje uenika. Kontinuirano

ocjenjivanje doprinosi poboljanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za uenje,
podstie uenike na intenzivan rad i poluuje oekivane ishode uenja.
U konanoj ocjeni koju uenik dobija na kraju kolske godine treba da ravnopravno
uestvuju rezultati koje je uenik postigao u podrujima:
sticanja osnovnih ICT znanja,
sticanja umijea i vjetine,
usvajanju navika i stavova, te u podruju
izgraivanja sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara (primjena
znanja i umijea).

Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost uenika prilikom
izvoenja vjebi, uea uenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i ukljuivanje
u zajedniko rjeavanje pojedinih problema, uenikovo uee u diskusijama o pojedinim
temama, meusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo.

PRILAGOAVANJE PROGRAMA

U kolama u kojima postoje uenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni

programi. Prilagoavanje se vri prema sposobnostima uenika koji treba da pohaaju nastavu
sa prilagoenim programom. Prilagoavanje se moe izvriti za grupu uenika ili individualno.
Proces prilagoavanja se vri na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadraja, naina
organizacije rada i oekivanih ishoda uenja. Prilagoavanje vri nastavnik informatike u
saradnji sa strunim timom za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole ili ire,
kako je predvieno zakonom.

PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA INFORMATIKE

Od I do III razreda nastavu informatike mogu izvoditi nastavnici razredne nastave.

37
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA
1. RAZRED

38
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA I RAZRED
(2 sata sedmino 68 nastavnih sati godinje)

ULOGA I ZNAAJ

Sa stanovita razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta, znaaj sadraja

predmeta Muzika/glazbena kultura sastoje se u slijedeem: Muzika je jedan od kljunih
elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom
otklanjanju tekoa u ovom podruju. Istovrmeno ona je jedan opd naznaajnijih elemenata
razvoja motorike, skladnih pokreta i korekcija eventualnih potekoa u ovom domenu.
Muzika je znaajan faktor u funkciji podsticanja panje, pamenja i miljenja, a aktivno
muziciranje (pjevanje, sviranje i improvizacija na Orffovim instrumentima) snano podstie
djeiju kreativnost i stvaralatvo uope.
Muzika je kljuni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omoguava izraavanje i
doivljavanje emocija i snano doprinosi razvoju estetske kulture linosti. Pored
individualnog izraavanja, ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i drutvu, a
takvu snagu nema ni jedno podruje u nauci i umjetnosti. Kroz muziku dijete iskazuje i jaa
svoje samopouzdanje, osjeaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. Zbog toga muzika kao
verbalna, neverbalna i univerzalna komunikacija meu ljudima cijelog svijeta u ovjekovom
ivotu ima dominantno mjesto i kao potreba.

CILJ I ZADACI

Cilj nastave predmeta Muzika/Glazbena kultura uope je buenje interesa, ljubavi

i razvoj
pozitivnog odnosa prema muzici, otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti, te djeijih
kreativnih i estetskih sposobnosti, da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i
potreba svake linosti.

Zadaci nastave Muzika/glazbena

kultura su:
- da se njeguje i kultivira djeiji glas (pravilno disanje, jasan izgovor rijei,
intonativno tano pjevanje),
- da se otkriva i razvija djeija muzikalnost sa specifinim sposobnostima, muziko
pamenje, osjeaj za ritam, za visinu, trajanje i kvalitet zvuka),
- da se kroz individualno, grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i
socijaliziraju,
- da se podstie, razvija i njeguje djeija kreativnost u muzici (kao i ostalim
oblicima stvaralatva: pokret, likovno i literarno uz muziku),
- da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike,
- upoznavanjem karakteristinih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzikoj
i kulturnoj batini BiH i domovini,
- da se kod djece podstie razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici
kako bi ona postala njihova trajna potreba.

39
 PROGRAMSKI SADRAJI

I PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIKE IGRE
III BROJALICE
IVSLUANJE MUZIKE

Obrazloenje sadraja:
Pjesme:
to se u vrtiu radi, Roendanska pjesma i Kad si sretan se ne realiziraju
posebno jer su uenici ve upoznati sa njihovim sadrajem u obaveznom
predkolskom programu - sve navedene pjesme ponoviti na jednom od prvih asova u
I razredu.
Pjesme koje se ne realiziraju u I razredu su:
Zaviaju moj, Djeca su vojska najjaa, Dom i Djeca rastu (realizirati u II
razredu)
Kiobran za dvoje (realizirati u III razredu)
Hej potoe (realizirati u IV razredu).
Pjesma Dok mjesec sja je planirana i za prvi i drugi razred, te je realizirati samo u II
razredu.

STRUKTURA SADRAJA
I PJEVANJE I SVIRANJE

U toku kolske godine djeca treba da naue najmanje 15 pjesama.

Izbor:
1. Lete, lete, laste Julio Mari/Nasiha Kapidi-Hadi
2. Snivaj, spavaj F. Schubert
3. Jesen M. Mernik
4. isto dijete
5. Mali aki valcer N. Hercigonja
6. aputanje N. Hercigonja
7. kolsko zvono D. Basrak
8. Pastire
9. Desilo se prekjue M. Mili
10. Moja zemlja BiH Suad Arnautovi
11. Veseljak Z. poljar
12. Maca prede
13. Padaj, padaj snjeiu Dragutin Basrak
14. Sati kuca Zlatko poljar
15. Proljee V. Astardijeva
16. Majka uz kolijevku J. Gotovac
17 Ide, ide patak J. Bitenc
18. ak veseljak Refik Hodi
19. Na krilima vjetra Suad Arnautovi
20. Semafor Asim Horozi
21. Visibaba S. Korunovi
22. Pjesma o konjiu Boidar Stani

40
 II MUZIKE IGRE

Obrazloenje:
Muzike igru koje se ne realiziraju u I razredu su:
Ringeraja jer je uenici ve poznaju iz vrtia ili obaveznog predkolskog programa
(ponoviti je na asu ponavljanja pjesama iz predkolskog doba).
Kulina Bana vojska je (realizirati u II razredu kako bi uenici stekli neka osnovna
znanja o B I H).
Mali kauboj (realizirati u II razredu).
U toku kolske godine djeca treba da naue najmanje 10 igara koje ukljuuju pokret.
Izbor:
1. Hoki - poki
2. Paiji ples
3. Klackalica Grka djeija igra
4. U umici zeko
5. Koka i pilii
6. Igraju se vrapci
7. Ovako se ruke miju
8. Berem, berem groe
9. Strina rodo
10. Zeko plee
11. Djeca i zeii
12. abe i roda
13. Pilii
14. Djeija narodna kola BiH

III BROJALICE

Obrazloenje:
Brojalice koje se ne realiziraju u I razredu su:
Golub s krova gue i Zeleni se tratina - ne realiziraju se zbog neprimjerenog
sadraja (nasilje).
Brojalice: En, ten, tini, Jedna vrana gakala i Pliva patka preko Save realizirati
u II razredu.

