Selvarajan Yesudian

Elisabeth Hatch

YOGA
+
PORT
SNAGE SU UMA NALIK
SVJETLOSTI TO SE RASIPA;
PREDGOVOR
U TRENUTKU USREDSREDIVANJA,
POSTAJU PROSVJETLJUJUIMA.
Dr. D.B.Desaia,
TO JE NA JEDINI NAIN SPOZNAJE.
izvanrednog i opunomoenog ambasadora
Indije u vicarskoj
Vivekananda

U Europi su odavna vladala mnoga pogrena shvaanja Yoge.

Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je pri
vlaila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma
i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shvaao pravi smisao Yoge.
Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer
su je oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom moe
postii potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o
mogunosti postizavanja posvemanjeg sklada tijekom cijeloga
ivota, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignua potpunog
osloboenja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje
sposobnosti koncentracije do najvieg stupnja, to je ostvarivo
samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima,
meutim, mogue samo za onoga tko posjeduje potpunu kon
trolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom
predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve
razvijeno i odgojeno, to se moe postii samo posredstvom cijelog
niza vjebi to se nazivaju Hatha Yoga.

Hatha Yoga je metoda ijom se primjenom moe ostvariti vla

danje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka
postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga,

8 Yesudian Haich
prelazi se na niz asana" (stavova ili poloaja tijela) iji je cilj
usavravanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je o nauci
koja je u sebi potpuna i dovrena. U najjednostavnijem ishodu
pomae stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postiza
vanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga
moe se vjebati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na drutveni
poloaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo elja za posje
dovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove elje potrebna
spremnost na stanovite napore. Yoga je mistina samo utoliko to
su se njome u naoj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili,
izmeu ostalih, i mistiari. U svojoj je praktinoj primjeni,
meutim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako
drugo uenje o tjelesnom odgoju.
Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogih
pogrenih pojmova to su dosada postojali o Yogi i njezinoj
primjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imati dovolj
no strpljenja da je proue. Raduje me i injenica to ovu knjigu
objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina
posvetile ovome radu, te time u Madarskoj postigle uspjeh
dostojan panje. U Madarskoj je, naime, objavljena slina knjiga
koja je naila na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da e ova knjiga i
u vicarskoj naii na brojnu itateljsku publiku; neka zdravi narod
vicarske i nadalje usavrava svoje zdravlje.
PREDGOVOR AUTORA
Potaknut nekim unutranjim nagonom, kojem se nisam mogao
oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam
nalik oruu u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva
voda, primio sve to mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti
sve dok nisam naao odgovor na svoje najvee i jedino pitanje -
ovjek, jer sada sam uvjeren:
Man, thou art thy secret alone!
Who can open thy gates but thee?
And none to enter in but thee !1
ovjek je tajanstveno udo koje se kree izmeu smrtonosnih
initelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojani
zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive umalosti spozna stva
ralaku snagu svoga vlastitoga bia i neogranienost svoje sutine.
U dubini svoga srca ovjek osjea osvit uzviene sree u svoj
njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom velianstvu, te se budi na
kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije nita drugo
nego ista srea.
Pratei ovaj unutranji glas, odluio sam zapisati sve to sam
vidio i nauio u nadi da e moja iskustva posluiti kao koristan
10 Yesudian Haich YOGA + PORT 11

vodi svima koji su se posvetili istom traganju. - mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne ivotne

Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. snage, praznina u konstituciji koja moe zavriti kolapsom cijelog

Istinska i trajna srea, meutim, moe se postii samo zdravim organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i tona jer ukazuje

tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo

davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postiza tjelesno i duhovno savrenstvo.

vanju uspjeha. Izloeni su na nain koji odgovara potrebama onih U ovom mi je radu predano i nesebino pomagala Elisabeth
ljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne preza- Haich koja nije samo moja kolegica u naoj koli Yoge, ve je i
poslenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posve osoba koja mi je pomogla pri tumaenju pravih potreba Zapada.
titi svojem vlastitom razvoju. Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, steenih

Borba je za zdravlje teka i zahtjevna, a pobjednik mora ovla tijekom niza godina marljivoga rada i bogate etve ohrabrujuih

dati i dimom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkrie kao i ova rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju

tajna o ovjeku koja, nalik pupoljku to se razvija u cvijet, rjeava mogunosti za redovnim pohaanjem neke kole Yoge ili

i velianstvenost ovjekova istinskog bia, te tako postaje oigled arama" i koji nisu sree da naiu na osobnog uitelja. Iskreno

nom. Za to je, meutim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje. se nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istraivau

Nalik vrataru, ovjek moe pronai svoj put do uspjenog omoguiti samostalno vjebanje i sigurno koraanje svjesnom

samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u putanjom Hatha Yoge.

skladu s pokoravanjem nalozima neogranienog uma to u njemu To see, open then thine eyes,
poiva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju njenih latica, And behold below the veil of
kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savrenstvu, istinska blindness, that mortal flesh
ovjekova sutina dolazi do izraza u obliku besprijekornog covereth ... MAN the DIVINE 2

zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i

postii ete ovaj cilj. Selvarajan Yesudian
Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega to
bogatstvo moe pruiti. Spreavanje uzroka bolesti i patnji
podjednako je tako uzvien zadatak kao to je to i mogunost
ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako oajniki ude. Zaponite
stoga s odlukom da neete podnositi nikakve negativne utjecaje
 PRVI DIO

UVOD U HATHA YOGU

1. ISTINITA PRIA O B O L E S N O M D J E A K U

Jednom je u sunanoj Indiji, u gradu Madrasu ivio mrav i

boleljiv djeak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo
svake bolesti - arlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraz
nih bolesti to su tako este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo
pravo udo to je ostao na ivotu. Preivio je, dodue, ali u kak
vom jadnom stanju! Bio je sama kost i koa, siuno mu je lice
poblijedilo, oi bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa
ipak, taj djeak nikada nije ivio u bijedi. Otac mu bijae ugledan
i bogat lijenik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom
nizu. Majka mu bijae najmilija i najnjenija ena na svijetu. Ali,
i uza sve to, ta kua u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovi-
tim dvoritem, ni jednoga dana nije znala za sreu. Neprestana
briga i tuga bijahu usud njezinih stanovnika. Brino uvani i raz
njeeni djeak nalikovao je vie sjenci negoli djeaku.

Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredst

vom to je medicini bilo poznato, ali je djeaka ipak tekom
mukom uspijevao odrati na ivotu.
14 Yesudian Haich YOGA + PORT 15

Jednoga je dana djeak poao i u kolu, te vie nije mogao je o toj temi mogao pronai u oevoj biblioteci, pomno je proitao.

satima leati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao ivjeti Poznavao je i divio se teoriji psiholokih nauka: uenjima Rada

kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, osloboen yoge, Dnana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju velianstvene

gimnastike, a u kui tien, kao i sve do tada, i od najmanjeg duhovne visine, a svojim uenicima daruju zadovoljstvo, samo

povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio je od upale pouzdanje i snagu duha. U biblioteci je naiao i na mnoge knjige

plua, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvui i iz te bolesti. o Hatha yogi to su pouavale o tajanstvenim pravilima koja su

Beskrajne su brige i patnje iznova poele. Nakon pola godine bila jednostavna, iako stara tisuama godina, a bila su posveena

iznova se dobro osjeao, ali je od prehlada obolijevao i na najmanji tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti

daak vjetra. Teko bi se rijeima moglo opisati u kolikoj je mjeri ushit djeteta tako slabanog tijela. Gotovo u jednom dahu, od

jadni djeak zavidio svojim bezbrinim kolskim prijateljima na ranog poslijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio

njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj je u sebe sav sadraj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti

gimnaziji povlaio bi se u kut dvorita odakle je nesretna srca proitavi sve o asanama", stavovima i poloajima tijela u Hatha

promatrao ivahne kretnje svojih vrnjaka. Na kraju sata yogi, te vjebama disanja to donose snagu i zdravlje. Odmah bi

nastavljao bi stajati u dvoritu i im bi utvrdio da ga nitko ne se uspravio u postelji, prekriivi noge na nain koji je opisan u

promatra, stao bi trati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati prvoj vjebi. Zatim je pokuavao tono ponoviti, jedan za drugim,

rukama onako kako je to druge vidio da ine. U petnaestoj se sve vanije stavove i poloaje tako da je umalo iaio noge. U

godini osjeao neto bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako esto, meuvremenu, saznavi kako je duboko disanje od iznimne va

ali neredovite i tajno vrene gimnastike vjebe izazivale su stalnu nosti u ovjekovu ivotu, pokuao je provoditi vjebe disanja

glavobolju i lupanje srca. pranajama". Ispunivi udahom svoja slaba plua, zadravao je
dah sve dok mu plua ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi
Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesa
dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao
lomljiv. Cesto je odlazio od kue, lutajui umama i poljima u
iz postelje, dobro udarivi glavu i cijelu kuu probudivi iz
potrazi za obitavalitima yogina, tzv. aramima, na udaljenim
duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenapre-
brdima. Svi su napori, meutim, bili uzaludni, te se tako zado
zanju, njegova su prenadraena plua gotovo pucala. Narednog
voljavao promatranjem putujuih fakira koji su uz put prikazi
se dana osjeao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon tak
vali svoje vjetine. Fakire je malo cijenio, ali spram yogina osjeao
vog iscrpljujueg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je
je tovanje i divljenje. Zahvaljujui uroenom nagonu, neizmjerno
od sebe sve knjige, gorko plaui. Pomisao o tome, da je ak i ova
ga je privlaila mistika nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju
16 Yesudian Haich
posljednja mogunost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage
tako neslavno propala, uinila ga je posvema neutjenim.
Izgubio je svaku nadu, mislei kako nikada nee biti zdrav,
nikada se nee moi slobodno igrati i pohrvati sa svojim prija
teljima... nikada nee moi uivati u srei to je sa sobom donosi
zdrava i bezbrina mladost.
Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo utljiv.
Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te panju posveivao samo stva
rima uma i duha. Samo uenje i dugo itanje nije ga, meutim,
moglo zadovoljiti. Panju su mu sve vie i vie stali privlaiti tako
teki i zamreni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savla
dati.
Jedne se sparne jesenje veeri iznova otputio od kue. U nekom
mango umarku, nekoliko kilometara od grada, naiao je - napo
sljetku - na uitelja Hatha yoge za kojim je tako dugo vremena
tragao!
Yogin je bio okruen skupinom mladih ljudi koji su pomno
sluali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo preda
vanje, djeak je ostao sakriven u svome tajnom skrovitu, te cijeli
skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladia stasita
tijela izvanredno razvijenih miia, te kako vjebaju neke neobine
vjebe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada
se skup razdvojio na razne strane, djeak je naposljetku pristupio
uitelju, skromno ga zamolivi neka ga primi za uenika.
Dva mjeseca kasnije madraski je lijenik jedva prepoznao svoga
sina. Djeak je sada koraao uspravno kao strijela, grudi su mu se
poveale, a ramena svakim danom postajala sve ira. Nakon
YOGA + PORT 17
godinu dana grudi su mu se proirile za cijelih i cm, dok su se
ruke i noge gotovo udvostruile u obimu. U koli je, preko noi,
postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima
dotada nikada nije vjebao!
Kada je napunio dvadeset godina, nakon oeve smrti, iznova
se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga uitelja kojem je
dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam ivot. Svojem je
uitelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutranji
poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon
dirljivog oprotaja, uitelj mu ree:
Kreni, moj mladiu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obiaje
Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ravite na kojem
se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu naui u emu su
napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima
je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom ivota, koliko vie
moe, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu e
uvidjeti kako nauka o Hatha yogi nije samo put ka stjecanju i
odravanju zdravlja, ve i jedina metoda tjelesne kulture na svi
jetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i
psihikog. Iako je rije o nauci koja je posveena izgraivanju
tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim sna
gama."
Mladi je sjajnim oima pogledao svoga uitelja, te se duboko
naklonio, sklopivi ruke. - Uitelju, ve sam odavna znao tajni
nauk u svim svojim pokuajima da izgradim svoje tijelo. Kada
sam panju usmjeravao na razne dijelove tijela... miie, ivane
centre, zapazio sam kako su se u meni razvile psihike snage koje
is
Yesudian Haich
su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u
potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela, dok se snaga moje
volje istovremeno sve vie uveavala. Vratio si me u ivot: od
boleljivog djeaka tako slabog i krhkog zdravlja uinio si atletu.
Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi!
Obeajem ti..."
Nita ne obeavaj, dragi mladiu!... Na Zapadu vlada
uznemirenost i previranje, te se ini da ondje ima malo vremena
za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvri svoju dunost. Onaj tko
sije, rijetko kad i anje. Uspije li yogu tijela prenijeti makar i
nekolicini prijatelja, prema svojoj brai sa Zapada izvrit e svoju
dunost. U svakom sluaju, ovo e uenje slijediti samo oni iji je
um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnntiji i uzvieni ji
ivot... Zapamti, tvoja je najsvetija dunost da se vrati u domo
vinu istog trenutka kada primi moju poruku koju u ti uputiti
preko mora... bit e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda...
Kreni sad, mladiu, i neka te srea prati!..."
Eto, tako sam dospio u Europu...
2. TO JE H A T H A Y O G A
Najvee je udo na zemlji ovjek. Njegovo tijelo, to se sastoji
od kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisuama godina nasto
jao otkriti u potrazi za rjeenjem velike zagonetke, tajanstvene
misterije, zagonetne sfinge. Ovu tajnu, koja se naziva ovjekom,
mnogi su pokuavali rijeiti, ali tek nekolicina uspjela je nagnati
sfingu da naposljetku progovori. Samo oni najuporniji, koji su
neumorno i ne sustajui sve dublje i dublje pronicali u svoje JA,
uspjeli su naposljetku shvatiti najveu tajnu to postoji: sebe same.
U Indiji su tajne ljudske psihe istraivane od pradavnih vre
mena, te su cijele svoje ivote mnogi posveivali samo jednom
cilju: otkrivanju zagonetke to se sastoji u pitanju, to je ovjek - i
kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji?
Takvi su se istraivai povukli iz vreve ovoga svijeta, te sve
svoje misli i elje usredotoili na samo jedno pitanje: tko sam JA?
Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljiva izdr
ljivost i udnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku
obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se
rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili su zagonetku ivota.
Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke, a pred sobom
otvoren PUT koji ih je vodio dalje od patnje, ka slobodi, srei i
zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvo stanje moe postii svako
ljudsko bie, te budui da su postali prosvijetljeni, i drugima su
Stali ukazivati na put izbavljenja i osloboenja, ponukani dubo
kom suuti spram ovjeanstva to svoj ivot provodi u patnjama.
20 Yesudian Haich
Razliiti su putevi to vode na vrhunce. Mnogi e se odluiti
za udobnu, laku i krivu da vu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj
nije prilagoen za strmi put u visine. Drugi e krenuti preicom,
uspinjui se pod strmijim kutem. I, naposljetku, ima i onih koji e
odabrati najkrai put, penjui se otrim stijenjem kako bi to bre
dostigli svoj cilj.
Nalik ovakvom odabiranju puteva uzbrdo, i do velikog se unu
tranjeg cilja moe doi razliitim putevima, ve u skladu s
psihikim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su uitelji izradili
nekoliko sustava kako bi svakome omoguili da postigne svoj cilj
na nain na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelike skrauju
put, te oni, koji se odlue primijeniti ih, bre i lake dolaze do
postavljenog cilja.
Svim je ovim sustavima zajedniko ime - yoga.
Veliki uitelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napredujui
putem yoge, nazivaju se yogini.
Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome poetku.
Njihova sutina i svrha uvijek je ista: dostizanje savrenstva
samospoznaje. Ovaj se cilj, meutim, moe postii samo putem
bezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi yoge stoga prvo
poduavaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustavi yoge
koji zapoinju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje i sustavi
koji zapoinju s vladanjem osjeajima, kao i oni koji za polaznu
toku uzimaju tijelo, itd, ve u skladu s prirodnim sklonostima i
sposobnostima samoga uenika. U skladu s razliitim putevima
kojima se moe napredovati, pojedine yoge imaju i razliite
nazive. Svakako je preporuljivo zapoeti s onim sustavom yoge
YOGA + PORT 21
koja omoguuje vladanje vlastitim tijelom, to je put savrenstva
zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA.
Naziv Hatha yoge potjee od temeljne istine na kojoj se ovaj
sustav zasniva. ivot naeg tijela poiva na pozitivnim i negativ
nim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnoteena, tada ui
vamo u savrenstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozi
tivno strujanje izraeno slogom Ha", to znai SUNCE".
Negativno se strujanje naziva ,,THA", to znai MJESEC". Sama
rije YOGA ima dvostruko znaenje. S jedne strane, oznaava
spajanje", dok joj je drugo znaenje jaram". U tom smislu
HATHA YOGA" oznaava besprijekorno poznavanje ovih dviju
energija, pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca,
kao i njihovo stapanje u savrenom skladu i posvemanjoj rav
notei. Naposljetku, rije upuuje i na sposobnost posvemanjeg
vladanja ovim energijama, tj. njihovo ujarmljivanje" u spone
naeg vlastitog JA".
Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno
usavrava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poremeaj, a tijelo ispunja
obilnom ivotnom snagom. Hatha yoga nas uz to vraa prirodi,
upoznaje s iscjeljujuim snagama to poivaju u bilju, drveu i
korijenju, poduava nas snagama naeg vlastitog tijela i silama
koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela
i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls to mu ga upuuje psiha,
dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, snano utjee stanje tijela.
Hatha yoga koristi ovaj meusobni odnos, te se tako i tijelo i psiha
odravaju u posvemanjem zdravlju. Put, koji valja slijediti, sastoji
se u osvjetenju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. Cak i
22 Yesudian Haich
simpatiki ivani sustav i svi organi iji rad obino ne ovisi o svi prepreku naem usponu ka viem umnom i duhovnom razvoju.
jesti, mogu se potiniti ovjekovoj volji. Neprocjenjiva je vrijed
nost takvog svjesnog upliva u mogunosti spreavanja svakog
poremeaja, kao i u potedi van ju tijela bolesti koje potjeu od
funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj je moi kontrola rada
srca i spreavanje njegova lupanja koje moe nastati zbog nekog
vanjskog podraaja kao to su strah, nenadane loe vijesti ili
iznenadna radost. Na taj se nain srce moe zatititi od proirenja,
degeneracije sranog miia i drugih bolesti. Ili, ako sam u moi
kontrolirati luenje lijezda, u moi sam i vladati radom gotovo
svih organa vlastitog tijela, te na taj nain u potpunosti regulirati
svoje tjelesno stanje. Hatha yogin, koji je dostigao najvii stupanj,
nad svojini tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po
svojoj volji moe regulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad
bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada,
koji su za svojeg boravka u Indiji, nakon velikih potekoa, ipak
imali sreu sresti pravog Hatha yogina, posvjedoili su injenicu
kako yogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40
godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - ive do
nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo
mogu obnavljati novim ivotnim snagama.
Samo produavanje ivota nije cilj yogina. Hatha yoga nije
samoj sebi cilj, ve je priprema za viu, duhovnu yogu. U boles
nom je tijelu vrlo teko razviti samosvijest, a um uzdii na viu
razinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upozna
vanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle
korisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo vie nee predstavljati
YOGA + PORT
Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima
se izvode takvi postupci to se nazivaju udima. Takvi se na pola
puta ka cilju naprosto nasuu i vie i dalje ne mogu napredovati.
Cilj, kojem nam valja teiti, moe biti samo osloboenje uma dik
tata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. Istinsko pozna
vanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih moi, tek je sredstvo na
putu ka postizavanju cilja. Pravi Hatha yogin stoga nikada nee
prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio neiju
puku znatielju. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha
yogin. Pravi Hatha yogin svoje sposobnosti koristi samo onda
kada njihovom upotrebom moe pomoi drugima.
Moj uitelj, na primjer, svojim uenicima nikada nije rekao kak
vim sve moima raspolae. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi
u dubini ume, dok smo mi, njegovi uenici, na proplanku ispred
kolibe bili zabavljeni ivahnim razgovorom. Odjednom se pojavi
mungos iz oblinjeg umarka. Polumrtvo, bijedno malo stvorenje
vuklo se zemljom i, doavi nam u neposrednu blizinu, opazili
smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodio prema kolibi naeg
uitelja. S mukom se uspio dovui do vrata kolibe gdje se i
zaustavio u samrtnikoj borbi. Uitelj poloi desnu ruku na
ivotinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno je vrijeme bio u tom
stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se i pobjegne, zdrav i
osnaen. U tom smo se trenutku osvjedoili o moima kojima
raspolae na uitelj.
U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dunom ozbilj
nou posvetila panju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge,
2-1 Yesudian Haich YOGA + PORT 25

tj. yogini, medicini pruaju dragocjeno znanje za unapreenje potrebnim. To je nemogue, rei ete! Ba kao to svatko moe
njezinih potreba i ciljeva. po svojoj volji nauiti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dije
Nii je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan love tijela, tako sustavnim vjebanjem svatko moe nauiti upra
da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dunu panju. vljati svakim dijelom svoga tijela. ak i u obinih ljudi postoje
ak su i najvei uitelji svoje uenje morali zapoeti s ovim stup velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike
njem jer, bez abecede nema ni itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge s obzirom na zanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji
poduava umjetnosti stjecanja i odravanja zdravlja! i neovisniji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir.

Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne Zato? Zato to je pijanist upornim vjebanjem svoje prste uinio

teorijskim pristupom, kao kada je rije o prouavanju anatomije. svjesnijima. I uenik Hatha yoge vjeba neprestance, iz dana u

Anatomija nas pouava to sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se dan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vjeba kako bi svoju

nalazi. Stvarno poznavanje tijela znai neto sasvim drugo: pod svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi!

pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce, svojom Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage u sebi

svijeu mogu sii u svoje srce, mogu osjetiti njegov oblik, kli samome, te njima postepeno ui vladati. Spoznaja kako postoje

jetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno da se to dva ivotna strujanja, to djeluju u njegovu tijelu, te posvemanja

stanje moda ponajbolje moe izraziti narednim rijeima: Ja sam ravnotea ovih dviju sila oznaava i savrenstvo zdravlja.

- moje srce." Isto to moram biti u stanju uiniti i sa elucem, cri
jevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugim djeliem svoga
tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vjebu yoge, do ovog stup
nja u najboljem sluaju moe poznavati nepce i unutranjost usne
upljine. Tko eli postati istinski Hatha yogin, mora vjebati tako
dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli
tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj, naredni se korak sastoji u
upuivanju svijesti, sjedinjene sa snagom volje, do najsiunijih
estica tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije vie dovoljno
samo svijeu prodrijeti u srce, valja ga potiniti vlastitoj volji.
Moje se srce mora potiniti mojoj volji tako da u svakom trenutku
krv moe pumpati bre ili sporije, onako kako sam smatram
Sa irenjem svijesti uenik dolazi i do spoznaje kako je sve, to
ivi u vremenu i prostoru, ivo zato to u sebi nosi polaritet i ritam.
Yogin poinje uviati tajne stvaranja. U trenutku kada u potpu
nosti napusti stvaralaki princip, te se rastvori na dva dijela,
poinje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta.
Izmeu njih nastaje pulsirajua veza, raa se ritam, te se zapoinje
javljati ivot.
ak i u kristala moemo otkriti postojanje pozitivnog i nega
tivnog pola, a susreemo ih i na svim drugim stupnjevima mani
festacije ivota. Polaritet i ritam pridaju ivot cijelom univerzumu.
Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom
svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima - ukljuujui i
26 Yesudian Haich
suneve pjege - pulsirajui rad srca svih ivih bia, kao i disanje
i samo postojanje, sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji
potjee iz polariteta. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se
u odreenom ritmu, stvarajui pritom pozitivna i negativna stanja
u potpunoj ravnotei.
U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom sim
bolizira figura boga ive u plesu. Igra je oblik izraavanja ritma.
I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, u
sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola.
Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosa
oblikuje spiralu. Ta se toka vrlo jednostavno pronalazi na glavi
djeteta. Negativni pol nalazi se na najniem kraljeku. Izmeu
ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke uestalosti i kratke
valne duine. Taj napon je ivot!
Nosilac ivota je stup kraljenice.
Kada ivot postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijesti
razumom vrati u svoje vlastito Ja, takvo se stanje naziva
Samosvijest.
Nae Ja djeluje u tijelu, te posredstvom ivanog sustava zrai
samo sebe ili ivot u svaki djeli tijela, ispunjavajui ga besprije
kornom ravnoteom i skladom. Na taj je nain funkcioniranje tijela
pravilno i zdravo. ovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bia
koje predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno, primaju negativne
impulse i pruaju svrsishodni otpor. Unutar linosti, koja je izat
kana u suprotnostima, ovjek mora odrati potpunu ravnoteu
kako bi suprotnosti objedinio, meusobno ih dopunio i u sebi
izmirio. Tek tada i samo tada ovjek moe biti savren. Tek je u
YOGA + PORT 27
tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban izvriti sve svoje
zadatke u ivotu, nalik komplementarnim bojama to se dopu
njuju u sunevoj svjetlosti: crveno i zeleno - ljubiasto i uto - plavo
i narandasto. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo
iz tog razloga. Rezultat njihovog jedinstva je savrenstvo. Zakoni
duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha
je nesebinost, dok je zakon tijela sebinost. ovjek, meutim, ove
dvije suprotnosti mora nauiti objediniti u posvemanjem skladu
i unutranjem oitovanju. Ovu su istinu pouavali filozofi i veliki
uitelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon
izmeu negativnog i pozitivnog pola.
Svijest prosjenog ovjeka jo je uvijek na vrlo niskom stupnju
razvoja. Zraenje je ivotnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj
mjeri svjesno; u veini je sluajeva nesvjesno i automatsko. Tijelo
ovjeka na niem stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri
proeto ivotom kao u ovjeka na viem stupnju razvoja. Takav
ovjek ima vie modanih stanica, ivani sustav je neusporedivo
gue izatkan, drugim rijeima, svjesniji je, proetiji ivotom, a
uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instru
ment njegovog JA.
Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpuno
proeto ivotom, razlikuju se od pokreta osobe na niem stupnju
razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao
ljupke", profinjene" i skladne", dok nezgrapnim" i nespret
nim" nazivamo onoga u ijem tijelu oitovanje ivota stoji na
niem stupnju razvoja. Neto lijepo i skladno uvijek emo pronai
ondje gdje se ivot zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo
28 Yesudian Haich
sveobuhvatno bie, nae vlastito JA!
Jedina srea koja se moe nai je pronalaenje samoga sebe!
To je ono za ime tragamo u svakoj radosti i svakom osjeanju
sree. Ako se nae JA nalazi u takvom stanju, ako spokojno poiva
u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnotea u ivotnim silama
kojima zraimo. U takvom su stanju i naa psiha i nae tijelo
potpuno zdravi.
U osoba na niem stupnju razvoja ravnotea se vrlo lako moe
naruiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvije
sti. Takve osobe iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova
bia vei od svjesnog, te stoga s njime u nesrazmjeru. Ovakvo se
naruavanje ravnotee odraava i u nainu miljenja i u duhov panj napretka. Uvijek, meutim, postoje i pojedinci koji se nalaze
nom ivotu. Posljedica takvog stanja je naruena ravnotea pozi
tivnih i negativnih strujanja. Ako postoji savrenstvo ravnotee
dviju ivotnih energija kojima zraimo, tada nastaje stanje koje
nazivamo boleu.
Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno poveavanje
samosvijesti i njezino uvoenje u sve dijelove tijela. Na taj nain
moemo izbjei naruavanje reda, te time sprijeiti pojavu bole
sti. Ako je bolest ve nastupila, tada e m o svjesno i namjerno
iznova uspostaviti stanje reda i ravnotee.
Takvoj nas istini pouava nauka i umjetnost to je poznata pod
imenom - HATHA YOGA.
3. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE
Nae istinsko bie je u svojoj sutini sjajno, savreno i isto.
injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograniila mu je
samosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi
tijelo iznova postalo samosvjesno. ak ni danas taj razvoj nije
zavren jer je samosvijest prosjenog ovjeka daleko od svog pra
vog proirenja i sjedinjenja s istinskom, uzvienom sutinom.
ovjeanstvo, nalik velikom tijelu, kroilo je ovim putem razvoja,
te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stu
ispod prosjene razine razvoja, kao i oni koji stoje ponad. Ne
postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno
identian. Samo oni, koji su dostigli savrenstvo, mogu biti jed
naki; samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru raz
voja i sjedinila se s njihovim istinskim biem. Samo takve osobe
misle na posve identian nain. I one, meutim, u sebi nose peat
svog osobnog filtera, svog tijela. Samo su u biti, u psihi, identini.
Mnogobrojni dogaaji tijekom ivota, neizmjerno ispreplitanje
ljudskih sudbina uzrokuju i razliita iskustva i utjecaje. U skladu
s time razvija se i ljudska samosvijest na razliite naine. Ta
iskustva i dojmovi u jedne osobe snanije djeluju na razvoj samo
svijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose
njezinu opadanju. Mogue je i da je u nekom smjeru razvoja prva
od ove dvije osobe nazadovala, dok je druga postigla znaajan
napredak. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti
30 Yesudian Haich YOGA + PORT M

uzrok injenici postojanja mnotva ljudi i mnotva individualnosti. nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva.

Naa istinska sutina, vjeni izvor ivota, ravnomjerno zrai Nagon za samoodranjem nastoji na odravanju ivota jedinke u

ivotnu energiju u tijelo u potpunoj ravnotei i besprijekornom to je mogue duem i nepovrijeenom stanju. Priroda bezuvjetno

skladu. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjerno razvijena nastoji odrati postojee zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrjeujemo

u svakom smjeru - ak i na niem stupnju - tada e ivotna ener o njezine zakone, svoje zdravlje moemo nesmetano odravati

gija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Pozitivna i negativna sve do smrti. Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od

strujanja funkcioniraju uravnoteeno i tijelo je zdravo. Stanje svi svoga tijela odvoji prije duboke starosti" - kae uveni Yogi

jesti djeluje u ovjeku nalik kakvom filteru koji zraenu ivotnu Ramaaraka - i kada bi se svatko pridravao zakona prirode

energiju raspodjeljuje u razne umne i ivane centre koje indijski poevi od djetinjstva, umjesto to neprestance radi protiv njih,

yogini nazivaju akrama. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako

sa puta ravnomjernog, uravnoteenog razvoja, bilo zbog jedno tako rijetka kao i smrt nesretnim sluajem."

stranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom dru
gom smjeru, tada dolazi do poremeaja i u strujanju ivotne ener
gije, te nestaje i opa uravnoteenost. Zraenje ovjekove uzviene
sutine, meutim, sa svojom savrenom i besprijekornom urav-
noteenou uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogrom
nom i nesavladivom snagom kri sebi put kroz nepravilno ras
poreenu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno
uspostavljanje ravnotee stanje je koje nazivamo boleu.
ivotna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava rav
noteu, ispravlja nepravilnosti i odrava nae zdravlje unato
injenici to ovjek bezobzirno naruava zlatna pravila zdravog
ivota iz dana u dan. Nagon za samoodranjem ima samo jednu
svrhu - i o tome ne moe biti ni spora ni sumnje - on hoe ivot
pod svaku cijenu, on stremi za IVOTOM I ZDRAVLJEM! Ovaj
je nagon u tolikoj mjeri snaan da u trenucima opasnosti i najpo-
kornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. U mnogo

Zdravlje je za tijelo preduvjet odranja, kao to je i prirodno smo navrata itali kako su se ljudi, na brodu koji tone, davili i

stanje. ivotna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvom svje gazili jedan drugoga kako bi uli u amac za spaavanje, dok su

sne volje za ivotom, ve i u ovisnosti o njemu, kao podsvjesni samo oni visoko razvijenog duhovnog ivota, koji su ve postigli

nagon za ivotom. Nagon za ivotom svoj izraz nalazi na dvo razinu nesebinosti, imali snage suzbiti nagon za samoodranjem.

struki nain: kao nagon za samoodranjem i nagon za odranjem Ova snana sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi

vrste. Oba nagona predstavljaju snane, iskonske snage koje nam sauvala zdravlje i ispravila pogreke koje neprestance

pokreu svijet. Nagon za odranjem vrste osigurava kontinuitet inimo. Cesto nas ak i naini bolesnima kako bismo nakon bolesti

u trenutku kada se tijelo, kao sredstvo oitovanja, istroi; taj se bili jo zdraviji. U pokret stavlja veliki proces proiavanja kako
32 Yesudian Haich
bi na organizam oslobodila otrovnih otpadaka koji su se, uslijed
nae nemarnosti, nataloili.
Nagon samoodranja ivotna sila stavlja u slubu naega
zdravlja. Glasoviti Yogi Ramaaraka o njoj kae: Ona u nama
djeluje neovisno o naoj volji, nalik igli na kompasu koja, bez
obzira koliko se instrument pomicao iz njegova prirodnog
poloaja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud
je ne sluamo, uzalud se od nje odvraamo, ona ivi i neprestance
djeluje u nama. Ista sila njenu klicu izvlai iz sjemenke i esto je
tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisuu puta tvrdi od nje kako bi
njeni izdanak dospio do suneve svjetlosti. Ista sila nagoni mladu
biljku da raste uvis, prema nebu, dok joj se korijenje iri u zem
lju. Ako je naem tijelu nanijeta otvorena rana, ivotna e je sila
iscijeliti sa zapanjujuom tonou i savrenstvom koje ovjek
nikada nee dostii. Medicus curat, natura sanat , s pravom su
3
govorili nai stari. Kirurg operira skalpelom, zaiva ranu i tako
stvara preduvjete ozdravljenja. Sve se drugo preputa prirodi.
Ako ovjek slomi nogu, lijenik mu namjeta kosti, dok sam pro
ces izljeenja osigurava ivotna sila. Ako svoju punu snagu dje
lovanja ne moe razviti u naem interesu, jo je uvijek daleko od
toga da posve napusti borbu. Naprotiv, prilagouje se okol
nostima kako bi nam uzmogla pomoi u onom trenutku i na
onome mjestu na kojem to iznova postaje mogue. Ako ivotnoj
sili ostavimo slobodne ruke, odravat e nas u savrenom zdra
vlju. ak i ako je onemoguujemo nerazumnim i neprirodnim
nainom ivota, ne prestaje djelovati u nau korist. Uvijek nam
nastoji pomoi, ak i u nepovoljnim okolnostima, unato naoj
YOGA + PORT 33
nezahvalnosti i neznanju. Sve do smrti ivotna se sila bori za
ouvanje zdravlja naega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe
gotovo neograniena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali
sam kamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuvie jaka, iz
uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. ivot mora pobi
jediti u svim uvjetima.
iv se organizam nee razboljeti sve dok ivi u skladu s iskon
skim zakonima prirode. Zdravlje nije nita drugo do ivot u
prirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica nepri
rodnog ivota. Na nau nesreu, moderna nas civilizacija navodi
na neprirodan nain ivota u kojem ivotna sila moe tititi nae
zdravlje samo u ogranienoj mjeri jer niti jedemo, niti pijemo,
spavamo, diemo ili se odijevamo pravilno i na prirodan nain.
Hatha yoga nas pouava zakonitostima zdravlja zbog to pot
punijeg prikupljanja, uveavanja i koritenja slobodnog strujanja
ivotne sile. Tko se nastoji pridravati pravila Hatha yoga nikada
nije bolestan, te uiva u potpunom zdravlju sve do duboke
starosti. Jedan je od najvanijih preduvjeta upoznavanje svih
manifestacija ivotne sile, te prouavanje njihova razvoja i
uobliavanja; jednom rijeju, naina na koji se sve ove sile mogu
staviti u slubu nae samosvijesti.
ovjek je um u tijelu. U njemu se odraavaju zakoni i duha i
tijela. Strujanje ivotne sile oituje se na svakoj razini - od neo
granienog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija
je, koja se ispoljava na psihikoj razini, najblioj umu, pozitivna.
Energija, koja je od njega najudaljenija, a oivljava tijelo, negati
vna je. Pozitivna energija daje ivot, dok negativna energija prima