U toku godine treba nauiti 15 brojalica

Izbor:
1. Jedan, dva, tri
2. udo golemo
3. Eci, peci, pec
4. Tara, tara, take
5. ari, ari, ar
6. Kia pada na travicu
7. Pusti puu rogove
8. Preo Petar
9. Od koga si ti
10. Tri
11. Tuibaba Reza
12. Gue siva grlica
41
 13. Padaj padaj snjee
14. Voli da se mazi
15. Lastavice, gdje si bila

IV SLUANJE MUZIKE

Obrazloenje:
Kompozicije koje se ne realiziraju u I razredu su:
Aska i vuk i Instrument arobnjak (Navedene kompoziciju su dio programa II
razreda, te ih tada i realizirati)
Ah, to volim (realizirati u II razredu zbog sadraja koji je manje razumljiv djeci
od 6 godina).
Sanjarenje (realizirati u III razredu)
Valcer cvijea (realizirati u III razredu, te je tada i obraivati)
Sa unukom Janom (realizirati u III razredu).
Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata.
Izbor:
1. Uspavanka W.A.Mozart
2. Uspavanka F.Schubert
3. Uspavanka J.Brahms
4. Za Elizu L.van Beethoven
5. Labud K.S.Sans
6. Bumbarov let N.R. Korsakov
7. Uvijek nek bude sunce A.Ostrovski
8. Sarajevo ljubavi moja Kemal Monteno
9. Deca su ukras sveta M. Subota
10. Medo plee (tamburai) B. Krnic
11. Ples pilia u ljuskama M. P. Musorgski
12. Arija iz svite br. 3 J. S. Bach
13. Kanon za tri glasa u D-duru J. Pachelbel
14. Duet maaka G. Rossini
15. Koranica D. ostakovi
16. Kad bi svi ljudi na svijetu A. Dedi
17. Djeca pjevaju uspavanke Princes krofne
18. Djeca pjevaju sevdalinke Princes krofne
19. Zemljo moja Kemal Monteno
20. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine

V DJEIJE STVARALATVO

Uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija i prirunih instrumenata, uputiti

djecu na praenje pjevanja, improvizaciju, te uee u muzikim dramatizacijama.
Poeljno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija. Muzike
dramatizacije raditi i prilikom obrade brojalica, pjevanja i sviranja, te muzikim
igrama.
Na poetku kolske godine na asu upoznati uenike sa predmetom
Muzika/Glazbena kultura kroz oslukivanje i prepoznavanje razliitih vrsta

42
zvukova koji se nalaze svuda oko nas. Na jednom od nastavnih sati mogu se
izraivati priruni instrumenti (plastine boce, ria, grah...).

Nastavnicima se ostavlja mogunost da iz svake oblasti ubaci onoliko asova koliko

smatra da je potrebno u skladu sa odjeljenjem i potrebama djece. Izbor pjesama,
muzikih igara, brojalica ili sluanja muzike moe biti po vlastitiom izboru (ali
naravno, pratiti uzrasne karakteristike djece, te sadrajno birati muzike sadraje
koji imaju odgojno obrazovni karakter.) Nastavne sate ponavljanja i
provjeravanja znanja uskladiti sa potrebama odjeljenja.

Oblast djeije stvaralatvo omoguava i djeci i uiteljima da znaajno razvijaju

svoju kreativnost, a posebno dolazi do izraaja primjena didaktikih principa:
trajnost znanja i povezivanje svih sadraja kroz praktinu primjenu.

OCJENJIVANJE
Uenici se ocjenjuju opisno. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvri uvid u
muzikalnost i znanja i konstatuju problemi u razvoju djeteta u ovom podruju. U toku
edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje djeije muzikalnosti, muzika
memorija, osjet za visinu, trajanje, glasnou i boju odnosno zvune kvalitete (formativno
ocjenjivanje). Pritom se vodi rauna da li djeca doivljavaju i razumiju muzike elemente,
kako razmiljaju, postignua u primjeni saznanja, te interes i odnos prema muzici. Na kraju
godine sumiraju se rezultati u obliku vie opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u
knjiicu.
Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja uenika koriste se instrumenti
i postupci:
-demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje, brojalice, sviranje na prirunim i Orffovim
instrumentima, improvizaciju, izraavanje doivljaja muzike pokretom, likovno ili literarno.
- uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, projekti, istraivanja
zvunih boja i izradi improvizovanih instrumenata)
-putem raznih ispitnih postupaka: zadaci objektivnog tipa u sliicama (instrumenti, slagalice,
labirint, rebusi)
-portfolio uenika.

Objanjenja i didaktiko-metodike napomene

U izboru pjesama nastavnik treba voditi rauna o tom da one odgovaraju opsegu djeijeg
glasa i da su im po sadraju i karakteru interesantne i bliske. U prigodnoj atmosferi, dijete
treba najprije emotivno da doivi pjesmu i osjeti njen umjetniki kvalitet, sluajui
nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Uz
pjevanje nastavnika djeca e nauiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst,
kolektivno, grupno i individualno.
Uiti ih u cjelini sluajui pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno dranje
tijela i disanje (preduslov za pjevanje), sa odgovarajuom intonacijom i dikcijom, precizno
i ujednaeno, uz odgovarajui tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije
kolektivno, zatim u grupi, u paru i individualno.

43
Igre sa pjevanjem i razliitim sadrajem treba birati u tom smislu da djeca podraavaju
razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. One imaju osnovni zadatak da se
pravilno izvodi melodija, i usavrava skladno, izraajno, slobodno i ritmiki povezano
kretanje uz muziku. Tako se istovremeno kretnjama izraava karakter, ritam, tempo i
dinamika pjesme, a razvijaju i usavravaju preciznost, lakoa, skladnost i izraajnost pokreta
uz muziku. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s
plesnim elementima, razne kretnje ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti itd. Koreografija okretne
igre i narodna kola mogu imati utvrene figure i kretnje. Veoma su vrijedne slobodne
ritmike igre u kojima dolazi do izraaja djeija improvizacija i kretnje i to na muziku koju
su predhodno dobro upoznala.

Brojalica kao poetsko, ritmiko-metriko stvaralatvo u ovoj oblasti zauzima posebno

mjesto u razvoju osjeaja za ritam. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz
odbrojavanje kao na igralitu, zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama, topot
nogama), prirunim instrumentima, Orffovim instrumentima, kretanjem u koloni ( u
voziu)
Prilikom izbora djela za sluanje muzike, medju kojima treba da budu zastupljena, vokalna,
instrumentalna i vokalno instrumentalana, treba voditi rauna da njihovo trajanje i sloenost
budu u skladu sa uzrastom. Djecu uiti da zapaaju i prepoznaju karakter kompozicije, tempo
i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente.
Podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstie
njihova kreativnost.

U podruju djeijeg stvaralatva treba koristiti Orffov instrumentatij i prirune

instrumente, prepoznavati ih, svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz
pjevanje, to poveava osjeaj kompetencije, socijalizira i djeluje terapeutski. Uz
njihovu upotrebu treba organizovati razliite oblike improvizacije: melodijska, ritmika,
improvizacija forme, komponovanje i likovno i literarno uzraavanje na osnovu doivljaja
muzike, kao i muziko-scenske igre koje povezuju muziku, ritam, pokret i govor. Djeca
mogu izmisliti prie ili naslikati seriju slika koje e uz pomo instrumenata oivjeti,
kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.

Gradivo iz muzike kulture koja je u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi
elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja na ovom uzrastu.
Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izraavanje doivljaja
muzike ili ilustracija pjesme, s maternjim jezikom (rjeavanje problema dikcije, pismenosti
i sl.) s upoznavanjem okoline odn. prirode i drutva (godinja doba, svijet oko nas, ivotinje,
narodna muzika tradicija BiH), fizikom/tjelesnom kulturom (ritmika, ples uz muziku,
djeije narodne igre, koordinacija pokreta i sl.) i matematikom (brojanje, pojam veliine i sl.).