34 Yesudian Haich
i odrava ivot. Sve dok su ove dvije energije u ravnotei, ovjek
je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kada svoju svi
jest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni,
istoga je trenutka irom otvorio vrata raznim poremeajima. Iz
iskustva znamo za ljude koji neprestano i iskljuivo umno rade,
a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i njeno. Pozitivne energije
bujaju na raun negativnih, te stoga takvo tijelo raspolae slabom
otpornou. Ako takva osoba, svjesno radei vjebe Hatha yoge,
barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one
ivane centre, koji tijelo opskrbljuju ivotnom silom, ravnotea
e se iznova uspostaviti, tijelo osnaiti, a otpornost organizma
uveati.
Nezdravo je i stanje koje uveava prijemljivost na druge vrste
bolesti u sluaju da se ode u drugu krajnost i samosvijest
usmjerava preteno ka tvarnoj razini, pokazujui interes samo za
obilno jelo i pie. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina i duhovna
tromost posljedica su takvog poremeaja ravnotee. Rije je o sas
vim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomi
canje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. U takvim sluaje
vima ovjek pomie pojedine razini iz njihovog odreenog
meusobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto.
Ovaj se pravilni odnos moe poremetiti i u sluaju da se svaka
razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno.
Svoju stvaralaku snagu ovjek moe ispoljavati pojedinano
na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnu
i negativnu energiju. Uravnoteen je u sluaju da svoje snage
primjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu.
YOGA + PORT 35
Takvog ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, moemo naz
vati pozitivnim ovjekom. Vodee linosti, stvaratelji, koji su u
stanju ni iz ega stvoriti neto, oko kojih se iri plodotvornost i
ivot, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije
u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutranjosti, u smjeru ivot-
vornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani primalaki.
Prihvaaju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenja u vlastito
JA. Izvana, pozitivni su: pruaju, stvaraju, daju. Na osjeajnoj su
i psihikoj razini uravnoteeni i zdravi: zrae radou, vedrinom,
samopouzdanjem; pruaju ljubav, dobrotu, toplinu; izraavaju se
pozitivno, ali na odgovarajuem mjestu i negativno jer prihvaaju
ljubav koja prema njima zrai. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer
se njihova ivotna energija - sagorijevanje u tijelu - nalazi u rav
notei s otporom, tvari koja ini tijelo.
Tko svoje snage koristi na suprotan nain, prije ili kasnije suoit
e se s oboljelim tijelom. S pogrekama se poinje ve na duhov
noj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko, uzvieno JA
koje pridaje ivot njihovoj linosti. Umjesto da irom otvore
nepresune izvore vlastite snage, koja u njima poiva, svojom ih
malodunou zatvaraju, te se tako odvajaju od svog vlastitog
istinskog bia i pate od nedostatka samopouzdanja. Takav ovjek
uvijek oekuje pomo na nekoj drugoj strani, lien je snage i bes
pomoan, svega se boji i u svemu vidi zlo. Namjesto da zrai stva
ralakom snagom i u punoj mjeri razvije stvaralaku djelatnost,
svojom nevjericom upropatava cijeli svoj ivot. Propada ondje
gdje drugi anju uspjehe. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraz
nom prostoru, nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve
36 Yesudian Haich
nestaje. Rije je o negativnoj osobi! Mrana provalija, tamni ponor
u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila koja
upija i bez traga prodire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijek
oprezni prema takvoj sudbini! - Pogreka poinje ve rijeima:
Nita mi ne polazi za rukom!" Teko nama ako ikada izgovo
rimo ovakve rijei! Time podiemo nepremostiv zid pred vlasti
tim izvorima snage, zid koji se iznova moe ukloniti samo uz
najvee napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netko
eli poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu da
ga nikada ne obeshrabrimo rijeima: To ionako nee uspjeti!"
Naprotiv, uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njego
vom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja
da emo sve potekoe savladati. Pouzdajmo se u svoje JA koje
je nae tijelo izgradilo neovisno o naoj svijesti, pouzdajmo se u
taj udesni instrument, to prekrasno orue koje odgovara i slui
svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama naeg bia jo uvijek poiva
ta raskona stvaralaka snaga. Zato, ne?! Mi smo ivi, dakle, ona
je tu! Kada joj svojom vjerom jo i otvorimo vrata, pomoi e nam
da i svoju sudbinu izgradimo podjednako velianstveno i svrsi
shodno kao i svoje tijelo; ona nam pomae da popravimo i stvari
koje su beznadno promaene.
Negativna osoba pomo oekuje izvana, a ne iznutra. Sebina
je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge. Zlovoljna
je, maloduna, osorna i neprestance se ali. Za druge nema nimalo
ljubavi, ali od drugih oekuje da je vole; ak je i u tome negativna.
Ne zna to je prava ljubav, poznaje samo strasti. Ono, za to misli
da je ljubav, nije nita drugo do udnja za neim ili nekim. Takvo
YOGA + PORT 37
obrnuto koritene snage naruavaju psihiku ravnoteu. Kroz
krug ivanog sustava um neposredno utjee na tijelo. Na
ruavanje misaone ravnotee prouzrokuje tako snane potrese i
kolebanja da dolazi do ivanog rastrojstva. Budui da radom
pojedinih organa upravljaju ivci, ovakvo se tetno djelovanje
odraava na zdravlje svih organa u tijelu.
Svatko iz vlastitog iskustva poznaje usku vezu izmeu funkci
oniranja organizma i emocionalnih promjena. ak i najzdraviji
ovjek moe bolno doivjeti stanovite tjelesne promjene nakon
primitka nenadanih loih vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo. Gubi
apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepoeljni simptomi. Od
straha moe problijediti, krv se povlai iz mozga, te moe nastu
piti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvija negativan viak
strujanja ime se naruava red u svim tjelesnim strujanjima, te je
krajnji ishod negativno stanje. Ako se ovjek naljuti, krv mu jurne
u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je to upravo suprotno ranije
opisanom stanju; kada prevladavaju pozitivna strujanja, nastaje i
pozitivno stanje. Svaki slian poremeaj povezan je s neugodnim
simptomima, ali prirodna samozatita uglavnom ubrzo uspijeva
uspostaviti red u ovjeku. Ako se, pak, loi utjecaji ponavljaju u
vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni, tada prije ili
kasnije dolazi do ozbiljnog poremeaja u poretku strujanja, te je
posljedica: BOLEST!
Jednostrani razvoj samosvijesti ih zastoj u razvoju moe biti
uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, ivanim poremeajima,
pa ak i duevnim bolestima. Nae tijelo i duh zdravi su u sluaju
da se pozitivno strujanje ivotne sile, koja se oituje na tvarnoj
38 Yesudian Haich
razini - u naem tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnotei s nega
tivnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna su drugoj ove
sile, dakle, suprotstavljene: ivotna sila i, kao njezin nositelj, samo
tijelo. U osobe na niem stupnju svijesti nizak je i napon ivotne
sile koja struji u tijelu, dok je njezin ivani sustav podeen za
pruanje otpora koji odgovara tom naponu. S proirenjem svije
sti poveava se i napon ivotne sile, te se, u skladu s time, mora
poveati i stupanj otpornosti ivanog sustava. Ako se sve to
odvija postepeno i u potpunoj ravnotei, ivani sustav ima
dovoljno vremena da, odravajui korak sa ivotnim strujanjima
veeg napona, osnai i razvije prikladni stupanj otpornosti. Ako
se ovaj razvoj odvija nasumce, u skokovima i na mahove, ivani
e sustav oboljeti zbog snanih strujanja i naglih promjena koje
nisu podeene u skladu s njime jer ne raspolae potrebnim stup
njem otpornosti. Sve je to nalik ukljuivanju nekog provodnika u
struju previsokog napona; posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor
ivotnom strujanju je ivani sustav koji moe oboljeti od
iznenadne i suvie jake struje. U tom sluaju dolazi do funkcio
nalnih poremeaja, upala, a mogue su ak i potpune paralize.
Poremeaji, iji je nastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim
duevnim bolestima.
Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o naoj volji,
da je sustavno, svjesno, postepeno proiruje, te da na isti nain
djeluje i na otpornost nositelja ivotne energije, koja se neprestance
poveava, tj. ivanog sustava kako bi se postepeno poveavao i
uvrivao. Prema tome, krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno
savrenstvo samosvijesti i njezino potpuno oitovanje u tijelu -
YOGA + PORT 39
Savren ovjek! Osobe koje su takav stupanj savrenstva dostigle
u ovom svijetu, Hindusi nazivaju Divan Mukti".
U tome je smisao i svrha naega ivota. ovjekova sudbina,
uza sve nevolje i doivljavanja, podjednako je tako uzrokom
neprestanog irenja samosvijesti. Uvijek tapkajui u mraku nepre
stance plaamo za nae neznanje jer nesrazmjerna raspodjela
snaga mnogim bolestima omoguuje da na nas nasrnu.
Budui da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvaju
strujanja postaje snanije na raun drugoga, i njih dijelimo na dvije
glavne skupine: pozitivne i negativne.
Ako ivotnu silu u tijelu isuvie napregnemo pretjeranim spol
nim odnosima ili isuvie intenzivnim umnim radom, time emo
prouzrokovati poveano sagorijevanje. Tijelo e se iscrpsti i zapa
sti u negativno stanje. Njegova e otpornost postati isuvie mala
i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer, tuberkuloza,
kronine upale, alergijske bolesti, irevi na elucu i crijevima itd.
Rekovalescencija, neurastenija i depresija takoer su negativna
stanja.
Sasvim se suprotno tome dogaa u trenutku kada se ivotna
energija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povlai, tako da stanice
u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, poinju divljati,
tvorei tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takve situacije
je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja traiti na drugoj
strani, a ne kao u sluaju tuberkuloze ili uzronika bolesti na bazi
alergije. To je ujedno i razlog zato su osobe, sklone alergijama,
rijetko predisponirane za bolesti raka.
Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su
40 Yesudian Haich
povezana s jakom groznicom, dakle, upale kao to su: upala plua,
krajnika, bubrega ili ivaca, kao i one vrste infektivnih oboljenja
koja su takoer povezana s jakom groznicom, kao to su tifus i
arlah.
Postoje i mjeovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna
stanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja
u organizmu kada se temperatura u groznici od 40 C smjenjuje
s tjelesnom temperaturom ispod normale.
Organizam neprestance tei uspostavljanju ravnotee. Ako,
na primjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade,
te postane bespomono i nespremno na obranu pred bakterijama,
organizam odmah poinje u velikim koliinama razvijati poziti
vna strujanja u svrhu samozatite, te u tijelu nastaje pozitivno
stanje: pojavljuje se Visoka tjelesna temperatura. Nagla prevaga
pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje unitavaju
bacile to su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja, te se
ravnotea postepeno iznova uspostavlja.
Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon to su unitene bak
terije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u pre
velikim koliinama, dolazi do nagle promjene u negativno stanje,
temperatura se sputa ispod normale, i bolesnik, iako je prebro
dio samu bolest, dospijeva u kritino stanje uslijed nagle promjene
strujanja. U takvim sluajevima pozitivno stanje izazivamo umjet
nim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo
pobuujue sredstvo. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi
do blagog negativnog stanja - perioda oporavka. Budui da je
klatno nainilo veliki otklon u desnom smjeru, isti zamah ini na
YOGA + PORT 41
lijevu stranu, te se tek postepeno vraa uobiajenom njihanju koje
odgovara njegovoj duini: svom vlastitom ritmu. Sve to u pod
jednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Ako ovjek primi preveliku
koliinu bilo koje energije, u veem omjeru no to to odgovara
njegovoj linosti, dolazi do snane reakcije, te se ravnotea tek
postepeno iznova uspostavlja.
Ako, meutim, svjesnim naporom sprijeimo prvi nepravilni
otklon klatna, do bolesti uope nee niti doi.
Uzmimo slijedei primjer: pretpostavimo da se moje tijelo
iznenada i neoekivano prehladi. Ako se slijepim zakonima
prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica e biti
negativno stanje u tijelu; bakterije se mnoe, priroda se od njih
brani i razvija veu koliinu pozitivne snage, nastupa groznica i
bolest se razvija svojim prirodnim tijekom...
Ali ako u trenutku kada hladnoa prvi puta obuzme moje
tijelo, istovremeno svjesno razvijem potreban viak pozitivne
snage, te tu snagu provedem u tijelo, ravnotea e se namah
uspostaviti, bakterije se nee umnaati, te stoga groznica niti nije
potrebna. Sam sam sprijeio bolest!
U tome se sastoji yoga!
Ve smo se osvjedoili kakve tjelesne promjene moe uzroko
vati obian strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada
nad drugom, makar samo na krae vrijeme. Bez obzira da li pre
vaga sile proizlazi iz neke trajne duevne smetnje ili postojanog
duevnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjene i teke bole
sti. Ovu su injenicu ve potvrdila i istraivanja psihijatara na
Zapadu. Srdba, strah, duevna bol, tuga, briga, ljubomora,
42 Yesudian Haich
malodunost, pesimizam i slini negativni podsticaji potkopavaju
i naruavaju zdravlje, razaraju ivani sustav i smanjuju otpor
nost cijeloga organizma; ine ga podlonijim oboljenjima, te uspo
ravaju proces ozdravljenja.
Ve je 1879. godine ameriki profesor medicine Dr. Gates obja
vio rezultate svojih istraivanja u ovoj oblasti. Sprovodei dah
pacijenta kroz cijev, koja je bila hlaena ledom, izazvao je taloenje
njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobiajenom disanju rodop-
sin jodidi" nisu izazivali luenje taloga koji bi bio vrijedan spo
mena. Nakon pet minuta, meutim, kada je pacijent bio podraen,
nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na pri
sutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon
burno uznemirenih osjeaja. Kada bi se ova supstancija izdvojila
i ubrizgala u tijelo ovjeka ili ivotinje, izazvala bi estoko
uzbuenje. Duboka bol koja je, na primjer, uzrokovana gubitkom
voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu.
Tijekom pokusa i iskustava doao sam do uvjerenja", pie o
tome dr. Gates, da emocionalna stanja, kao to su uvrijeenost,
ljutnja i malodunost, stvaraju tetne, otrovne sastojke u orga
nizmu, dok dobra osjeanja - zadovoljstvo, srea, radost, dobro
raspoloenje, ljubav i dobre i pozitivne misli uope, mobiliziraju
iscjeljujue snage organizma. Od negativnih osjeanja, strah i
oajanje su po svoj prilici najrazorniji za ivani sustav." Prema
miljenju Horacea Fletchera, strah nas ispunja opasnim ugljinim
dioksidom, te truje zrak. Uzrokuje duhovno, umno i moralno
guenje, a vrlo esto i sporo umiranje.
Medicina je zabiljeila mnogo sluajeva osoba osjetljivog
YOGA + PORT 43
ivanog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udar
groma. Vrlo zanimljivo izvjee o takvom sluaju zabiljeio je pro
fesor medicine iz Australije: Najvea opasnost koja djetetu moe
zaprijetiti u njegovu razvoju, prenoenje je nervoznih strahovanja
njegove majke. Nervozne mlade majke pokuavaju zatititi svoju
djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju sve to ih moe
poduiti hrabrosti, izdrljivosti i samopouzdanju; svojoj djeci uli
jevaju otrov usporenog djelovanja, priinjavajui im doivotno
zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. To je najljepe,
najdragocjenije nasljedstvo koje im moemo ostaviti..."
Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim bau-
cima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovarajui
izraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastrauju njihovi roditelji
i uitelji kako ne bi inila ovo ili ono. Razaranje psihe, iji je
osnovni element sugestija to je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo
ogranienoj mjeri, djetetu za cijeli ivot zadaje teak udarac, te e
ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksi manje
vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih i profesionalnih
smetnji.
Osamdeset posto ljudi ivi u strahu. Strah od bolesti,
siromatva, nesree; strah od gubitka najbliih, strah od smrti i
naposljetku, strah od samoga straha.
Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i ivote svojih najbliih iz
straha pred sutranjicom, te se zbog tog straha ne usuuju pruiti
odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina koje e, moda,
jednom doi. Veina se ljudi neprestance priprema za zlo, te
prikuplja i tedi poput marljivih mrava. Njihova djeca moraju
44 Yesudian Haich
oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednoga dana, nakon
trideset ili etrdeset godina, mali obiteljski krug" bio na okupu
u svome domu. Nezdrav nain ivota i nedostatak duhovnog i
tjelesnog oporavka, koji traju desetljeima, jednog se dana nemi
losrdno osveuju. S bolesti eluca, arteriosklerozom ili sranom
manom, ovjeku malo vrijedi vila i uteevina u banci.
U suzbijanju straha vjebe Hatha yoge pokazuju upravo ude
sno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavlaivanja.
Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj.
Prvenstveno to vrijedi za ivani sustav i sustav lijezda s unu
tranjim izluivanjem koji je vrlo vaan za odravanje ivota sa
stanovita ivanog sustava i osiguranja ivotnih funkcija.
Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativne
funkcije ovise poglavito o stanju lijezda s unutranjim izluiva
njem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izluevine odailju
neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod je
bolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osjeanja i stra
sti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine lijezde,
najnemilosrdniji su neprijatelj naega zdravlja.
Najvanije su lijezde sa unutranjim izluivanjem: titnjaa moemo upoznati s bliim odnosom koji vlada izmeu raznih
(tiroidna lijezda), epifiza, hipofiza, nadbubrene i spolne lijezde.
Nagla uzbuenja utjeu na povienje krvnog tlaka posredst
vom organa za njegovu regulaciju - nadbubrene lijezde. Time
se objanjava injenica to osobe plahovite prirode pate od prerane
arterioskleroze i estih poremeaja u krvotoku. Prema nalazima
Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao i medicinskih
istraivanja na Zapadu, stalna potitenost i melankolija u tolikom
YOGA + PORT 45
stupnju djeluju na titnjau da moe doi do miksedema, bolesti
koja nalikuje egzoftalmikoj guavosti (Bazedovljevoj bolesti).
Tiroidne lijezde, smjetene u vratu, zatitni su organi prvoga
reda, koje je priroda ondje smjestila za zatitu od raznih vrsti tro
vanja. Poremeene tiroidne lijezde izazivaju mnoge bolesti,
preranu starost i smrt. S druge strane, ako tiroidne lijezde pra
vilno funkcioniraju, a ovjek je uvijek u dobrom raspoloenju,
tijelo se moe ouvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti!
Duevna stanja najsnanije djeluju na hipofizu mozga i epifizu,
kao to je to eksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio
je ustanoviti sluajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao
posljedicu duevnih uzbuenja.
Sustav lijezda s unutranjim izluivanjem naroito vanu
ulogu igra u Yogi jer su ove lijezde sjedita izvjesnih centara svi
jesti koje yogini nazivaju akrama". akre su spona izmeu psihe
i tijela. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snage
i stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju e odra
vanje izvjesnog psihikog stanja prouzrokovati u tijelu djelo
vanjem na lijezde s unutranjim izluivanjem. Na taj se nain
psihikih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako stei vlast nad
svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera:
Iskustvo i psiholoka istraivanja pokazali su kako stvaranju
kalkulusa, kamenca u ui, bubrezima itd. obino prethodi dug
period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah i
briga, koji traju due vrijeme, prouzrokuju kronini katar u crije
vima. Cesta uzbuenja utiru put sranim manama i proirenim
46 Yesudian Haich
venama. Neispunjene nade i nezadovoljene tenje uzrok su pre
komjernom luenju eluane kiseline, te nas ine podlonima iru
na elucu. Dui strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spol
nih lijezda. O tome rjeito svjedoi injenica da su za vrijeme pro
gona Zidova - prema osobnom iskustvu mojih uenica - idovke
potpuno prestale dobivati menstruaciju. Vjerovalo se da je to pos
ljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa sterilizi-
rajuim djelovanjem. Kasnije, za vrijeme dugih opsada mnogih
gradova, kranke, koje su tada ivjele u smrtnom strahu, imale
su iste simptome. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri
ventil sigurnosti prirode. Priroda ne eli razmnoavanje sve dok
traju vrlo nepovoljni uvjeti za ivot. Kod mukaraca, isti su uzroci
izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U
skladu s naim uskustvom, ovi su opi simptomi nestajali s pre
stankom straha od smrti. U mukaraca je nakon tih nepovoljnih
okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj nain priroda
uspostavlja ravnoteu kako u ivotu pojedinaca, tako i u ivotu
cijele vrste.
Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te je
stoga podlonost obolijevanju od tuberkuloze najizraenija u doba
puberteta. Prenadraeno stanje spolnih lijezda prelazi na ostale
lijezde s unutranjim izluivanjem, u suradnji s kojima zajedniki
djeluju, a zatim i na sve ostale lijezde, kao to je sluaj i s hilus-
nim limfnim vorovima u pluima ije na draeno stanje plua
ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj nain otpornost plua
postaje izrazito smanjenom, te se infekcija ne moe suzbiti. Kako
bi se zatitio, organizam podstie sustav lijezda na jo izraeniju
YOGA + PORT 47
aktivnost, ovjek postaje erotski jo uzbueniji, te se njegovo stanje
i nadalje pogorava.
U kolama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako
pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnog
suzdravanja moe due vrijeme istra ja ti u potpunoj suzdrano
sti, istodobno s lijeenjem, te tako dolazi do potpunog izlijeenja
u mnogim, naizgled beznadnim i tekim sluajevima. Zapadni su
lijenici takoer potvrdili postojanje veze izmeu tuberkuloze i
pojaane seksualnosti. Pretpostavljaju, meutim, da je erotino
stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari tono
suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi.
Kada bi zapadni lijenici sainili statistiku duevnih stanja, koja
su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj
pouava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa ak i infektivne bolesti,
posljedica psihikih uzroka!
Zapadni lijenici esto samo otklanjaju tu mogunost, te se
pozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha yogini u Indiji znah
su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. Valja
primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvim dobro
znali to su bakterije i kako uspjeno mogu napasti samo one ija
je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bole
sti. Oba ova stanja, meutim, posljedica su nepravilnog mental
nog stava. Hatha yogini, koji su prije mnogo tisua godina stvo
rili indijsku medicinu, poznatu pod imenom Ayurveda, pisali su
na sasuenim, posebno za tu svrhu pripremljenim listovima
palme:
... Uzronici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja
 Yesudian Haich
koja ne sainjavaju nita drugo do tijelo zlog duha. Mogu napa
sti samo onoga tko im sam naini prolaz u svojoj dui." Zanimljivo
je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pouavao vrlo
slinom uenju: Najbolja je zatita protiv svake bolesti plemenita
dua." Osnovna je misao ista.
Vrlo sam iznenaen narednom spoznajom: dok priznati
internisti smatraju smijenim tvrdnju Istonjaka da i infektivna
oboljenja imaju psihike uzronike ili da se poremeaji u men
strualnom ciklusu mogu dovesti u red psihikim lijeenjem, a ne
injekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lijenika
koji takoer nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani
i kako je stanje psihe od odluujue vanosti po zdravlje. Rije je
o psiholozima. U knjigama psihologa, uvenih diljem svijeta,
naiao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podu
daraju s uvjerenjima yogina. Navodim odlomak iz knjige pod
nazivom Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psiho
analizu i hipnozu, dr. Franza Volgyesija:
ezdeset i osam sluajeva istraivanja hipnoze, koje su saku
pili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom
psihikog utjecaja u unutranjosti organizma mogu izazvati
seroloke, samozacjeljujue i druge promjene koje pacijent ne
moe svjesno simuliran" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju
iznimno struno znanje i primjenu posebnih instrumenata.
Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma,
koji tei samozatiti, dakle, i spremnost za takvu samozatitu
prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se to
moe dokazati, o psihikoj konstelaciji.
YOGA + PORT 49
U ljudi koji su patili od duevne potitenosti, kao i u svih dru
gih koji su bili zdravi, ali su post-hipnotikom sugestijom dove
deni u stanje duevne potitenosti, sposobnost krvi za samozatitu
(algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; pro
mijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka i
stafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloenje, kon
trolni su pokusi pokazali poveane mogunosti samozatite.
Drugim rijeima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih gra
nica, jai su od medicinskih, kemijskih i toksikih djelovanja."
Moe li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima yogina sa Istoka?
I na Zapadu je primijeeno kako ima ljudi koji nisu podloni
bolestima. Takvi su ljudi imuni. To moe znaiti samo da su u tak
vih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnotei, te
da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. Hatha yogini
bakterije ne pobjeuju kemijskim sredstvima. Znaju kako je besko
risno unitavati bakterije ako pritom otpornost organizma i
nadalje ostaje smanjena jer e se bakterije iznova namnoiti ili e
ak doi do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji e
napasti organizam. Sve dok traje takvo stanje, bolest nee pre
stati. Yogini spreavaju bolest odravanjem ravnotee izmeu
strujanja ili, ako je ta naruena i bolest se ve pojavila, iznova
uspostavljaju ravnoteu izmeu dva strujanja. Na taj nain orga
nizam savladava protivnika koji je u njega prodro, svojom vlasti
tom snagom, iznova postaje zdrav, te je takvo zdravlje trajno.
Ravnotea dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je naa
psihika ravnotea potpuna. S uspostavljanjem reda moramo,
dakle, zapoeti u vlastitoj psihi.
50 Yesudian Haich
Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svoj
duhovni uzrok? Ima! Posredstvom ivanog sustava psiha dje
luje u tijelu. ivani sustav neposredno utjee na sustav lijezda.
Stoga izluivanje hormona u sustavu lijezda s unutranjim
izluivanjem izravno ovisi o duevnom stanju pojedinca. Vrlo
dobro nam je poznato kako sadraj kalcija i vezivnog tkiva u
kostima - a time i vrstoa i elastinost zubiju - ovisi o koliini i
kvaliteti hormona koji krue naom krvlju. Ako je, dakle, zub oro-
nuo i postao krt, i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke!
to je s nesretnim sluajevima? Ako netko padne niz stepenice,
te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovne uzroke?
Ima! Ovi uzroci, meutim, lee duboko u podsvijesti.
Svaki je nesretni sluaj jedan oblik samokanjavanja. Svaka
odluka, svaki in, svaki pokret svoju polaznu toku ima u nama
samima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepe
nicama, i upravo je u tom trenutku nainio nespretan pokret i
okliznuo se, izvjesno je da je rije o djelovanju unutranjih uzroka.
Sila, suprotstavljena naoj namjeri, a koja poiva u naoj psihi,
posredstvom ivanog sustava izaziva nespretan, refleksan pokret
i - dolazi do nesree. Samokanjavanje!
Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni sluaj ili nezgoda
jedan oblik samokanjavanja, zapitat e se, u trenutku kada udari
lakat ili se ugrize za jezik: Zato se to dogodilo?" i odmah e
zauti odgovor iz dubina svoje svijesti...
Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima to im se
nadu na putu, sa pliu se na gotovo svakom koraku i nalijeu na
kuteve svakog ormara. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe
YOGA + PORT 3!
otkriva uzroke, te nakon to se uspostavi red u psihi, vraa se i
dobro zdravstveno stanje, a nezgode se prestaju dogaati.
Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vrimo svaki pokret:
mi - i nitko drugi - inimo svaki svoj korak. Ako nogu stavim
pored stepenice, umjesto na stepenicu, ako nogu podignem vie
ili nie no to je uobiajeno, ili ako se, vrei neki pokret, zane
seni jae lijevo ili desno - sve to ima svoje uzroke koji poivaju u
meni samome. Moe se dogoditi da mine poprilino vremena
izmeu uzroka i posljedice. Mogue je da sam prije nekoliko
godina uinio ili rekao neto loe, to je ostalo sauvano u mojoj
svijesti, ekajui priliku da se oituje kao nepoeljan i negativan
pokret. Nae Ja ne zaboravlja! Ono kanjava u odgovarajuem
trenutku, kanjava nas kroz nas same. Koristi nau neopreznost
ili trenutak opasnosti, u kojem nemamo vremena za razmiljanje,
te moramo postupiti instinktivno. Zatvorene, sebine, izolirajue
sile osveuju nam se upravo u takvim trenucima; ne ine onaj
pokret koji bi nam bio od koristi, ve upravo onaj koji e nam
nauditi.
I primitivni je ovjek znao za ove odnose, ali nije bio svjestan
da je sam sebi sudac i da sam ini potez koji e ga kazniti, ve je
drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio:
Boja kazna!" Yogin je, meutim, svjestan samoga sebe - tajna
njegova Ja lei razastrta pred njime - i dobro zna da je djelovao
snaan i neumitan zakon koji poiva u dubinama naeg vlastitog
bia. I suvremena je psihologija na Zapadu poela otkrivati svijet
koji se nalazi u pozadini svjesnog, koji, dakle, poiva u nesvjes
nom, kao to je zapoela provoditi analizu njegovih zakonitosti.
52 Yesudian Haich YOGA + PORT 53

Zakon naeg Ja, koje u nama djeluje, ne znai samo osobno - kojeg indijski yogini nazivaju Guru" - pomae nam pronai
izazivanje svih bolesti i nesretnih sluajeva, ve u sebi sadri i uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi.
ohrabrujuu, utjenu i velianstvenu injenicu da - ako sve snage Hatha yoga nas pouava kako valja odravati red medu silama,
ispravno upotrijebim - svaki moj potez i odluka bit e na moje koje nae tijelo odravaju na ivotu i - u sluaju da smo se o svoje
najvee dobro. zdravlje ogrijeili neprirodnim nainom ivota - kako svoje zdra
Osoba uravnoteene psihe uvijek e tono povui onaj potez vlje moemo povratiti. Bolestan ovjek teret je i sebi i svojim
koji je za nju najprikladniji i najbolji. Negativnim mislima nee blinjima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge:
dozvoliti da stvore pregradni zid izmeu njezine linosti i njezi
nog pravog Ja, a u trenucima opasnosti uzmoi e se uzdignuti DUNOST JE BITI ZDRAV!
na najviu razinu. Uho je budno za unutranja nadahnua i, nalik
sveznajuem ili prosvijetljenom, iskoristit e jedinu raspoloivu
mogunost koja e je izbaviti iz opasnosti.
Sto podrazumijevamo pod ispravnom primjenom svojih
snaga?"
Kada su moja djela voena bezlinom i nesebinom ljubavlju,
koja poiva na sveopem Ja, moja je psiha mirna, uravnoteena i
zdrava.
To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja.
Spreavanje i lijeenje bolesti mora, dakle, zapoeti u psihi.
Upravo na tom mjestu zapoinje vana uloga meusobnog dje
lovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj
sustav, te usporedno razvija psihike sposobnosti i zdravlje tijela.
Ve na samom poetku ovaj sustav otklanja pogreku u koju
je u najveoj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lijei bole
sti, a ne bolesnika!
Hatha yoga nauava: budui smo svoje bolesti sami prouzro-
kovali, sami moramo i izlijeiti svoje zloupotrijebljeno tijelo! Uitelj
 4. NAA NAJVEA POGREKA:

NE Z N A M O DISATI!

Sedmog dana boravka u umi ituri spoznao sam najveu

istinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatrao
nain ivota svoje europske subrae, zapazio sam kako im se
disanje sastoji samo od lakih i povrnih udaha koji odgovaraju
najniem stupnju ivota.
Vedanta filozofija pouava o istome: Bez disanja nema ivota
na Zemlji!"
ivot znai ritam! Prvim udahom novoroeno dijete ulazi u
ritam ivota, te udasima i izdasima poinje doivljavati strujanje
ivota u njegovoj naizmjenino pozitivnoj i negativnoj fazi to u
nama pulsiraju nalik izmjeninoj struji. ivot je taj neprekidni
ritmiki lanac udaha i izdaha, sve dok ovjek posljednjim dahom
ne zatvori i posljednju kariku u lancu.
Nae tijelo u sebi nosi najrazliitije pojavne oblike - agregatna
stanja. Tome odgovara i naa ishrana. Nai su stari ovu spoznaju
izrazili slijedeim rijeima: Postali smo od zemlje i zato se hra
nimo vrstom hranom; izmijeani smo vodom, zato pijemo
tekuinu; dua pridaje smisao beivotnoj masi i zato diemo; duh
oivljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati ovjekom." Dok
bez hrane moemo ivjeti nekoliko tjedana, a bez vode nekoliko
dana, ivot bez zraka mogu je tek nekoliko minuta. To znai da
je veza izmeu ivota i disanja najua, te je disanje, dakle,
56 Yesudian Haich
najvanija bioloka funkcija organizma. Cjelokupna ostala aktiv
nost organizma tijesno je povezana s disanjem. Disanje je od naj
vee vanosti za nae zdravstveno stanje, te pokazuje odluujui
utjecaj na nae psihiko stanje, kao i na duljinu naega ivota.
U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji ovjek
sa sobom ponese odreen broj udaha i izdaha. Tko die brzo i
uurbano, umire ranije jer ne moe udahnuti vie udaha no to to
nalae propisani broj.
S druge strane, onaj tko ivi mirno i die polako, tedi svoju
zalihu zdravlja, te e na zemlji imati dug ivot. Istonjaci se ne
uzbuuju tako lako jer ele - to je vrlo mudro - svoj ivot na zem
lji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledaju svoju
brau na Zapadu kako grozniavim radom i brzim i povrnim
disanjem skrauju boanski dar ivota.
Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti ivota u
stanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanim
tvornicama i uredima, uinili su da zaboravimo ritam iskonskog,
prirodnog disanja. Prigueni duhovni ivot, stalno kolebanje
izmeu strasti i straha stee nam grlo i u pravom smislu te rijei
ne usuujemo se duboko disati. Nain na koji diu djeca dvade
setog stoljea jedva da je dovoljan za puko ivotarenje. Njihovo
je dahtanje jedva dovoljno da ih odrava u ivotu. Kako bi se sve
to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo
svjesnim reguliranjem naina disanja moemo postii otpornost
koja nam osigurava dug ivot bez bolesti.
Nemarno i povremeno disanje skrauje nam ivot, smanjuje
ivotnu snagu, te nas ini podlonima najblaoj od svih bolesti -
YOGA + PORT 57
obinoj prehladi.
Primitivni ovjek, koji je ivot proveo u prirodnim uvjetima,
nije morao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba s
prirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje na
istom zraku, pruali su mu dovoljno mogunosti za prirodno
tjelesno vjebanje, te ga nagnali da instinktivno dobro die. Kada
bismo ivjeli normalnim, prirodnim ivotom, nae tijelo i plua
oitovah bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao to je to bio
sluaj s primitivnim ovjekom ili afrikim uroenicima.
Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisua to
su nam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo estokoj ezi sko
kom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu,
kakva je prva reakcija naeg tijela na vanjske podraaje? Nagonski,
ak i protiv svoje volje, poinjemo duboko disati! Ili, stanimo pod
tu u rano jutro! Voda ne mora biti hladna, dovoljno je da bude
mlaka. to e se dogoditi istoga trenutka? Nae grudi, kao da se
pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode, poinju se naglo
dizati i sputati, sve dok vanjski podraaj djeluje na kou. Mudraci
su Indije prije nekoliko tisua godina spoznali postavku suvre
mene medicine da je koa, naime, neka vrsta drugih plua jer bez
disanja kroz kou nema ivota. Svaki vanjski podraaj koji dje
luje na nau kou, kao to su hladnoa, toplina, mehaniki dodir
itd. automatski utjee na ritam naeg disanja pluima.
Na taj nain velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na
dan primora na duboko disanje sa zadrkom, koje je nuno sa sta
novita ouvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog ovjeka, na
alost, koji je odvojen od prirodnog naina ivota, postoji samo
58 Yesudian Haich
jedan nain da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje, a to
je - bolest. Civilizirani ovjek zatvara pore koe tekom i nepo
trebnom odjeom, spreavajui time snaniju aktivnost koe i, u
pogledu plua, blagotvorno djelovanje vanjskih podraaja na
vegetativni ivani sustav.
Na taj nain zapadni se ovjek ogluio na opomene mudre
Prirode glede zdravlja, snage i dugog ivota. Ostao mu je jo jedini
neposredni nain da utjee na svoja plua, a to je port. Kakvo je
stanje na Zapadu glede porta i zdravlja? Stanovnik grada u XX.
stoljeu primoran je ivjeti neprirodnim, gotovo zatvorskim ivo
tom. ak i kada napusti ured naveer, umoran od dnevnog posla,
te se popne u tramvaj ili autobus kako bi to bre stigao kui,
nema vie ni vremena ni volje za tjelesnim vjebanjem. Vjerojatno
je taj isti ovjek, sve dok je ivio u blizini prirode, u djetinjstvu ili
mladosti trao, plivao ili igrao za neku kolsku momad s velikim
zadovoljstvom. Moda je ak imao i mnogo uspjeha u nekom
portu. U zrelim se godinama, meutim, vrlo mali broj Europljana
i Amerikanaca sustavno bavi nekim portom. Upravo u onom
uzrastu kada valja posvetiti najveu panju svome zdravlju i gip
kosti miia, 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja, ve robovi
svoga poziva.
Nain ivota sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje
dovodi i do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao je
ovjeka dananjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti, stajati,
hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena, astma,
poremeaji u krvotoku, arterioskleroza, eerna bolest i tuber
kuloza, dok bi samo jedan narataj, koji bi pravilno disao, bio
YOGA + PORT 59
dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska
poslovica kae: Nije svejedno da li su poieni svi kutevi sobe
ili samo njezina sredina." Da ovjek dananjice, meutim, isti
samo sredinu plua" potvruje i naredni primjer:
Prema nalazima medicinskih istraivanja na Zapadu, ovjek
koji sjedi mirno i obavlja svoj posao, obino udahne oko 15 puta
u minuti. Pri svakom se izdahu i udahu u pluima izmijeni samo
pola litre zraka. Pri neto dubljem disanju izmijeni se 1,5 litara
tzv. dodatnog zraka", a pri jo dubljem disanju jo 1,5 litara
rezervnog zraka". Plua odraslog ovjeka imaju, dakle, oko 3,5
litara ive zapremine", to potvruje i injenica da je u pluima
umrlih naeno jo 1,5 litara preostalog zraka". to sve to moe
znaiti? Ni manje ni vie ve da ovjek na Zapadu, koji vodi
sjedei nain ivota, koristi samo desetinu kapaciteta plua koja
iznosi ukupno 5 litara.
U laganoj se etnji ova koliina poveava na 2,5 kapaciteta
plua, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanju popela
i do 20 puta vie.
Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisua godina
znali za udotvorno djelovanje reguliranog disanja u odravanju
dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativne
stavove tijela, povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli do
religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vjebale redo
vno i svakodnevno.
Danas je i Hatha yoga, meutim, izala iz zaaranog kruga
misticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljujui financijskoj
pomoi Sir Natawarsinhadzi Bahadur Maharade i Rana Sahiba
60 Yesudian Haich
Porbandara podignut je velianstveni Institut za znanstvena
istraivanja u kojem se tjelesne yoga-vjebe kontroliraju najmo
dernijim znanstvenim sredstvima, te potvruju zapanjujui rezul
tati sa medicinskog stanovita. Prije no to se dotaknemo pitanja,
u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s uenjem yoge,
objasnit emo zato je pravilno disanje od toliko velike vanosti,
te stoga prelazimo na pitanje:
5. TO JE PRANA"?
Nekoliko tisua godina stara nauka prosvijetljenih mudraca
Istoka pouava kako svaka snaga, svaka energija, koja djeluje u
svemiru, ima neki unutranji uzrok, jezgru, klicu - pratanje iz
kojeg proizlazi cijeli ivot, svaki pokret i svaka aktivnost. Ova
potencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prije
poetka ciklusa stvaranja prana poiva u apsolutnom kao um ili
zamisao svih energija.
Poetak stvaranja znai da se prana budi", poinje djelovati,
te iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar se
razvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnom stanju
ova je pratvar ideja ili duh tvari. U istonjakoj filozofiji naziva se
akaa". U poetku stvaranja, prana poinje djelovati na akau,
poinje modelirati i uobliavati, te tako nastaju bezbrojne Vrste
energije i tvari. U svakom je obliku ivota prana prisutna kao
ivotna sila, te ivotu pomae da se razvije na tvarnoj razini.
Svaka sila poiva na prani: sila zemljine tee, privlaenja ili
odbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema ivota
jer je istinska sutina svake sile i svake energije. Ovo se pranaelo
nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; u hrani je, ali
nije hrana; snaga je vitamina, sadran je i u vodi, ali ipak nije
identian s kemijskim sastojcima vode - oni su samo nositelji
prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudski orga
nizam najlake moe upijati iz svjeeg zraka putem procesa
disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim
62 Yesudian Haich
koliinama, ali u dubokom disanju, a jo u veoj mjeri regulira
nim yoga-disanjem sakuplja se, izuzev ovih, i velika koliina rezer
vne prane u mozgu i ivanim centrima koju moemo koristiti u
sluaju potrebe. Osobe, koji neki nepredvieni tjelesni ili umni
napor izbaci iz kolosijeka normalnog ivota i koje, unato tome,
ipak ne pokleknu, ve ostvare zadivljujue rezultate, posjeduju,
a da toga nisu niti svjesne, sposobnosti akumuliranja prane. Za
njih se kae da posjeduju veliku vitalnost". Ta vitalnost" nije
nita drugo do dodatna koliina prane.
Glede teorija o prani, na ovom je mjestu dovoljno rei samo
to, da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti na
Zapadu. Suvremena zapadna znanost takoer smatra kako je cijeli
svemir ispunjen eterom". Od ega se taj eter sastoji, meutim -
a koji ustvari odgovara prani - ne prua se zadovoljavajui odgo
vor. Sjetimo se samo kozmikih zraka i zraenja, koja do nas
dopiru sa udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina i neprestance
struje ka naoj Zemlji. U njihovu sjaju nezamislivo male valne
duine, koji daje ivot, ivimo i razvijamo se nalik zelenom
izdanku na proljetnom suncu.
Nae tijelo, koje se sastoji od mnotva molekula i atoma,
takoer je proeto eterom - pranom. Gdje god postoji ivot ili kre
tanje u svemiru, od najniih ivotinja sve do najveih planetar
nih sustava, sve bi to bez prane predstavljalo tek beivotnu tvar.
udesno je naelo ivota majka i izvor svake duhovne, kemijske
i tjelesne snage. U skladu s Vedanta filozofijom, prana je najdublji
smisao prirodnih sila" i njihovih oblika oitovanja. Nevidljiva,
nemjerljiva, neunitiva - kao svaka energija - a ipak nije identina
YOGA + PORT 63
sili molekularnog privlaenja, ve je mnogo tananija od nje. Prana
je kozmika snaga ivota, ije djelovanje utjee na svaki titraj na
zemlji. Siuna sjemenka klija u proljee; u molekulama stanica,
u protoplazmi, nastaje ivot. U ivoj se stanici, meutim, ne oituje
samo ivotna snaga, ve i inteligencija. U skladu s yogom, postoji
duhovni afinitet izmeu prane i uma, odnos nalik odnosu to
postoji izmeu konja i jahaa. ivi organizam u svojoj biti nije
nita drugo do izraeni oblik umne snage, njezin mehanizam. Um,
koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini, posredstvom prane
razvija odgovarajue organe, te tako izgrauje ivi organizam koji
odgovara njegovoj svrsi na zemlji. Prana je, dakle, ivotna vibra
cija koja ispunjava svemir.
Od cjelokupne prane to ispunjava svemir, najblia nam je
prana koja djeluje u naoj psihi, mozgu i tijelu. Samo smo onda u
skladu s oceanom prane to ispunjava svemir, kada smo u stanju
upravljati valom prane, koji daje ivot naem tijelu, te ga potiniti
svojoj volji. Usmjeritelj i neogranieni gospodar prane je misao!
Misao je klju kojim pred sobom moemo otvoriti i zatvoriti vrata
ivota. Ako smo se putem stvaranja pogrenih misli doveli u
bolesno stanje, iznova moemo ozdraviti samo posredstvom
svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje: Stvaralaka
snaga svijesti")
Naizgled udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima
ako shvatimo vezu to postoji izmeu misli i prane. Hipnotizer
sakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli.
Indijski yogini ne koriste ovu mo koju posjeduju jer smatraju
kako nitko nema prava mijeati se u linost i slobodu djelovanja
64 Yesudian Haich
druge osobe. Podjednako tako, ne koriste se hipnozom u svrhu
lijeenja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. Ustraje li osoba, koju
je netko drugi izlijeio, na svojim starim mentalnim pogrekama
i nastavi li misliti na pogrean nain, bolest e iznova zavladati s
obnovljenom snagom. Hatha yogini poduavaju svoje uenike
kako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom -
poduavaju ih, dakle, autosugestiji kako ne bi ovisili o tuoj
pomoi, ve naprotiv, kako mogu pruiti otpor svakom stranom
utjecaju.
Cilj je Yoge pobuivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u sva
kom ljudskom biu kako bi se aktivirale i oslobodile snane umne
i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom ljudskom biu,
ali su i potisnute nepravilnim odgojem, pogrenim nazorima,
malodunou i nedostatkom samopouzdanja i optereene
psihikim smetnjama i osjeajem straha; na taj bi nain svako
ljudsko bie postiglo psihiko olakanje, povjerenje u sebe sama,
kao i njihovu sigurnu posljedicu: zdravlje vlastitog tijela. Pravo
se ozdravljenje moe postii samo nepreputanjem lijekovima i
tuim utjecajima, ve poticanjem u samom bolesniku iscjeljujuih
snaga!
Ako elimo biti zdravi, prije svega moramo vjerovati u svoje
zdravlje. Ako u neto vjerujemo, za to se i borimo! Zamislimo se
posvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohon-
dar, te postupa upravo suprotno. Neprestance vjeruje i zamilja
da je bolesna. Nije nikakvo udo to se javljaju na stotine
poremeaja sve dok se, naposljetku, stvarno ne razboli. Borimo
se za svoje zdravlje! Potrudimo se uiniti neto za njega. Ba kao
YOGA + PORT 65
to nalazimo vremena za umivanje svakog jutra, valja nai i vre
mena, desetak minuta ili pola sata, kako bismo svome tijelu pruih
ono to mu je neophodno potrebno da bi moglo nesmetano nasta
viti svoj teak posao. S dnevnim obrokom hrane, pruimo svome
tijelu i dnevni obrok snage kako bi moglo probaviti tu hranu.
Ta je snaga prana!
Najuoljivije je oitovanje prane u ljudskome tijelu to nas pri
morava na disanje. Posljedica je pokretanje plua. Ako nastojimo
bolje upoznati pranu, te nauimo svjesno sakupljati vie prane u
ivanim centrima, na je prvi zadatak ovladavanje kretanjem
plua, tj. disanjem. To znai da nam valja prestati disati nasumce,
neredovno i nesvjesno, te svaki udah i izdah valja nauiti vriti
svjesno, s koncentracijom misli kako bismo upijenu pranu usmje
rili u ivane centre koji slue kao spremnici prane. Svjesno vje
banje ovladavanja pranom, posredstvom reguliranog disanja i
koncentracije misli nazivamo pranajama. Pranajama je najvaniji
dio i osnova sustava Hatha yoge, ona je pogonsko sredstvo plua
i cijelog ljudskog organizma. Ako tijelo postane nesposobno za
unoenje prane uslijed povrede ili bolesti, koja je nastala nepri
rodnim nainom ivota, snana se struja ivota iskljuuje nalik
obustavljanju protoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom
prijemniku. Jo je uvijek prisutna posvuda u svemiru, ali se vie
ne moe oitovati.
Na osnovi svega reenog, s punim pravom moemo rei, ak
i u europskom smislu te rijei, da bez prane - nazvali je eterom,
kozmikim zraenjem ili drugim imenom - ne moe biti ivota na
zemlji.
66 Yesudian Haich
Bolesti moemo najlake obuzdati, kao i poveati svoju ivomu
snagu i u odgovarajuoj je mjeri sauvati, ako svojem organizmu
pruimo vee i svjeije koliine prane posredstvom yoga-disanja.
Hatha yoga s punim pravom zasluuje da pranajamu, koja dolazi
s Istoka, Europa ne smatra nekom teorijom koja je zamrena u
mistike besmislice, ve da joj s dunom ozbiljnou svu panju
posvete i lijenici na Zapadu.
6. P O T P U N O DISANJE
Osnovno je i najvanije pravilo pravilnog disanja: Diite kroz
n o s ! " Zapanjuje injenica da civilizirani ovjek, koji polovinu
ivota provede u uenju, ne zna za ovo najosnovnije pravilo zdra
vlja. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti moe izbjei disan
jem kroz nos, prema ovom se pitanju ne bi odnosio tako nemarno.
U skladu s mojom osobnom spoznajom, veina ljudi na Zapadu
die na usta, osobito prilikom govora. Nimalo se ne trude niti da
pri spavanju diu zatvorenih ustiju. Zao mi je male djece kada ih
vidim kako diu na usta, dok se njihovi inteligentni i obrazovani
roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove loe navike. Posljedica
je pogoranje funkcioniranja tiroidne lijezde. Daljnje su poslje
dice usporavanje duhovnog razvoja, kao to prijeti i opasnost od
slaboumnosti. U istom uzrastu djeci rastu krajnici, te se, prema
uvrijeenom sistemu na Zapadu, odstranjuju kirurkim zahva
tom. Pravilnim disanjem sve bi se to moglo izbjei. Dijete ne die
na usta zbog poveanih krajnika, ve mu krajnici rastu zato to
die na usta. Ako dijete nauimo ispravnom disanju i, istodobno,
yoga-vjebama, poveani se krajnici mogu vratiti na normalnu
veliinu.
Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskr
bila svim potrebnim obrambenim organima, te tako ni neistoa
niti odvie hladan zrak, kao ni otrovna isparenja ne mogu
prodrijeti u organizam. Na ulazu nosa mali zastor dlaica
zapreuje put praini, sitnim insektima i svemu onome to bi
68 Yesudian Haich
moglo povrijediti plua. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz,
postavljen sluzavom potkoicom, na kojem se mjestu odvie hla
dan zrak zagrijava, te se zadravaju i najfinije estice praine koje
su uspjele proi kroz zastor dlaica. Praina se lako moe otklo
niti snanim ispuhivanjem zraka kroz nos, to nas istovremeno
oslobaa i mnotva bacila. U unutranjosti nosa postoji i druga
grupa uvara. lijezde odstranjuju i posljednje bacile koji su tako
duboko prodrli, u emu im pomae i organ mirisa, taj vani organ
dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu u sluaju da
tvari u stanju vrenja ili truljenja ugroavaju nae zdravlje svojim
otrovnim isparenjima.
Najvaniji je zadatak organa mirisa - to je posvema nepoznato
na Zapadu - upijanje prane iz zraka. Organi mirisa i povrina miri-
sanja nisu samo signalni ureaji ugodnih i neugodnih mirisa, ve
su i aparat za usisavanje prane. Ako netko posumnja u tonost
ove tvrdnje, preporuuje mu se da provede naredni pokus, koji
svatko moe sam izvriti. Kada eemo planinom ili pored kakve
velike vodene povrine, gdje prane ima u izobilju (obino se kae
da je zrak bogat ozonom") duboko udahnimo i odmah emo
osjetiti vrlo osvjeavajui utjecaj koji nam poveava snagu. Isti
takav udah izvedimo na usta i osvjeavajue e djelovanje izostati.
Zrak, udahnut kroz usta, bez snage je i okusa - nedostaje mu miris
ozona ili prana, iako smo udahnuli sasma isti zrak. Kada smo jako
prehlaeni i ne moemo disati kroz nos, brzo gubimo snagu, te
nam nedostaje ona koliina prane koju normalno upijamo kroz
nos. Mnoge osobe u stanju jake prehlade pate od slabosti srca.
Razlog je pomanjkanje prane.
YOGA + PORT 69
U ustima ne postoji organ za upijanje prane, ve se unose samo
kemijski sastojci zraka. Oigledno je da e osobi, koja due vri
jeme die na usta, ozbiljno nedostajati prana; takva osoba gubi
snagu, lijezde ne funkcioniraju pravilno, ivotni su procesi u sla
bljenju, cijelo tijelo dospijeva u negativno stanje, a otpornost slabi
u tolikoj mjeri da ovjek postaje bespomoan pred bolestima svake
vrste. Osim toga, diui na usta ne koristi niti filter za bacile koji
se nalazi u nosu, te se tako osoba potpuno izlae infektivnim
bolestima iji izazivai u plua dospijevaju iz zraka.
Nos nas titi od bciciln u zraku.
U ustima nema obrambenih organa kao u nosu. Zadatak se
ustiju djelomino sastoji u zatiti tijela od drugih vrsta bakterija,
ali je njihov glavni zadatak da tite jednjak, da nas opominju,
zadre i izbace kotice, riblje kosti i otrovne tvari neugodnog
ukusa, kako ne bi dospjele u eludac. Zadatak proiavanja zraka
pripada, meutim, nosu. Usta su takoer sposobna unijeti kemij
ske sastojke zraka. Ova mudra mjera opreznosti prirode postoji,
meutim, samo zbog njezine zatite u sluaju da se otvori na nosu
zatvore uslijed bolesti ili nesretnog sluaja kako bi ivot i nadalje
mogao tei bez prekida u vrijeme lijeenja. Nos moe djelimice
preuzeti funkciju usta; kada je to neophodno, pacijent se moe
hraniti i kroz nos. Zdravoj osobi, meutim, nikada nee pasti na
pamet da hranu gura kroz nos. Zato, dakle, die na usta?
Svaki organ mora sluiti svrsi kojoj je namijenjen.
7(1 Yesudian Haich YOGA + PORT 71

Osnovni je uvjet sauvanja zdravlja u navikavanju svakog Najosnovnije je poznavanje anatomije dovoljno da svakoga uvjeri

organa na besprijekorno izvravanje svojih zadataka. Diimo kroz kako gornje disanje zahtijeva najvie energije, a da pritom daje i

nos - uvijek! To e nam pruiti najbolju zatitu od infektivnih bole najmanje rezultata. Veina oboljenja organa za disanje i glasnica

sti! Obilno unoenje prane kroz nos i plua na e organizam u posljedica su nepotpunog i nedostatnog disanja. Takvo disanje

potpunosti opskrbiti potrebnom energijom. Prvenstveno e ojaati predstavlja najlaki nain da se prehladi ili poprimi navika disanja

srce koje pumpa krv i krvotokom alje pranu u najmanje krvne na usta.

ilice. Na taj nain disanje kroz nos utjee na rad mozga. Time injenica da veina ena nesvjesno plitko die - a da za to esto

smo zatieni i od bolesti jer se otpornost sluzokoe i lijezda niti ne zna - nije posljedica anatomske razlike izmeu mukarca

umnogome poboljava poveanim unoenjem prane, to i ene u grai prsnog koa. Pravi je uzrok u tome to se ene, da

objanjava i sluaj bezbrojnih pacijenata koji pate od ope slabo bi bile vitkije, steu raznim steznicima i pojasevima koji su vrlo

sti organizma; im se naviknu na stalno disanje kroz nos, na tetni jer spreavaju donje, abdominalno disanje, ometaju cirku

gotovo udotvoran im se nain vraa i snaga, te poinju uivati laciju krvi i rad trbunih organa. Ovakvo se stanje nadalje

u ivotu i brzo se izlijee od kronine slabosti i iscrpljenosti. pogorava neprirodnim nainom ivota ena, kao i injenicom da

Kada bi djecu u koli uili da disanju kroz nos, moglo bi se ih njihov nain rada, tj. ivanje, runi rad, igranje brida, a da niti

stvoriti novo, snanije i inteligentnije pokoljenje! ne spominjemo tipkanje na pisaem stroju, prisiljava da rade u
pogrbljenom poloaju. Ako ostanemo pognuti nad pisaim stro
Osnova je i poetak svih vjebi disanja tzv. potpuno yoga-
jem ili runim radom sat ili dva, uope neemo moi disati ni na
disanje. Sastoji se od tri naina disanja: 1. donjeg ili abdominal-
koji drugi nain, izuzev gornjim disanjem. Donja su rebra pritis
nog disanja, 2. srednjeg disanja i 3. gornjeg disanja. Kako bismo
nuta u otrom kutu iznad dijafragme, te spreavaju prodor zraka
razumjeli potpuno yoga-disanje, moramo se isprva upoznati s nje
nadolje.
gova tri sastavna dijela.
Razmotrimo ponajprije gornje ili plitko disanje koje se na Ne diu samo ene nepravilno. Medu pjevaima, odvjetnicima,

Zapadu naziva klavikularno disanje. Oko 90% svih ena u Europi sveenicima i govornicima ima mnogih ije je disanje potpuno

die na ovaj nain. Uskoro emo razmotriti i razlog toj pojavi. Pri pogreno. Uzrok nije samo u civiliziranom nainu ivota, ve i u

ovoj vrsti disanja, u kojoj se pokreu samo rebra, ramena i kljune biolokoj zakonitosti u skladu s kojom svaki stanovnik grada, koji

kosti, koristi se samo gornji dio plua; s obzirom da je to i naj ivi neprirodnim nainom ivota, im njegov poziv postavi vee

manji dio plua, tek vrlo mala koliina zraka dospijeva u njih. zahtjeve njegovim pluima, odmah poinje iznova povrno disati.

Budui je dijafragma podignuta, plua se ne mogu iriti nadolje. Ako nakon svega to je reeno netko i nadalje gaji i najmanju
72 Yesudian Haich
sumnju u tetnost i nekorisnost gornjeg disanja, mogu mu
posavjetovati sljedee: stojei uspravno, kao u stavu mirno, ruku
priljubljenih uz tijelo, neka podigne ramena i duboko udahne.
Zatim neka zabaci glavu unazad, pritom oputajui ramena i
odmah e uvidjeti kako moe udahnuti jo vie zraka i to barem
onoliko koliko je udahnuo i prvi puta.
Drugi pokus: sjednimo za stol u pognutom poloaju, upravo
kao to sjedimo pri radu. Disanje e nam iznova biti povrno, jer
su nam ramena u neprirodno visokom poloaju!
Sada moemo razumjeti zato ljudi, koji ive u velikim gra
dovima, u sve veem broju prelaze sa donjeg na gornje disanje.
Razmotrimo i drugi neprirodni nain disanja na Zapadu, tzv.
srednje disanje ili, kako ga europski lijenici nazivaju, inter-
kostalno (=izmeu rebara) disanje. Veina ljudi, koji ne vode
sjedei nain ivota, diu na ovaj nain. Srednje je disanje za jedan
stupanj bolje od gornjeg disanja jer obuhvaa barem jedan mali
dio i donjeg disanja, dok se namjesto samo gornjih dijelova zra
kom ispunjavaju i srednji dijelovi plua. Na ovaj nain die veina
mukaraca u sjedeem ili stojeem poloaju, posebno u prostoriji
s loim zrakom, u kinu, kazalitu, ili sobi sa zatvorenim prozo
rima. Priroda nam nagonski ne dozvoljava da duboko diemo
ustajali zrak, te pribjegavamo ubrzanom, interkostalnom disanju.
Promatrajmo sami sebe kada sljedei puta budemo sjedili u kinu.
Priroda nikada u potpunosti ne naputa duboko disanje. ak
i ovjek, koji ivi najneprirodnijim nainom ivota u gradu, esto
duboko udahne u naglom i grevitom pokretu, posebno kada se
nade na istom zraku. To je oajniki, refleksni trzaj, nalik
YOGA + PORT
zijevanju, priguenih plua koja vape za zrakom.
Trbuno ili abdominalno disanje naziva se i dubokim, donjim
ili dijafragmalnim disanjem. Veina mukaraca die na ovaj nain
kada lei ih se odmara. To je nain disanja kojeg zagovaraju
ameriki i europski pobornici zdravlja, dok je ono ustvari samo
jedan dio potpunog yoga-disanja. Trbunim i dijafragmalnim
disanjem koriste se snani Europljani i Amerikanci koji su dobre
grade i imaju zdrav poziv. Veina mukaraca moe disati abdo
minalno jer ne nose steznike i slinu odjeu, te tako konvencio-
nalnosti civiliziranog ivota u manjoj mjeri zloupotrebljavaju
njihova plua. Valja, meutim, naglasiti kako se najistiji tip
trbunog disanja moe nai samo u snanih, zdravih mukaraca,
vojnika, atleta, zemljoradnika i planinskih pastira.
Postaje nam, dakle, jasno zato se ovaj nain disanja naziva
abdominalnim ili dijafragmatskim, ako samo bolje pogledamo
poloaj dijafragme. Dijafragma igra vrlo vanu ulogu u prana-
jami yogina, te e biti vrlo korisno upoznati se s njezinom funk
cijom. Dijafragma ih oit snana je miina opna koja prsni ko
dijeli od trbuha. U stanju mirovanja ispupena je prema gore, u
smjeru prsnog koa. Tijekom rada sve se vie izravnava, pritis
kujui probavne organe nadolje, te na taj nain izaziva ispupenje
trbuha.
Pri povrnom, gornjem disanju zrakom se puni samo gornji
dio plua; pri srednjem disanju samo srednji i mali dio gornjeg
dijela plua; pri dubokom, abdominalnom disanju puni se cijeli
donji i srednji dio plua. Stoga je ovaj nain disanja bolji od
prethodna dva naina, koje smo upravo razmotrili.
74 Yesudian Haich YOGA + PORT 75