44
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA
SADRAJ
I PJEVANJE I SVIRANJE
-Pjevanje djeijih pjesmica
( o koli,
okolini, porodici,
odrastanju, ivotinjama,
godinjim dobima)
umjerenog tempa i
jednostavne strukture;
- Igre za uvjebavanje
disanja i razvoj glasa;
- pjevanje uz usklaivanje
glasa po visini i glasnoi;
- Tijelo kao instrument
- improvizovani
instrumenti;;
- Sviranje na Orffovom
djeijem instrumentariju
II MUZIKE IGRE
- Pjesmice sa odreenim
pokretima (ivot u prirodi,
radovi, narodni obiaji)
- Djeija narodna kola
III BROJALICE
- Odbrojavanje brojalica
kao na igralitu-skandiranje
- Izvoenje mjere i ritma
intrumentima tijela,
prirunim instrumentima
uenika
- Izvoenje ritma brojalice
Orffovim instrumentima
- Izvoenje kretanjem u
koloni voziu
AKTIVNOSTI
VRIJEDNOSTI, NASTAVNIKA
ZNANJE I AKTIVNOST
SPOSOBNOSTI STAVOVI, (ORGANIZACIJA I
RAZUMIJEVANJE UENIKA
PONAANJE METODE NASTAVE I
UENJA
- Pjevanje i sviranje u
raznim prilikama
- Pjeva i prepoznaje - Pjeva u skladu sa - Uvia da pjevanje treba
(uionica, dvorite,
ranije pjesmice na mogunostima najvie vjebati - Osmiljavanje prigodnih
cabinet za muziku, sala
osnovu melodije; - Usklauje svoje - Ulae trud da pjeva to igara za bolje uenje
za priredbe, izleti,
- Uestvuje u pjevanje sa djeijim ljepe i da se usaglasi sa pjevanja i sviranja
porodini skupovi
zajednikom pjevanju i horom/zborom razrednim horom - Demonstira i rukovodi
(bogaenje emocija)
potuje pravila - Vjeba glas u skladu sa - Primjenjuje igre za aktivnostima uenika i
- Napraviti poster sa
- Prepoznaje vjebe i intrukcijama nastavnika vejbanje disanja i razvoj motivie ih u radu
slikama instrumenata
primjenjuje ih - Sam trai pomo kad glasa i provjerava sebe u - Pomae uenicima u
vlastitog tijela (glas,
- Razumije i korigira osjeti da mu treba odnosu na druge kolektivnom, grupnom i
jezik, dlanovi, prsti,
greke u pjevanju - Prepoznaje Orffove - Koristi intrumente kao individualnom
noge)
- Spontano koristi tijelo instrumente i kombinuje pratnju pjevanju i uvia muziciranju, procjenjuje
- Prikupljanje, ispitivanje
i prirune instrumente ih sa prirunim da je takvo muziciranje njigova individualna
materijala i izrada
- Svira na instrument - Svira sam i bez ljepe, naroito za postignua
instrumenata
kako mu se pokae podsticaja nastavnika sluatelje
- Uporeivanje zvuka sa
originalnim
- Povezuje ritam - Razvijanje miljenja da
- Predlaganje muzike - Vodi aktivnosti uenika,
pjesmice sa pokretom, - Samostalno pjeva i igra je pokret vaan u plesu i
igre za priredbe pokazuje, demonstrira i
odnosno prati datu - Predlae i nove pokrete kolu, kao i za
- Ulanjenje u ritmiku usmjerava u pravcu
koreografiju - Samostalno igra u kolu upoznavanje muzike
i/ili folklornu sekciju interesa i mogunosti
- Prepoznaje kola batine BiH
- Prepoznaje ranije
- Skupljanje i zapisivanje
- Ponavlja i razumije nauene brojalice na - Pamtiti i donosti u - Rukovodi, pomae,
broja lica, sortiranje i
pokrete brojalice osnovu ritma bez teksta razred nove brojalice za upuuje, koordinira,
izvoenje zakljuaka o
- Prati izvodi pokrete u (zagonetke) zajedniku igru osmiljava igre
djeijoj igri
mjeri i ritmu (dug i - Tano izvodi mjeru i - Pokazati je drugarima i interakcije
- Izrada zidnog panoa sa
kratki slogovi ritam radovati se novim - Vodi i usmjerava
zapisima
- Pravilno izovi ritam - Izvodi ih tano i zajednikim iskustvima aktivnosti uenika,
- Izabrati po zvuku
na ritmikom samostalno na instrument - Reprodukuje ritam na pokazuje, demonstrira,
najslinije Orffovim i
instrumentu po uzoru bez pomoi instrument, ui druge i procjenjuje individualna
napraviti stalnu razrednu
- Pravilno kraa u ritmu - Poigrava se i kombinuje jaa njegova samosvijest postignua i interesovanja
izlobu
ih
45

IV SLUANJE MUZIKE
- Sluanje stranih i domaih
kompozicija: vokalnih,
vokalno-instrumentalnih
- Vedre djeije pjesmice,
narodne pjesme i igre,
uspavanke, koranice,
prigodne pjesme
- Upoznavanje osobina
tona, tempo, dinamika,
brojanje, karakter muzike,
muzike forme
- Upoznavanje zvunih
svojstava muzikih
instrumenata
DJEIJE
STVARALATVO
- Izmiljanje pjesmica na
tekst
- Improvizacija na
Orffovim instrumentima
- Improvizacija pokreta u
ritmu
- Plesna dramatizacija
- Literarno i/ili likovno
izraavanje doivljaja
muzike
- Osmiljavanje muzikog
igrokaza
- Prikupljanje kaseta i
- Saoptava svoj doivljaj
CD-ova sa
- Pokazuje da cijeni
odgovarajuim djelima
- Sluajui pjevui izvoaa i razvija - Planira, rukovodi,
- Prikupljanje tampanih
- Prepoznaje ranije melodiju, razlikuje, pozitivan stav prema razvija interes kod
materijala i slika
sluana djela uporeuje, izvodi muzici i kompozitorima uenika svojim odnosom
kompozitora i muzikih
- Prepoznaje karakter zakljuke - Razgovara o djelu i prema radu i muzici
instrumenata
djela - Saoptava ko je izvodi osjaju ugodnosti i - Obavlja studiozno
simfonijskog orchestra i
- Prepoznaje osobine - Samostalno odreuje oputanja i trai da se pripremanje uenika za
tradicionalnih narodnih
tona: visok-dubok, karakter kompozicije ponovi posjete i izlaske u
instrumenata i nonji
glasno-tiho, brz-spor - Tano odreuje osnovne - Kometarie osobine ustanove i osposobljava
naroda u BiH, i izrada
- Prepoznaje osobine tona: visinu, tona i njegove ih za uoavanje,
zidnih panoa
instrumente (klavir, trajanje, glasnou, boju, karakteristike biljeenje, prikupljanje
- Prikupljanje
gitara, bubanj, tempo - Razvijanje pozitivnih materijala i izradu zidnih
tradicionalnih
harmonica) - Razlikuje instrumente i navika i potrebe za kalendara sa terminima
instrumenata iz kraje gdje
vizuelno i auditivno muzikom koncerata
je kola
- Trai da ih vidi uivo na
- Posjeta koncertima u
koncertu
osnovnoj muzikoj koli
- Pronalaenje pria i
bajki iji se likovi mogu
- Samostalno smilja,
- Spontano improvizira: muzikom ozvuiti - Planira, priprema i
uporeuje, dodaje, - Uoava razlike is a
dovri zapoetu pjesmu, - Dogovaranje o podstie uenike na
mijenja zanimanjem opisuje
pjevanjem ili sviranjem kolektivnoj improvizaciji kreativan rad u oblasti
- Stvara kombinacijom - Saoptava interes i elju
- Spontano na muziku tipa mozaik zvuci koja muzike i sadraje
rijei, intrumenata, za njihovo kombinovanje
progovara pokretom, omoguuje neverbalnu predmeta korelira sa
pokreta i likovnim - Raduje ga vlastito
likovno ili literarno komunikaciju i ostalim umjetnikim
izrazom uee u igrokazu razreda
- Na podsticaj daje ideje socijalizaciju podrujima
- Sam predlae ideje
- Izvoenje muzikog
igrokaza
46
OEKIVANI REZULTATI (ISHODI UENJA)
ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

Uenici ce znati da koriste jezik muzike, razlikuju, prepoznaju i uporede zvukove odnosno
tonove u svom okruenju i muzici (odreen-neodreen po visini, dug-kratak, dubok-visok,
glasan-tih, brz-spor, blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koranica, uspavanka i sl.),
prepoznaju tempo (brz-spor), dinamiku (glasno-tiho), glas (muki, enski i djeiji), te pjevanje
pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor).
Moi e da prepoznaju brojalice, melodije pjesmica i ranije sluane kompozicije, kao i da
razlikuju zvuno i vizuelno muzike instrumenate: Orffove djeije instrumente, kao i neke
druge (harmonika, gitara, violina, truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u
svakodnevnom ivotu djece.