Iz svega to je reeno postaje oiglednim da je najsavreniji Osnovna vjeba potpunog yoga-disanja izvodi se na slijedei
nain disanja onaj koji u podjednakoj mjeri puni zrakom donji, nain:
srednji i gornji dio plua, dajui organizmu najveu moguu Stojei uspravno, u uobiajenom, prirodnom poloaju (SI. 2,
koliinu kisika i prane. Taj je nain drevno yoga-disanje kojeg 3,4 i 49) nainimo snaan izdah, te potom polagano udiimo zrak
emo na ovom mjestu detaljno opisati. tijekom naredne tri, meusobno povezane faze:
Potpuno savreno yoga-disanje sadri sve dobre osobine 1. Izbacimo polagano trbuh, ime u pokret stavljamo i
donjeg, srednjeg i gornjeg disanja i niti jednu od njihovih loih dijafragmu, tj. izbacujemo trbuh naprijed, dok pritom svjesno ne
osobina. Navodi na intenzivan rad sve organe za disanje, svaku udiemo. S iznenaenjem emo zapaziti kako zrak, samo izbaci
stanicu plua i sve miie za disanje. Prsni se ko konano moe vanjem trbuha, sam od sebe ulazi u donje dijelove plua. Prije
iriti sve do svoje normalne i prirodne zapremnine, a sam se same je vjebe preporuljivo, barem dok ste jo poetnik, oba dlana
uinak plua, tovie, moe i poveati snanijim koritenjem smjestiti na trbuh kako biste mogli kontrolirati njegovo pokre
zanemarenih kostalnih ili porebrenih miia. tanje. Ova prva faza yoga-disanja, tj. donje ili abdominalno disanje
I dijafragma radi pravilno, te osigurava iznimno povoljno za mukarce nije teka jer se svaki zdravi mukarac koristi ovim
bioloko djelovanje njenim masiranjem svih organa u trbunoj disanjem. Sa uenjem sam, meutim, primijetio kako najmanje
upljini, to emo podrobnije razmotriti u jednom od narednih polovina Europljanki, koje se ne bave portom i vjebanjem, uope
poglavlja. nije u stanju disati trbuhom (dijafragmom). Svoje itateljke
Potpuno yoga- disanje najjednostavnija je i najnunija osnova posebno molim da ne nastavljaju s vjebanjem sve dok ne naue,
svakog yoga- disanja. Nije potrebno posebno naglaavati kako koristei svoju volju i mo koncentracije, disati abdominalno
valja zapoeti strpljivou i postupnou, izbjegavajui svako (trbuhom) bez napora i osobitih potekoa. Medu svojim sam
naprezanje. Sve to je pretjerano vrlo je opasno za zdravlje, to uenicima u Indiji i Europi primijetio kako od tih 50% ena, koje
vrijedi i za nesustavno i neredovito vjebanje pranajame. itatelj mogu disati samo gornjim dijelovima plua, te uslijed toga ne
e se prisjetiti mog osobnog iskustva, kada sam u biblioteci svoga mogu provoditi i trbuno disanje u prvom pokuaju, gotovo sve
oca proitao prvu knjigu o Hatha yogi, te u pretjeranom oduev bez izuzetaka, pate od poremeaja organa za probavu, trbunih
ljenju satima stao izvoditi vjebe. Neka uenik svojim putem bolesti, kroninog zatvora i raznih ginekolokih poremeaja.
kroi strpljivo" - kae jedna indijska poslovica - jer e u suprot Trbuh im je posvema beivotan i u tolikoj mjeri nepokretan da je
nom pod njime propasti temelj, a time e se i u urbi sagraena nalik kakvom stranom predmetu, a ne dijelu njihova tijela.
zgrada nad njime sruiti." 2. U drugoj fazi ovoga disanja irimo donja rebra i srednji dio
76 Yesudian Haich
prsnog koa tako da zrak postepeno struji u srednji dio plua. Ova
faza odgovara srednjem disanju.
3. Trea faza udisanja sastoji se u potpunom irenju i izbaci
vanju prsnog koa. Pritom udiemo onoliko zraka koliko naa
proirena plua mogu primiti. U ovoj posljednjoj fazi uvlaimo
trbuh, koji u tom trenutku slui kao potpora pluima, dok je
gornjim dijelovima plua istovremeno omogueno da se posvema
ispune zrakom. Posljednja faza, dakle, predstavlja potpuno izve
deno gornje disanje.
Na prvi se pogled ini kako se yoga-disanje sastoji od tri
ritmika pokreta. To je, meutim, samo teorijski tono jer pri
izvoenju ovoga disanja jedan se pokret mora prelijevati u drugi
bez prekida ili zastoja. Promatrano s bone strane, savreno yoga-
disanje doima se poput laganog talasanja ili valnog kretanja od
abdomena nagore. Uz malo vie vjebe uzmoi emo uvlaiti zrak
ravnomjerno u glatkim prijelazima iz jedne u drugu fazu.
Sada poinjemo polako izdisati kroz nos na taj nain da zrak
izlazi istim redoslijedom kojim je i ulazio. Prvo uvlaimo prednji
zid trbuha, potom skupljamo donja rebra, te, naposljetku,
sputamo kljune kosti i ramena. Pri izdisanju skupljamo trbune
i porebarne miie do onog stupnja da u pluima ostane to je
manja mogua koliina zraka. Dakako, nita se ne smije izvoditi
s pretjeranim naporom.
Pola sata prije svakog od tri glavna obroka treba vjebati ovaj
najjednostavniji oblik pranajame, i to najmanje jednu minutu
prvoga dana. Poevi od drugoga dana, tijekom narednih pet
dana, vjebu valja svakodnevno produavati za po jednu minutu.
YOGA + PORT 77
Tek nakon pet dana vjebanja moemo zapoeti s drugim vrstama
yoga-disanja jer ranije opisana osnovna vjeba predstavlja temelj
daljnjeg napretka.
Ispitajmo na ovome mjestu djelovanje potpunog yoga-disanja
- prednosti besprijekorno spojenih faza donjeg, srednjeg i gornjeg
disanja - u skladu s uenjima mudraca Indije i nalazima Instituta
za istraivanje indijske yoge u Lonavli.
U skladu s uenjima yoge, svakodnevno vjebanje najjed
nostavnijeg oblika yoga-pranajame ovjeka ini gotovo imunim
na tuberkulozu i ostale plune bolesti. Tko sustavno vjeba yoga-
disanje, nee oboljeti od prehlade niti bronhijalnog katara. Jer, to
je uope tuberkuloza? - Smanjena vitalnost koja je nastala uslijed
nestaice zraka, dakle, uslijed nepravilnog disanja. Smanjena
ivotna snaga uzrokuje i slabljenje otpornosti organizma, kao i
stvaranje pogodne okoline za razvoj zaraznih klica. Snana,
zdrava pluna tkiva mogu se oduprijeti bakterijama. Zdrava
plua, pak, moemo imati samo posredstvom njihove pravilne
upotrebe.
Tuberkulozne su osobe uglavnom uskih grudi. U veini
sluajeva, nepotpuni razvoj prsnog koa posljedica je mentalnog
stava. Osobe koje su optereene kompleksima straha i manje vri
jednosti povlae ramena unatrag i uvis, stjenjavajui pritom prsni
ko. Ova se loa navika esto moe primijetiti i u djece. Posljedica
takvog nepravilnog dranja stijenjena su plua koja jedva uspi
jevaju disati. Kako se prsni ko ne moe pravilno iriti, tako se niti
plua ne mogu pravilno razvijati. Priljev je zraka nedovoljan, to
prouzrokuje trajnu nestaicu kisika i prane u krvi. Ve nam je
78 Yesudian Haich
poznato kako je oslabljeno tijelo, koje je zapalo u negativno stanje,
pravo toplo stanite za bacile tuberkuloze. Osim toga, valja imati
na umu i ovo: osobe koje pate od kompleksa nie vrijednosti, nes
retne su, te utjehu obino trae u seksualnim odnosima. Dobro je
poznata injenica da djeca, koju ugroavaju njihova braa i sestre
i koja osjeaju nedovoljnu ljubav svojih roditelja, pribjegavaju
opasnoj navici samozadovoljavala. Pretjerana seksualnost prena-
drauje cjelokupni sustav lijezda, dakle, i plune lijezde - hiluse;
u pluima se stvara katar, te je bacilima tuberkuloze otvoren put.
- Uoavamo, dakle, kakva se opasna lanana reakcija moe
izazvati jednim negativnim mentalnim stavom i nedostatnim
disanjem.
U mnogim se sluajevima potpuno ozdravljenje moe postii
u kratko vrijeme pod uvjetom da se pacijent odvikne povrnog
disanja, te pone disati potpuno i duboko. Duboko disanje mijenja
i mentalni stav, jer kako moe biti bojaljiv ovjek irokih, dobro
razvijenih grudi koji die polako i duboko?
Plua koja se dobro ispunjavaju zrakom tijelu pruaju veu
koliinu zraka i prane, cirkulacija krvi postaje snanija, te cijelo
tijelo oivljava, snai se i bolest nestaje.
U pluima, koja su u potpunosti proeta zrakom i krvlju, tuber
kuloza ne moe napredovati. (Vidi i 3. poglavlje).
U skladu s uenjem yoge, kvaliteta krvi u najveoj mjeri ovisi
o prani i kisiku koje su plua u sebe upila. Ako krv sadri tek malu
koliinu prane i kisika, njezina je kvaliteta slaba. U takvom se
sluaju krv zasiuje otpadnim tvarima i toksinima koji se nepot
puno izluuju, te se cijelo tijelo ispunjava otrovnim tvarima. Slaba
YOGA + PORT 79
kvaliteta krvi ne utjee samo na organizam, ve i na svaki poje
dini organ. Trbuh i probavni organi uglavnom izrazito stradavaju
uslijed nedovoljnog disanja. Hrana iz krvi izvlai kisik jer prije
probave i upijanja (asimilacije) hrane mora prethodno doi do
procesa oksidacije. Ako asimilacija nije normalna, organizam ne
dobija dovoljno hrane, tjelesna se snaga smanjuje, a time i naa
energija i vitalnost.
Sve se ove potekoe mogu sprijeiti pravilnim disanjem.
Nepravilno disanje ne utjee samo na trbuh i plua, ve i na cijeli
ivani sustav, mozak i kimenu modinu, ivane centre, pa ak
i na same ivce jer ne dobija ju dovoljno prane i svjeeg kisika.
Dijafragma, koja se prirodno pokree pri yoga-disanju, vri
blagi pritisak na jetru, trbuh i njegove organe. Taj pritisak, u kom
binaciji s ritmikim pokretima plua, pretvara se u njenu masau
koja poboljava prirodno funkcioniranje unutranjih organa.
Uslijed toga svaki pojedini udah posredno povoljno utjee na
trbune organe, podstiui u njima krvotok, te poveavajui meta
bolizam. Ova blagotvorna unutranja masaa u potpunosti
izostaje u trenutku kada diemo samo gornjim ili srednjim dije
lovima plua.
Oduevljeni pobornici sustava tjelesnog odgoja na Zapadu ne
smiju zaboraviti da vjebanje vanjskih miia nije dovoljno. I unu
tranjim je organima potrebno vjebanje. Priroda se za to pobri
nula pravilnim disanjem. Gimnastika, rvanje, maevanje i slini
portovi osiguravaju povoljnije uvjete unutranjim organima no
to ih imaju u mlohavom tijelu; bez vjebi disanja, meutim, por
tovi nikada ne mogu imati tako povoljno djelovanje na organizam
80 Yesudian Haich
kao prirodna masaa usklaene ritmike prana jame.
Netko bi se mogao zapitati zato je duboko disanje od tako
velike vanosti u ivotu. Zato valja vriti vjebe disanja kada isti
rezultat moemo postii bavei se portom? Kada trimo, ves
lamo, igramo tenis ili maujemo, plua rade punom snagom;
gotovo smo automatski primorani duboko disati, te, na taj nain,
posredno dolazimo do blagotvornog djelovanja yoga-disanja!
Tome, meutim, nije tako. Kod napornih portova plua doi
sta rade punim kapacitetom, ali nesustavno, u grevitim i naglim
pokretima plua. Istovremeno, organizam razvija veliku energiju,
te se poveano unoenje kisika u plua odmah troi uslijed nepre
stanog gubitka energije. Bez ritma nema ivota. Od kretanja
atoma, sve do izlaska sunca ili kucanja srca, sve se na ovome svi
jetu potinjava ritmu, to je ujedno i odgovor na pitanje, zato
ustrajno ritmiko vjebanje yoga-disanja u trenutku mirovanja
tijela ili tijekom njegova kretanja, pokazuje neusporedivo vee i
blagotvornije djelovanje na sve nae organe u usporedbi s
bavljenjem nekim portom zbog samoga porta.
Valja dodati kako su portovi na Zapadu dinamini, aktivni,
dok su tjelesne vjebe Hatha yoge pasivne. U aktivnim porto
vima troimo snagu, te se umorni moramo odmarati. U pasivno
sti yoga-vjebi sabiremo ogromnu energiju, te je u sebi akumuli
ramo, to je nalik graenju brane na rijeci. Mona se energija
gomila, a u tome ujedno poiva i neizmjerna zaliha snage.
Posredstvom vjebi Hatha yoge u svojoj pasivnosti podiemo
branu na rijeci ivota, te sabiremo ukroenu snagu. Upravo zbog
tog razloga, bez obzira koliko se umorni vratili s posla, s lakoom
YOGA + PORT
smo u stanju vriti vjebe Hatha yoge jer one, kao pasivne vjebe,
ne izazivaju nikakav dodatni umor. tovie, nakon njih se
osjeamo primjetno osvjeenima. - Onaj tko ih je samo jednom
vrio, dobro poznaje njihov uinak!
udesno djelovanje zadravanja daha moe se djelimice objas
niti i na taj nain. itatelj e primijetiti kako prilikom vjebanja
vjebi disanja pranajama, koje su opisane u Praktinom dijelu"
ove knjige, Hindusi istovremeno vre i zadravanje daha na krae
ili due vrijeme. Rije je o svojevrsnoj regulaciji disanja koja ima
izuzetno bioloko djelovanje na organizam. Moda je ve u dje
tinjstvu svatko od nas iz radoznalosti ili zbog zabave pokuao
zadrati dah, moda zbog natjecanja s ostalim djeacima kako bi
se utvrdilo tko najdue moe izdrati. Kada odraste, ovjek se na
Zapadu nagonski boji takvih stvari jer je uvjeren kako mu takvi
besmisleni i nepotrebni" eksperimenti mogu samo nakoditi.
Tko zna, moda e mu puknuti neka krvna ila u pluima ili e
doivjeti ok to vie nema zraka. Kako je ovo shvaanje doista
djetinjasto! Dovoljno se samo prisjetiti primitivnih ljudi i divljih
plemena koja ive pod vedrim nebom u prirodi.
Ne uzimajui za trenutak u obzir prirodno disanje kroz kou,
koje smo ranije spomenuli, a pri kojem svaki vanjski podraaj iza
ziva plua na refleksnu reakciju dubokim udahom i grevitim,
naglim zadravanjem daha, promatrajmo sada portaa ili ovjeka
koji izvodi teke tjelesne vjebe. Tijekom tih vjebi ne moe disati
neprekidno, iako mu se prsni ko, uslijed rada miia, snano iri
i skuplja. Za vrijeme napornog tjelesnog rada organizam zahti
jeva vee koliine kisika i vie energije iz prane kako bi organizam
82 Yesudian Haich
imao dovoljno vremena za upijanje i raspodjelu poveanih
koliina kisika i energije iz prane. Majka Priroda pobrinula se sama
da tijelo, koje intenzivno radi i troi energiju, automatski i prema
potrebi ini odgovarajue prekide u disanju.
Promatrajmo bacaa koplja, diska ili maevaoca, tenisaa i brzo
emo primijetiti kako on, neposredno prije izvoenja glavnog
pokreta, zadrava dah, te esto naini i cijeli niz drugih pokreta
prije no to izdahne zrak. Sto je vei rad miia ili napor koji valja
uiniti, to e dublji biti udah prije njega, kao to e i zadravanje
daha due trajati. U utrci na 100 m trka jedva nekoliko puta
udahne prije no to doe na cilj. U trkaa na duge staze vrijedi
pravilo da samo onaj moe raunati na uspjeh tko umije ekono-
mizirati disanjem". - Yogini su znali za ovu istinu jo prije neko
liko tisua godina, te spoznali injenicu kako pranajama, zadra
vanjem daha, sabire velike koliine prane, te da je upravo zbog
toga od iznimno povoljnog djelovanja ne samo na organe za
disanje i probavu, ve i na krv i cjelokupni ivani sustav. Koliko
se mnogo vie koliine prane skupi u organizmu vjebama disanja,
koje se izvode u stanju mirovanja ili vrlo umjerenog pokretanja
tijela, nego kada tijelo vri neki teak i mukotrpan rad u kojem se
dobivena energija odmah potroi! U jednostavnim vjebama yoga-
disanja sakupljena energija prane ne snai i osvjeava samo tijelo,
kao u portu, ve oituje i terapeutsko djelovanje na organizam.
- Regulirano disanje, meutim, posjeduje iznimno djelovanje ne
samo zato to svjesno tedimo kisik i pranu, ve i zato to neke
od ovih vjebi disanja reguliraju, uspostavljaju red i ravnoteu
izmeu pozitivnih i negativnih strujanja koja vitaliziraju nae
YOGA + PORT
tijelo.
Samo je disanje stalna izmjena pozitivnog i negativnog stanja.
Kada udiemo, nalazimo se u negativnom stanju: u tom trenutku
primamo, uvlaimo ivotvorni element. Kada izdiemo, pozitivni
smo; u tom trenutku raspodjeljujemo snagu, koju smo udahnuli,
u sve dijelove tijela - tada dajemo, zraimo. Tko misli logino, ve
moe razumjeti kako se, u sluaju svjesne kontrole ravnomjerno
sti vlastitog disanja, sama po sebi uspostavlja ravnotea izmeu
pozitivnih i negativnih sila u nama. Zadravanje daha primorava
ovjeka da svoju svijest usmjeri u sredite svoga Ja - barem na
izvjesno vrijeme - i da sjedini ove dvije sile. Uslijed toga dospi
jeva u stanje potpune psihike i tjelesne ravnotee. Uinak je isti
kao kada biste zaljuljanu vagu zaustavili u trenutku kada je kaz
aljka u sreditu, tj., kada je vaga u potpunoj ravnotei. - Ako
uzmem jednog bolesnika, koji je izgubio ravnoteu, i na slian mu
nain vratim izgubljenu ravnoteu, tada je zaista mnogo uinjeno
za njegovo ozdravljenje. Vjebe naizmjeninog disanja, kao to je
na primjer bhastrika", tj., naizmjenino disanje kroz lijevu i desnu
nosnicu, omoguavaju da ovjek svoje tijelo u jo veoj mjeri
dovede u sklad s ravnoteom izmeu pozitivnih i negativnih sila.
Na taj nain tijelo odrava svoje zdravlje; ako je, meutim, obol
jelo uslijed nepravilne raspodjele ovih sila, na ovaj mu se nain
uspostavlja ravnotea, te tako dolazi do ozdravljenja. U tome je
sadrana cijela tajna metode pranajame.
Usredotoujui stanje ravnotee, drugim rijeima, zadra
vajui disanje, u potpunosti proiujemo i najmanje zrane mje
hurie u pluima (alveole), te ih podstiemo na jo bolji rad. Tako
84 Yesudian Haich
se otpadne tvari i toksini, koji se u krvi zadravaju, vrlo brzo
izluuju. Zadravanje daha ima slian uinak na plua i krv kao
to neko sredstvo za ienje ima na probavne organe. Upravo
zbog toga oni, koji redovito vjebaju yoga-disanje, nikada ne obo
lijevaju od bolesti plua, trbuha, jetre, ui ili srca, niti pate od
astme ih skleroze.
Onaj tko je, nakon svega izloenog, jasno shvatio sutinu
pranajame u vidjet e kako je, sa stanovita biologije i medicine ne
samo na Istoku, ve i na Zapadu, od ivotne vanosti vjebanje
pranajame ako eli sauvati svoje zdravlje i ivotnu snagu. Stvar
je tako jednostavna da je mnogi i ne uzimaju za ozbiljno ve,
tovie, troe cijela bogatstva na sloena lijeenja i lijekove.
Zdravlje kuca na njihova vrata, ali ih oni ne ele otvoriti.
Neprihvaanjem priznate istine ine neoprostivu greku.
7. PLIVANJE K A O SREDSTVO
SAVRENE REGULACIJE DISANJA
Plivanje je uistinu jedini port iji se poeci gube u magli prethi
storijskih vremena i koje se ak i danas smatra najprirodnijim i
najsavrenijim tjelesnim vjebanjem u usporedbi sa svim drugim
vrstama starih i modernih portova. Nijedan drugi port nije u
tolikoj mjeri koristan za zdravlje. Odmah emo saznati i razloge
toj injenici.
Prije svega, plivanje nije neko neprirodno, ve sasvim prirodno
tjelesno vjebanje. Drugo, ak je i danas rije o jedinom portu na
svijetu koji nas svojim savreno ritmikim pokretima i regulaci
jom disanja primorava da diemo duboko u skladu s metodom
pranajame.
Zahvaljujui svim ovim osobinama, plivanje je iznimno
korisno za zdravlje kada se vjeba redovito i umjereno. Kako bi
ovo djelovanje bilo potpuno, cijelu tehniku disanja valja uskladiti
s pravilima pranajame. Oni koji vjebaju yoga-disanje, te sva
kodnevno i savjesno provode asane (stavove tijela), opisane u
Praktinom dijelu" ove knjige, mogu postii najvii stupanj zdra
vlja i ivotne snage; nikada nee biti bolesni i, u skladu s Hatha-
yoga-pradipikijem, sjenka e se njihova ivota produiti nalik
zracima sunca koje polako zalazi". Takvi yogini nemaju potrebe
za nekim posebnim portom.
injenica to plivanju, i pored toga, posveujem posebnu
86 Yesudian Haich
pozornost ima, pored ranije izloenog, i jedan posebni razlog. Iz
iskustva mi je poznato kako veina osoba, koje vjebaju prana-
jamu, nastoje postii brzi uspjeh vjebama disanja, te esto nemaju
dovoljno strpljenja da marljivo vjebaju barem dva mjeseca bez
prekida. Prerano prekinute vjebe pranajame nisu ni od kakve
trajne koristi. Druga je esta pogreka poetnika u Europi zane
marivanje vjebi nakon to je minuo prvi nalet oduevljenja jer
naporno disanje zaista zamara plua tijekom prvih dana vjebanja
ili naprosto dosade zbog isuvie dugog trajanja. ovjek mora imati
snanu volju kako ne bi iznova stekao lou naviku povrnog
disanja.
Plivanju sam posvetio toliku pozornost zato to je to jedina
vrsta prirodnog, iskonskog kretanja tijela koje svakoga primora
va na regulaciju disanja. ovjek je izvjesno vrijeme prisiljen
zadrati dah ako se ne eli napiti vode. Na taj nain nemarni
uenik yoga-disanja, kao i skeptini poetnik mogu se pomou
plivanja navesti da diu na nain koji je nalik prana jami. Tko pos
veti vrijeme vjebanju jednostavnih vjebi plivanja najmanje dva
mjeseca uzastopce, u skladu s pravilima Hatha yoge, postii e
iste rezultate kao i sa pranajamom! Ako netko eli postii brze
rezultate, a nije dovoljno ustrajne volje da se od samoga poetka
tono pridrava pravila disanja, neka mjesec ili dva pliva prema
pravilima yoge.
U Madrasu sam imao jednu uenicu Hatha yoge, vrlo gojaznu
Engleskinju u uzrastu od gotovo etrdeset godina, koja se uvijek
alila kako nikako ne moe omravjeti. Do svoje se dvadesete
godine bavila portom, plivanjem i veslanjem, ali je prestala sa
YOGA + PORT S7
portskim vjebama nakon udaje i puta u Indiju. U Indiji je bila
toliko zaposlena da nije imala nimalo vremena za bilo kakvo tje
lesno vjebanje, izuzev kratkih etnji. Od tada je pokuavala sve
to je uope bilo mogue. Uzimala je organoterapijske preparate
i biljne ajeve za ienje, pokuavala je s vjebanjem raznih
portskih vjebi, ak i s boksom, kako bi omravjela, ali sve je bilo
uzalud. Nije mogla omravjeti niti jedan jedini kilogram. im bi
malo izgubila na teini, ubrzo bi to i nadoknadila. Niti kure
mravljenja nisu mogle dati povoljne rezultate. Pokuao sam s
njome provoditi vjebe pranajame, ali njezina plua i snaga volje
bili su toliko slabi da je nakon tri puna udaha ostajala bez daha i
sve naputala. Niti sa zadravanjem daha nije nikako ilo, a sve
je to ukazivalo na iznimno mali kapacitet plua.
Nakon to sam uvidio svu beskorisnost propisivanja vjebi
disanja, koje ionako kod kue nije provodila, pribjegao sam
metodi koju je moj stari uitelj Mohan Singh koristio za zaostale
uenike.
Zapitao sam gospodu Potter, umije li plivati jer je od toga sve
zavisilo. Odvratila je da je bila vrlo dobra plivaica u mladim godi
nama, te da, iako jo uvijek umije plivati, u plivanju ne vidi
nikakvu nadu jer je i to pokuala bez imalo uspjeha. Unato inje
nici da je ope uvjerenje kako se plivanjem moe omravjeti, nje
zino je iskustvo s phvanjem bilo upravo suprotno.
Toga popodneva, ubrzo nakon zalaska sunca, otputili smo se
zajedno na obalu mora. U Madrasu se temperatura zraka tijekom
dana kree izmeu 35 C i 40 C, te tako ljudi na plau ne izlaze
sve dok ugodna i blaga toplina ne zamijeni ubistvenu egu.
SS Yesudian Haich
Gospodu Potter odveo sam na manje buan dio plae, zatien
od naleta valova. Na drugoj strani valobrana jahai na valovima"
iz Madrasa uivah su u svojim bezbrinim igrama. S usklicima
zadovoljstva trali bi u vodu sve dok im ne bi doprla do glave,
zatim priekali naredni veliki val, lijegali na njega, te putali da
ih nosi obali velikom brzinom. Moja je uenica tuno dahtala -
ve je bila oblivena znojem. Kada smo dospjeli do mirne vode,
poeo je na prvi sat mravljenja".
Draga gospodo Potter", rekoh joj, uite, molim Vas, u vodu
i pokaite mi kako mnijete plivati".
Nisam je morao moliti dva puta. Jo dok smo se vozili autom,
skinula je haljinu za plau i vonju zavrila u kupaem kostimu.
Skoila je u vodu poput pravog tuljana, kao da se htjela pohvaliti
kako i pored svojih 80 kilograma jo uvijek nije zaboravila startni
skok u vodu. Dospjela je do odreenog cilja, dok sam s divljenjem
promatrao savrenu pravilnost njezinog prsnog plivanja.
Sada je ve sve u redu", pomislio sam.
Gospodine Yesudian", uz viknu dahui, ako s Vaom ili pretjerano gojazni, te ako naglo gubite ili dobijate na teini, tada
yogom uspijete dokazati Arhimedov zakon, rado u postati jedan
od najistrajnijih fakira!"
Kako to mislite?" - zapitao sam zaueno jer u prvi tren nisam
razumio o emu je rije.
Pa, stari je momak tvrdio kako svako tijelo gubi od svoje
teine onoliko koliko vode istisne...ao mi je to moram rei da
se u vodi ne osjeam ni grama lakom nego na obali!"
Odlino!", pomislio sam. Gospoa Potter ima smisla za
humor i umije ga koristiti." U tjelesnom je vjebanju dobro
YOGA + PORT 89
raspoloenje od neprocjenjive koristi.
Jamim Vam, draga gospodo", doviknuh joj, da iako u ovom
trenutku ne gubite onoliko teine koliko vode istisnete, u roku od
dva mjeseca bit ete barem 10 kilograma laki. A sada zaponimo
upravo onako kao da o plivanju nita ne znate. Plivate sasvim
dobro, ali sada valja da na umu imate kako plivate zbog svog zdra
vlja. elite omravjeti, a-'to moete postii samo kontroliranim
disanjem, drugim rijeima, terapeutskim plivanjem."
Gospoa Potter bijae toliko iznenaena da je na trenutak poto
nula kako bi odmah iznova izronila dahui i puui.
Ne smatrate me budalom, nadam s e ? "
Pazite sada, gospodo Potter", nastavio sam, prilazivi joj sa
strane u toploj vodi, valja da znate kako mravljenje ili debljanje
ovise o izvjesnim organima s unutranjim izluivanjem. Ako ovi
organi iz bilo kojeg razloga nisu u ravnotei ili su se, pak, sokovi
i stanje krvotoka promijenili, niti titnjaa vie ne funkcionira pra
vilno, te gubi svoju sposobnost regulacije. Ako ste isu vie mravi
je rije o posljedici nekog poremeaja. Takvo se stanje ne moe
izlijeiti kurama za debljanje ili mravljenje, ajevima, arsenom ili
lijekovima. Preparati organoterapije kratkog su daha i uinka. Va
organizam, gospoo Potter, mora postati zdrav; to je jedini nain
da se iznova uspostavi izgubljena ravnotea. Ako Vam je teina
iznad normale, morate se vratiti na normalu, a ako ste ispod, dobi
jate upravo onoliko koliko Vam je potrebno..."
,,I Vi vjerujete da e me plivanje izlijeiti? Prije godinu dana
plivala sam redovito da bih se nakon dva mjeseca udebljala dva
90 Yesudian Haich
kilograma!"
Plivanje Vam nee vratiti zdravlje", odgovorio sam, ve
vjebe disanja koje ete nesvjesno vriti tijekom plivanja. Budui
da Vas ne mogu navesti da provodite vjebe pranajame, dokazat
u Vam kako yoga-plivanjem moete izgubiti nekoliko kilograma
u tijeku mjesec dana. Za osobe koje nemaju dovoljno strpljenja da
vjebaju prana jamu, yoga-plivanje je jedini port koji moe nor
malizirati rad njihovih organa. Prirodna je posljedica potpuno
uspostavljanje ravnotee, gojazna osoba omravi, dok se mrava
osoba deblja..."
To bih rado vidjela!"
Tada ponimo, gospoo Potter! Zasad emo ostati na prsnom
plivanju kao najprirodnijem nainu plivanja. Nitko ne moe
postati dobar i potpun pliva ako ne naui pravilno tedjeti dah.
Izdrljivi plivai nesvjesno primjenjuju yoga-plivanje. Rjee udiu,
a zrak iz plua izbacuju u trenutku dok im se lice jo nalazi u vodi.
Time sam sve rekao. Vidite, nije tako teko kako se na prvi pog
led im!...Kada pliva prsnim stilom, ovjek ne moe disati kako
mu se prohtije, ve je primoran postupati na naredni nain: tije
kom prvog zamaha, duboko udahnite kroz nos i zatim zagnjurite
lice u vodu, upravo onako kako to ine natjecatelji kada plivaju
prsnim stilom na natjecanjima. Nemojte uriti! Cijela se tajna yoga-
plivanja sastoji u povezanom, lakom, ritmikom plivanju bez
napora...Nakon to udahnete, spustite glavu u vodu. Time ete
biti primorani da zadrite dah...Dobro, to ste vrlo lijepo izveli!"
Na tako neto tijekom plivanja nikada nisam pomiljala." -
ree gospoa Potter, izdignuvi glavu iz vode. Uvijek sam vie lom e poeti strujati neko neizrecivo dobro osjeanje, a ovjek
YOGA + PORT 91
brinula o frizuri..."
Da, dame, na alost, imaju tu lou naviku. Dok Vam je lice u
vodi, nainite rukama dva povezana, lagana zaveslaja, a kada
Vam se ruke iznova nadu ispred grudi, radi drugog zaveslaja, sta
nite polako pod vodom izdisati zrak kroz nos tako da pri kraju
drugog zaveslaja, kada Vam glava bude iznad vode, ostatak zraka
bude upravo dovoljan da preostale kapi vode izdahne iz nosa....
U istom trenutku udahnite brzo i duboko, iznova zaronite lice u
vodu i nainite slijedea dva zaveslaja na isti nain... Pomou
ovakvog ritmikog, skladnog plivanja koje u sutini nije nita
drugo do jednostavna vjeba pranajame u vodi, postat ete pot
puno zdravi pod uvjetom da vjebate sustavno i svakodnevno..."
U poetku je nesumnjivo ilo malo tee. Gospoa Potter neko
liko se puta napila vode, te je esto morala na trenutak zastati kako
bi povratila dah. Redovito je, meutim, iz dana u dan, odlazila
do svog mirnog zaljeva, te neumorno plivala prema mojim upu
tama.
Tijekom mjesec i pol dana omravjela je 5 kilograma, a d o kraja
drugog mjeseca jo 4 kilograma. Tako sam okladu izgubio za samo
1 kilogram. Gospoi Potter svakako slui na ast to mi to nije
zamjerila. Naprotiv, postala je jedna od mojih najmarljivijih
uenica; rano je dolazila, i prije poetka mojih predavanja, te mar
ljivo vjebala pranajamu...
Ovu metodu preporuujem svakome tko umije plivati, a pri
tom nije dovoljno snane volje da redovito vjeba propisane vjebe
disanja. Nakon mjesec ili dva svakodnevnog yoga-plivanja tije
92 Yesudian Haich
e se uvijek osjeati svjeim i zdravim; radni elan e porasti, a
ako i propusti" yoga-plivanje za tri ili etiri dana, njegova e
plua sama traiti plivanje kao to pua trai cigaretu. To je tre
nutak kada uenik postepeno mora prijei sa yoga-plivanja na
redovite vjebe pranajame u svojoj sobi ili, jo bolje, u prirodi.
Ovaj je izuzetni sustav na meni primijenio moj uitelj jer mi je
svakodnevno vjebanje disanje isprva bilo vrlo teko. I stanovit
je broj mojih prijatelja prilino zaostao na poetku uenja. Tada
nas je Mohan Singh odveo na plau, te stao poduavati yoga-pli-
vanju. Nakon mjesec dana disali smo bolje od svih ostalih
uenika...Plivanje je uistinu samo po sebi najbolji port za regu
laciju disanja. Ljeti valja poi na more, jezero ili rijeku, te to ee
plivati u skladu s metodom yoge, svakako najvie koliko nam to
vrijeme dozvoljava; niti zimi, meutim, ne valja zanemarivati
yoga-plivanje. Ovaj drevni port jaa kou, te uslijed vanjskih
podraaja navodi plua na tako snaan rad da naprezanje volje
nimalo nije potrebno; dovoljno je da se ritam naih pokreta pre
nese na ivce. Jo jedno pravilo valja imati na umu pri yoga-pli-
vanju: u dane, kada kreemo na yoga-plivanje, u vodi ne valja
nikada ostati due od pola sata, kao to i vjebe pranajame kod
kue svakako valja izostaviti.
Zadravanje daha tijekom dva zaveslaja rukama u prsnom pli
vanju moe se produiti na vei broj zaveslaja nakon nekoliko
mjeseci. Ako se umorimo, ne treba odmah prestati, ve se valja
jednostavno odmarati, leei na vodi i duboko diui.
Najstarija, a ujedno i najmodernija vrsta plivanja jo je uvijek
kraul koji je havajski princ Kahanamoku prenio na Zapad
YOGA + PORT 93
poetkom ovoga stoljea. Plivanje kraulom izrazito je povezano
s yoga-disanjem. Snano duboko udisanje, te nakon toga, tijekom
etiri zamaha kumbhaka (zadravanje daha) u vodi i izdisanje
poput mjehova kroz nos, zapoinjujui dok je lice jo u vodi...
Nieg novog pod Suncem! Ako prouimo pravila odranja
zdravlja, poevi od najranijih vremena sve do najsuvremenije
higijene, morat emo priznati kako pravila naih predaka jo uvi
jek vrijede u mnogim oblastima, te kako ova tvrdnja ne nadilazi
niti nae najsmjelije pretpostavke.
U vezi s plivanjem moram spomenuti jo jedan neobian sluaj
koji je u podjednakoj mjeri iznenadio i mene, kao i gospodina
Johna Kennedija, trgovakog putnika tvrtke Ford" u Calcutti.
Bio je to mlad ovjek, visine 1,80 m i neobino mrav. Svakog je
ljeta nekoliko mjeseci provodio kod svojih roaka u Madrasu.
Jednog sam ga dana upoznao na plai. Primijetio sam kako je i uz
svoje miiavo, iako vrlo mravo tijelo, cijele sate provodio u
atoru, te u vodu odlazio tek nakon zalaska sunca na svega etiri
ili pet minuta, kako bi zatim odmah izlazio van. Bilo je to sve kre
tanje to ga je inio i pored injenice to je bio vrsni pliva! Moglo
se primijetiti da se u vodi osjea kao kod svoje kue. Ronio je, pli
vao leno, prsno, kraul, a potom izlijetao iz vode kao na ubod ose.
Kada sam ga zapitao za razlog njegova neobinog ponaanja,
zauo sam sljedei iznenaujui odgovor:
Dragi prijatelju, to je moja najvea nevolja! U mladosti sam
bio strastveni pliva i nije bilo dana da me se nije moglo vidjeti
na bazenu za plivanje u Newarku...Sva ova trka za zaradom, dragi
prijatelju, trka, urba! Znate li to to znai u Americi? Budui sam
94 Yesudian Haich
morao zaraivati, bio sam primoran napustiti port. Ve je prolo
punih deset godina kako se vie ne bavim portom. U svakodne
vnoj urbi i ivotnoj borbi toliko sam omravio da bih se mogao
rasplakati svaki puta kada se pogledam u zrcalu. Nekada sam
imao 76 kilograma, a sada sam spao na svega 60 kg! Ma koliko
jeo - moja tjelesna teina ostaje nepromijenjena..."
Zato se ne bavite portom?" zapitao sam ga u uenju.
Vidim da imate sasvim dovoljno vremena jer svake godine ovdje
provedete po nekoliko mjeseci. Danima sam Vas promatrao kako
plivate na samo nekoliko trenutaka, dok sve ostalo vrijeme pro
vodite u atoru. U suton jedva da plivate tri minute, a zatim
odmah iskaete iz vode!"
Upravo je u tome problem!" uzdahnu on ogoren. Svaki
djeli moga tijela vapi za vodom, ali se ipak ne usuujem plivati
onoliko koliko bih elio jer se bojim da u jo vie izgubiti na
teini. Kau da je plivanje jedini port na svijetu koji smanjuje
teinu bre od parne kupelji."
Ovakvo me je naivno miljenje natjeralo na osmijeh. Odluio
sam cijelu stvar uzeti u svoje ruke, te svoga prijatelja osloboditi
zablude. Bijedni ovjek, dane provodi na plai, a eljan je vode!
Tu zasigurno neto nije kako valja jer bi upravo plivanjem znatno
mogao poboljati svoje stanje. Oprezno sam mu stao govoriti o
vjebama yoge, te ga zapitao da li je uo za prana jamu. Odgovorio
je nijeno, ali kada sam mu podrobno objasnio u emu je stvar,
nasmijao se pokroviteljski, te upitao: Dragi gospodine, to to sebi
umiljate? Zar me zrakom namjeravate udebljati? Nemojte se sa
mnom aliti!"
YOGA + PORT 95
Nato sam mu potanko objasnio prednosti yoga-plivanja,
uvjeravajui ga kako e dobiti na teini ako svakodnevno vjeba
pola sata prema mojim uputama. Nije me htio sasluati, sumnjiav
kao i mnogi na Zapadu. Mjesec dana kasnije jo je uvijek po cijele
dane leao na plai, a u vodu ulazio tek naveer i to samo na tre
nutak, kao kada Finci jurnu iz svojih parnih kupelji i na as skoe
u hladnu vodu.
U rujnu sljedee godine iznova sam susreo Johna Kennedija
na plai. Ma svoje veliko iznenaenje, nije leao na pijesku, ve
se nalazio u skupini mladih Hindusa od esnaest ili sedamnaest
godina koji su jahati na valovima. Nakon nekoliko tjedana toliko
se izvjebao da je mogao zaci u vodu sve do grla, potom okrenuti
lea valu koji je nailazio da bi se potom ispruio na vodi i pre
pustio valu da ga ka obali ponese strelovitom brzinom. Kada bi
dospio u pliinu, vraao bi se skupini bunih mladia.
Kada sam ga zapitao o njegovoj novoj zabavi, s osmjehom me
je stao uvjeravati kako je iznaao nain na koji e i on uivati u
vodi jer jahanje na valovima nije zahtijevalo napor". Uope nije
morao plivati; bilo je sasvim dovoljno da polako ude u vodu,
prieka prvi veliki val, legne na njega i da ga ovaj ponese poput
daske ka obali.
,,Oh, to je tako zabavno!", uzviknuo je oduevljeno. Divna
zabava! Ve sam se izvjetio poput nekog Kanaka na VVaikiki
Obali. Ovo je zasigurno daleko zanimljivije od mrzovoljnog izlea
vanja u atoru. Ne moram se bojati niti daljnjeg gubitka teine jer
uope ne moram plivati..."
Ubrzo nakon ovog razgovora morao sam otii iz Madrasa na
96 Yesudian Haich
mjesec dana. Na povratku sam svratio na plau jednog sparnog
listopadskog dana. Kennedy se i dalje zabavljao s mladiima.
Onog trena kada me je ugledao, stao je divlje gestikulirati, izlet-
jevi iz vode ravno k meni. Za Ime Boje!", uzviknuo je gotovo
bez daha, Dogodilo se udo! Posvuda sam Vas traio.. Juer sam
se izvagao u hotelu...nakon dva mjeseca i, sada me dobro
posluajte - dobio sam na teini punih etiri kilograma!...Samo ne
znam kojim se udom to dogodilo."
Ovaj je dogaaj pobudio moje najivlje zanimanje. Neto nije
kako valja", rekoh u sebi, Ovaj ovjek ne pliva, ne ini nijedan
jedini pokret; jednostavno doputa da ga voda nosi i - deblja se..."
Odmah sam krenuo s njime kako bih sudjelovao u jahanju na valo
vima da bih narednog dana - rijeio zagonetku:
Oekujui val, pliva duboko udahne, da bi potom legao na
vodu licem okrenutim prema naprijed. Sve dok ga val nosi, ne
moe duboko disati odreeno krae vrijeme ni uz najbolju volju.
Zatim iznova udahne, da bi nakon toga ponovno bio prisiljen
zadrati dah. To se ponavlja nekoliko puta sve dok ne dospije u
pliinu. Najmanje 30-40 sekundi primoran je zadravati dah. John
Kennedy nije uope plivao, ali je ipak vrio potpunu vjebu prana
jame pola sata dnevno tijekom cijelog mjeseca. Nakon to sam mu
objasnio uzrok udesnog" dobitka na teini, kao i bioloko dje
lovanje vjebi disanja na reguliranje zdravlja, odmah je promije
nio miljenje o indijskoj pranajami.
Jer, disanje je ivot", kae jedna poslovica na sanskrtu, ,,i, ako
dobro die, dugo e poivjeti na zemlji."
8. CIVILIZIRANI APETIT
ovjek je spoj tvari i psihe. Visoko razvijeni mozak omoguuje
mu da oituje svoje Ja i na tvarnoj razini, za to mu je potreban
tvarni oblik, tj., tijelo koje pripada tvarnome svijetu kojim vladaju
prirodni zakoni. ivotinje su orue prirode koje ive u zatvore
nom krugu prirodnih sila, te se, shodno tome, ne mogu ogrijeiti
protiv prirode. Prirodne zakone oituju posve automatski i nepos
redno; te zakone nisu u stanju primjenjivati po svojoj volji jer
nemaju, kao ovjek, visoko razvijenu svijest. ive, dakle, nepre
stance u uravnoteenom, prirodnom stanju, te iz njega ne mogu
iskliznuti".
Suprotno tome, ovjek je u mogunosti, zahvaljujui upravo
svome razboru, upoznavati ove zakone. Sve dok zakone prirode
samo upoznaje i zna, ustaljeni se poredak ne naruava, te u prirodi
moe i nadalje sretno ivjeti. Poznavanje prirodnih zakona,
meutim, ne smije koristiti tako da ono samome sebi bude cilj. -
Priroda naim tijelom vlada posredstvom dvije prirodne sile koje
pokreu svijet: posredstvom nagona za samoodranjem i nagona
za odranjem vrste. Uvijek, meutim, postoji veliko iskuenje i
mogunost da se ovi nagoni koriste kao cilj za sebe. Ako ovjek
svoj razum stavi u slubu nagona, istoga trenutka isklizava iz
prirodnog stanja, te postaje nesretan. Sve dok nije svjestan svoje
istinske sutine, svoj razum koristi kako bi od prirodnih zakona
nainio izvore svome zadovoljstvu.
Prirodni je zakon da tijelo mora nadoknaditi utroenu snagu;
98 Yesudian Haich
potrebna mu je, dakle, hrana. Priroda djeluje u naem tijelu, te, u
trenutku kada je organizmu potrebna hrana, ova nam se potreba
javlja posredstvom osjeaja koji nazivamo glad. Budui glad znai
da nema niega, naa je dunost, dakako, da taj nedostatak pod
mirimo jelom. Kako ponovno uspostavljanje reda djelovanjem
prirode u svijesti doivljavamo kao zadovoljstvo, podjednako je
tako prirodno da osjeaj zadovoljstva prati zadovoljavanje osjeaja
gladi. Osjetivi ovo zadovoljstvo, ovjek je od njega nainio cilj za
sebe, drugim rijeima, sredstvo uivanja; stao je uivati u plodo
vima svoje spoznaje. Hranu vie ne uzima zbog odravanja tijela
na ivotu, ve jelo smatra izvorom zadovoljstva!
ovjek je unizio svoj razum, koji treba vladati tijelom i tvari,
te se potinio tijelu, nainivi od sebe slugii i roba svojeg vlasti
tog tijela. Nije mu bilo dovoljno da zadovolji zdravu glad, ve je
krenuo i dalje, pronalazei sve mogue naine da u jelu uiva to
je mogue due, nakon to je ve zadovoljio potrebe svoga tijela!
Vrhunac takvoga pogrenog stava nalazimo u izopaenosti rim
skih patricija koji su paunovim perom izazivah povraanje i s tako
ispranjenim elucem nastavljali gozbu.
ovjekovo je nepce izgubilo svoje prirodne reakcije; vie ne
dojavljuje mozgu da je hrana potrebna samo za prehranu tijela.
Prenadraeno je stanje nepca nagnalo ovjeka da trai zadovolj
stvo u hrani i onda kada vie uope nije gladan. Na taj je nain
stvoren civilizirani apetit, sladokustvo i pohlepnost, ovjekova
stalna elja za jelom i pilom.
Glad je prirodna: nagovjetaj je prirode da je tijelu potrebna
hrana. Apetit je neprirodan jer predstavlja samo elju za
YOGA + PORT 99
zadovoljenjem prenadraenog nepca, a kako ova elja ne proiz
lazi iz zdrave potrebe za hranom, preoptereujemo svoje organe,
te tijelo dovodimo u bolesno stanje.
Ako samo promotrimo koliko ljudi grijee u odnosu spram
svoga tijela, od jela i pila stvarajui sredstvo upropatavanja svoga
zdravlja, ne valja se nimalo uditi to na svijetu ima toliko mnotvo
nesretnih i bolesnih ljudi. Civilizirani se ovjek ve u tolikoj mjeri
privikao na ovaj neprirodni nain hranjenja i pijenja da mu je
postao drugom prirodom, da mu se nenormalno priinja nor
malnim, te vie niti ne primjeuje gdje i u kolikoj mjeri grijei
prema prirodi i svome zdravlju. Kada svoj nain ishrane uspo
redimo s ishranom ivotinja, koje jo uvijek ive u skladu s pri
rodnim zakonima, ubrzo emo primijetiti zastraujuu razliku
izmeu prirodnog hranjenja i pijenja i civiliziranog naina
ishrane" koji ustvari nije nita drugo do stalna elja za zadovolj
stvom. Tko je ikada vidio ednu ivotinju da pije pivo, vino ili
zaslaene sokove, zasi ene ugljinim dioksidom?
Iz vlastitog nam je iskustva poznato kako nakon tjelesnog rada
i dobrog znojenja jedino ista voda moe potpuno utaiti e, te
u takvim prilikama jedino nju i elimo i trebamo piti. Ah, u tre
nutku kada utaujemo ovu prirodnu e, voda koju pijemo ima
neki poseban, udestan okus - neku davno zaboravljenu aromu
to se u potpunosti razlikuje od ovjekove potrage za istim ui
vanjem, kada iz puke navike s prijateljima sjedi u gostioni, resto
ranu ili baru kako bi razgovarao i eludac punio raznim, njego
vom nepcu ukusnim piima koja nimalo nisu potrebna njegovu
tijelu. Od svih pia, piva, viskija, likera, konjaka i svih mogu ili
100 Yesudian Haich
vrsta aperitiva, nijedno od njih ne prija u tolikoj mjeri kao svjea
voda nakon viesatnog rada u polju, penjanja na kakav planinski
vrh ih nekog drugog zdravog porta. Podjednako je tako i s jelom.
Kako velika razlika postoji izmeu jednostavne i prirodne hrane,
koju jedemo nakon tjelesnog napora kako bismo utolili zdravu
glad i profinjeno zainjenih specijaliteta" koje suvremeni ovjek
jede samo zato da bi zadovoljio prenadraeni civilizirani apetit.
Djeca i plemena, koja ive prirodnim nainom ivota, te se
nalaze na niem stupnju razvoja, jo uvijek jedu kako bi utolili
zdravu, prirodnu glad. Plemena, koja ive u prirodi, svoju hranu
pripremaju na vrlo jednostavan nain. I voe jedu u sirovom
stanju.
Dijete njegova okolina, meutim, kvari ve na poetku nje
gova ivota. Roditelji i drugi roaci nastoje zadobiti njegovu lju
bav poklanjajui mu slastice i okoladu. Time svoje dijete kvare i
tjelesno i duhovno pogreno ispoljenom ljubavi. Tjelesno, ubi
janjem zdravog nagona djeteta jer se navikava jesti kada nije
gladno iz iste, ve probuene elje za uivanjem u hrani.
Duhovno, ranim razvijanjem nagona sebinosti u djeteta
posredstvom neprestanog iekivanja i traenja poklona i
iskoritavanja ljubavi svoje okoline.
Nerazumni civilizirani ovjek kvari i ivotinje koje sa njime
ive. Jadni psi, make, ptice i ostale ivotinje, koje su bile tako nes
retne da postanu ljubimci ljudi koji ive neprirodnim ivotom,
izgubile su svoje uroene nagone, te zadobile elju za slasticama
i profinjenom hranom koju po cijeli dan jedu bez osjeaja gladi,
upravo tako kako to ine njihovi gospodari. Pritom im njihovi
YOGA + PORT 101
gospodari, kako bi ih zadovoljili, daju slastice koje im potkopa
vaju zdravlje i skrauju ivot, kao i njihovim gospodarima.
Cijelu ovu stvar vrsno e ilustrirati slijedea anegdota o sta
roj usidjelici i njezinoj pudlici:
Stara usidjelica dovela je svoju pudlicu veterinaru. Pudlica je
bila debela poput svinje, te se dobra gospoica alila kako njezina
ljubimica pati od nedostatka apetita. Dugo je vremena jela samo
teletinu, kolae i slastice", rekla je veterinaru, ali sada vie nita
ne eli jesti." Veterinar je stade tjeiti: Samo je Vi ostavite ovdje.
Jamim Vam da u je tijekom dva tjedna tako izlijeiti od gubitka
apetita da e s velikim zadovoljstvom jesti i kosti." Gospoica jed
nostavno nije mogla povjerovati, ali svoju ljubimicu ipak povjeri
veterinaru, te u sumnji krene kui.
Nakon dva tjedna iznova je dola, posvema van sebe od
uzbuenja, da odvede svoga psia. Kada je veterinar doveo nje
zinu ljubimicu, gotovo da je nije mogla prepoznati: postala je vitka,
ivahna i pokretljiva. Veterinar joj dobaci dvije kosti: odmah se
baci na njih i halapljivo ih pojede. Doktore", uzviknu gospoica
blistajui, kako ste uinili ovo udo?" - Vrlo jednostavno", odgo
vori veterinar, te su joj dvije kosti prva hrana koju je dobila otkako
ste je ovamo doveli!"
Zdravim postom pas je vratio svoju prirodnu glad. Njegovi su
se probavni organi oporavili od preoptereenja, srce i krvotok su
se rasteretili, a u cijelom je njegovom tijelu priroda iznova dola
do izraza.
Zelja civiliziranog ovjeka za zadovoljstvom ne oituje se samo
u vrijeme objeda, ve i u vlaku, kazalitu, na koncertu, u kinu.
102 Yesudian Haich
Ljudi neprestance neto vau ili grickaju. U depu im je uvijek
kakva okolada, te u svakoj prilici uzmu po komadi. Kako im
onda probava moe normalno funkcionirati?
Sve nas ovo dovodi do jedne od najveih pogreaka civilizi
ranog ovjeka, koja mu izrazito teti, a odnosi se na temperaturu
jela i pila!
Hladnjak! - Prava blagodat kada se pravilno koristi, ali su ljudi
od njega nainili - pravo zlo.
Kada se koristi za uvanje lako pokvarljive hrane, hladnjak je
blagodat, ali kada se zloupotrebljava kao mogunost za sluenje
pia i jela to su hladna kao led, tada je zlo. Ledeno hladna jela i
pila tetno djeluju istoga trenutka kada dospiju u usta. Zubna
pokosnica puca, te gubi sposobnost obrane od bakterija to se
nalaze u usnoj upljini. Posljedica je toga krvarenje desni. I slu-
zokoa jezika stradava: njezina se profinjena osjetljivost smanjuje,
a da to niti ne primjeujemo. Jezik ima vrlo vaan zadatak da ras
poznaje najtananije razlike u ukusu, kako bismo na vrijeme mogli
sprijeiti unoenje bilo kakve pokvarene i otrovne hrane.
Neosjetljiv jezik, meutim, ne moe obavljati ovu dunost kako
valja! I sluzokoa u grlu i elucu obolijeva, dok su u i jetra ozbilj
no ugroeni. Nije nikakvo udo to zastraujue velik postotak
ljudi u civiliziranom svijetu pati od vika eluane kiseline, ira
na elucu, upale unog mjehura, kamenca u ui i poremeaja
jetre i guterae. Najopasnije je ledeno hladno voe. Tekuine se
bre zagrijavaju do tjelesne temperature od komadia hladnoga
voa, posebno u sluaju da nisu dobro savakani. Takvi komadi
loe savakanog hladnog voa dugo lee u elucu, te ne
YOGA + PORT 103
rashlauju samo sluzokou eluca, ve i sve susjedne organe.
Gotovo se sve isto moe rei i za vruu hranu i pia. Da li slu
zokou napada toplina ili hladnoa - to ne ini veliku razliku. U
svakom je sluaju iskustvo pokazalo kako odstupanje od normalne
temperature jela i pila utire put pojavi raka u grlu, elucu, jetri i
guterai.
Uzmimo primjer iz ivotinjskog carstva! - Da li ste ikada vid
jeli maku da pije isuvie hladno ili vrue mlijeko? U mnogim je
jezicima poslovini izraz za oklijevanje: Obilazi kao maak oko
vrue kae." ak kada joj njezin nepromiljeni gospodar da takvu
hranu, maka e mudro priekati, ma koliko bila gladna, dok se
hrana ne ohladi ili, ako je isuvie hladna, dok se malo ne ugrije.
Tek e onda poeti jesti.
esto s uasom moramo promatrati kako dobronamjerne, ali
neupuene majke svojoj djeci daju cijele komadie leda da ih pro
gutaju. Takve se majke potom silno iznenade kada im djeca stanu
povraati i dobiju proljev. Tijelom cijeloga ivota takva djeca
mogu patiti od kroninih oboljenja eluca i katara u crijevima.
Yoga - to znai ivot i djelovanje u skladu s prirodom, a ne
protiv prirode. Prirodom moemo zagospodariti samo onda kada
njezine zakone ne samo upoznamo, ve i priznamo.
Mlinar primorava ogromnu snagu rijeke da pokrene kotae i
kola mlina. Tu snagu moe zauzdati i koristiti samo ako naini
mlinsko kolo u skladu sa zakonima hidraulike, drugim rijeima,
u skladu sa silom prirode. Moglo bi se navesti mnogo slinih
primjera.
Vratimo se prirodi! ivimo, diimo, jedimo i pijmo prirodno,
104 Yesudian Haich YOGA + PORT