SPOSOBNOSTI

Izvoake muzike sposobnosti razvijat e se pjevanjem sa tanom intonacijom, praenjem

pjevanja pokretima u skladu sa sadrajem pjesme i muzike igre, te izvoenjem brojalica u
odgovarajuoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima.
Kreativne i logike sposobnosti razvijat e se osmiljavanjem jednostavne pratnje, ritmikih i
zvunih efekta za pjesme, prie, stihove, muzike igre, koristei razliite zvukove odnosno
izvore zvuka (tijelo, glas, predmete iz okruenja, Orffove djeije instrumente, vlastite
improvizovane instrumente), te ueem u osmiljavanju i izvoenju muziko-scenskih igara
(igrokaza) i izraavanju vlastitih doivljaja muzike likovno, literarno i improvizovanim
pokretima, to ima primjenu i u svakodnevnom ivotu u porodici, koji time postaje bogatiji i
ljepi.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI

Dijete e biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor, u manjim grupama, u paru i

samostalno, potuje pravila muzike igre, vrednuje line i stavove drugih. Pokazat e odvanost
u otkrivanju, istraivanju novih rjeenja u muziciranju i izradi instrumenata, u timskom radu i
komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. Prepoznat e naine na koje muzika uestvuje
u svakodnevnom ivotu i ini ga ljepim i bogatijim (u djeijoj igri, u medijima, porodine
proslave, kolske sveanosti) i pokazati interes, elju i potrebu za estim muziciranjem,
te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjeaj kompetentnosti.

INDIKATORI USPJENOSTI

Uoljivo je napredovanje uenika kroz sve veu bliskost sa muzikom, esto pjevanje, radovanje,
matanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima, kao i napredovanje u sticanju saznanja,
vjetina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima uenja. Pjevaju intonativno
pravilnije, sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice, prepoznaju kompozicije koje
su sluali, te uspjenije meusobno aktivno komuniciraju muzikom, posmatraju, uporeuju,
objanjavaju, obrazlau, te donose zakljuke o pojedinim muzikim elementima i pravilno
se ponaaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti.
Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i ele da je jo bolje upoznaju i primjenjuju
u koli i svakodnevnom ivotu. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea su
razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika

47
STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO-METODIKE UPUTE)

Strategije nastave i uenja bazirane su na viestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u

nastavi muzike kulture. Nastavnik kao didaktiar izmjenjuje nastavne metode, a prirodi
predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti, pjevanje,
fotografije, transparentne folije), pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor), a
posebno praktini rad i posjete kulturnim i muzikim ustanovama, kao planer metoda
interaktivnog uenja: kooperativne metode, egzemplarna nastava, uenje putem otkria,
stvaralaka nastava, razliiti nivoi sloenosti, rad u parovima, kao instruktor aktivne nastave:
analitiko-sintetika, metoda analogije, problemska, algoritamske metode, primjena modela,
projekt-metoda, kao koordinator kooperativnog uenja: timski metod uenja, mozaik metod i
njegove modifikacije, grupni projekt metod, kooperativna mrea (muzike radionice, izlobe
improvizovanih instrumenata i sl.).
Kroz istraivanje i ispitivanje, te stvaranje uenici razvijaju dublje razumijevanje prema
naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj sloenosti.
Ukljuivanjem uenika u sve aktivnosti, odnosno prakticirajui iskustvenu nastavu, razvijaju se
pozitivni stavovi o znaaju muzike u porodici, koli, drutvu i ivotu uopte. Sadraje nastave
muzike kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. Detaljniji opisi
aktivnosti uenika i nastavnika dati su u ishodima uenja i objanjenju.

48
LIKOVNA KULTURA
1. RAZRED

49
 LIKOVNA KULTUR A I RAZRED
(dva sata sedmino - 68 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRAJI
TEMATSKE
MOTIVI I TEHNIKE
CJELINE/OBLASTI
- Iz djetetove mate,
doivljaja, okruenja:
tekstovi djeije knjie-
vnosti, ivotinje /ivoti-
nje iz mate/, neobine
biljke, priroda /enterijer,
eksterijer/, objekti
- Iz sadraja ostalih
predmeta /korelacija sa
drugim predmetima/:
1. TAKA I LINIJA maternjeg jezika /narod-
na pria, basna, bajka,
pjesma, poslovica../,
- Crte sa razliitim mate-
MO, matematike,
rijalima
istorije/historije, muzike
i tjelesne kulture, BiH
- Ponavljanje slinih ili
kulturne batine...
istih oblika
- Narodni obiaji:
vjerski praznici, znaajni
- Kombinovanje razli-
datumi, kulturno nasljee
itih vrsta linija/crta sa
- Izuzetna djela domae,
takom i u cilju predsta-
evropske i svjetske
vljanja
likovne umjetnosti
-Upoznavanje sa razli-
- Linije u razliitim itim crtama i crtakim - Usvojeni pojmovi za angaovanost, spremnost
pravcima, razliite materijalima
duine i debljine linija - Crte/linije kao samo-
stalni likovni elemenat sa
- Linije u prostornoj svim svojim karakteristi-
organizaciji kama.
- Crte u funkciji predsta-
vljanja doivljaja i vizu-
elnih predstava
- Vizuelni poticaji:
predstave situacija i ljudi,
prirode i doivljaja
- Meka olovka, tu i
drvce, tu i kist,
flomasteri tanki i debeli
/crni ili tamni/
ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
Odgojni i socijalizirajui
Obrazovni ciljevi
ciljevi
- Usvajanje elementarnih
znanja za liniju kao
likovni elemenat, nain
koritenja razliitih
materijala u cilju
ostvarivanja vizuelnih
predsatva
- Razvijanje kod uenika
senzornih, manipulativ-
- Na svojim i umjetni- nih, izraajnih i prakti-
kim radovima prepo- kih sposobnosti sa na-
znati i moi koristiti: glaskom na divergentno
Linije/crte razliitih miljenje
pravaca, debljine, du-
ine, zatamnjenosti - Usvajanje pozitivnih
stavova i odnosa prema
- Uoiti, razumjeti i ouvanju i kulturnim
moi predstaviti vrijednostima nacionalne
razliite vrste linija u batine i prirodne oko-
razliitim odnosima, u line
cilju predstavljanja
vizuelnih ideja i doiv- - Formiranje pozitivnog
ljaja odnosa prema radu:
inicijativa, samostalnost,
za saradnju i timski rad
oblast crtanje:
vrste linija/crta, tanke i
debele linije, duge i - Razvijanje solidarnosti,
kratke linije, svijetle i humanosti, drugarstva;
tamne, razliiti pravci jaanje i bogaenje
linija. emocija
- Razvijanje sposobnosti
posmatranja, uoavanja,
zakljuivanja, snalalji-
vosti, kreativnog, kon-
kretnog i apstraktnog
miljenja i mate, orijen-
tacija u prostoru i pred-
stavljanju prostornih
odnosa
50

- Rad na usvajanju organi-
zacije plohe/dizajn polja
2. BOJA
1. Organizacija plohe
/ispunjavanje rada/ - Usvajanje elementarnih
karakteristika slikarskih
tehnika /slikarskih materi-
jala/: gva, tempera, rada
2. Ploha je dizajn polje kola, pastel, drvene boje,
fleomasteri u boji /za ma-
nje formate radova/
3. PLOHA
1. Upoznavanje slikarskih
- Upoznavanje slikarskih
materijala
materijala i slikarskih
tehnika /suhe i mokre
slikarske tehnike/
2. Ovladavanje
primjenom slikarskog
materijala
- Rad na usvajanju
ele-mentarnog
razumije-vanja
primjene materi-jala u
cilju predstavlja-nja
vizuelnih scena i
prizora putem
obojenih povrina
- Razvijanje poetnih
sposobnosti koritenja
- Uoiti razumjeti i
tonova boja u realizaciji
moi izraziti ideju
likovnog rada, njihova
kroz organizaciju
primjena u
kompozi-cije
svakodnevnom ivotu,
odijevanju, ureenje
- Usvojiti znaaj ivotnog prostora, izrada
mijeanja boja u cilju
estitki, ukrasnih
obogaivanja likovnog predmeta, nakita....
- Boje mijeanjem
- Razvijanje sposobnosti
ostvaruju nove
predstavljanja sadraja:
vizuelne vrijednosti
basne, pjesme, prie,
dogaaja iz neposre-
- Usvojeni pojmovi za dnog okruenja, pojava
oblast slikanje: u prirodi, emocija i sl.
jaina boje, kroz likovni izraz
razreivanje boje
/gusti-na boje/, iste i
pomijeane boje
- Moi koristiti
slikarske tehnike u
cilju ostvari-vanja
vizuelnih predsta-va
/likovnih radova/
- Usvojeni pojmovi za
oblast ploha
/slikarstvo:
suhe i mokre slikarske
tehnike, gva,
tempera, tu u boji,
votani i suhi pastel,
drvene boje, kola
papir /razliiti obojeni
materijali: asopisi u
boji, posteri,
fotografije./
51
 - Uoavanje odnosa
razliitosti povrina:
oblika, vrste /kvalitete/ i
osobenosti povrine u
svom okruenju i na
umjetnikim djelima,
sposobnost predstavljanja
istraenog i usvojenog

- Razliite vrijednosti - Prepoznati, razumjeti i

povrina: ravno, neravno, biti u mogunosti
hrapavo, glatko, sjajno, predstaviti razliite vrste
4. POVRINA mat povrina /razliitih vrsta
tekstura/ kroz realizaciju
- Realizacija likovnih ra- likovnih kreacija pri
1. Kroz rad razliitim dova u razliitim materi- obiljeavanju znaajnih
materijalima doivljavati jalima: izrada maski, datuma i kolskih
povrinu estitki za prigodne datu- manifestacija
me, pozivnica za kolsku
izlobu likovnih rado- - Spoznati znaaj
va. primjene razliitosti
povrina u ostvarivanju
likovnog zadatka

- Usvojeni pojmovi za
oblast povrina:
ravno, neravno, hrapavo,
glatko, sjajno, mat,
maska, estitka,
pozivnica, izloba

- Upoznavanje razliitih
materijala pogodnih za - Usvojiti pojmove
prostorno oblikovanje: prostor i masa, shavatiti
glina, glinamol, plaste- da oblici u prostoru
lin, papir, karton, oblikuju prostor /raspored
5. MASA I PROSTOR
papirna ambalaa, graevina oblikuje
plastini i drveni otpadni urbanistiku cjelinu
1. Kombinovanje /igra/ sa materijal (izgled ulice, grada),
razliitim oblicima u drvee, klupe, staze u
prostoru parku (izgled parka i sl.)
- Kreativna igra sa
raznovrsnim materijalima
- Svi oblici u prostoru
-Doivljavanje i oblikuju nae okruenje
oblikovanje prostora

52
OEKIVANI REZULTATI

Da uenici usvoje elementarne pojmove, da savladaju osnovne vjetine pri upotrebi materijala
i sredstava.
Za oblast liniju:
- da su sposobni razlikovati liniju po intenzitetu /jaini/, po prostornim odnosima i pravcima
prostiranja linije
- da shvate da se linije mogu izvesti sa svim materijalima koji za sobom ostavljaju trag
- da znaju liniju koristiti kao likovni elemenat u predstavljanju raznih situacija, dogaaja
/tema/, likovne kompozicije
- da usavravaju elementarna znanja koritenja tehnike: meke olovke, drvenih boja, pastela
/votanog, suhog/, tua, tua i drvceta, tua i kista, flomastera
Za oblast slikarstva:
- da stiu elmentarna znanja o slikarskim tehnikama: vodenim bojama, gvau, temperi,
kolau, pastelu, flomasterima u boji
- da upotpunjavaju znanja o bojama
- da naue da se mijeanjem mogu dobiti druge boje, da boje mogu postati svjetlije i tamnije
- da boje mogu biti u skladu i u suprotnosti
Za oblast ploha/dizajn polje:
- da usvoje pojam dizajn polje, cijela povrina papira predstavlja likovnu kompoziciju
/popunjavanje cijelog rada/
- savladavanje organizacije prostora
Za oblast povrina, masa i prostor:
- da kroz razliite materijale doive povrinu
- da su u stanju prepoznati razliitost vrsta povrina
- da kroz igru kombinuju razliite oblike u prostoru i stvaraju prostorne kompozicije
- da se igraju sa odnosima masa u prostoru
- da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru
- da usvoje pojmove:
- povrina, masa, prostor, prostorna kompozicija, maska, estitka, pozivnica

STRUKTURA PROGRAMA

1. TAKA I LINIJA
Likovno podruje crtanje:
U okviru likovnog podruja crtanje, uenici prvog razreda radie na elementarnom
savladavanju primjene linije, take i mrlje kao izraajnog sredstva u predstavljanju prostornih
odnosa. Oekuje se da uenici spoznaju elementarne mogunosti primjene razliitih vrijednosti
linija /intenziteta, debljine, duine, prostorne orijentacije/, upotrebom raznovrsnog materijala.
Oekuje se da uenik polazei od sopstvanih iskustava iznalazi originalna vlastita, kreativna
rjeenja u prikazivanju: prostora, scena i dogaaja.

2. BOJA
Likovno podruje slikanje:
U likovnom podruju slikanje uenici savladavaju elementarna znanja upotrebe slikarskog
materijala i naina primjene slikarskih tehnika. U likovnom izrazu uenika prisutna je naglaena
konturna linija, kao i prisustvo ahromatskih boja; crna, bijela i siva.
Boje su najee iste /nepomijeane/, osnovne i izvedene. Uenici jo uvijek na radovima
nemaju velik broj detalja.

53
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast PLOHA mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u
dvodimenzionalnoj formi; crtanje, slikanje, grafika.
U prvom razredu, pored uvoenja u elementarnu organizaciju kompozicije, popunjavanje dizajn
polja /organizovanja cijelog rada/, ponavljanja oblika /primjene ritma/, izbalansiranosti rada
/primjene optike ravnotee/

4. MASA I PROSTOR
Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, graenje, primijenjenu
umjetnost i dizajn. U ovom uzrastu prisutan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje
djeca doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. Pri kreativnom
procesu /kreativnoj igri/ mogu se koristiti: glina, glinamol, plastelin, stiropor, tekstil, vata,
vunica i ica, neoblikovani materijal /ambalaa, kutijice/ i drugi prirodni materijali
/plodovi kestena, ira, iarke i slino/. Realizuju se radovi u punoj plastici i reljefu. Teme
/motivi za rad/ su iz uenikovog okruenja; predstave ljudi, ivotinja, makete, objekti, predmeti
primijenjene umjetnosti.

5. POVRINA
Tematska oblast POVRINA realizuje se upotrebom razliitih materijala u cilju; percipiranja,
doivljavanja i sposobnosti primjene razliitih kvaliteta povrina /hrapavo, glatko, sjajno, mat,
ravno, neravno/.
Uenici rade na izradi maski, estitki za prigodne datume, pozivnica za kolsku izlobu
likovnih radova, praktino primjenjuju usvojena znanja.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

Likovna kultura u I razredu, podrazumijeva usvajanje novih i povezivanja do tada steenih

vizuelnih iskustava sa novim likovnim sadrajima i razumijevanju likovne umjetnosti.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije
kompozicije:
1. 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - organizacija plohe /kompozicije/ sa panjom na
ispunjavanju cijele povrine rada
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU organizovanje kompozicije razliitih oblika /pravilni i
nepravilni oblici/
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji realizuju se kroz LIKOVNE
OBLASTI /likovna podruja.

Za oblikovanje na plohi kroz podruja:

- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA /elementarne forme grafike/ karton grafika, /upoznavanje sa osnovnim
principima grafike/

Oblikovanje u prostoru kroz podruja:

- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE
- PODRUJE PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN /upotrebni predmeti/

54
Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz formu
tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede
od 1-9. razreda.
1. TAKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. MASA I PROSTOR
5. POVRINA
Ovakva forma obezbjeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne
kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Tematske
cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka
tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja
jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost i
sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u
drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua
mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu
znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika
razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih
temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju
osmiljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog
istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj
likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju
/stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti,
nauke i drutva, novih medija i okruenja.

Motivi teme /likovni sadraji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj
vizuelizaciji sadraja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/

- iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave
u prirodi, biljke..
- sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /basna, pria,
bajka, poslovica, pjesmica, matematike, moje okoline, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene
kulture
- iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko /kulturno/ nasljee
- likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka
kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
- nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...