te emo uvijek biti zdravi. Ako smo ve naruili svoje zdravlje, pranom koja je nuna za odravanje ivota, snage i zdravlja.
vraanje prirodi pomoi e nam ak i u naizgled beznadnim Upravo kao to je nos namijenjen upijanju prane iz zraka za pot
sluajevima. rebe zdravlja, tako su i usta organ za upijanje prane iz hrane. Svaki

U vrijeme Drugog svjetskog rata imao sam prilike da, nakon atom hrane sadri veliku koliinu prane, osloboenu temeljitim

osloboenja jednog velikog grada, vidim kako su ljudi koji su vakanjem, koja prodire u meso i kosti, i koju e organizam upiti

ranije cijeli dan provodili sjedei u loe provjetravanim uredima, kako bi je rasporedio u ivane centre i ondje sauvao da mu

morali uklanjati ruevine, nositi grede, vui kolica, pa ak i zidati uvijek bude na raspolaganju.

ako su htjeli imati krov nad glavom. esto su kilometrima morali itatelj na Zapadu s pravom moe zapitati, zato je ovjeku
putovati kako bi nabavili hranu. Posljedica je toga bila da su ak potrebna prana iz hrane i zato prana iz zraka koja sve ispunja i
i oni, koji su dotad vodili ivot prepun patnji i bola, uslijed obolje koju udiemo, nije dovoljna? Na ovo pitanje yoga odgovara:
nja probavnih organa, ira na elucu, kroninih oboljenja eluca upravo kao to elektricitet ima razne oblike koji na ovjeka
ili katara u crijevima, oboljenja ui i drugih bolesti, iznenada razliito djeluju, tako i prana u zraku, vodi i hrani - iako je u biti
mogli pojesti i najteu hranu - grah, graak i kupus - i tu hranu ista - pokree razne funkcije u organizmu. U pogledu teorije prane,
odlino probavljati. nauka o yogi ispunila je mnogo knjiga, a s obzirom na opseg ove
Bili su u potpunosti izlijeeni od svojih patnji! Izgubili su svoj knjige, ne mogu dublje zalaziti u ovu oblast. Prihvatimo, stoga,

civilizirani apetit i vratili prirodnu glad. da hrana sadri pranu, kao to to nauava drevna nauka Indije, i

Ne ekajmo da nas sudbina primora da ivimo prirodno; da se ta prana oslobaa paljivim vakanjem. I na Zapadu je, u

ponimo svjesno, svojom voljom, dovoenjem svojih ivotnih doba antike, ivio jedan veliki mudrac - Epikur. Valja vam osjet

funkcija u prirodno stanje. iti okus i najmanjeg djelia svakog zalogaja ako elite da vam

Yogin nadvladava apetit i otvara put razvoju prirodne gladi. stvarno koristi." - tako je nauavao jer je zasigurno znao kako

Jede samo onda kada je uistinu gladan, te svaki zalogaj vae deset prava vrijednost hrane ne lei samo u njezinoj hranjivosti, ve i u

puta due od ovjeka na Zapadu, sve dok se posvema ne natopi onoj primarnoj energiji koja u njoj poiva. Okus je prana.

salivom (slinom), te e ga progutati tek onda kada se pretvori u Primitivni ovjek dolazio je do hrane vrlo neredovito, u znoju
kau nalik mlijeku, to je sa stanovita prane od iznimne vano lica svoga i pod cijenu velikih opasnosti. Budui je do nje dolazio
sti. tako rijetko, uivao je i naslaivao se hranom, dugo je zadra

U skladu s uenjima yoge, sva hrana, a posebice sirovo zeleno vajui u ustima. To je i zakon prirode jer, u skladu s postavkama

povre, voe, mlijeko, mlijeni proizvodi i med, ispunjeni su medicine na Zapadu, hrana prethodno mora biti dobro natopljena
106 Yesudian Haich
slinom kako bi je eludac mogao lako probaviti. Stanovnici gra
dova na Zapadu skloni su raznim eluanim oboljenjima jer jedu
u urbi i sebi ne doputaju dovoljno vremena za vakanje, te im
se tako eludac ne moe boriti s nedovoljno usitnjenom i urno
progutanom hranom. Usta su predvorje eluca, te je priroda ovaj
organ opremila najsavrenijim oruem za mljevenje - zubima.
Ako ovo orue za mljevenje hrane ne koristimo, kako moemo
od eluca s mekim stjenkama oekivati da se bori sa vrstom hra
nom? Primoran je poveavati svoje kemijsko djelovanje, te stva
rati probavne sokove i viak eluane kiseline. Pretjerano
izluivanje eluanog soka i irevi, koji uslijed toga nastaju, imaju
svoj uzrok u naoj nestrpljivosti i loe savakanoj hrani! A sada
neto o zubima. Kao posljedica iznimne prilagodljivosti prirode,
ovaj organ, u sluaju da se ne koristi u skladu sa svojom namje
nom, degenerira i propada. Kako bismo zube opskrbili dovolj
nom koliinom krvi, moramo ih koristiti onako kako to ponajbolje
odgovara njihovoj namjeni. Kada snano vaemo naim zubima
dotie obiman priljev krvi oko korjenova. Ne bi bilo krtih zuba
kada bi djeca ve u djetinjstvu nauila dobro vakati. U ivotinja
nema pokvarenih zuba i eluanih oboljenja, izuzev u onih koje
je iskvarila ovjekova kuhana i beivotna hrana jer svoje zube nisu
mogle koristiti u skladu s njihovom namjenom.
Potpuno vakati hranu vano je iz vie razloga. I na Zapadu
ima pobornika ove istine. U svojoj glasovitoj knjizi Horatije
Fletcher nam kazuje kako svaki zalogaj valja vakati trideset puta
prije no to ga progutamo, i to podjednako podijeljeno na lijevoj
i desnoj strani, to odlino djeluje i na probavu. Stalno vjebanje
YOGA + PORT 107
ove metode titi nas od brojnih eluanih i crijevnih oboljenja ili
nas, ako smo od njih oboljeli, moe u potpunosti izlijeiti. Fletcher
se zalae za pravilnu metodu vakanja, a da pritom niti ne shvaa
kako obilna salvacija (natapanje slinom) hrane istovremeno
poveava upijanje prane. Godinama sam istraivao medicinska
djela na Zapadu, kao i najnovije pravce terapeutike, kako bih
usporedio u kolikoj se mjeri razlikuju od naela Hatha yoge. S
iznenaenjem sam primijetio kako se najnovija otkria najsuvre
menijih europskih i amerikih istraivaa - svjesno ili nesvjesno -
sve vie pribliuju pravilima drevne Hatha yoge. U pogledu uzi
manja i vakanja hrane, najnoviji pravci u suvremenoj ishrani
gotovo se u potpunosti podudaraju s drevnim indijskim uenjem.
Od vicarskog lijenika, dr. Birchner-Benner, sve do istaknutih
medicinskih strunjaka diljem svijeta, pravila yoge moemo
pronai u svim njihovim objavljenim djelima.
Kada smo nauili to znai pravilno vakanje, samim tim
postavlja se pitanje: Kakvog se jelovnika mora pridravati uenik
Hatha yoge?"
Pisci knjiga o suvremenoj ishrani cijele su tomove ispunili
raspravama o sirovoj hrani, vegetarijanstvu, vitaminima.
Zapadnjacima, koji se ele baviti yogom iz zdravstvenih razloga,
ali joj se jo uvijek nisu u potpimosti posvetili, elio bih dati
slijedei savjet:
1. Neka Vam hrana bude prirodna i jednostavna. U poetku
moete jesti mjeovitu hranu. Indijsko suzdravanje od mesa nije
ope pravilo jer potreba za mesom ovisi o klimatskim uvjetima.
U tropskim je predjelima upotreba mesa opasna, tetna i potpuno
108 Yesudian Haich
nepotrebna. to je hladnija klima u kojoj ivimo, to vie ima oprav
danja za ishranu mesom. Za narode koji ive u tropima, zabrana
je ishrane mesom postala vjerski propis jer je valjalo zatititi ljude
koji nita nisu znali o higijeni i tetnosti ishrane mesom. to bi se,
meutim, dogodilo Eskimu koji bi iz vjerskog uvjerenja odluio
odrei se mesa? Jednostavno bi umro od gladi! Na dalekom
Sjeveru nema kokosovih oraha, banana i ananasa kako bi svojom
iznimnom hranjivou zamijenili meso. Eskim je primoran piti
tuljanovo ulje kako bi odrao odgovarajuu temperaturu tijela na
okrutnoj arktikoj hladnoi. Za ovjeka koji ivi u arkim pred uenike: Ako elite postii mudrost, jedite vie luka!" Upotreba
jelima i sama pomisao na tuljanovo ulje bila bi uasavajua. Da
kojim sluajem dospije na Arktik, uskoro bi osjetio istu potrebu i
naskoro srkutao tuljanovo ulje s istim uivanjem kao i Eskim. Ako
bi neki Eskim, dakle, odluio postati vegetarijancem - u mnogim
sam knjigama o vegetarijanstvu, naime, proitao kako samo biljo
j e d i " mogu oekivati da e dospjeti na nebo - morao bi se jed
nostavno preseliti u toplije predjele u kojima uspijeva voe i zeleno
povre. Izraz mjeovita hrana" u Hatha yogi znai da meso ne
smije biti osnovna hrana, ve samo zain svakodnevnoj ishrani.
Preteno valja jesti voe, povre, sirove salate, mlijeko, maslac,
med. Tko moe priskrbiti ovakvu hranu, najbolje je da meso uope
ne jede. Na viim, naprednijim stupnjevima yoge, to je ak i izriiti
zahtjev. Uenik yoge na Zapadu, koji ivi normalno i nalazi se na
poetku, moe jesti meso, ali rjee. U veim koliinama valja jesti
i kotunjave plodove, kao i poasno mjesto u svojem jelovniku
ustupiti crnom i bijelom luku. U skladu s drevnim uenjima
Tibetanaca i Hindusa, bijeli je luk najbolja zatita od raka.
YOGA + PORT 109
Stanovnik grada na Zapadu esto ne pojede nijedan zalogaj ovog
zdravog povra tijekom cijelog svog ivota, iako se pravilna
ishrana bez njega ne moe ni zamisliti! Zbog toga preporuujem
da se bijeli luk tanko isjecka i pomijea s limunovim sokom kako
se ne bi trebalo bojati neprijatnog zadaha. Moram spomenuti i da
trljanje desni i zuba bijelim lukom ili grienje bijelog i crnog luka,
tako da njihovi sokovi prodru do samih zubnih korjenova, pred
stavlja odlinu zatitu od oboljenja desni kao to su krvarenje ili
povlaenje (recesija) desni. U Indiji brahmani poduavaju svoje
se bijelog luka preporuuje i za spreavanje prijevremenog sta
renja.
Naposljetku, moram spomenuti jo jedno univerzalno
sredstvo: limun. Svatko valja da pojede barem jedan limun dne
vno, ljeti i zimi. Najbolji specijalisti za reumatizam prepisuju sok
od dva do tri limuna za pijenje, a zatim i jedna samljevena limu
nova kora, pomijeana sa alicom meda. Naalost, limun koji se
moe nabaviti u sjevernim zemljama obino je ubran prije dozri
jevanja, trpak je, a njegova se vitaminska i terapijska vrijednost
ne moe niti usporediti s iznimno ukusnim, posve razvijenim
limunom koji je sazrio na drvetu. Stoga je limunov sok dobro
pomijeati s medom kako nam isuvie jaka kiselina ne bi
nakodila.
2. Koliina hrane mora biti u skladu s potrebama organizma.
Nepotrebno je ponavljati ono t o sam ve istaknuo: moramo se
prilagoditi klimatskim i osobnim uvjetima. Svakome je potrebna
njegova posebna hrana: onome tko radi tjelesno, kao i onome tko
no YOGA + PORT ni
Yesudian Haich

radi umno. Nije svejedno da li ovjek radi na otvorenom ili u zat zagrijavanje i suvie goriva prije vremena istroe stroj, te osta

vorenom prostoru, kao to postoji i razlika izmeu yogina- vljaju teke posljedice. Neistoe, koje se u tijelu sakupljaju usli

poetnika i starijeg, naprednijeg yogina. jed nepravilne ishrane, s vremena na vrijeme se odstranjuju u
obliku raznih bolesti.
3. Obroke valja jesti polako, paljivo i usredsredeno na hranu.
Ako kui doemo umorni, valja se odmoriti barem deset minuta Tipina bolest proiavanja je influenca u Europi poznata pod

ili etvrt sata jer je u umornom tijelu umoran i eludac koji vie nazivom gripa. Predaleko bi nas odvelo i prekorailo opseg ove

ne moe pravilno probavljati hranu. tovie, nemojmo smetnuti knjige kada bih stao podrobno navoditi koje sve procese pokree

s uma da hrana prua snagu i da nikada ne valja jesti kada smo influenca. injenica je da priroda, posredstvom jake groznice,

ljuti ili kada je nama ovladalo neko drugo negativno osjeanje. sagorijeva tetne tvari koje su se u organizmu sakupile, ali ondje

Ako jedemo u takvom loem raspoloenju, snaga koju daje hrana ne pripadaju, te ih iz organizma djelimice izbacuje uz stvaranje

biti e iskoritena za osnaenje ljutnje i niih nagona. Suprotno sekreta i upalu sluzokoe. Ta se bolest ovdje naziva influenca

tome, uvijek treba jesti s lijepim i vedrim mislima, ispunjenim (gripa) i njoj su skloni samo oni ljudi koji jedu isuvie mnogo i to

skromnou i zahvalnou prema ivotu od kojeg dobijamo preteno jela koja stvaraju otpadne tvari, kao to je meso.

hranu, te e se na taj nain pojaati nae psihike snage i plemenite Karakteristino je da su u tzv. dobrim vremenima", kada su

osobine. stanovnici Europe imali dobru ishranu, epidemije gripe harale

Indijci se prije objeda moraju okupati i briljivo oprati ruke i gotovo neprestance, kako bi za vrijeme gladnih godina i nakon

noge, a propis nalae i ispiranje usta. Za njih je to vjerski propis rata gotovo posvema iezle. U to sam vrijeme ivio u jednoj zemlji

ali lijenici znaju njegovu zasnovanost na higijeni, te ga i oni pre u kojoj je glad dostigla iroke razmjere i dugo potrajala. Sudei

poruuju za ouvanje zdravlja. Suvremena nauka o ishrani na prema zdravom razumu, moglo se oekivati izbijanje velikih

Zapadu gotovo se u potpunosti podudara s drevnim nainom epidemija tijekom jeseni i zime u iscrpljenog stanovnitva.

ishrane u Indiji. Uenici yoge na viem stupnju obvezni su, Namjesto toga, influenca je gotovo sasvim nestala. Svoju krv ljudi

dakako, na potivanje strogih pravila. ive kod uitelja koji ih nisu trovali mesom i pretjeranom ishranom, te njihova probava i

poduava svim potrebnim pravilima. Za marljive uenike yoge odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma nisu nadilazili snage

na Zapadu sasvim je dovoljno da slijede pravila koja pozivaju na organizma. Iako je gotovo cijelo stanovnitvo - uz poneke izuzetke

umjerenost. - provelo maglovitu, kinu i vjetrovitu jesen i hladnu zimu s 12-

15 C ispod nule u nezagrijanim prostorijama i uredima, influ
ovjek na Zapadu, kako sam sam primijetio, grijei to jede
ence ipak nije bilo! Nedovoljna je ishrana, dakle, manje opasna od
isuvie mnogo i brzo. Svaki mehaniar zna da pretjerano
112 Yesudian Haich
prekomjerne ishrane!
Ljudski se organizam zadovoljava zapanjujue malom
koliinom hrane i kada je neizbjeno, nedostatak hrane zamjenjuje
vodom i zrakom. S prekomjernom hranom organizam ne moe
izii na kraj i stoga sve vikove nastoji iz sebe izbaciti, te je pri
moran da putem groznice i upala izvri proiavanje.
Prema jednoj indijskoj muhamedanskoj legendi, Alah je sva
kom ovjeku pri roenju odredio izvjesnu koliinu hrane kako bi
mu potrajala do kraja ivota. Ako tu hranu troi isuvie brzo, prije
e umrijeti. Sto tedljivije jede, due e ivjeti.
U preporuivanju umjerenosti i razumne suzdranosti slau
se muhamedanska legenda, kranska Biblija, lame Tibeta, dre
vna uenja mahariija, kao i suvremena znanost...
9. K U N D A L I N I I S E D A M A K R I
U prvom smo poglavlju ve spomenuli da je kraljenica,
ukljuujui gornje kraljenjake i lubanju, nositelj ivota. U
najviem je svodu lubanje smjeten pozitivni pol, dok je najnii
kraljenjak sjedite negativnog pola. Napon je izmeu njih ono
to nazivamo ivotom. Yoga-filozofija, stara nekoliko tisua
godina, prema indijskoj mitologiji, pozitivni pol naziva sjeditem
boga Vinua, dakle, duha; negativni je pol, meutim, sjedite
Kundalini, simboliki personificirane boginje prirode. Vinu je
plamen koji zrai i njegov sjaj neprestance privlai Kundalini koja,
savijena nalik zmiji u najniem kraljenjaku, eka trenutak kada
e uzmoi uzdii se kroz kimeni stup i sjediniti sa svojim gos-
podarem Vinuom. Ime Kundalini znai savijena".
Ovo je pjesniki i simboliki opis fizioloke injenice. Jezikom
suvremene znanosti moda bismo to mogli izraziti na sljedei
nain:
Izmeu pozitivnog pola, smjetenog u glavi i negativnog pola,
koji se nalazi u najniem kraljenjaku, neprekidno pulsira struja
vrlo visoke napetosti. Moe se dogoditi da se negativni pol oslo
bodi iz najnieg kraljenjaka, da dospije do pozitivnog pola i s
njime se sjedini. Bilo da se izraavamo simboliki ili jezikom zna
nosti, preostaje injenica da ovo stanje u ljudskoj svijesti oznaava
najvie ispunjenje, te je povezano s najpotpunijim osjeanjem
sree. Vjena udnja, koja postoji izmeu polova, u tom trenutku
dolazi do svojeg najvieg ispunjenja. ovjek u sebi doivljava
114 Yesudian Haich
najvii stupanj blaenstva.
Ovo je stanje poznato mistiarima cijelog svijeta; na Zapadu
su ga nazivali mistiko vjenanje" ili unio mystica". Vjebe yoge
s pranajamom, koje vode ostvarenju savrene ravnotee u tre
nutku kada se izvode zajedno s odreenim asanama, to su usmje
rene probuenju negativnog pola, ubrzavaju spajanje Kundalini
s Vinuom". Kundalini i Vinu svoja sjedita imaju u, svatko u
svojem, vanom ivanom centru, te se izmeu njih nalazi jo
nekoliko osnovnih slinih ivanih centara to su usputne postaje
za Kundalini koja tei uvis. Kada ova energija, nazvana Kundalini,
dospije do ovih akri, to uvijek oznaava jedan novi stupanj svi
jesti na putu ka samospoznaji odreene osobe. Ove su akre
naprosto transformatori, baterije i akumulatori za sabiranje i
ouvanje energije ili prane. Veina se ovih akumulacionih centara
u prosjenih ljudi nalazi u neprobuenom (latentnom) stanju.
Usmjeravanje svijesti budi ove centre strujanja - na sanskrtu
akre" - od jednog do drugog stupnja kako ne bi bili preop
tereeni u trenutku ispunjenja jer bi moglo doi do oteenja
ivanog sustava.
Ponekad u ljudi koji nisu niti uli za Kundalini i akre, te koji
ive na vrlo niskom stupnju svijesti, neki vanjski poticaj, nastao
uslijed udara ili nesretnog sluaja, moe osloboditi Kundalini i
neoekivano je izazvati da jurne kroz kimeni stup. Budui svi
jest prosjenog ovjeka za to nije razvijena u dovoljnoj mjeri, u
tom trenutku zapada u besvjesno stanje. U medicini se to naziva
katalepsijom". - Tko ovo stanje postigne svjesno, pomou vjebi
yoge, u zanosu e doivjeti najvii stupanj svijesti. Za promatraa
YOGA + PORT 115
sa strane doimat e se kao da je u nesvijesti jer mu se svijest poma
kla na drugu razinu; on, pak, pritom doivljava savreno i pot
puno budno stanje svjesnosti. Rije je o fiziolokoj i tjelesnoj
injenici koja ne znai nita bolesno, ve ovjekovo savreno stanje.
Postoji sedam glavnih akri i pet manjih centara, to zajedno
ini dvanaest. Uglavnom se, meutim, navodi samo sedam
osnovnih akri. akre se nazivaju i padmama (padma=lotos).
Sedam je osnovnih akri poredano u narednom poretku, jedna
ponad druge:
Sjedite je Kundalini u kosti trtice, najniem kraljeku, te se
naziva:
Muladhnrn
To je lotos s etiri lista. Iznad ove akre nalazi se
Svadhithana
U ivanom centru iznad spolnih organa. To je lotos sa est
listova. Zatim dolazi
Manipurn
u ivanom centru u predjelu pupka. - Lotos sa deset listova.
Anahata
akra srca. - Lotos s dvanaest listova.
Viuddhn
akra u blizini titnjae. - Lotos sa esnaest listova.
Adna
u sredini ela, izmeu obrva. Lotos s dva lista.
Sahasrara
Vinu - sjedite pozitivnog pola na vrhu glave. Lotos s tisuu
cvjetova.
116 Yesudian Haich

Uzdu kiminog stupa pruaju se tri glavna kanala koja se na

sanskrtu nazivaju Nadi". Na lijevoj strani - negativni: Ida-Nadi".
Na desnoj je strani pozitivni: Pingala-Nadi"; u sredini, u kiminoj
modini: Suumna-Nadi" koji je kanal put za Kundalini.
U najniem prljenu Kundalini poiva u trokutastoj akri;
yogin je vodi usredsreenim vjebama iz jedne u drugu akru,
sve vie, dok ne dospije u Sahasraru. Svaku novu akru, koju
dostigne, yogin doivljava kao dalje i nove stupnjeve svjesnosti.
Stie sposobnost vidovitosti, vjetinu itanja misli, vizije vieg
stupnja, sposobnost sagledavanja prolosti, sadanjosti i
budunosti, kao i druge psihike sposobnosti, u skladu s akrom
koju je aktivirao, sve dok ne dostigne stanje potpune prosvijee
nosti kada se Kundalini spaja s Vinuom. To je vrhunac, stupanj
svijesti u stapanju sa svojim istinskim Ja, pranaelom. Osnova je
svake religije tajna koja lei skrivena u kiminom stupu ovjeka,
a ne u imaginaciji, ve je i sama najsavrenija istina.
Ovo ispunjenje yogini nazivaju Samadhi. Iako pripada Rada
yogi, krajnjem cilju duhovne yoge, ipak je bilo potrebno i spo
menuti je i na ovom mjestu jer stanje prosvijetljenosti nije samo
psihika, ve i fizioloka injenica. Dovoenje akri do svijesti,
njihovo buenje iz latentnog stanja, takoer je svrha vjebi Hatha
yoge. Ako se vjebe za akre izvode pogreno, moe to biti vrlo
opasno; stoga njihovo izvoenje bez odgovarajueg strunog
uitelja nije dozvoljeno. O tome neemo dalje govoriti jer je to ve
stvar starijih uenika yoge koji se nazivaju elama". Razni se
putevi yoge ne mogu odvojiti jedan od drugoga kakvom otrom
granicom, kao to se niti psiha ne moe odvojiti od tijela. Tijelo je
I IS Yesudian Haich

graevina, omota, okvir i nositelj psihe; njegovo potpuno pozna DRUGI DIO
vanje vodi nas psihi, a ona naoj sutini, naem Ja.
Oigledno je, iz svega izloenog, da je djelovanje vjebi Hatha
yoge u tolikoj mjeri mnogostrano i obuhvatno da je korisno za PRAKTINA HATHA YOGA
svakoga, tko eli napredovati, da punu pozornost posveti Hatha
yogi - bilo da je rije o iskljuivo zdravstvenim razlozima ili
postizanju psihikih sposobnosti vieg reda - jer, ne kae se uza
lud ,,U zdravom tijelu - zdrav duh!" 10. S T V A R A L A K A S N A G A SVIJESTI.

Vjebe Hatha yoge sastoje se od tri dijela: usmjeravanje svije

sti (meditacija), reguliranje disanja (pranajama) i poloaji tijela
(asane).
Sva se tri dijela moraju vjebati zajedno jer se nijedan ne da
zamisliti bez druga dva. Usmjeravanje se svijesti ne moe vje
bati bez odreenog stava tijela (asane) i disanja, niti moemo disati
ili tijelo drati u odreenom poloaju, a da pritom svijest nije
usmjerena barem u glavu, ako ne i neki drugi dio tijela. Vjebe
Hatha yohe tono propisuju kako valja spojiti ova tri dijela ako
elimo postii da na razvoj bude ispravan i to uspjeniji.

Vjebe su, u skladu s time, grupirane, te svaka nosi naziv

prema dijelu koji je prvenstveno istaknut u tri navedena dijela.
Na je osnovni cilj usmjeravanje samosvijesti ravnomjerno u sve
dijelove tijela ili, drugim rijeima, potpuno oivljavanje" naega
tijela. To nam daje klju za vladanje pozitivnim i negativnim
snagama u nama. Tijekom vjebanja upoznat emo mo samo
svijesti. Dospjet emo tako daleko da emo moi svjesno stvarati
120 Yesudian Haich
strujanje snage na bilo kojem dijelu naega tijela jednostavnim
usredsredenjem misli.
Stalno je sjedite nae samosvijesti siva modana kora.
Raspravljanje o tome, u emu se sve stanice sive modane kore
razlikuju od ostalih stanica, zahtijevalo bi isuvie prostora, te
premailo obim ove knjige. Takva rasprava pripada strunim knji
gama o medicini. Bitna je injenica da su se uslijed stalnog utje
caja naeg Ja stanice sive modane kore razvile u savren instru
ment kakav danas postoji. Nae Ja ulo je u modane stanice, stalo
utjecati na njih, te ih razvilo u posluno orue. Ako svoju svijest
usmjerimo snagom volje u druge ivane stanice, tada se i one
poinju razvijati, te takoer mogu postati nositeljima svijesti kao
i najvie stanice modane kore. to me, dakle, sprijeava da svoje
Ja, svoju svijest, uvedem u bilo koji dio tijela ako su ondje ivane
stanice istih osobina kao i u kori mozga? Bezbrojnim se primje
rima moe dokazati kako funkcije jednog vanog ivca, ako je
uniten nekim nesretnim sluajem, moe preuzeti drugi ivac.
Sposobnost prilagodbe i elastinost ivaca esto se potvruju na
nain koji granii s udotvorstvom. Hatha yoga samo koristi ove
mogunosti.
Dugim vjebanjem svijest moe svaku ivanu stanicu razviti
do vieg stupnja sposobnosti, te je uiniti provodnikom strujanja
vieg reda. Da bi se to postiglo, potrebno je stanovito vrijeme. Tko
posjeduje dar koncentracije sam moe postii ve navedene rezul
tate u onom trenutku kada svoju svijest usmjeri u ivane stanice
jednog dijela tijela, te e time odmah izazvati odreenu reakciju.
Ova reakcija, dakako, ne moe biti tako velika da bi se odreeni
YOGA + PORT 121
splet ivaca mogao koristiti i za miljenje; u prvo se vrijeme mo
ramo zadovoljiti dospijevanjem ivaca u stanje podraenosti, u
trenutku kada u njih usmjerimo via strujanja, te njihovom reak
cijom kroz nae peckutavo osjeanje razvijanja topline i priljeva
krvi. Ako nekom spletu ivaca svakodnevno, neprestance i godi
nama upuujemo svoju svijest, u njemu zapoinje postepeni raz
voj, te se osposobljava za prijenos viih manifestacija naeg Ja koje
se poveavaju od jednog do drugog stupnja. Na taj nain, dio po
dio, moemo oivjeti svaki dio svoga tijela, te ga uiniti svjesnim...
Na viem stupnju razvoja yogini su u stanju po svojoj volji ubr
zati ih potpuno zaustaviti proces probave ili rad srca. U svjetskoj
literaturi nalazimo mnoge primjere fakira koji su dopustili da ih
ive zakopaju na nekoliko tjedana. Glasovit je i sluaj onoga
yogina koji se u iskljuivo znanstvene svrhe podvrgao opasnom
eksperimentu, pod najstroom lijenikom kontrolom, na
Medicinskom fakultetu u Madrasu.
Progutao je veliku dozu cijankalija, te taj otrov netaknut pro
veo kroz probavne organe, a da njegov organizam pritom nije
upio ni najmanji djeli otrova. Zatim se otrov izluio iz njegova
tijela na prirodan nain.
Buenje svijesti, uz svu svoju ogromnu vanost za zdravlje,
posjeduje i drugu veliku prednost. Pomae nam da se uvjerimo
u injenicu kako svijest postoji neovisno o mozgu. Vjebe yoge
omoguuju ovjeku da doivi potpunu sreu jer se posredstvom
njih upoznaje s gospodarem tijela - svojim istinskim, neunitivim
Ja.
Velik dio ovjeanstva mui svjesni ih nesvjesni strah od smrti.
122 Yesudian Haich
Koliki broj zdravih ljudi paralizira ova pomisao koja neprestance
vreba u zasjedi u dubinama svijesti: Kakva je korist od svega
ovoga ako na kraju postoji samo neizbjena propast i - smrt?" -
Yoga nas u potpunosti lijei od ovoga straha.
Onima, kojima je potreban opipljivi dokaz, preporuujemo da
se potrude i provedu pokuse. Ako, na primjer, netko ne moe
dubiti na glavi, osobno se moe uvjeriti da drugi, koji su snaniji
i bolje vladaju svojom ravnoteom, s lakoom mogu izvesti tu
vjebu. Unutranja se doivljavanja zbivaju u dubinama psihe, te
su nevidljiva za druge. Nae je Ja nevidljivo, te ne postoji instru
ment na cijelome svijetu kojim bi se dokazalo njegovo postojanje.
Samo po njegovom vanjskom djelovanju moemo osjetiti Ja neke
druge osobe. Svoje vlastito Ja upoznat emo kada razvijemo
samosvijest i postanemo svjesni svoga Ja. Nae Ja, nevidljivo sva
kome drugome, moe se doivjeti samo u samome sebi. Yogin
sjedi nepomino u trenutku kada doivljava uzvienija stanja svi
jesti. Ako elimo spoznati njegova dostignua, koja je ostvario
koncentracijom, i sami moramo doivjeti isto stanje. Yogin moe
uiniti samo jedno kako bi dokazao svoju istinu: on ukazuje na
put.
Svakome, tko ne vjeruje u udotvorno djelovanje svijesti na
tijelo, preporuujem da iskua naredni jednostavni pokus: neka
desnu ruku isprui stisnute ake i s ispruenim kaiprstom. Zatim
neka svoju svijest usmjeri u kaiprst, tj. neka s potpunom kon
centracijom misli na vrh ispruenog prsta i pritom neka ima
osjeaj kao da odlazi u vrh svoga prsta. Nakon kraeg Vremena
osjetit e jako peckanje i stvaranje topline. Postepeno e kroz prst
YOGA + PORT 123
poeti strujati toplina i, ako je koncentracija dovoljno snana, ta
e se toplina pojaati do pulsirajue vreline. Posljedica, meutim,
nije samo toplina, ve i priljev krvi jer e prst postepeno pocr
venjeti.
Tko marljivim vjebanjem postane gospodarem u usmjera
vanju svijesti, od toga e ubrzo imati velike koristi. Tako se, na
primjer, moe sprijeiti prehlada ako se snano koncentriramo na
stopala pri kinom i vjetrovitom vremenu. Na taj se nain moe
stvoriti pozitivna energija, toplina, te sprijeiti da nam se stopala
toliko ohlade da bacili mogu nadvaladati. Isto tako, ako nam je
hladno na leima i na njih se skoncentriramo, a leni su nam
miii ve svjesni, tada se skupljanjem miia potpomae
razvijanje topline i tako spreava mogua upala plua...
S velikim sam zadovoljstvom primijetio da su moji uenici u
Europi vrlo zainteresirani za usmjeravanje svijesti. U mnogobro
jnim sluajevima ovom su jednostavnom metodom postizali
potpuno ozdravljenje, ak i u ozbiljnim sluajevima smrzavanja,
smetnji u krvotoku i probavi, pa ak i u naizgled neizljeivim
sluajevima paralize. ivac, kojeg je dugotrajna upala gotovo razo
rila, nije vie u stanju prenositi ivotno strujanje, te taj dio tijela
postaje beivotan ili paraliziran. Samosvijest je najsnanija pod-
sticajna i oivljavajua snaga, te vrijedi vie od elektriziranja i
masae. Probija izolaciju, ako je koncentracija dovoljno snana, te
ivac iznova stjee sposobnost funkcioniranja - dolazi do izljeenja.
Tko u potpunosti razumije upravljanje svijeu, shvatit e i
prednosti koje nastaju umijeem da se u bilo kojem dijelu tijela
prouzrokuje pojaan, svjestan priljev krvi. Ako netko pati od
I 24 Yesudian Haich
lijenosti probavnih organa, neka se koncentrira na svoje proba-
vne organe, te neka osjea kao da je s njima istovjetan. Ve je samo
to dovoljno da izazove pojaan dovod krvi i da se funkcioniranje
probavnih organa stavi u pokret. To se moe pojaati u jo veoj
mjeri ako ovjek zamilja da je sam utroba i da se kree. Svatko,
tko je to barem jednom pokuao, mogao je osjetiti kako je njegovo
tijelo odmah poslualo, te se prilagodilo onome to je zamislio
(imaginatio). Tko usmjeravanjem svijesti ne moe ovladati u
prvom pokuaju, ne treba od svega odustati. Ponovljeni e
pokuaji donijeti svoje plodove, to e za posljedicu imati
osnaenje povjerenja i volje. Nema vee radosti od pobjede nad
samime sobom, od pobjede naeg Ja nad naim tijelom.
Usporedo s usmjeravanjem svijesti od velike su pomoi u
buenju i proiavanju tijela i vjebe pranajame, kao i razni
poloaji tijela (na sanskrtu: asane).
Vanost regulacije je disanje, s fiziolokog gledita, razmot
rena ve u prvom dijelu ove knjige. Za usmjeravanje je svijesti
reguliranje disanja od velikog znaaja. Kod udisanja treba se
koncentrirati na to vee prikupljanje prane, dok pri izdisanju
moramo misliti da tu koliinu svjee prane svjesno vodimo i da
je, ravnomjerno rasporeenu, usmjerimo u sve dijelove tijela ili
ondje kamo se u odreenoj vjebi preporuuje. Tako se, na primjer,
u vjebi Viparita-Karani koncentriramo na titnjau. To znai da
svoje Ja neprestance aljemo u titnjau - stalno mislei na nju - i
istovremeno, prilikom svakog izdaha, udahnutu koliinu prane
aljemo u titnjau, gotovo kao da je ondje upumpavamo".
Najsnaniji dio tijela koji najbolje funkcionira bit e, prirodno,
YOGA + PORT 125
onaj na koji smo usredsredili svoju svijest i koji na taj nain prima
najvie prane. Znanstvenik svoju svijest najvie zadrava u
mozgu, te se najvei dio prane skuplja ondje, tako da e se nje
gov mozak sve vie razvijati i time postajati sve sposobniji. Rva
ili boksa stalno usredsreuje svoju panju, tj. svijest na zahvat
ruku ili udarac ake. Njihovi e miii prirodno osnaiti i porasti
od prane koja se ondje skuplja. Isto to vrijedi i za ivotinje u ovis
nosti o stupnju njihove svijesti. Zec se uvijek bojao napada sna
nijih ivotinja, te je stoga uvijek oslukivao svaki zvuk. Posljedica
je toga da je njegova panja, usredsreena na ui, u njima skupila
najvie prane, a kako je prana stvaralaka snaga, njegove su ui i
organ sluha tijekom milijuna godina nesrazmjerno izrasle, te
postale neizmjerno istanani instrument.
Po slinim se zakonima razvija sve, ivotinja, biljka i sam
ovjek, kao i sve to ivi. Prana izgrauje ondje gdje je svijest
uputi, ondje gdje se koncentrira panja. Tako se razvija surla u
slona, vrat u irafe, noge u noja i bezbrojne druge razlike u ivo
tinjskom carstvu, a tako se i ovjek razvio u bie kakvo je danas.
ovjek, meutim, jo uvijek nije postigao savrenstvo. U sebi nosi
beskrajno velike i mnogovrsne mogunosti. Prana automatski sli
jedi svijest; koliko bismo vie mogli postii kada bismo ovaj zakon
prirode koristili na prikladan nain i svjesno i sustavno vjebali
usmjeravanje prane! Ako ne poznajemo tajne i zakonitosti naega
bia, tada nam uvijek prijeti opasnost da zbog neznanja poinimo
greke i da svoje tijelo, taj udesni instrument, gurnemo u bolest.
Stoga moramo prouiti zakone usmjeravanja prane, a svoje tijelo
ozraiti svijeu! U tom trenutku u ruci drimo klju savrenog
126 Yesudian Haich
zdravlja i dugog ivota.
Tko od svoga disanja stvori svjesnu radnju, te prati kretanje
zraka u pluima, razvit e, korak po korak, svoju prijemljivost i
sposobnost zapaanja; moi e osjetiti tanano strujanje prane.
Zatim e se upoznati s osnovnim ivanim spletovima koji nadalje
pranu provode u centre za sabiranje, raspodjelu, pretvorbu i trans
formaciju - u akre. Za nas vie nije tajna da akre imaju svoja
sjedita u glavnim ivanim centrima i najvanijim lijezdama s
unutranjim izluivanjem. Ako u njih dospije neko nedovoljno,
pogreno strujanje, prije ili kasnije e oboljeti. Budui da normalno
funkcioniranje ostalih organa ovisi o ovim centrima, bilo kakve
smetnje mogu nam navui najrazliitije bolesti. Upravo je zato od
najvee vanosti sauvati ili vratiti zdravlje ovih glavnih centara.
11. L J E K O V I T O D J E L O V A N J E
DREVNIH ASANA
Postanak yoga-poloaja tijela, nazvanih asane", gubi se u
magli staroindijskih legendi. Prema tim legendama, iva je iskuao
84000 naina sjedenja i poloaja tijela kako bi ustanovio koje su
tjelesne vjebe pogodne za odravanje ljudskog zdravlja ili raz
vijanje vieg stupnja samospoznavanja. Od ovih su poloaja danas
u upotrebi 84, dok broj asana, koje slue za ouvanje ili vraanje
zdravlja iznosi 20 do 30. ak i ako nisu nastale od Sive, ove su
asane razvili drevni mudraci Indije - rii i maharii - yogini viega
reda, koji su vladali udesnim fiziolokim, tjelesnim i takozvanim
natprirodnim" uenjima koja su se tijekom tisuljea razvijala
do dananjeg iskristaliziranog oblika. Prije sedamdeset, pa i prije
pedeset godina, znanstvenici su na Zapadu ovaj niz asana sma
trah praznovjerjem. Danas, meutim, u skladu s mojim vlastitim
uvianjem, i najnepovjerljiviji Europljanin, koji je zainteresiran za
svoje tjelesno zdravlje, priznaje iznimnu vanost ovih stavova
posebice otkada su najpoznatiji predstavnici medicinske znano
sti na Zapadu eksperimentima potvrdili njihovo djelovanje.
Izuzev nekoliko poloaja tijela za razmiljanje, tzv. sjedeih
yoga-stavova, koji se prvnestveno koriste za ugodno vjebanje
pranajame i za mudre (vjebe izdrljivosti i koncentracije) asane
za vjebanje tijela imaju vrlo blagotvorno djelovanje na cijeli
organizam. Nijedna pohvala nije pretjerana ako valja opisati ovo
128 Yesudian Haich
udotvorno djelovanje poloaja tijela na ljudski organizam, kao i
njihovu ulogu u ouvanju ivotne snage i poboljanju zdravlja.
Istraivai yoge tek su nedavno rijeili tajnu indijskih asana na
medicinskoj osnovi uz suradnju najpoznatijih europskih znanst
venika u oblasti medicine.
Stara je teza fiziologije da zdravstveno stanje ljudskoga tijela
ovisi o stanju stanica i kvalitete staninog tkiva. Kako bi tkiva bila
zdrava, potrebni su sljedei uvjeti:
7. Redovno unoenje hrane i savren rad lijezda s unutranjim
izluivanjem (endokrinih lijezda);
2. Brzo i potpuno odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma;
3. Zdravo i besprijekorno funkcioniranje ivanog sustava.
Jasno je, dakle, da probavni sustav i krvotok moraju biti u
savrenom zdravstvenom stanju kako bi tkiva mogli pravilno
snabdijevati proteinima, eerima, mastima, solima i drugim va
nim sastojcima. Ispitajmo, dakle, kako asane djeluju na probavne
organe i organe krvotoka.
Promatrajmo ponajprije djelovanje asana na probavni sustav.
Proba vni organi, eludac, tanka crijeva, guteraa, jetra itd. nalaze
se u trbunoj upljini koju odozdo dri karika, a sa svih ostalih
strana snani miii. Majka Priroda se pobrinula za ove organe
da imaju redovnu i njenu masau disanjem i sputanjem oita
(dijafragme), to poboljava njihov rad. U jednoj minuti probavni
organi prime 14 do 15 automatskih masaa to je nuno za
odranje zdravlja.
YOGA + PORT 129
Kao to smo ve iznijeli u poglavlju o reguliranju disanja, nepr
irodan, civilizirani ovjek sa svojim gradskim ivotom ne umije
pravilno disati. To znai da mu se disanje degeneriralo, a trbuni
miii zakrljali u tolikoj mjeri da nedovoljna masaa probavnih
organa izaziva nedostatak eluane kiseline, poremeaja u pro
bavi i vrlo esto jake bolove u trbuhu. Samo vjebanje pranajame
nije dovoljno u osobe s loim disanjem i degeneriranim trbunim
miiima; takva osoba mora pribjei asanama kako bi u potpun
osti povratila zdravlje probavnih organa. Asane ovim organima
ne osiguravaju samo vanjsku masau, ve im omoguavaju i
jedinstvenu unutranju gimnastiku" koju ne moe zamijeniti
nikakav drugi sustav porta na svijetu i nikakvo drugo tjelesno
vjebanje.
Priznata je postavka medicine kako miii mogu sauvati svoju
snagu i gipkost samo u sluaju da su primorani na vrenje pokreta
skupljanja i opruanja. Od asana, Bhudangasana, Salabhasana,
Dhanurasana pripadaju najboljim vjebama za rastezanje trbunih
miia i skupljanje lenih miia. Yoga-Mudra, Pasimotana,
Padahastasana i Halasana, suprotno tome, skupljaju prednje
trbune miie, te rasteu lene miie. Vakrasana i Ardha-
Matsjendrasana dovode u pravilno funkcioniranje bone trbune
miie.
Ljepota vjebi yoge ponajbolje je vidljiva kod asana Uddijana
i Nauli. Iako pripadaju najteim asanama za izvoenje, ovladati
njima vrijedno je uloenog truda jer one oituju zapanjujue dje
lovanje ne samo na trbune miie, ve i na unutranje organe.
Prva od njih masira vanjske i unutranje miie okomito, a druga
130 Yesudian I Iaich YOGA + PORT 131

bono, sa strane. Jaina trbunih miia, meutim, nije vana samo sakupljati krv iz svih dijelova tijela, te, svladavajui silu tee, pro
zbog pravilne masae unutranjih organa, ve i za dranje tih voditi je iznova u srce. Ovaj rad uzbrdo" iznimno optereuje
organa na njihovom odgovarajuem mjestu u trbunoj upljini. slabe stijenke vena, te se zbog toga ljudi esto ale na proirene
Ti organi slobodno vise u trbunoj upljini ili su labavo spojeni sa vene". Krvnim je ilama potrebna vanjska pomo i vie nego
stranjom stijenkom trbune upljine. Zbog toga im je potrebna ostalim organima krvotoka. Ve tisuama godina prije ovoga
snana potpora s prednje strane kako bi se izbjeglo pomicanje tih doba mudraci su i uitelji Indije znali kako se krvne ile mogu
organa sa svojih odreenih mjesta, kao i izazivanje raznih potedjeti i osnaiti vjebama kao to su: Sirasana, Sarvangasana
poremeaja (sputenost trbuha, crijeva, bubrega, maternice itd.). i Viparita-Karani koje zbog obrnutog poloaja tijela omoguuju
Poloaji tijela u yogi ne odravaju, dakle, samo gipkost trbunih lak povratak krvi u srce. Svakodnevno smanjenje pritiska u vena
miia i organa u trbunoj upljini posredstvom njihove auto ma, koje mora potrajati nekoliko minuta, produava trajnost vena
matske masae, ve te organe i uvruju na mjestima koja su im ma u znaajnoj mjeri. Djelovanje je ovih asana vrijedno divljenja.
odreena. Kratak odmor, koji ove krvne ile dobijaju prilikom vjebanja spo
Budui da krvotok slui za prijenos pripremljenih hranjivih menutih asana, sasvim je dovoljan za regeneraciju vena.
sokova od probavnih organa do tkiva, dobro zdravstveno stanje Svakodnevnim vjebanjem ovih asana u trajanju od nekoliko
organa krvotoka od odluujue je vanosti. Najvaniji je organ minuta mogu se izlijeiti ak i proirene vene, to i ne zvui tako
krvotoka srce koje, kako je poznato, ima i najjau muskulaturu. I nevjerojatno ako samo pomislimo na sposobnost regeneracije
srani se mii moe uiniti otpornijim i snanijim pomou vjebi ljudskog organizma i to uz nezadrivu energiju, pod uvjetom da
yoge. Asane Uddijana i Nauli masiraju srce s donje strane pos dospije u zdrave ivotne uvjete. Pritom ne treba izostavljati iz vida
redstvom titranja dijafragme. Valja imati na umu i da se mii niti pravilnu ishranu staninog tkiva i unoenje kisika. U pogla
nalazi u besprijekornom stanju samo onda kada je izloen naiz vljima o disanju ve smo govorili o poveanju izmjene kisika u
mjeninim pritiscima. Budui da se srce nalazi u sredini prsnog organizmu, kao i o djelovanju gimnastike plua na produenje
koa (u mediastinumu) svako poveanje ili smanjenje pritiska ivota. Ovdje valja samo napomenuti kako se vjebanjem asana
nuno se odraava na srce. Asane Bhudangasana, Salabhasana miii prsnog koa jo vie osnauju, te djelovanje pranajame,
i Dhanurasana, kao i Sarvangasana, Viparita-Karani i Halasana u spojeno s djelovanjem asana, postaje jo vidljivijim. Vjeba
svojem prvom dijelu na srce vre naizmjenine pritiske, te tako Salabhasana pojam je savrene gimnastike plua, te se tako moe
na aktivan nain poboljavaju zdravlje organa za krvotok. nazvati i Pranajama-asana". Pri izvoenju Salabhasane zrak se
mora duboko udahnuti i drati pod visokim plunim tlakom
Od svih organa krvotoka vene su najslabije, iako moraju
132 Yesudian Haich
nekoliko sekundi do kraja vjebe. Sa dvije do tri Salabhasane dne
vno niti jedna pluna stanica, kao ni najmanja alveola u pluima
ne moe izbjei snanom ritmu disanja.
Asane osiguravaju proiavanje dinih puteva, te tako izvje
sni poloaji mogu dopunjavati pranajamu. U mnogim nas sluaje
vima tite od upale krajnika ili prehlade. Sarvangasana, Viparita-
Karani, Matsjasana, Divabandha, te Simhasana vrsna su pre
ventiva za suzbijanje upale krajnika u poetnom stadiju, a lijee i
prehladu.
Zdravlje staninog tkiva, kao i cijelog ljudskog organizma ne
ovisi samo o sustavnom i pravilnom unoenju hrane, ve - kako
smo to ve na poetku ovog poglavlja napomenuli - i o savrenom
funkcioniranju lijezda s unutranjim izluivanjem ili endokrinih
lijezda. Najvanije su endokrine lijezde u ljudskom organizmu
epifiza, hipofiza, titnjaa (tiroidna lijezda), nadbubrene, spolne
lijezde itd. Nepravilno ili nedovoljno luenje bilo koje od ovih
lijezda moe prouzrokovati najozbiljnije bolesti. Za odravanje
titnjae u dobrom zdravstvenom stanju posebno su pogodne
sljedee asane: Sarvangasana, Viparita-Karani, Matsjasana,
Divabandha i Simhamudra. Na hipofizu i epifizu Sarvangasana
ima odlino djelovanje, dok na spolne lijezde, izuzev
Sarvangasane, povoljno utjee Uddijana i Nauli.
Drugi je preduvjet zdravlja tkiva potpuno odstranjivanje
otpadnih tvari; ugljinog dioksida, mokrane kiseline, urina
(mokrae), ekskremenata (izmeta), znoja. Ako se ove otrovne tvari
zadre u organizmu iz bilo kojeg razloga due no to je potrebno,
mogu izazvati ozbiljna oboljenja. Uspjeno se mogu odstranjivati
YOGA + PORT 133
samo kada organi za probavu, disanje i odstranjivanje tekuine
besprijekorno funkcioniraju.
Ve sam spomenuo asane koje blagotvorno djeluju na disanje
i probavu. Za zdravlje bubrega povoljne su: Uddijana, Nauli,
Budangasana i Dhanurasana.
Trei je preduvjet zdravlja staninog tkiva savreno funkcio
niranje ivanog sustava.
Najvaniji je dio ivanog sustava mozak, potom snani splet
ivaca u kimenom stupu, kao i dvije linije ivaca u simpatikom
ivanom sustavu. Od mozga i kimene modine ivci se granaju
u sve dijelove tijela. Ova je mrea ivaca tako savrena da ne
postoji nijedan djeli tkiva u organizmu do kojeg ona ne bi dopi
rala. Ako se ivane veze poremete iz bilo kojeg razloga, niti
stanina tkiva nee dobro funkcionirati; ako ivane veze uope
ne funkcioniraju ili budu unitene, niti cijeli ivani sustav nee
dobro raditi. Ako se poremete ivci debelog crijeva, debelo cri
jevo vie nee pravilno funkcionirati, te u tom sluaju nastaje
opstipacija (zatvor, tvrda stolica) ili kronini katar crijeva. Kada
bismo presjekli jedan ivac lica ili ako je taj oteen, miii, koje
je taj ivac pokretao, nee se vie moi pokretati.
Sustav drevnih indijskih asana podjednako tako blagotvorno
djeluje na ivani sustav kao i na probavne organe, endokrine li
jezde i organe za odstranjivanje otpadnih tvari. Sirasana i
Viparita-Karani u ovom e smislu mozgu pruiti bogatiju krv, te
tako osigurati vie kisika za ivce koji pokreu pojedine organe
naih osjetila. U vezi s time, prilikom izvoenja yoga-vjebi pozor
nost se prvenstveno poklanja trbunim miiima i kraljenici.
134 Yesudian Haich YOGA + PORT 135

Jaanjem kraljenice i njezinih miia, istovremeno jaamo i ivce
koji prolaze kroz kimeni stup, zajedno sa ivcima simpatikog
ivanog sustava. Podjednako tako, druge asane osnauju ivce
prsnog koa, abdomena (donjeg dijela tijela), leda i bokova.
Opskrbljujui glavu i mozak svjeom krvlju, odgovarajue asane
poveavaju mentalne sposobnosti (pamenje, radni elan, elju za
stvaranjem), te pomau u samosavladivanju. Osobe koje ele vje
bati duhovnu yogu, Rada yogu, svoje e vjebe u skladu s time
zapoeti s Hatha yogom.
osloniti na vlastite snage. Postupaj ispravno, pa e i ivot biti pra
vedan prema tebi. - Budi umjeren u svim vidovima ivota, pa e
imati dug i zdrav ivot. Budi smiren poput jutarnjeg mira, s povje
renjem gledaj u budunost, kao to vjeruje u sutranji izlazak
sunca, na svijet gledaj vedrim mirom. Snaga, koja obdrava svi
jet, dri i tebe jer si njegov dio." Ovakvim mislima stvaramo vedru
atmosferu u nama i oko nas, te u tom trenutku moemo zapoeti
s vjebanjem.

Valja naglasiti kako asane slue samo zato da se tijelu i

miiima sauva snaga i zdravlje; za razvijanje snanih, atletskih
miia nisu pogodne. Tko eli, pored savrenog zdravlja, stei i
eline miie, i ovaj cilj moe postii putem, s europskog gledita,
sasvim no vili vjebi za miie iji je opis dat u jednom od slijedeih
poglavlja.
Potpuni opisi asana i upute za njihovo praktino izvoenje dati
su u jednom od narednih poglavlja. Ne zaboravimo, meutim,
kako vjebanje asana uvijek zahtijeva smireno duevno stanje.
Ako svoj rad zaponemo u dobrom raspoloenju i smirena duha,
ljekovite snage osloboene vjebanjem ne moramo troiti na neu
traliziranje negativnih duevnih stanja, ve odmah mogu razviti
svoje udesno umirujue djelovanje na nae ivce. U tu se svrhu,
prije vjebanja samih asana, zauzima poloaj za razmiljanje
(meditaciju). Uenik uvijek mora nastojati zaboraviti svoje pro
bleme i sve tekoe ivota jednostavnim skretanjem misli na via
moralna pravila Jame i Nijame.

Imaj povjerenja u svoju istinsku sutinu, pa e se uzmoi

 12. P R A N A J A M A I A S A N E

Tajna dugog ivota

Na osnovi praktinih opisa asana yoge i njihove usporedbe s

poglavljima o pranajami, nijednom ueniku yoge na Zapadu koji
je lien predrasuda, nee se initi nevjerojatnim da svatko moe
produiti svoj ivot posredstvom reguliranog disanja i drevnih
vjebi yoge.
U daljnjem emo izlaganju pruiti toan opis najvanijih vjebi
disanja i asana, opisat emo nain njihova izvoenja, te ukazati
itatelju na koristi koje iz njih proizlaze na psihu i tijelo. Nalik
svim ostalim tjelesnim vjebama, i vjebe Hatha yoge koriste samo
u onom sluaju kada se ispravno primjenjuju. Upravo kao to pli
vanje, boks, tranje, tenis i drugi portovi mogu biti tetni ako se
prekomjerno vjebaju ili ako se ne posveuje dovoljna panja pra
vilima zdravlja - na primjer, vjebanje na visokoj temperaturi s
punim elucem - na podjednak nain i nepravilno vjebanje Hatha
yoge moe biti vrlo opasno posebice zato to vjebe Hatha yoge
imaju snano djelovanje. Ako ih, meutim, izvodimo ispravno,
njihovo je blagotvorno djelovanje neizmjerno! S druge strane, ako
vjebe Hatha yoge vrimo nepromiljeno, te sebi dozvolimo da
odemo u krajnosti nepravilnom procjenom naih sadanjih
mogunosti, tetno djelovanje moe biti podjednako tako veliko.
Iskustvo je, meutim, pokazalo da, ukoliko pratimo i najmanju
reakciju organizma, uskoro moemo stei instinktivno osjeanje,
138 Yesudian Haich
koje nam vjebe koriste, a koje nam mogu natetiti; tada moemo
odabrati one vjebe koje su nam prijeko potrebne i koje e nam
ponajvie koristiti. Svatko tko je obolio od bolesti bubrega, plua,
srca, jetre i slinih bolesti ne bi smio vjebati bez upute odgova
rajueg strunog uitelja! Zdrav uenik nesumnjivo e umjeti pro
cijeniti, koje su mu vjebe korisne, a koje mora izbjegavati. U
sluaju navale krvi (kongestije, hyperaemiae) ili punog eluca, ne
smije se vjebati Viparita-Karani ili Sirasana, kao to u sluaju
akutno pokvarenog eluca ili katara u crijevima nije preporuljivo
vjebati Uddijana-Bandha ili Nauli. - Suprotno tome, kod cere
bralne anemije (modane slabokrvnosti), hemoroida ili proire
nih vena pribjei e se Sarvangasani, itd...
Zbog boljeg objanjenja na kraju se knjige nalazi Plan
praktinih vjebi", sastavljen na osnovi dugogodinjih iskustava.
Tko se bude pridravao ovoga plana, imat e od toga mnogo kori
sti. Najozbiljnije skreemo pozornost naim itateljima da se ne
zavaravaju prividnom jednostavnou poetnih vjebi. Nitko ne
bi smio pomisliti: Ah, ova mi je vjeba isuvie laka, odmah u
prijei na naredne vjebe!" jer bi zbog toga mogao zaaliti! Na
primjer, u istoj mjeri u kojoj vjebe s postepenim produavanjem
zadravanja daha mogu biti korisne, podjednako toliko mogu
prouzrokovati, ako bismo htjeli pretjerati, proirenje srca ili plua.
Tako je, na primjer, jedan uenik yoge u Indiji za poetak od
svoga uitelja dobio zadatak da izvri sedam potpunih yoga-
udaha, i to ujutro, u podne i naveer. Samo sedam vjebi nije mi
dovoljno", pomislio je uenik, zasigurno e imati vrlo slabo
djelovanje!" Kako bi ostvario to vei napredak, izveo je vjebu
YOGA + PORT 139
pedeset puta. Kao posljedica takve nerazboritosti tijekom nared
nog dana dobio je crveni osip na cijelom tijelu. Uitelj mu je objas
nio kako je njegovo naporno disanje isuvie brzo stalo istjerivati
iz krvi otpadne tvari, koje su se u njoj nakupile, te ih je u obliku
osipa izbacilo na koi. Nekoliko je dana imao povienu tempera
turu i bolan svrab, da bi zatim iznova nastupilo normalno stanje.
Od tada je isuvie marljivi uenik bio zadovoljan to napreduje
onim tempom koji mu je uitelj propisao! Samo oprezno, dakle,
strpljivo i u skladu s mudrim uputama! U tom sluaju ne mogu
nastati nikakvi poremeaji i slobodno emo uivati samo blago
dati Hatha yoge.
U spomenutom su planu vjebe sastavljene tako da nakon
jedne okrepljujue uvijek slijedi vjeba oputanja ili jaanja, ali i
smirivanja. Stoga se neupuenom poetniku na Zapadu pre
poruuje da se ovoga plana tono pridrava.
Vjebe je najbolje izvoditi rano ujutro ili naveer, prije veere.
Nikada s piinim elucem! Nije preporuljivo niti vjebati nepos
redno prije spavanja jer koliine kisika i prane, koje se upiju tije
kom pranajame, i okrepljujue asane imaju toliko osvjeavajue
djelovanje da je nakon njih teko zaspati.
 13. V J E B E D I S A N J A P R A N A J A M A

Vjebe disanja

Najvaniji je preduvjet za reguliranje disanja kontrola ritma.

Zbog toga uvijek moramo paziti da diemo u ritmu, tono ga
odbrojavajui. Za utvrivanje ritma indijski yogini uzimaju za
osnov otkucaje srca. Prije poetka vjebanja najbolje je opipati bilo
i utvrditi ritam otkucaja srca. Tako odreen ritam ili takt bit e
osnovom naeg odbrojavanja. Svaku vjebu disanja zapoinjemo
snanim izdisanjem.
Osnova je svih vjebi disanja potpuno yoga-disanje koje se
sastoji od tri dijela: trbunog, srednjeg i gornjeg disanja.

Trbuno disanje (SI. 6)

Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest

valja usmjeriti u predio pupka. Izdahom istovremeno uvlaimo i
prednju trbunu stijenku. Zatim, kroz nos polako udiemo, isto
vremeno oputajui dijafragmu i trbuh sve dok se ne ispupi usli
jed ega se donji dio plua ispunja zrakom. Izdisanje: to vie
uvui trbuh ime se zrak izbacuje iz plua kroz nos. Pri trbunom
disanju samo se donji dijelovi plua ispunjavaju zrakom, tako da
samo trbuh vri valno kretanje, dok prsni ko ostaje nepokretan.

Terapijsko djelovanje: Izuzetno olakanje za srce, smanjuje se

142 Yesudian Haich

visoki krvni tlak, potpomae se probava i regulira rad crijeva.

Trbuno disanje vri iznimnu unutranju masau svih trbunih
organa.