55
POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE: vrste linija, odnos linija/crta, ponavljanje linija, linije u razliitim smjerovima,

SLIKANJE: vrste boja, svijetle i tamne boje, upotreba /pripremanje/ boja, suhe i mokre
slikarske tehnike

GRAFIKA: karton grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar,

tampanje /otiskivanje/

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: kompozicija oblika i prostora, odnosi veliina

u prostoru, puna plastika, reljef

VIZUELNA KOMUNIKACIJA: saobraajni znak, maska, lutka, scenografija, estitka,

pozivnica

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom
na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta,
upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine,
kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog
razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata:
1. estetskog
2. psiholokog
3. pedagokog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje
vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi
stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi.
injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu,
i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti
kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnosti za likono-
kreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/.
Predmet Likovna kultura sloena je iz dva segmenta;
1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadraja
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe
komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.
Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da
usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba
pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni
zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na
asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti,
odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i
naoj kulturnoj batini.
Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno
kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da
doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne
ispunjava osnovne principe savremene nastave, ciljeve i zadatke koji se pred nju postavljaju.

56
TJELESNI I ZDRAVSTVENI
ODGOJ
1. RAZRED

57
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ I RAZRED

ULOGA I ZNAAJ TiZO

Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadraji tjelesnog i

zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne kole. Tom je principu sve podreeno.
Kretanje je potreba svakog djeteta, a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog
odgoja.
U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju, stie navike i vjetine,
ali i ui kako da ih primijeni u ivotu. Dijete ui kako da postane fiziki spremno, lino predano
i dnevnoj fizikoj aktivnosti.
Pobolja li se zdravlje generacije koja dolazi imaemo zdraviju populaciju, a to znai i radno
spremniju, kreativniju i zadovoljniju.
U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu vanost zbog sve prisutnijih pojava
koje ugroavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe
djeteta, pojava deformiteta, prisustvo droge i drugih nepoeljnih sredstava).

Zadaci su:
Shvatanje smisla, vrijednosti i principa tjelesnog vjebanja;
Ouvanje, njegovanja i unapreenja zdravlja;
Razvijanje i usavravanja motorikih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim
karakteristikama;
Sticanje motorikih znanja i razvijanja motorikih vjetina i navika;
Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vjebanje;
Razvijanje pozitivne slike o sebi;
Razvijanje kreativnosti kroz pokret;
Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija, svrsishodne i humane primjene
psihomotorikih sposobnosti, motorikih znanja, vjetina i navika.

58
 ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU
Znanje o iniocima
zdravog ivota
Lina higijena i zdravlje;
Hrana i zdravlje;
Tjelesna aktivnost i zdravlje;
Pravilno i nepravilno dranje
tijela;
Informacije o pomoi u sluaju
zlostavljanja;
Opasnosti po zdravlje:
zagaena okolina, tablete, biljke, Usklaenost kretnje s kretanjem Izbjegavanje rizika i briga za
pie, zagaen zrak,
mogunost zatite;
Utjecaj medija;
Ograniavanje vremena
provedenog pred TV ekranom;
Znaaj boravka na svjeem zraku i
u igri;
Selektivan pristup sadrajima
medija.
Motorike sposobnosti i vjetine Pozitivne socijalne
kretanja interakcije i osobine linosti
Lokomocija (stabilnost, brzina, Komunikacija i saradnja potuje
koordinacija, snaga, pravila igre cijeni tui i vlastiti
fleksibilnost, izdrljivost, napor
preciznost, ravnotea) Stabilnost i realnost u postavljanju
Vjebe na spravama, na tlu i cilja
sportske igre Istrajnost i rjeavanje sukoba na
Jednostavne vjebe oblikovanja prihvatljiv nain
(bez rekvizita) Planiranje vremena
rekvizita vlastitu sigurnost
Kontrola pokreta Samokontrola
hoda, skae, tri, plee. Donoenje ispravnih odluka
Rjeavanje problema
Razumijevanje smisla takmienja
(prihvatanje poraza i pobjede)

GLOBALNI PLAN I PROGRAM TiZO ZA I RAZRED OSNOVNE

KOLE

Sedmini fond sati 3

Fond sati za godinu 102
Ukupan broj nastavnih cjelina 6
Ukupan broj nastavnih tema 28
Broj frekvencija nastavnih tema -

Broj
Broj nastavnih sati Broj nastavnih sati
nastavnih SADRAJ CJELINE
PRAKTINO TEORIJA
cjelina
IGRE SA PRIMJENOM BIOTIKIH
1. 1
MOTORIKIH ZNANJA
IGRA SA PRIMJENOM ELEMENATA 68
2. 1
RITMIKE I PLESA
3. ELEMENTARNE IGRE 1
4. IVJETI ZDRAVO 6 2
5. VANNASTAVNE AKTIVNOSTI 4 1
6. VANKOLSKE AKTIVNOSTI 16 2
UKUPNO 94 8
UKUPAN BROJ SATI 102

NASTAVNE CJELINE I NASTAVNE TEME

Svaka je nastavna cjelina podijeljena na teme ovisno o analizi inicijalnog stanja, motorikog
znanja i materijalnih uslova o emu nadalje ovisi i odreivanje frekvencije po pojedinim
temama i nastavnim jedinicama.

59
1. IGRE SA PRIMJENOM BIOTIKIH MOTORIKIH ZNANJA

Igre u funkciji razvoja BMZ za savladavanje prostora

1. Igre sa primjenom BMZ - hodanje
2. Igre sa primjenom BMZ - tranje
3. Igre sa primjenom BMZ - puzanje
4. Igre sa primjenom BMZ - valjanje
5. Igre sa primjenom BMZ - skakanje

Igre u funkciji razvoja BMZ za savladavanje prepreka

6. Igre sa primjenom BMZ preskoci
7. Igre sa primjenom BMZ penjanja sputanja

Igre u funkciji razvoja BMZ za savladavanje otpora

8. Igre sa primjenom BMZ dizanje
9. Igre sa primjenom BMZ noenje
10. Igre sa primjenom BMZ guranje
11. Igre sa primjenom BMZ vuenje

Igre u funkciji razvoja BMZ za manipulisanje predmetima

12. Igre sa primjenom BMZ bacanja
13. Igre sa primjenom BMZ hvatanja
14. Igre sa primjenom BMZ voenja

2. IGRE SA PRIMJENOM ELEMENATA RITMIKE I PLESA

15. Ritmike igre za razvoj osjeaja za pravilno dranje tijela

16. Ritmike igre za razvoj orijentacije u prostoru
17. Djeije plesne igre

3. ELEMENTARNE IGRE
18. Elementarne igre za razvoj koordinacije (spretnost, okretnost)
19. Elementarne igre za razvoj ravnotee
20. Elementarne igre za razvoj fleksibilnosti

4. IVJETI ZDRAVO

Pravilna prehrana
21. Svakodnevne zdrave navike i briga za zdravlje
22. Osnovne prehrambene namirnice oblik, boja, veliina, okus miris i higijena
jela

Zdravlje
23. Znaaj i vanost zdravlja; tjelesna aktivnost, boravak u prirodi i zdravlje; dnevni
ritam odmora i rada.
60
 Lina higijena i higijena zdravlja
24. Higijena ruku, zubi i usne upljine

5. VANNASTAVNE AKTIVNOSTI
25. Akcija prikupljanja i recikliranja starih bicikala

6. VANKOLSKE AKTIVNOSTI
Aktivnosti u prirodi
26. Izleti
27. Orijentacija
28. Prva pomo

CILJEVI I ISHODI UENJA

CILJEVI OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA
- Razlikuje pravilno od nepravilnog dranja tijela;
- Vodi rauna o pravilnom dranju tijela u sjedeem i u stojeem poloaju;
Posjeduje informacije o znaaju zdravlja;
Ouvanje i unaprjeenje zdravlja