Srednje disanje (SI. 7)

Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest

usmjerimo na rebra. Nakon izdaha, polako udiemo kroz nos,
irei rebra na obje strane. Pri izdahu skupljamo rebra ime zrak
istjerujemo kroz nos. Kod srednjeg disanja srednji dio plua se
ispunja zrakom, dok trbuh i ramena ostaju nepokretni.
Terapijsko djelovanje: Smanjuje se pritisak na srce, osvjeava
krv za jetru, u, eludac, slezenu i bubrege.

Gornje disanje (SI. 8)

Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju.

Usmjerimo svijest na vrhove plua. Nakon izdaha, udiemo
polako podiui kljune kosti i ramena, te putajui da zrak ulazi
kroz nos i ispunja gornji dio plua. Pri izdahu polako sputamo
ramena i zrak istiskujemo iz plua kroz nos. Kod gornjeg disanja
trbuh i srednji dio grudi ostaju nepokretni.
Terapijsko djelovanje: - Jaaju se plune lijezde (hilusi) i
potpuno proiavaju vrhovi plua.
 YOGA + PORT 145

I. Potpuno yoga-disanje

O ljekovitom djelovanju potpunog yoga-disanja mogli bismo

napisati puno knjiga. Pluima i krvotokom itavo tijelo ispunja
svjeim kisikom i pranom. Nema potrebe nabrajati sve organe
tijela, od mozga do nonih prstiju, te podrobno objanjavati kako
i zato se svaki od ovih organa snai, pomlauje i ovruje putem
ovog disanja. Nema niti jednog jedinog, pa ni najmanjeg djelia
naeg tijela kojem ovo disanje ne bi koristilo. To vrijedi i za nau
psihu jer se itavo nae bie puni novom snagom. Duh nam stjee
mir, samopouzdanje i sigurnost. Yoga-disanje odstranjuje
neistoe iz krvi, poveava otpornost, podstie izmjenu tvari i
regenerira posebno sustav lijezda s unutranjim izluivanjem,
to pomlauje cijeli organizam. esta je pojava u kolama yoge
da uenici u poodmaklim godinama, nakon vjebanja od mjesec
ili dva, radosno izvjeuju o neoekivanom i naglom nestajanju
izvjesnih simptoma koje su smatrali znakovima starenja, te ih
ranije nisu niti spominjali jer nisu oekivah nikakvo poboljanje,
kao to je to sluaj s povlaenjem (recesijom) desni, poetkom dale
kovidnosti itd.

U Indiji, kao i na nekoliko sveuilinih poliklinika u Europi,

poznati lijenici eksperimentiraju s ritmikim, potpunim disanjem
yogina. U svim oblastima istraivanja postigli su zapanjujue
rezultate, posebno u sluajevima visokog krvnog tlaka i bolesti
srca. Lijenici, koji su vodili ove pokuse, bili su krajnje iznenaeni
neoekivanim rezultatima. U vie sluajeva bolesti srca, koje su
vrijedile za neizljeive, nastupilo je potpuno ozdravljenje, a u
146 Yesudian Haich
sluajevima u kojima se to nije postiglo, dolo je barem do trajnog
poboljanja.
Jednostavnim yoga-disanjem postignuto je da su bolesno
proirena srca postepeno vratila svoj priblino prvobitni oblik.
U veini su sluajeva bolesti srca samo posljedica funkcional
nih poremeaja drugih organa. Tako, na primjer, nepravilno funk
cioniranje titnjae i bubrega prouzrokuje veinu sranih
poremeaja. Postoje uistinu odlini lijekovi za srce, kao na primjer
digitalis. Ovi lijekovi, dodue, djeluju na srce, ali ne otklanjaju i
uzrok oboljenja. Potpuno yoga-disanje, primijenjeno s odgova
rajuim tretmanom psihe i asanama tijela, lijei organske
poremeaje koji su prouzrokovali odreeno srano oboljenje i,
kao posljedica toga, i samo srce iznova postaje zdravo. Njegovo
djelovanje, dakle, nadilazi djelovanje bilo koje terapije koja i uz
najbolje lijekove zahvaa samo srce. Specijalizacija je u medicin
skoj znanosti uvjetovala njezinu podjelu, te je tako terapeutika
postala samo nain lijeenja simptoma. Pritom se zaboravilo kako
je ljudsko tijelo nedjeljiva cjelina u kojoj neka mala lijezda esto
moe biti uzrokom oboljenja nekog organa u sasvim drugom
dijelu tijela.
Ako netko oboli na ui, pluima ili nekom drugom organu,
u njegovom se organizmu sve mijenja, od mozga sve do pig-
mentne stanice na koi; nije, dakle, vie isto kao u zdrave osobe.
Nikada ne oboli samo jedan organ, ali je mogue da ope bole
sno stanje kulminira u jednom organu. Cijeli je organizam, dakle,
bolestan, a ne samo jedan dio tijela. Neobino me iznenadio sluaj
jednog pacijenta kojeg su lijeili od visokog krvnog tlaka i bolesti
YOGA + PORT 147
srca, a koji se morao podvrgnuti najrazliitijim terapijama, kao to
su putanje krvi, razni kemijski medikamenti, itd. ali bez ikakvog
uspjeha jer ni glasovitom lijeniku nije palo na pamet da ispita
stopala i hod bolesnika. Bolesnik je ustvari patio od zaputenog
sluaja sputenih stopala. Imao je ravna stopala i uslijed toga sta
tika je cijelog njegovog tijela bila poremeena u tolikoj mjeri da
su oboljeli i ivani centri koji se granaju od kraljenice, dok je
srce, potpuno nemono podnosilo preoptereenje uzrokovano
neravnomjernim rasporedom tjelesne teine, takoer podleglo
oboljenju. Posljedice su bile visoki krvni tlak i poremeaj rada
srca. Vjebama yoge kosti stopala vraene su iznova u svoj
normalni poloaj, sustav kostiju u tijelu iznova je poeo nositi
njegovu teinu na normalan nain, prestalo je rasipanje snage,
kraljenica je iznova zauzela svoje normalno mjesto, ivci su
ozdravili, prestao je visoki krvi tlak i srce se, osloboeno preop-
tereenosti, brzo vratilo u normalno stanje.
Mogao bih navesti bezbroj slinih sluajeva udotvornog"
ozdravljenja pomou Hatha yoge. Ustvari, sva ta ozdravljenja
nimalo nisu udotvorna", ve su sasvim prirodna. Hatha yoga
ne lijei kemijskim preparatima, ve snagom prirode. Priroda je
sveobuhvatna, stvaralaka, dok je ovjek dijete prirode koje se ne
moe dijeliti i specijalizirati po dijelovima.
Tko misli logiki, moe shvatiti i narednu injenicu: ako vjebe
yoge, a prvenstveno yoga-disanje, imaju tako veliku ljekovitu
mo, kako tek veliko djelovanje moraju imati na ovjeka zdrave
psihe i zdravog tijela ako uvijek die prema pravilima yoga-
disanja! Takav je ovjek svakako potpuno zdrav, njega nikakva
148 Yesudian Haich
bolest ne moe zadesiti, on e izii na kraj sa svim ivotnim
nedaama i biti prava srea za sebe samog i svoju okolinu!
Potpuno yoga-disanje" osnova je svake daljnje vjebe za regu
liranje disanja. Vjebe disanja, koje slijede, samo su dopune i vari
jacije ove metode disanja. Blagotvorno je djelovanje potpunog
yoga-disanja neprocjenjivo. Ono stoga ne treba biti samo vjeba,
koju vrimo u odreeno vrijeme, ve naa stalna metoda disanja.
Nedostaci uope ne postoje, ve samo dobre strane i zato, kao
stalan nain disanja, dolazi u obzir podjednako za zdrave, kao i
za bolesne osobe. Ako se na takav nain disanja naviknemo, dola
zimo u posjed dubokog unutranjeg mira i savrene samokon-
trole koju nita ne moe naruiti. (Vidi teorijski dio)
Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju.
Usmjeravajui snagu svoje samosvijesti, vitalizirajmo cijeli trup,
neprekidno pratei valno kretanje udisanja i izdisanja, te tako
doivljavamo potpunu ravnoteu. Nakon izdaha, polako udiemo
kroz nos, brojei do osam ritmikih jedinica i skladno spajajui
donje, srednje i gornje disanje u povezano valno kretanje (Puraka).
Najprije izboimo trbuh, zatim irimo rebra i naposljetku diemo
kljune kosti. Samim time, prednja stijenka trbuha ve se pomalo
uvlai i zapoinjemo s izdisanjem (Reaka) kao kod udaha, tj.
ponajprije uvlaimo trbunu stijenku, zatim skupljamo rebra i na
kraju sputamo ramena i kljune kosti, dok polako isputamo zrak
kroz nos. Pri potpunom yoga-disanju cjelokupni mehanizam
disanja, drugim rijeima, donji, srednji i gornji dijelovi plua,
nalazi se ravnomjerno u kretanju. Izmeu udaha i izdaha zadra
vanje se daha moe uvesti onoliko dugo koliko nam to prija.
YOGA + PORT
Terapijsko djelovanje - Doivljaj dubokog mira. Potpuno pro
vjetravanje plua. Poveano opskrbljivanje krvotoka kisikom i
pranom, uravnoteenje pozitivnih i negativnih strujanja, smiri
vanje cjelokupnog ivanog sustava, reguliranje i usporavanje
rada srca, sniavanje visokog krvnog tlaka i podsticanje probave.
Psihiko djelovanje - Smirivanje cjelokupnog ivanog sustava
odraava se na nae psihiko stanje. Ispunja nas osjeajem mira,
uravnoteenosti i sigurnosti.
2. Kumbhaka
Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest
koncentriramo na srce. Kumbhaka ustvari nije nita drugo do pot
puno yoga-disanje, produeno samo za vrijeme zadravanja daha.
Udah kroz nos, dok izbrojimo 8 jedinica, kao kod potpunog yoga-
disanja (trbuno, srednje i gornje disanje), zadravamo dah 8 do
32 jedinice (poinjemo s 8 jedinica i svakog dana dodajemo po
jednu jedinicu, sve dok ne dostignemo 32 jedinice bez napora).
Nitko ne treba zadravati dah due od 32 jedinice, a zadravanje
. daha do 32 jedinice smije produavati samo onaj ije je srce bespri
jekorno. Ako pri poveavanju ritma osjetimo bilo kakvo napre
zanje srca, moramo ostati pri onom ritmu koji moemo postii
bez ikakvog naprezanja. - Izdah takoer kroz nos, za vrijeme 8
ritmikih jedinica, kao kod potpunog yoga-disanja.
Terapijsko djelovanje - Uravnoteenje pozitivnih i negativnih
strujanja, usporavanje rada srca i njegovo svjesno reguliranje,
150 Yesudian Haich
ukoliko je srani rad neravnomjeran, izuzetno smirivanje cijelog
ivanog sustava. Najdjelotvornija vjeba kojom moemo disci
plinirati ivani sustav i uiniti ga svjesnim.
Psihiko djelovanje - Poveava snagu volje.
3. Uddaji
Izvoenje - U stojeem, sjedeem ili leeem poloaju. Svijest stezanjem tako da zrak istjerujemo kroz nosnice u kratkoj i sna
usmjeriti na titnjau. Udiemo kroz nos za vrijeme osam jedinica,
kao i za potpuno yoga-disanje; zatim zadravamo dah
(Kumbhaka) takoer za vrijeme od osam jedinica. Izdiemo kao
i kod potpunog yoga-disanja, ah za vrijeme 16 jedinica, kroz usta,
tako da izgovaramo dug i otegnut glas ,,S", nalik zranoj konici,
sve dok zrak potpuno ne istisnemo iz plua. Zatim odmah
zapoinjemo novi udah i nastavljamo ciklus.
Terapijsko djelovanje - Indukcijom snanog pozitivnog stru
janja endokrine lijezde se iznimno podstiu na rad. Ova vjeba
ima osobito veliko djelovanje na nedovoljno aktivnu titnjau, te
time poveava funkcioniranje uma. Poveava niski krvni tlak.
Razdraljive osobe, ija je titnjaa sklona prevelikoj aktivnosti,
ili koje pate od povienog krvnog tlaka, ne smiju vjebati ovu
vjebu.
Psihiko djelovanje - Poveanje duhovne svjeine.
YOGA + PORT 151
4. Kapalabhati
Izvoenje - U stojeem ih sjedeem poloaju. Svijest
usredsreujemo na unutranjost nosa, posebice pazei na istou
dinih puteva. Kao i vjebe pranajame, i ova vjeba zapoinje izdi-
sanjem. Budui cijeli ritam vjebe dolazi do izraaja tijekom izdi-
sanja, te njezin glavni dio pretpostavlja Reaka, ne izdiemo laga
nim skupljanjem trbunih miia, ve njihovim naglim i brzim
noj struji nalik mjehovima. Nakon ovog brzog izdaha ne zasta-
jemo ni za trenutak, ve odmah oputamo trbune miie, to isto
vremeno zrakom polako ispunja donji i srednji dio plua. Nije od
osobite vanosti da li se i gornji dio plua ispunja zrakom jer je
ustvari rije o pranajami dijafragme. Ovi nagli izdasi, nalik radu
mjehova, moraju se vriti u brzom slijedu, snanim stezanjem
trbunih miia; udah mora biti lagan.
Terapijsko djelovanje - Kapalabhati je jedna od najboljih gim
nastika za plua koja izvrsno proiuje i osnauje prolaze za zrak
u nosu, jaa lijezde u nosu, pod tlakom izbacuje bacile koji se
lako skupljaju u nazalnim prolazima, te uvruje gornje dine
puteve. Stalnim vjebanjem Kapalabhatija, osobe koje povremeno
ipak zapadaju u nezdravu i vrlo opasnu naviku disanja na usta,
poinju neprestance disati kroz nos. Druga je ljekovita osobina
Kapalabhatija to tijelo postaje poletnije nakon 3 do 5 serija, dok
ivani splet, nazvan plexus Solaris, osnauje i ispunja se novom
ivotnom snagom.
Psihiko djelovanje - Poveanje sposobnosti koncentracije.
152 Yesudian Haich
Varijanta: Kapalabhati kroz svaku nosnicu
Posta vi vi kaiprst desne ruke na sredinu ela, te zatvorivi
lijevu nosnicu srednjim prstom, izvodimo Kapalabhati naglim i
snanim izdisanjem kroz desnu nosnicu. Udah se uvijek vri kroz
obje nosnice. Zatim, zatvarajui desnu nosnicu palcem, izvodimo
Kapalabhati kroz lijevu nosnicu. Dakle, rije je o Kapalabhatiju
kroz lijevu i desnu nosnicu naizmjence. Ova je vjeba od velike
koristi u sluaju da dini putevi u nosnicama nisu u podjednakoj
mjeri isti.
5. Sukh Purvak - Ugodna Pranajama
Izvoenje - U Padmasani (Poloaj lotosa"). Desni kaiprst
poloimo na sredinu ela, izmeu obrva. Nakon snanog izdaha,
zatvaramo desnu nosnicu desnim palcem, te vrimo udah kroz
lijevu nosnicu tijekom etiri jedinice. Nakon zadravanja daha
tijekom 16 jedinica, otputamo desnu nosnicu, postavljamo sred
nji prst na lijevu nosnicu, te izdiemo kroz desnu nosnicu tijekom
8 ritmikih jedinica (=otkucaja vlastitog srca). Prsti ostaju u istom
poloaju. Nakon udaha kroz desnu nosnicu tijekom 4 jedinice i
zadravanja daha 16 jedinica, zatvaramo desnu nosnicu i izdiemo
kroz lijevu tijekom 8 jedinica.
Potom, s prstima u istom poloaju, ponavljamo cijeli ciklus;
udah kroz lijevu nosnicu tijekom 4 jedinice, zadravanje daha tije
kom 16 jedinica, izdah kroz desnu nosnicu tijekom 8 jedinica itd.
YOGA + PORT 153
Terapijsko djelovanje - Pozitivna i negativna strujanja dovode
se u stabilnu ravnoteu. Ovu vjebu valja izvoditi vrlo oprezno,
te je nikada ne ponavljati vie od tri puta! Osobe slabih plua treba
da vjebaju, namjesto ritmom 4-16-8, u ritmu 8-8-8 ili valja brojati
samo do 8 jedinica bez zadravanja daha.
Psihiko djelovanje - Iznimno snano. Znaajno poveanje
mentalnih funkcija i duhovne snage. Jedna od najvanijih vjebi
za olakanje duhovne yoge (Rada yoge) za postignue stanja
samospoznaje.
6. Bhastrika
Bhastrika znai mijeh - rad plua usporeuje se s radom
kovakih mijehova.
Izvoenje - Sjedei u Padmasani ili Sidhasani, snano i brzo
udahnemo i izdahnemo deset puta, nakon ega duboko udah
nemo, zadravajui dah 7-14 jedinica. Polako izdahnemo. Sve ovo
valja ponoviti tri puta. Ovu vjebu valja izvoditi oprezno, instink
tivno prekidajui s vjebanjem na najmanji znak naprezanja.
Zapadanje u krajnosti moe biti samo tetno, ali u sluaju da se
ne pretjera, ovo je jedna od vjebi s najjaim proiavajuim dje
lovanjem. Postoji i varijanta Bhastrike u kojoj koristimo samo
jednu nosnicu.
Terapijsko djelovanje - Budui da vjeba posjeduje vrlo snano
djelovanje, s Bhastrikom se ne smije pretjerivati. Otklanja upale
nosa i grla u kroninoj prehladi, uklanja sluz i u blagoj primjeni
154 Yesudian Haich
moe izlijeiti i astmu. Dobra je za hladna stopala, posebice zimi
jer ne poveava samo toplinu eluca, ve i cijelog tijela.
Neke su od ovih vjebi modificirane kako bi odgovarale ueni
cima u Europi.
7. Proiavajue disanje
Izvoenje - U stojeem poloaju, rairenih nogu, polako
udiemo kroz nos kao kod potpunog yoga-disanja. Kada se plua
u potpunosti ispune zrakom, odmah se poinje s izdisanjem na
naredni nain: usne se vrsto pripijaju uz zube, ostavljajui
izmeu njih samo jedan mah, uski otvor. Kroz taj uski otvor istis
kujemo zrak kratkim i isprekidanim pokretima. Zamislimo da
nam usne uope nisu otvorene i da je potreban veliki napor
trbunih, dijafragmatskih i porebrenih miia za istiskivanje zraka
kroz taj uski otvor. Ako zrak izdahnemo lako i bez napora, vjeba
nee imati nikakve koristi.
Terapijsko djelovanje - Toksini, nakupljeni u krvi, odstranjuju
se, svladavaju se kronina oboljenja, te se cijeli imunitet poveava.
Neisti zrak, koji smo udahnuli u loe provjetrenim prostorijama
(kino, kazalite ili neko prijevozno sredstvo) isti se iz plua i krvi.
Glavobolja, prehlada i influenca (gripa) brzo se lijee. U vrijeme
epidemija ova je vjeba nezamjenjiva jer spreava infektivna obo
ljenja. U takvim se sluajevima preporuuje njezino vjebanje pet
puta sa po tri ponavljanja. U sluajevima trovanja plinom ili
drugim otrovima vjeba je pravi lijek!
YOGA + PORT 155
Psihiko djelovanje - Poveava samopouzdanje, otklanja hipo-
hondriju.
8. Disanje za jaanje ivaca
Izvoenje - U stojeem poloaju, rairenih nogu, nakon izdaha
polako udiemo i istovremeno diemo obje ruke ispred sebe, sa
dlanovima okrenutim prema gore, do visine ramena. Zatim
stiemo ake i, jo uvijek zadravajui dah, brzo ih privlaimo k
sebi do ramena, zatim iznova ispruamo ruke, opet ih brzo
vraamo natrag i istu radnju ponavljamo jo jednom. Pri izdahu
olabavljujemo ruke, doputajui da se spuste niz tijelo i odmaraju
dok smo pognuti prema naprijed. - Vjeba koristi samo ako ruke
ispruujemo prema naprijed kao da savladavamo neki veliki
otpor. Svaki puta ruke moramo gurati prema naprijed polako i s
velikim naporom, tako da doista podrhtavaju od naprezanja.
Osobe kojima je teko da tri puta ispruuju ruke sa zadranim
disanjem, neka to uine samo dva puta.
Terapijsko djelovanje - Poveava otpornost ivanog sustava,
dobro sredstvo za nervozno podrhtavanje ruku i glave.
Psihiko djelovanje - Poveava sigurnost u nastupu i psihike
sposobnosti. Osjeamo se dorasli svakoj situaciji.
156 Yesudian Haich
9. H a " disanje u stojeem poloaju
Izvoenje - U raskoraenom stavu udiemo kao i kod potpu
nog yoga-disanja. Dok udiemo, polako podiemo ruke do iznad
glave, zadravamo dah nekoliko sekundi, a zatim, naglo se savi
jajui prema naprijed, oputamo ruke ispred sebe u visei poloaj,
te istovremeno snano izdahnemo kroz usta stvarajui zvuk Ha".
Kod izdaha zvuk H a " ne stvara grlo s glasnicama, ve brza struja
izdahnutog zraka. Zatim, polako udiui, ispravljamo se iznova
u stav s rukama iznad glave, da bi potom opustili ruke polako
izdiui kroz nos.
Terapijsko djelovanje - Osvjeavanje krvotoka, temeljito
proiavanje dinih organa, suzbijanje zimogroznosti.
Psihiko djelovanje - Osjeanje proienosti. U nekoj munoj
okolini kao da se ta neista atmosfera za nas lijepi, te ak i kada
napustimo tu okolinu, izaziva u nama depresiju i gaenje. U tak
vim sluajevima H a " disanje uspjeno nas oslobaa duhovne
neisti, te brzo uklanja muni psihiki pritisak. Za policajce, detek
tive, psihijatre ili psihoanalitiare, kao i za sve one koji po slu
benoj dunosti dolaze u dodir s umno poremeenim ili delik-
ventnim osobama, ova je vjeba prava blagodat jer osigurava
njihovo duevno zdravlje i otpornost na negativne utjecaje.
YOGA + PORT 157
10. H a " disanje u leeem poloaju
Izvoenje - Leei na leima, udiemo kao kod potpunog
yoga-disanja, te istovremeno polako diemo ruke sve dok ne dou
do poda iznad glave. Nekoliko sekundi zadravamo dah, zatim
brzo diemo noge, hitro savijajui koljena, obuhvaamo ih
rukama, pritiemo bedra na trbuh, te istovremeno izdahujemo
naglo kroz usta sa H a " zvukom. Nakon odmora od nekoliko
sekundi poinjemo polagano udisanje, diui ruke preko glave.
Istovremeno ispruujemo noge prema gore, te ih polako sputamo
na pod. Zatim, nakon pauze od nekoliko sekundi, polako izdiemo
kroz nos, dok ruke sputamo pored tijela. Na kraju, odmaramo
se uz potpunu relaksaciju.
Terapijsko djelovanje - Slino kao i kod H a " disanja u
stojeem poloaju.
11. Sedam malih vjebi pranajame
1.
Izvoenje - U raskoraenom stavu, dok polako udiemo,
diemo ruke sve dok se dlanovi ne sastave iznad glave.
Zadravamo dah 7-12 sekundi, a zatim, istovremeno s izdisanjem,
polako sputamo ruke s dlanovima okrenutim prema dolje.
Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem.
158 Yesudian Haich
2.
Izvoenje - U raskoraenom poloaju udiemo kao kod pot
punog yoga-disanja, s naprijed ispruenim rukama u visini
ramena i dlanovima okrenutim prema dolje. Dok zadravamo
dah, zabacujemo ruke brzim i ritmikim pokretom unatrag i to
je vie mogue, zatim ponovno prema naprijed, pa natrag ili sa
strane i tako 3-5 puta. Zatim snano izdahujemo kroz usta, polako
sputajui ruke. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem. poloaj. Ovo ponavljamo 3-5 puta, a zatim snano izdahujemo na
3.
Izvoenje - U raskoraenom stavu, dok polako udiemo kao
kod potpunog yoga-disanja, diemo ruke ispred sebe u visinu
ramena s dlanovima okrenutim unutra. Dok zadravamo dah,
brzo zabacujemo ruke prema gore poput krila vjetrenjae, una
zad i ponovno u krug tri puta; zatim, isto to izvodimo u suprot
nom pravcu, tj. prema dolje, unatrag i u krug. Izdisanje vrimo
snano kroz usta dok sputamo ruke. Vjebu zavravamo
proiavajuim disanjem.
4.
Izvoenje - Legnemo licem okrenutim prema podu, te dlanove
poloimo na pod tako da nam dou ispod ramena s prstima okre
nutim prema naprijed. Nakon punog udaha zadravamo dah i za
to se vrijeme polako izdiemo, drei tijelo ravno na taj nain da
se oslanja samo na dlanove i palce nogu. Polako sputamo tijelo
na pod i ovu vjebu ponavljamo 3-5 puta. Izdisanje vrimo snano
kroz usta. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem. uvuemo u jednom neprekidnom udahu, uvlaimo ga u kratkim
YOGA + PORT
5.
Izvoenje - Stanemo uspravno licem okrenuti prema zidu, te
dlanove polaemo na zid u visini ramena, potpuno ispruivi
ruke. Nakon potpunog yoga-udaha, zadravamo dah i potpuno
opruenog tijela naginjemo se prema naprijed, savijanjem ruku u
laktovima, sve dok elom ne dodirnemo zid; zatim, napreui svu
svoju snagu, potpuno ispruenog tijela, vraamo se u poetni
usta. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem.
6.
Izvoenje - Stanemo podboeni u raskoraeni stav, uspravni
poput strijele. Nakon potpunog yoga-udaha, kratko zadravamo
dah, a zatim se polako savijamo prema naprijed, izdiui kroz nos
dok se saginjemo. Dok polako udiemo, ponovno se ispravljamo;
zatim, nakon kratkog zadravanja daha, izdiemo savijajui se
prema natrag. Kada ponovno udiemo, uspravljamo se u poetni
poloaj. Zatim radimo to isto, savijajui se u desno i ponovno se
uspravljamo. Prilikom izdaha savijamo se na lijevu stranu, a zatim
se uspravljamo dok vrimo udah. Zatim, nakon kratkog zadra
vanja daha, mirno izdiemo kroz nos, istovremeno oputajui
ruke niz tijelo. Vjebu zavravamo proiavajuim disanjem.
7.
Izvoenje - U raskoraenom stavu ili sjedei u poloaju
Padmasana, izvrimo potpuno yoga-disanje, ali namjesto da zrak
160 Yesudian Haich
isprekidanim udasima, kao da uvlaimo neki miris, sve dok se
plua potpuno ne ispune. Zadravamo dah 7-12 sekundi, a zatim
polako i mirno izdiemo kroz nos. Vjebu zavravamo pro-
iavajuim disanjem.
Vjebe disanja pranajame imaju bezbroj drugih varijanti ah za
one, koji ele vjebati Hatha yogu zbog odranja svoga zdravlja,
posve je dovoljno da vjebaju vjebe koje su ovdje navedene,
mijenjajui ih prema planu vjebanja koji se nalazi na kraju knjige.
Ostale su vjebe namijenjene samo onima iji je jedini cilj u ivotu
da postanu Hatha yogini. Takve osobe bezuvjetno moraju imati i
gurua (uitelja) koji e ih savjetovati i pomagati u njihovim nasto
janjima. U ovoj sam knjizi iznio vjebe koje mogu vjebati ak i
poetnici bez ikakve opasnosti. Oni, koji nadidu taj stupanj, sva
kako e osjetiti potrebu da potrae odgovarajueg uitelja. Isto
vrijedi i za asane. ak i za Hatha yogine, koji su dostigli najvii
stupanj, ovdje su iznijete vjebe najvanije, osnovne vjebe za sva
kodnevno vjebanje. Mnogobrojne ostale vjebe, koje ovdje ne
moemo izloiti zbog ogranienog prostora, koriste se za razvi
janje sposobnosti za koje se ljudi na Zapadu uglavno ne zanimaju.
Ako se, pak, nade i takva osoba, sigurno e dospjeti do uitelja,
posveenog ovom nauku jer Ako je ela (uenik) spreman, guru
(uitelj) je ovdje."
14. A S A N E - P O L O A J I T I J E L A
Pravilno vjebanje asana yoge nerazdvojno je povezano sa
suradnjom nae psihe - s usmjeravanjem svijesti - i ispravno pri
mijenjenim vjebama disanja pranajama. Ako se tono pridra
vamo datih uputa, postii emo izvrsne rezultate. Ako, meutim,
vjebamo neredovito, diemo nepravilno i psihiki se ne uivlja-
vamo u ono to radimo, ne moemo se nadati nikakvom uspjehu.
Ne zaboravimo: iako vjebe Hatha yoge imaju fizioloko djelo
vanje, njihova je svrha prvenstveno koritenje uzajamnog djelo
vanja psihe i djela. Kako bi se povealo psihiko djelovanje, veinu
je vjebi preporuljivo vjebati zatvorenih oiju.
Vjebe Hatha yoge valja izvoditi na tvrdom podu, a ne mekom,
elastinom leaju. Indijci vjebaju na maloj prostirci ili sagu koje
nitko drugi ne smije koristiti. Vjebe zapoinju meditacijom i poni
ranjem u samoga sebe.
1. Padmasana - stav lotosa (SI. 9 i 10)
Izvoenje - Sjednemo na pod, desno stopalo poloimo na lijevo
bedro, a lijevo stopalo preko desnog na desno bedro. Ako stopalo
vie pribliimo trbuhu, utoliko emo lake izvesti ovu vjebu!
Lotosov je cvijet u Indiji simbol duhovne istoe i potpuno raz
vijene samosvijesti. Upravo kao to lotosov cvijet pliva na vodi u
svojoj nepomuenoj, netaknutoj snjenoj bjelini, tako lebdi i ista
162 Yesudian Haich

psiha yogina, nedotaknuta tjelesnim strastima, ponad nasrtaja

niih tjelesnih nagona. Ovaj se stav moe usporediti sa savrenom
ravnoteom i izdvojenou lotosovog cvijeta. Potpuna simetrija
naega tijela poveava sklad u rasporeivanju snaga. Ovaj stav
tijela uva ravnoteu naih pozitivnih i negativnih strujanja, te,
uz sudjelovanje vjebi disanja, poveava i usmjerava njihovo dje
lovanje. Padmasana je najpogodniji stav za vjebe disanja koje
izvodimo u sjedeem poloaju. Svijest usmjeravamo na srce, rav
nomjerno diui, nepomini, ne doputajui svojim mislima da
slobodno lete, ve ih prisiljavamo da se povinuju naoj volji. Na
taj nain svjesno pribiremo ogromne koliine stvaralake energije.
Djelovanje se moe usporediti s neizmjernom snagom neke rijeke
koja se odjednom zaustavlja branom. U vodi koja se skuplja,
poiva ogromna snaga. Upravo svojom prividnom neaktivnou
i discipliniranjem svojih misli yogin ukrouje i zadrava stva
ralaku energiju koja struji prema van. Time to ne mislimo, ne
govorimo i ne djelujemo, sabiremo ogromnu pozitivnu snagu.

Terapijsko djelovanje - Psihika i tjelesna stabilnost i ope

smirenje ivanog sustava. Djelovanje je razliito u ovisnosti o
vjebama disanja koje vjebamo u stavu lotosa.

2. Sidhasana - stav za meditaciju

Izvoenje - Sjednemo na pod, prekrstimo noge i, zatim desno

stopalo poloimo na lijevo bedro. Osobe, kojima je Padmasana
isuvie teka, neka vjebaju Sidhasanu. Ovaj je stav pogodan za
 YOGA + SPORT 165

psihiko samoponiranje i samoudubljivanje (koncentraciju).

Terapijsko djelovanje - Isto kao i kod Padmasane.

3. Yoga-Mudra (Si 11,12,13)

Mudra" na sanskrtu znai simbol", primjer". Ova je vjeba

simbol yoge! Vrei je doivljavamo bezlinost.
Izvoenje - Sjednemo u stav lotosa prekrtenih nogu ili sjed
nemo na pete. U stavu lotosa pritiskujemo obje pete na donji dio
trbuha, te izvrimo yoga-udah. Pri izdisanju polako se naginjemo
naprijed sve dok elom ne dotaknemo pod; ruke se nalaze una
zad, na leima na taj nain da prstima lijeve ruke obuhvatimo
zglob desne. U ovom poloaju ostajemo toliko dugo koliko bez
disanja moemo izdrati. Zatim, dok polako udiemo, postepeno
se ispravljamo i vjebu zavravamo laganim izdisanjem.
Terapijsko djelovanje - Ova vjeba iznova dovodi na svoje mje
sto organe trbune uljine koji su se pomaknuli sa svoga mjesta
uslijed lijenosti crijeva i poremeaja u ivcima eluca i crijeva, to
se postie vanjskom i unutranjom miinom masaom i intra-
abdominalnim pritiskom. Yoga-Mudra stvara snane trbune
miie i jaa ivce bokova. Psihiko je djelovanje iznimno veliko.
Tko je sklon gordosti, ova e mu vjeba iznimno koristiti. Gord ost
nestaje, a ovjek ui prave vrijednosti u sebi.
166 Yesudian Haich

4. Supta-Vadrasana (SI. 14,15)

Izvoenje - Kleknuvi na pod rastavljenih stopala, sputamo

tijelo sve dok ne sjednemo na pod izmeu peta. Zatim, pomou
ruku i laktova sputamo trup sve dok nam potiljak ne dospije na
pod. Stavljamo ruke iza glave, diemo bez napora i u tom poloaju
ostajemo sve dotle, dokle moemo izdrati bez veeg napora.
Svijest usmjeravamo u solarni pleksus, tzv. sunani splet.
Terapijsko djelovanje - Ova vjeba izaziva opu napetost nogu,
posebno koljena i bedara, a okreljujue djeluje i na ivce pod
koom. Sitne krvne ilice se osvjeavaju, a rad se pora posebno
pojaava. Otrim savijanjem nogu i ruku, krtovotok se u njima
usporava i krv je primorana ii u truplo sve do glavnih ivanih
centara, tj. do glavnog centra snage, do pleksusa solarisa
(sunanog spleta"). Ova vjeba podstie i obnavlja u velikoj mjeri,
te odlino djeluje na osobe tromog ivanog sustava i nedovoljno
aktivnih lijezda. Izrazito osjetljive osobe ovu vjebu mogu vje
bati samo vrlo kratko vrijeme i vrlo oprezno.