-
- Posjeduje informacije o znaaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast, razvoj
i otpornost organizma;
- Uz pomo odraslih usklauje svoje aktivnosti (uenje, igra, odmor, spavanje);
- Ui da izbjegne situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo;
- Razlikuje i tumai termine tipa: zlostavljanje, zanemarivanje, agresivnost i dr.
- Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane;
- Odrava linu higijenu (pranje ruku i zuba, umivanje, tuiranje i dr.);
- Odrava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka);
- Posjeduje informacije o tetnosti duhana, alkohola i droga;
- Posjeduju informacije da moe da trai pomo ukoliko je zlostavljano i zanemareno, ili zna
za takav sluaj;
- Redovno i aktivno uestvuje u nastavi tjelesnog odgoja.
- Izvodi pokrete i kree se u zadatom smjeru (gore, dolje, lijevo, desno, naprijed, nazad);
sposobnosti u skladu sa uzrasnim i

Izvodi pokrete i kree se po pravolinijskoj putanji;

individualnim karakterisitkama i

-
sticanje i razvijanje vjetina i

- Usklauje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima;

Usavravanje motorikih

- Unaprjeuje motorike sposobnosti (brzinu, koordinaciju, snagu, fleksibilnost, izdrljivost,

ravnoteu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama;
- Sposoban da boravi u blizini vode i u samoj vodi;
navika

- Vjeto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, tranje...);
- Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima, pravilno izvodi
jednostavne vjebe oblikovanja bez rekvizita;
- Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa;
- Vlada izabranim vjetinama iz vjebi na tlu i sportskih igara;
- Posjeduje i druga motorika iskustva u ovisnosti od linih interesovanja i mogunosti sredine
(npr. vonja bicikla, skijanje, sankanje, klizanje, pjeaenje u prirodi, tenis, ples itd.).
- Razlikuje osnovne poloaje i stavove (uspravni stav, sjedei i leei poloaj, uanj);
Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vjebanja;
samostalno vjebanje u

-
Osposobljavanje za

Zna da odredi kojem dijelu tijela je namijenjena vjeba oblikovanja (za ruke, za noge, za
slobodno vrijeme

-
trup);
- Prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje,
nesvjestica itd.) i zna da trai pomo ako se loe osjea;
- Vjeba u odgovarajuoj odjei i obui;
- Pridrava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralite), ponaanja na asu i odlaska iz
sale (sa igralita);
- Uz podrku odraslih primjenjuje nauene vjebe.

61
 - Ne ugroava one koji se od njega razlikuju na bilo koji nain;

Promovisanje
- Tokom vjebanja i igre prijateljski komunicira i sarauje sa vrnjacima, uz podsticanje i

interakcija
pozitivnih
socijalnih
nadzor nastavnika;
- Potuje pravila elementarnih igara i pridrava ih se uz podsticaj i nadzor nastavnika;
- Pozitivno vrednuje uspjene poteze i uloeni trud svih uesnika u igri, uz podsticanje i nadzor
nastavnika
- Primjeuje svoje motorike i druge sposobnosti i osobine;
slike o sebi
Razvijanje

- Uoava slinosti i razlike meu vrnjacima;

pozitine

- Istrauje svoje sposobnosti.

- Jednostavne pokrete usklauje sa muzikom;

kreativnost
Razvijanje

- Pantomimom i pokretom prikazuje razliite pojave i svakodnevne situacije.

pokret
i kroz

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Bazina komponenta ponaanja djece je kretna aktivnost. Kretanje ima funkciju biolokog
nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. U tom pogledu, kretanje
zadovoljava prirodne potrebe djeteta. Meutim, kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje
drutvene potrebe. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja.

U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta, odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji

djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. Veina djece svoje pokrete i kretnje uspjeno
formira do etvrte godine. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavravanje.
Opa psihomotorika spremnost, kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih
vjebi poveava obim i kvalitet kretanja, znaajno korelira sa pravilnim i harmoninim rastom
i razvojem (1) morfolokih (procesi rastenja, diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja),
(2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti), (3) kognitivnih (prijem,
zadravanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipinim situacijama), (4)
konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) sociolokih (drutvene grupe,
organizacije i institucije).

Psihomotorika aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavravanje: snage

(poloaji tijela - leei, uei, kleei, stojei, visei, u tranju, u skakanju, neobini poloajni,
sa osloncem na jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...), brzine (reakcije, pojedinanih pokreta i
frekvencije pokreta - hodanje, tranje, skakanje, penjanje, puzanje, provlaenje, valjanje,
kotrljanje, odravanje na vodi, kretanje na vodi...), izdrljivosti (ope - posebnu panju usmjeriti
na disanje), gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne - vjebe oblikovanja), koordinacije
(brzinske, ritmike, orijentacije), agilnosti (brzine promjene smjera kretanja - u hodanju,
tranju, penjanju, puzanju, provlaenju, valjanju, kotrljanju; sa rekvizitima; u elementarnim
sportskim aktivnostima), ravnotee (statistike i dinamike - bez rekvizita i sa rekvizitima - na
suenoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (dranje, bacanje, utiranje, postavljanje, dizanje,
gaanje, hvatanje, noenje, sputanje).

62
Za razvoj djeteta znaajno je da ono bude aktivno na prikladne i razliite naine, to se postie
osmiljenim povezivanjem onih djeijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno
izraava - to su u periodu prvog kolskog uzrasta, prije svega, igrovne aktivnosti i igra kao
kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom, s drutvom i sa prirodom.

Izbor modaliteta rada kojima e se provoditi proces vjebanja uvijek mora biti u funkciji
ishoda za postojee stanje uenika, bez ikakvih rizika, posebno kada su u pitanju vanjska
optereenja. Temeljna metoda vjebanja je iterativna (ponavljajua). Ljudski organizam
nastoji uspostaviti ravnoteu izmeu poveanog inteziteta motorikih aktivnosti i trenutnog
stanja organizma, zato podraaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske
procese. Razvoj osobina i sposobnosti mogu je jedino u uvjetima progresivnog i
diskontinuiranog optereenja. Za istovremeno usavravanje motorikih znanja i mijenjanje
osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada, jer su konani rezultati
vjebanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vjebanja realno mogu
primijeniti. Promjena savremenih tendencija uenja i obuavanja, nakon saznanja o
funkcioniranju modanih hemisfera, usmjerena je prema sintetikom metodu motorikog
uenja - usvajanje i usavravanje motorikog akta u cjelini, koncentriui se na najpravilnije
izvoenje najvanije faze globalne motorike aktivnosti po principu ,,pamenja samo
redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reaju" (Roger Spirri, 1981). Kod djece, ako nisu u
stanju dovoljno brzo i efikasno savladati sloenu cjelinu, primjenjuje se analitiki nain rada
(izvoenje pojedinanih elemenata - kombiniranje situacijske i sintetike). Mora se voditi
rauna da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ako treba nauiti neku
igru, uenje treba provoditi cjelovito, a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne
moe savladati, i to izvan igre, najbolje kao dopunska aktivnost.

Kod djece uzrasta oko est godina znatno se poveava spremnost za ukljuivanje u razliite
oblike tjelesnih aktivnosti, razvijenija je njihova sposobnost kretanja, snaga i izdrljivost. Djeca
su sposobna izvoditi pokrete, odnosno kretanja, tanije, bre, bolja im je prostorna orijentacija
i spremnija su i za izvoenje sloenijih pokreta. Takoer, poveana je njihova otpornost na
promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja, odnosno tjelesnog vjebanja.
Njihove tjelesne aktivnosti, srazmjerno optereenju, mogu trajati i do 30 minuta.

Individualne razlike meu djecom navedene dobi vee su nego meu odraslima i treba ih u radu
respektirati. Osim uzrasnog kriterija, u radu s djecom treba uvaavati i mnoge specifine razlike
meu njima, ali i razlike meu starijima.

Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je injenicom da su vegetativni procesi
stabilniji, ali ekonominost reakcije je mala i iradijacija je jaa od inhibicije, osjeanja su im
nestabilna i izazivaju razliite reakcije, to rezultira brzom promjenom raspoloenja i
podlonou sugestiji. Usredtoenost na jednu stvar, aktivnost ili vjebanje ne traje im dugo.
Uz to, za njih je najznaajnije ta se dogaa u datom trenutku, a ne ta je bilo i ta e biti. Kako
u funkciji centralnog nervnog sistema modana kora sve vie dominira nad njegovim niim
dijelovima, ograniavajui procesi razdraenja se sve vie pojavljuju i osnovni prirodni pokreti
63
djeteta oslobaaju se suvinih, beskorisnih, sporednih pokreta to djetetu daje mogunost da
sigurnije hoda, tri, skae itd. Razvija se finija muskulatura, osnovni oblici kretanja postepeno
se automatizuju, dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Mada se moe javiti i
ranije, u ovom periodu poinje i druga denticija, koja moe biti jedan od znakova tjelesne
zrelosti. Djeca imaju potrebu za vie obroka dnevno, jer im je zapremina eluca jo uvijek mala
i izmjena materije je velika. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase,
usporava se frekvencija sranog rada i akcija postaje ritminija. Kako je mrea krvnih sudova
relativno suena u odnosu na kapacitet srca, prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog
pritiska. Poto u ovom uzrasnom periodu okotavanje grudne kosti i rebara tek poinje, mogui
su i razliiti deformiteti.

Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1)

zdravstveno-higijenske, (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Briga o zdravlju uenika mora
uvijek biti na prvom mjestu. Pored ljekarskog pregleda, nastavnik je duan u neposrednom radu
sa uenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. Uz to, obaveza mu je da vodi rauna i o
higijensko-tehnikoj kontroli prostora, prostorija, opreme, sprava, rekvizita i pomagala, kao i o
linoj higijeni, higijeni odjee i obue uenika. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se
pregled obue i odjee za vjebanje, pregled i ispravnost opreme za vjebanje, izbor terena za
vjebanje i drugo. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju
sprava, odgovarajuem izboru sadraja, primjerenom doziranju i distribuciji optereenja,
pravovremenom osiguranju asistencije, prekidu rada u sluaju umora ili zbog drugih razloga.
Nakon zvaninog okonanja rada prostor za vjebanje se ostavlja u primjerenom stanju i uenici
naputaju isti. Asistencija (uvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja
kod uenika, ali i sprjeavanja padova i ozljeda. uvanjem se titi uenik od pada, a
pomaganjem mu se olakava izvoenje vjebe.

Tok odgojno-obrazovnog procesa uesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreenog

motorikog kretanja bre i lake, ali i uvjete koji e omoguiti najvei mogui utjecaj na njihov
organizam. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno
podrazumijeva sljedee etape: (1) upoznavanje (najavljivanje, opisivanje, demonstracija i
objanjavanje) novog motorikog sadraja, (2) izvoenje motorikog kretanja, (3) ispravljanju
greaka, (4) ponavljanje, uvjebavanje i individualno uvjebavanje i (5) praenje i realizaciju
ishoda. Nakon uspjeno provedene tjelesne i psihike pripreme uenika, slijedi glasno, kratko i
razumljivo najavljivanje motorikog sadraja. Potom se najavljeni sadraj opisuje, s ciljem
upoznavanja uenika sa osnovnom strukturom vjebe i upozorenja na bitne momente i bitne
karakteristike pokreta i kretanja. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. Eventualno
objanjenje treba biti kratko, jasno i glasno, s ciljem podsticanja uenika na razmiljanje, akciju
i svjesno aktivno uee. U poetnom izvoenju e, vjerovatno, panja uenika biti usmjerena
vie na nain izvoenja nego na cilj. Takoer, bit e izraenije prisutne individualne razlike,
koje treba uvaavati. Uoavanje i otklanjanje greaka je izuzetno znaajna faza, koja
pretpostavlja uoavanje, analiziranje i pronalaenje uzroka te utvrivanje najkraeg i
najefikasnijeg puta za ispravljanje pogreaka. Slijedi nakon izvoenja kompletnog motorikog
sadraja i po principu od krupnijih (odnose se na motoriku strukturu) ka sitnijim odstupanjima
od oekivanog ishoda. U fazi nepotpune stabilizacije, djelimine automatizacije i nedoreene
64
individualizacije, motoriki akt je nestabilan i podloan razliitim utjecajima. i nakon njegovog
usvajanja u finalnom obliku. Ponavljanjem, uvjebavanjem i individualnim vjebanjem on se
stabilizira i prilagoava uvjetima identinim praktinoj primjeni, u skladu sa individualnim
karakteristikama uenika.

Najei principi na kojima se zasniva motoriko uenje su: princip oiglednosti (sticanje
znanja uz pomo analizatora - ula vida), princip sistematinosti (ponavljanje i usavravanje
racionalnih pokreta i broj ponavljanja, izbor i redoslijed vjebi i optereenje usklauju se sa
mogunostima uenika), princip svjesnosti (aktivno i stvaralako uee uenika ostvaruje se
kroz razliite sadraje koji potenciraju samostalnost i odlunost i mogunost izbora naina i
sredstava za uspjean ishod), princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotorikoj
diferencijaciji i usklaivanju procesa obuke prema mogunostima, potrebama i interesima
uenika), princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadraja), princip
odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima, stavovima i navikama), princip
reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vjebanja i
potencira potrebu za kontinuiranom vjebom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip
svestranosti (podizanjem ope tjelesne pripremljenosti, usvajanjem vjetina i navika stvara se
osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju, u skladu sa mogunostima i interesima
uenika).

Kao organizacioni model nastavnik moe integrirati sadraje iz dva ili vie predmeta ili oblasti,
u ovisnosti od postavljenih ciljeva i oekivanih ishoda. Npr. kroz tematsku cjelinu kojoj je u
osnovi ideja ili problem JA - DRUGI - OKRUENJE na smislen nain mogu se povezati
pojedini ciljevi, ishodi i sadraji iz dva i vie predmeta sa razvojnim potrebama djece.
Trajanje rada na odabranoj temi, sadraji i struktura pojedinanih asova, variraju u ovisnosti
od reakcije uenika. Teme se realiziraju kroz: igru, poligone, stanice, koritenje sportskih sprava
i rekvizita, radionice.
Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima
(gdje se uenik provlai, ta preskae i kako, koje prepreke zaobilazi i sl.), vano je predvidjeti
i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rjeavanje datog motorikog problema
(uenik sam osmiljava na koji nain e savladati prepreke).
Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom.
Hodanje i tranje, kad god je mogue, realizirati u prirodi.
U kontekstu tjelesne aktivnosti, nastavnik mora uloiti maksimalan napor kako bi kroz
individualizaciju nastave svim uenicima omoguio doivljaj uspjenosti u ovladavanju sve
sloenijim kretnim zadacima.
Saznanje da postoje okretniji ili bri vrnjaci, za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja
razliitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao
jednako vrijednih.
Kod izbora igara, prednost imaju saradnike igre, mada djeci koja to ele treba omoguiti
iskustvo takmiarske situacije, naravno pod odreenim uvjetima (insistirati na prijateljskom,
fer-plej odnosu i potovanju pravila; ne precjenjivati znaaj pobjede; kontrolirati i suzbijati
agresivnost; omoguiti visok stepen uea svih takmiara; insistirati na samoprevazilaenju i
sl.). I u takmiarskim igrama promovirati uvaavanje drugih - protivnikih igraa i suigraa.
65
Obavezno omoguiti uenicima slobodu izbora kad je rije o ueu u takmiarskim igrama.

Veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i

razvoja. Akcenat treba da se stavi na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata, te se ni u kom
sluaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u unju
zbog moguih oteenja zglobova. Naroito treba izbjegavati jaanje sklopa trbunih
miia zbog povijanja kimenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u
pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod gimnastikih preskakanja treba obratiti panju
na mogunosti uenika, te na veliinu i visinu predmeta koji se preskau.

Valorizacija efekata
Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja - procjena
ostvarenja ishoda - i odnosi se na uspjenost uenika u svakom od planiranih ishoda.
Potrebno je sistematino pratiti i valorizirati rad svakog uenika. to potpunije informacije su
neophodne i ueniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspjenosti. Nije mogue
upravljati transformacijskim procesom niti oekivati eljene ishode bez stalnog registriranja
stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu.

Ocjenjivanje i zakljuna ocjena su opisni.

66