5. Ardha-Matsjendrasana (SI. 16,17)

Ova je vjeba jedinstvena u svojoj vrsti. Vjerojatno je jedina na

svijetu koja jaa kraljenicu posredstvom savijanja ulijevo i ude
sno. Naziv je dobila po yoginu Bagawan Matsyendri. Budui je
originalna vjeba vrlo teka, u Hatha yogu je preuzeta pod nazi
vom Ardha" (polu-) - Matsjendrasana. Ova vjeba i poetnicima
 YOGA + PORT 169

priinja izvjesne potekoe. Zbog toga je Srimat Kuvalayananda,

ravnatelj Instituta za istraivanje yoge u Lonavli dao poje
dnostavljenu verziju pod nazivom Vakrasana, stav savijanja"
koja pokazuje gotovo isto djelovanje. Razmotrimo ponajprije
vjebu Ardha-Matsjendrasana.
Izvoenje - Desnu petu poloimo na lijevo bedro. Lijeva noga
poiva vodoravno na podu. Zatim prebacujemo lijevo stopalo
preko desnog bedra, stavljajui taban na pod. Grudi okreemo u
lijevu stranu, desnu ruku polaemo ispred lijevog koljena, koje
stoji uspravno, dok desnom akom obuhvaamo lijevi lanak noge
ili stopalo. Zatim polako savijamo leda ulijevo, okreui i glavu
u istu stranu. Lijevu ruku poloimo to vie unazad i na leda, a
lijevom akom obuhvaamo lijevo koljeno. Svijest usmjeravamo
u kimeni stup punom snagom i, iako su nam plua u prilinoj
mjeri pritisnuta, diemo ritmiki. U ovom poloaju ostajemo sve
dok nagonski ne osjetimo da nam je dovoljno. Nakon toga, mije
njamo poloaj stopala i nogu, te izvodimo cijelu vjebu u suprotnu
stranu.
Terapijsko djelovanje - Kako je ve spomenuto, savreno zdra
vlje kraljenice moemo sauvati samo ako je pokreemo u svim
moguim pravcima. Kimeni stup se moe savijati u est pravaca:
naprijed, nazad, lijevo i desno i sa savijanjem na lijevu i desnu
stranu. Sarvangasana, Halasana, Pasimotana i Yoga-Mudra jaaju
kraljenicu savijanjem prema naprijed, dok Matsjendrasana,
Bhudangasana, Salabhasana i Dhanurasana jaaju savijanjem
unazad. Ardha-Matsjendrasana ili Vakrasana jedina je vjeba u
kojoj se kraljenica savija u lijevo i desno.
170 Yesudian Haich
Ova asana odstranjuje krivljenje kraljenice i povoljno djeluje
na cijeli ivani sustav, jetru, pankreas, slezenu, crijeva i bubrege.
Zajedno s Bhudangasanom ova se asana moe smatrati uvarem
bubrega. Priljev krvi u kraljenjake i ivce, koji se granaju od
kraljenice, poveava se do maksimuma, te se na taj nain vri lje ljena tako da lijeva nadlaktica pritie desno koljeno unatrag.
kovito i pomlaujue djelovanje na cjelokupni organizam. Jedna
od najkorisnijih vjebi!
Laki oblik ove asane prikazan je na SI. 12. U ovom se stavu
kraljenica dri uspravno, bez ikakvog savijanja. Diemo potpu
nim yoga-disanjem. Svijest usredsredujemo na kimeni stup.
Terapijsko djelovanje - Samopouzdanje, odlunost i ustrajnost.
6. Vakrasana I i II - Stav savijanja (SI. 19)
I. Nain. Izvoenje - Sjednemo na pod s nogama ispruenim
ispred sebe. Povlaei desnu nogu k sebi na taj nain da bedro i
koljeno vrsto pritiskuju trbuh i grudi, desno stopalo prebacu
jemo preko lijevog, te taban desnog stopala polaemo na pod uz
lijevo bedro. Obje ake poloimo ravno na pod s prstima
okrenutim u stranu. Svijest odvodimo u kraljenicu, te nastojimo
doivjeti osjeaj ravnotee i samopouzdanja. Nakon tri potpuna
yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vjebu.
Terapijsko djelovanje - uspostavlja se ravnotea pozitivnih i
negativnih struja.
YOGA + PORT 17!
II. Nain. Izvoenje - Stav je isti kao i za prvi nain, tj. desna
noga je povuena i prebaena preko lijeve. Cijela kraljenica
zajedno s glavom okree se to je mogue vie u desno. Desnu
ruku ispruujemo iza lea, a lijevu stavljamo ispred desnog ko
Koncentriramo se na kraljenicu. Nakon tri potpuna yoga-disanja,
mijenjamo stopala i ponavljamo vjebu.
Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Ardha-Matsjendrasane,
ali blae.
7. Matsjasana - stav ribe (SI. 20)
Izvoenje - Iz Padmasane, pomou laktova, sputamo trup
unatrag sve dok tjemenom ne dospijemo do poda; grudi su
izboene u luku uvis. Rukama obuhvaamo palce na nogama.
Diemo lako i izbjegavamo i najmanju napregnutost. Svijest
usmjeravamo u titnjau.
Terapijsko djelovanje - Odstranjuje svaku ukoenost vrata, dok
zatezanje u suprotnom pravcu izaziva rad svih vratnih miia.
Leni miii se steu, a grudni i trbuni se rasteu, to omoguuje
redovito disanje tijekom izvoenja vjebe. Savijen poloaj glave
unatrag izaziva brzo priljevanje krvi u sve dijelove vrata. Krv, koja
dolazi iz srca, susrevi se sa snanom preprekom, skuplja se u
vratu i potpuno proiava titnjau, krajnike i adenoide. Ova je
vjeba odlino sredstvo protiv prehlade i gnojnih krajnika.
172 Yesudian Haich

8. Pasimotana (SI. 21)

Izvoenje - Leei isprueni na podu, na leima, diemo ruke

i istovremeno duboko udiemo sve dok nam ruke ne dospiju do
poda iza glave. Zatim, dok polako izdiemo, lagano se usprav
ljamo u sjedei poloaj, savijajui se prema naprijed sve dok
prstima ne dotaknemo none palce ili obuhvatimo glenjeve.
Koljena moraju ostati potpuno ispruena. Potom sputamo glavu
sve dok ne dodirne koljena, a laktovi pod. Tijekom sljedeeg dubo
kog udaha uspravljamo se i lagano ponovno prelazimo u leei
stav s rukama oputenim uz tijelo. Izdahujemo polako i potpuno
se oputamo. Svijest je usredsreena na pleksus Solaris (sunani
splet").
Terapijsko djelovanje - Ovo je odlina vjeba za trbune organe
i po svojem se djelovanju s njome moe usporediti samo Halasana.
Psoas major i minor i oba recti neobino se uspjeno jaaju ovom
asanom jer se potpuno skupljaju i tako ostaju tijekom cijele asane.
Na ivce u predjelu krine kosti ovaj stav takoer ima vrlo snano
djelovanje. Funkciju organa donjih ekstremiteta, bokova i karlice
kontroliraju ivani splet lumbo sacralis i jo dva manja plexi.
Pasimotana istee i jaa ove ivce, dok istovremeno spreava
funkcionalne poremeaje trbuha, jetre, slezene, bubrega i crijeva.
Kao preventiva protiv tvrde stolice i katara u crijevima ova je
vjeba od neprocjenjive vrijednosti. Lijei gubitak apetita i nedo
voljnu aktivnost jetre i bubrega. Prema nalazima lijenika u
Institutu za istraivanje yoge u Lonavli, razvoj uljeva i eerne
bolesti (dijabetesa) bio je zaustavljen, te su ove bolesti ak i
 YOGA + PORT 175

izlijeene. Ova vjeba, kada se ponavlja, vrlo je djelotvorno

sredstvo za skidanje naslaga sa trbuha. Naprezanja miia bokova
razvijaju dobro graene, skladne i vitke kukove. Spolni organi,
rektum (debelo crijevo), prostata (predstojna lijezda), uterus
(maternica) i mokrani mjehur, zajedno sa svojim ivcima, obilno
se snabdijevaju krvlju, te im se stanje znatno poboljava. Kimeni
stup postaje gipkiji. - Poetnicima, posebno mukarcima, ova e
se vjeba initi tekom. Marljivim e vjebanjem ak i najkrua
kraljenica postati gipkom i savitljivom. Zahvaljujui njezinom
viestrukom djelovanju i besprimjernoj gimnastici trbunih miia
nazvana je i izvorom ivotne snage" yogina.

9. Padahastasana - stav rode (SI. 22)

Izvoenje - Isto kao i Pasimotana, samo u stojeem poloaju.

Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Pasimotane, ali je u ovom
poloaju krv primorana strujati u veim koliinama u glavu, te je
stoga djelovanje na mozak poveano.

10. Uddijana-Bandha - uvlaenje trbuha (SI. 24,25,26)

Uddijana znai uspon", uzlijetanje", a Bandha - skupljanje",

prepreka".
Izvoenje - U raskoraenom stavu, lako pognuti prema napri
jed, drimo ruke ispruene sa akama na lako savijenim bedrima.
176 Yesudian Haich
Nakon potpunog yoga-udaha polako izdiemo i duboko uvlaimo
trbunu stijenku, podizanjem dijafragme to je mogue vie,
upravo kao da su unutranji organi nestali. Ovakvo upijanje"
trbuha moe se jo bolje postii ako se malo savijemo u struku, te
obje ake pritisnemo na bedra. U tom poloaju recti, ravni trbuni
miii, opuste se kao da je sabijeni zrak ugurao itav trbuh.
Marljivim vjebanjem postajemo sve vjetiji u uvlaenju"
trbuha. To nije lako jer su miii koji rade u ovoj vjebi obino
neovisni o naoj volji, te ili moramo uiniti svjesnima" u njihovu
funkcioniranju. Odgovarajuom koncentracijom, meutim,
moemo to postii. Ovakvu vrstu asane uvijek valja izvoditi
iskljuivo s praznim elucem. - Ovo je jedna od najboljih vjebi!
Terapijsko djelovanje - Gotovo je svaka asana, u manjoj ih veoj
mjeri, i vjeba savladavanja lijenosti crijeva. Ne zaboravimo da je
lijenost crijeva u veini sluajeva posljedica kroninog katara debe
log crijeva. Dvije su asane, koje je Indija dala Zapadu kao
nenadmani lijek protiv ove suvremene bolesti civilizacije,
Uddijana i Nauli. U ovim se asanama podiu debelo crijevo i
dijafragma, zajedno sa slijepim crijevom. Sadraj crijeva izloen
je pritisku, peristaltika crijeva otpoinje, dok se otpadne tvari,
sakupljene u vijugama debelog crijeva, stavljaju u pokret. ivci,
koji upravljaju pokretima crijeva, gotovo se preporode nakon
vjebi Uddijane. Ova je vjeba odlino sredstvo i protiv sputenog
eluca, crijeva, maternice itd.
Uddijana se moe vjebati i u Padmasani.
YOGA + PORT 177
11. Nauli (SI. 27,28,29,30)
Ova je asana upravo suprotna Uddijana-Bandhi. Mogla bi se
nazvati i sredinjim izdvajanjem rectusa abdominisa, ravnih
trbunih miia". Ima etiri varijante: Nauli-Madjama, sredinje
izdvajanje abdonunisa; Dakina-Nauli, izdvajanje rectusa na des
noj strani; Vaman-Nauli, izdvajanje rectusa na lijevoj strani, i
naposljetku, Nauli-Krija, savijanje rectusa abdominisa.
Nauli je jedna od najteih vjebi jer rectus abdominis (ravne
trbune miie) i ostale miie potiskujemo prema naprijed dok
ih skupljamo, tako da tvore neku vrstu grebena sredinom trbuha,
a veina ovih miia uglavnom ne ovisi o naoj volji.
Izvoenje - U stojeem stavu, kao i za Uddijanu, snano
izdahujemo, te nainimo Uddijanu. Istovremeno skupljamo
trbune miie - oba rectusa - i ispupimo ih snanim pokretom
prema naprijed. Kada izdvajamo lijevi ili desni rectus naginjemo
se na lijevu ih desnu stranu. Pritiskanjem aka na bedra moemo
znatno potpomoi izdvajanje ovih miia. Kao varijante, Dakina-
Nauli i Vaman-Nauli mogu se vjebati na isti nain kao i Nauli-
Madjama, samo to primjenjujemo naizmjenian pritisak akama
na bedra. Kada mii rectus treba povui na desnu stranu
(Dakina-Nauli), desnom se akom odupiremo jae o desno bedro,
dok lijevu ruku oputamo; obratno emo postupiti za Vaman-
Nauli. - Nauli se moe nauiti za nekoliko tjedana, dok e u nekim
sluajevima biti potrebno moda i nekoliko mjeseci. Marljivim i
ustrajnim vjebanjem, kao i paljivim promatranjem trbunih
miia ovu asanu moemo nauiti ak i bez uitelja. - etvrta je
178 Yesudian Haich

varijanta Naulija, Nauli-Krija ili kruenje miiima najtea vari

janta. Postie se laganim i dugim opisivanjem kruga kukovima,
kao kod trbunog plesa Hula-Hula" na Havajima, prenosei
zatim taj ritmiki kruni pokret na izdvojene ravne trbune miie.
- Ova se vjeba vri i bez disanja, tj. nakon izdaha, te se udah vri
nakon zavretka vjebe.
Terapijsko djelovanje: Slino kao kod Uddijana-Bandhe, ali
duboko postavljeni miii leda, koji dre trbune miie na svome
mjestu, jaaju se i regeneriraju obilnim priljevom krvi. Svi organi
u trbunoj upljini dobijaju automatsku masau, njihova se dje
latnost poveava, te se dovode u stanje ravnotee. Uddijana i
Nauli, kada se vjebaju naizmjenino, rasteu kimeni stup,
posebno u predjelu kria. Pored svojih naroitih prednosti, obje
asane predstavljaju veliku pomo onima koji svoju cjelokupnu
energiju usredsreduju na duhovni razvoj, te stoga vode suzdran
nain ivota jer ove vjebe spreavaju polucije u snu.

12. Trikonasana - stav trokuta (SI. 31)

Izvoenje - U raskoranom stavu diemo ruke po strani s dla

novima na gore do visine ramena. Tijekom cijele vjebe drimo
ruke tako ispruene u visini ramena. Dok diemo ruke u ovaj
poloaj, vrimo potpuno yoga-disanje. Prilikom izdisaja trup
postavljamo u desnu stranu, sve dok prstima desne ruke ne
dotaknemo prste desne noge. U ovom poloaju ispruujemo ruke
vertikalno, te lice okreemo prema gore. Dok se ispravljamo
 YOGA + PORT

vrimo udah, a potom, nakon vrlo kratke pauze, polako se savi

jamo u lijevu stranu i istovremeno izdiemo. Nakon krae pauze
iznova se uspravljamo, istovremeno vrei udah, a arim polako
oputamo ruke niz tijelo dok izdiemo. Svijest usmjeravamo u
kraljenicu.
Terapijsko djelovanje: Ova vjeba omoguuje bono savijanje
kimenog stupa. Boni se miii trupa naizmjence skupljaju i
ispruuju. Tijelo se savija na lijevo i desno, te svi leni miii koji
dre kraljenjake, poinju raditi. Boni miii i kraljenica se
vitaliziraju. Kraljenjaci su izloeni bonom stezanju i istezanju.
Kraljenica postaje gipka, a njezini kraljenjaci, kosti i miii
kukova dolaze na svoje pravo mjesto. Nakon zaraznih bolesti, ova
asana ubrzava potpuno ozdravljenje jer potpomae rastvaranje
toksinih naslaga u organizmu. Mnogobrojne latentne infekcije
odstranjuju se iz organizma.

13. Bhudangasana - stav kobre (SI. 32)

Bhudanga znai kobra": ova je asana tako nazvana jer tijelu

pridaje stav nalik kobri s uzdignutom glavom.
Izvoenje - Leei licem okrenuti prema podu, stavljamo obje
ake s dlanovima nadolje na pod ispod ramena. Punim yoga-
udahom polako diemo glavu to je mogue vie. zatim, zateui
lene miie, podiemo ramena i trup sve vie unatrag bez
pomoi ruku. Ruke koristimo samo toliko da se ne bismo iznova
vratili na pod. Dok izvodimo ovu vjebu, osjeamo kako se
182 Yesudian Haich
pritisak na vratne kraljeke postepeno iri sve nie niz kraljenicu.
U posljednjoj fazi moemo koristiti i ruke kako bismo tijelo savili
unatrag. Moramo, meutim, paziti da nam trbuh ostane na podu.
Nakon to ostanemo u tom poloaju i zadrimo disanje 7-12
sekundi, polako izdiemo i postepeno se vraamo u prvobitni
poloaj. Tijekom vjebe ponajprije usmjeravamo svijest na tit
njau, a zatim, kako nam se kraljenica sve vie savija, svijest
pokreemo sve nie dok naposljetku ne dospije u donji dio
kraljenice, u predjelu bubrega. Kao varijanta, svijest se moe
usmjeravati i du cijele kraljenice.
Terapijsko djelovanje - Dok se nalazimo u stavu kobre, intra-
abdominalni se pritisak poveava, a oba trbuna miia rectusa
se zateu. Uslijed obilnog priljeva krvi u kimeni stup i simpatiki
ivani sustav, regeneriraju se gornji i donji dio tijela. Postepeno,
marljivim vjebanjem, savladavamo krutost kraljenice i sve even
tualne nepravilnosti. Ova asana vrlo povoljno djeluje i na trbune
i lene miie koji su smjeteni dublje u tijelu. Svaki kraljenjak,
ila ili tetiva zatee se i radi. Kada pomislimo da se od kimenog
stupa grana trideset i jedan par ivaca i da su dva glavna snopa
simpatikog ivanog sustava smjetena u miiima s obje strane
kraljenice, tada moemo lako shvatiti kakvo blagotvorno djelo
vanje ovaj stav oituje na cjelokupni ivani sustav.
I bubrezi se regeneriraju i dobivaju obilan priljev krvi. U Indiji
ova se asana uglavnom koristi za spreavanje stvaranja kamenca
u bubregu. Prilikom vjebanja krv se istiskuje iz bubrega, ali u
trenutku kada se tijelo vrati u prvobitni poloaj, snaan priljev
krvi ih ispunja i ispire sav talog iz njih. titna lijezda se podstie
YOGA + PORT
na rad, dok se funkcionalni poremeaji odstranjuju. Osobe koje
boluju od poveanja titnjae, ne smiju izvoditi ovu vjebu!
Bhudangasana, kao i ostale asane yoge, razlikuju se od por
tova na Zapadu time, to izvjesno vrijeme ostajemo u napetom
poloaju, a upravo u tome i lei tajna njezina blagotvornog dje
lovanja. Ova e vjeba koristiti i onima koji se ele osloboditi
kompleksa manje vrijednosti" jer povoljno utjee na razvijanje
samopouzdanja.
14. Ardha-Bhudangasana (SI. 33,34)
Izvoenje - Kleknemo na lijevo koljeno izbacujui desno sto
palo na taj nain da potkoljenica stoji uspravno. Izvrimo potpuni
yoga-udah. Pri izdisanju teinu tijela prenosimo sa lijevog koljena
na desno stopalo, polako sputajui trup sve dok na dolje
oputenim akama ne dotaknemo pod. Kraljenicu valja drati
uspravno. U tom poloaju ostajemo 3-7 sekundi, zadravajui
dah, a zatim se ponovno polako podiemo, dok vrimo potpuni
yoga-udah. Ovu vjebu ponavljamo tri puta, a zatim promijenimo
stopala.
Druga varijanta: upravo kao i u prvoj vjebi, ali tijekom
prenoenja teine tijela na desno stopalo, okreemo tijelo u lijevo,
okreui i glavu u istu stranu; malo razmaknutih ruku i dlanova
okrenutih prema naprijed dotiemo pod prstima. Nakon to ovu
vjebu izvrimo tri puta, promijenimo stopala i istu vjebu pono
vimo u desnu stranu.
184 Yesudian Haich

Terapijsko djelovanje - Poveava se savitljivost i gipkost cije

log sustava kostiju u tijelu. Spreava se stvaranje masnih naslaga
oko kukova, a poveava se i osjeaj ravnotee.

15. Salabhasana - stav skakavca (SI. 35)

Salabha na sanskrtu znai skakavac". U ovom stavu

podiemo noge kao skakavac, te otuda i naziv.
Izvoenje - Legnemo licem okrenuti ka podu tako da nam elo
i nos dodiruju pod, a ake budu takoer na podu pored samih
bedara. Izvrimo potpuni udah, zadrimo dah i, opirui se akama
o pod, podignemo ispruene i sastavljene noge to je mogue vie
prema gore. Nakon to u tom poloaju ostanemo nekoliko trenu
taka, vraamo se u poetni poloaj i izvrimo izdah. Ova vjeba
zahtijeva veliki napor, ali je njezino djelovanje zapanjujue. Svijest
je koncentrirana na bubrenu karticu i donje kraljenjake.
Terapijsko djelovanje: Kao posljedica neprirodnog naina
ivota, veliki postotak ovjeanstva pati od opstipacije (zatvora).
Na sjedei nain ivota slabi stijenke crijeva jer nedovoljno
kretanje stvara slabu cirkulaciju krvi, te ne dozvoljava ivcima u
crijevima da vre svoju podsticajnu funkciju. Veina asana yoge
blagotvorno djeluje na rad crijeva, a meu njima je Salabhasana
najdjelotvornija. Budui vrlo snano podstie unutranje organe,
lijei i najupornije sluajeve zatvora. Koncentrino naprezanje
miia djeluje na probavne lijezde koje se nalaze u raznim pro-
bavnim organima i poveava priljev krvi u sluzokou.
 YOGA + PORT

U ovom se stavu zateu svi miii opruai (ekstensori), dok

se savijai (fleksori) oputaju, pritisak u trbunoj upljini se
poveava, a ivci u predjelu kria i bokova, kao i oni u donjim
kraljecima, jaaju. Ova asana predstavlja jednu od najboljih vjebi
za lene miie. Ostali efekti su kao i kod Bhudangasane,
posebno u pogledu proiavanja i pomlaivanja bubrega.

16. Ardha-Salabhasana (SI. 36)

Izvoenje - Isto kao i kod Salabhasane, samo to ne podiemo

obje noge istovremeno, ve prvo jednu, pa zatim drugu.
Terapijsko djelovanje: Neto umanjeno, ali djelovanje je iste
vrste kao i kod Salabhasane. Ova asana zahtijeva mnogo manje
napora.

17. Dhanurasana - stav luka (SI. 37)

Tijelo zauzima stav napetog luka. Na sanskrtu Dnaur" znai

luk".
Izvoenje - Legnemo na pod licem okrenutim prema dolje,
polako udahnemo, posegnemo rukama prema nazad, te uhva
timo lanke nogu; izvijemo se u struku i ostanemo u tom stavu
to je due mogue. Tijekom vjebe diemo polako i svijest
usmjeravamo u predio karlice.
Terapijsko djelovanje: Ova vjeba izrazito podstie lijezde s
188 Yesudian Haich
unutranjim izluivanjem. Poevi od titne lijezde djeluje na
prsnu lijezdu (thymus), hilus, jetru, bubrege i nadbubrene
ijezde, na pankreas, a posebno na spolne lijezde, izrazito ih
jaajui i poveavajui njihovu aktivnost. Ova je vjeba iznimno
korisna u sluajevima nedovoljne aktivnosti titne lijezde, kao i
za ostale endokrine lijezde, drugim rijeima, u sluajevima dija
betesa (eerne bolesti) i kod pojave simptoma nepravilnog rada
spolnih lijezda. Kako kod mukaraca, tako i kod ena u velikoj
je mjeri usporeno javljanje simptoma prijelaznog doba (klimak
terija), te se tako mladost moe sauvati do duboke starosti. Djeca
koja tee shvaaju i ue valja da vjebaju svakodnevno jer stalno
podsticanje titnjae na rad pogoduje njezinom razvoju, ime se i
mentalna aktivnost znatno poveava. Ova asana ima iznimno dje
lovanje na ene u sluajevima menstrualriih poremeaja, posebno
u zakanjelim periodima. Cijela kraljenica i svi ivani centri se
jaaju, ime se odrava njihova gipkost. Zahvaljujui podsticaj-
nom djelovanju na rad endokrinih lijezda, kao i ispruivanju i
skupljanju miia, ova vjeba spreava stvaranje masnih naslaga;
znai, najbolje je sredstvo protiv bolesne gojaznosti! Djelovanje se
ove asane jo moe i pojaati ako se u tome stavu njiemo. U
poetku e Vam moda biti zamorna sve dok kraljenica ne
postane dovoljno savitljiva, ali nakon odgovarajueg perioda vje
banja kut savijenja e se sve vie poveavati. Za ljude koji ive
sjedeim nainom ivota, ova vjeba je blagodat jer odstranjuje
bolove koji nastaju uslijed zamora. - Dhanurasana se ne smije vje
bati u sluaju pojaane funkcije titnjae ili pretjeranog rasta bilo
koje druge lijezde s unutranjim izluivanjem. S vjebanjem valja
YOGA + PORT 189
zapoeti vrlo obazrivo, te tek postepeno smijemo poveavati
duinu trajanja asane. Pleksus Solaris - sunani splet" - ispunja
se novom ivotnom snagom.
18. Majurasana - stav pauna (SI. 38, 39)
Na sansktru rije majura" znai paun". Ova se asana naziva
stav pauna" jer nas podsjea na pauna rairenog repa.
Izvoenje - Kleknemo na pod rastavljenih koljena. Dlanovi su
poloeni na podu s prstima okrenutim prema stopalima; sjedimo
na petama. Laktove nastojimo to vie pribliiti i njima podboiti
trbuh. Naginjui se prema naprijed, dodirnemo pod elom i time
dolazimo u ravnoteu, oslonjeni na dlanove, dok istovremeno
podiemo stopala i ispruujemo noge. Zatim podignemo i glavu,
tako da su nam oslonac samo ruke. Ova vjeba pripada teim
asanama, te zahtijeva duu praksu.
Terapijsko djelovanje: Odlina vjeba za ravnoteu. Reguliranje
pozitivnih i negativnih snaga mora se potpomoi unutranjim
doivljavanjem. Regeneriraju se zakrljali ivci donjeg dijela tijela
i trbune upljine, rad probavnih organa se podstie, dok lijenost
crijeva i opstipacija nestaju. Ova asana poveava i intraabdomi-
nalni pritisak, te je stoga njezino djelovanje na organe trbune
upljine vrlo blagotvorno. Uslijed pritiska laktova na abdomen,
iznimno se usporava krvotok u trbunoj aorti, a im vjeba
prestaje, priljev svjee krvi ispire i isti probavne organe. Zbog
toga, kao i uslijed poveanja pritiska unutar trbune upljine,
190 Yesudian Haich

probavni organi jaaju, te postaju zdraviji. Drugo je vano ljeko

vito djelovanje ove asane njezin velik utjecaj na guterau (pank
reas). Ona je, dakle, i sredstvo za spreavanje i lijeenje eerne
bolesti.

19. Sarvangasana - stav svijee (SI. 40a, 40b)

Na sanskrtu sarva" = cijeli", a n g a " = tijelo", te je stoga

Sarvangasana asana cijeloga tijela". Ovaj se stav sastoji od etiri
dijela, te pripada najvanijim asanama. Ova je vjeba toliko
korisna za cijeli organizam da bi je svatko trebao vjebati neko
liko puta dnevno. Tajna njezina iznimno povoljnog djelovanja
sastoji se dijelom u tome, to u ovom poloaju primamo suprotna
zraenja. Poznato je da Zemlja emitira negativna zraenja, dok iz
svemira primamo pozitivna zraenja. U normalnom, uspravnom
poloaju primamo, dakle, negativna zraenja kroz stopala, dok
pozitivna upijamo kroz glavu. U naredne tri vjebe - Sarvangasani,
Viparita-Karani i Sirasani, djelovanje je obrnuto, odakle i nastaje
njezino veliko terapijsko djelovanje jer je cijeli organizam u obr
nutom poloaju. Djelovanje ove vjebe daleko nadilazi kratke
valove, kao i ostala slina zraenja.

Izvoenje - Leei na leima, sa rukama ispruenim uz tijelo

i dlanovima na podu, polako udiemo i podiemo ispruene noge,
ne savijajui koljena, sve dok nam noge ne dospiju iznad nas. im
dospijemo u ovaj poloaj, izdiemo trup rukama na taj nain da
nam se kukovi oslanjaju na ake. Odatle potiskujemo trup nagore,
 YOGA + PORT 193

sve dok ne dode u istu liniju s nogama vertikalno iznad nas. Brada
je vrsto pritisnuta o grudi. Diemo trbuhom (donje disanje) i u
ovom poloaju ostajemo koliko nam je ugodno i bez napora.
Poetnici ovaj stav trebaju prakticirati krae vrijeme, te trajanje
postepeno poveavati. Vjebu zavravamo laganim sputanjem
trupa, a zatim i nogu, na pod. Nikako ne dozvohte da se na pod
spustite nalik kakvoj vrei! - Zatim nekoliko trenutaka ostajemo
u leeem stavu, diui mirno i ravnomjerno, kako bi se krvotok
vratio u normalno stanje. Nikako nemojte prenaglo ustajati! To
moe biti vrlo tetno po srce. Kao to vidimo, najvanija asana,
Sarvangasana, tako je jednostavna da je moe izvesti svako dijete.
Dvomjeseno vjebanje ove asane daleko je korisnije za krvotok,
metabolizam i duhovnu svjeinu od djelovanja najskupljih
lijekova ili odlaska na oporavak jer izaziva duboke pozitivne
promjene.
Terapijsko djelovanje: U pogledu fiziolokog djelovanja asana
yoge, itatelj je ve mogao stei miljenje na osnovi rezultata koje
je postigao Institut za istraivanje yoge u Lonavli, tako da pri ana
lizi Sarvangasane i sam moe shvatiti njezino odlino terapijsko
djelovanje.
Da bismo pravilno shvatili neprocjenjivo djelovanje Sarvan
gasane, razmotrimo njezin utjecaj na tijelo. Kao to je ve spome
nuto, Sarvangasana nam daje, u prvom redu, strujanja koja dolaze
iz Zemlje i svemira u obrnutom poloaju, ali u ovom poloaju i
sila gravitacije djeluje obrnuto na nae tijelo. Oni organi, koji su
u normalnom poloaju tijela u gornjem dijelu, te stoga imaju sla
biji priljev krvi - jer srce mora savladavati sile zemljine tee kako
194 Yesudian Haich
bi krv otpumpalo do glave i u ostale organe u predjelu vrata - u
ovom se poloaju nalaze na najnioj toci. To znai da krv, usli
jed svoje teine sama pritjee u ove organe bez i najmanjeg otpora
srca. Uslijed toga, optereenost srca se smanjuje i sve dok smo u
Sarvangasani srce se odmara, u poetku krae, a kako produa-
vamo trajanje vjebe sve due, i to tako dobro, kako se nikada ne
moe odmoriti u leeem poloaju.
Istovremeno, plua i svi ostali organi u predjelu vrata nalije
vaju se i iste svjeim priljevom krvi. Budui je brada vrsto pri
tisnuta na grudi, onemoguena je navala krvi u glavu, a putem
trbunog disanja vene se steu, ime se izbjegava sakupljanje krvi
na jednom mjestu. Ali i, pored toga, vratne se ile ispunjaju krvlju
tako da titnjaa, krajnici, usne lijezde, hilus, prsna lijezda i
plua dobijaju svjeu hranu. Zbog toga je Sarvangasana najdje
lotvornije sredstvo za lijeenje i pomlaivanje ovih organa.
Bhudangasana i Dhanurasana izrazito podstiu titnu lijezdu.
Suprotno tome, Sarvangasana, Viparita-Karani i Sirasana umiruju
i jaaju ne samo titnu lijezdu, ve i ostale spomenute organe.
Ove su tri spomenute asane, dakle, dopuna asanama koje slue
podsticanju. titnjaa je organ o kojem ovisi na osjeaj za vrijeme.
titnjaa, dakle, odreuje da li govorimo, hodamo, opaamo i
shvaamo brzo ili sve ove funkcije vrimo polako. Osobe
nedovoljno aktivne titne lijezde ne mogu drati korak s ostalim
ljudima, uvijek su u zakanjenju jer nemaju ispravan osjeaj za
vrijeme. Kucanje srca, probava, kao i sve ostale njihove ivotne
funkcije spore su. S druge strane, osobe s prekomjerno aktivnom
titnjaom uvijek ure, diu ubrzano, rad srca im je ubrzan, kao i
YOGA + PORT 195
probava, a nain je njihovog govora esto nerazumljivo brbljanje.
Ove nepravilnosti odstranjuju se vjebanjem ove tri asane u kojima
je tijelo u obrnutom poloaju, a koje blagotvorno djeluje na ovaj
iznimno vaan organ.
Organi donjeg dijela tijela, koji uslijed zemljine tee imaju obi
lan priljev krvi, jer krv u svojem tijelu nadolje iri krvne ile, nalaze
se iznad ostalih organa u trenutku vjebanja Sarvangasane. Na
taj nain, svi ovi organi oslobaaju se suvika krvi. Krvne se ile
iznova skupljaju i stiu gipkost. Medicinskim je pokusima
utvreno kako sustav krvnih ila posjeduje iznimnu mo obnav
ljanja. Osobe, koje pate od proirenih vena, mogu se vlastitim
iskustvom uvjeriti kako vjebanje Sarvangasane ili drugih dviju
asana u obrnutom poloaju - makar i samo nekoliko minuta
dnevno - ima udotvorno djelovanje na uljeve i teke sluajeve
proirenih vena. Bolesno nabrekle vene splasnu, a njihove se
stijenke skupe do normalne veliine. ak se i najtei sluajevi
proirenih vena mogu izlijeiti ako ove asane vjebamo tri puta
dnevno. Osobe, koje zbog svog poziva moraju dugo stajati, kao
na primjer zubari, kipari, stolari, konobari itd. mogu sprijeiti
proirenje vena, ako ovu asanu prakticiraju nekoliko puta dnevno,
a posebno nakon rada, odnosno, stajanja.
U ena Sarvangasana uklanja uvijek prisutnu opasnost od
nadraenja i upala maternice. Suvine koliine krvi, koja sporo
cirkulira, odvode se dalje, to predstavlja umirenje i olakanje za
ove organe. Posebno mladima u vrijeme puberteta, kao i onima
koji ele voditi suzdran ivot, ove vjebe pruaju veliku pomo.
Nepoeljne obline koliine krvi odvode se od spolnih organa,
1% Yesudian Haich
rasporeuju se na blagotvoran nain u organe u grudima i vratu,
te nam ne odvlae misli i elje u erotskom pravcu. Opasnost
nonih polucija, koja mlade ugroava u razvoju, potpuno nestaje
ako se ove asane vjebaju prije odlaska na poinak. Za vrijeme
sna, nepoeljna suvina krv, koja je odvedena iz onih dijelova u
kojima nije potrebna, odlazi prema glavi, te tim vie pomae raz
voju umnih sposobnosti.
Ako elimo da nam se djeca dobro razvijaju u psihikom i
svakom drugom pogledu, trebali bi vjebati Sarvangasanu,
Vipariti-Karani ili Sirasanu najmanje tri puta dnevno - ujutro, u
podne i naveer. Njihov rast velikim dijelom regulira prsna li
jezda (thymus), a i na ovu lijezdu iznimno djelovanje imaju ve
spomenute tri odline i istovremeno najvanije vjebe Hatha yoge.
I odrasli bi trebali vjebati ove vjebe do duboke starosti kako bi
sauvali svoje zdravlje, mladalaku svjeinu i gipkost; duboka
starost ne mora znaiti neizljeive bolesti i oronulo tijelo. Dokaz
su tome indijski Hatha yogini, kao i mnogi uenici yoge na Zapadu
koji su, nakon praktine spoznaje ljekovitog djelovanja Hatha
yoge, uspjeli sauvati savrenost svoga tijela do u duboku starost.
Sarvangasana nema nikakvog tetnog djelovanja. Davno
izgubljena mladost, ivotna snaga i jednom rasuta energija vraaju
se i u tijela starijih ljudi koji se osjeaju kao nanovo roeni.
Funkcioniranje endokrinih lijezda u kojima je nastupio pore
meaj uslijed nepravilnog rada titnjae, iznova postaje normalno,
a organizam koji se poeo boriti protiv nastalih bolesti, dobija
novu snagu. Sarvangasana je najsavrenija vjeba za pomlaivanje
i jaanje ivaca.
YOGA + PORT 197
20. Viparita-Karani (SI 41)
Viparita na sanskrtu znai obrnut", a Karani znai djelo
vanje". Naziv ove asane, dakle, ukazuje na tri stvari: 1. na injenicu
spomenutu u opisu prethodne asane, da zraenja iz zemlje i sve
mirskog prostora primamo u obrnutom poloaju i pravcu, 2. na
poloaj tijela i 3. na obrnuto djelovanje vremena. Kada smo u
uspravnom poloaju, starimo, dok se u stavu Viparita-Karani
pomlaujemo!
Izvoenje - Leei na leima polako udiemo, podiemo noge
i podupirui kukove rukama postepeno izdiemo trup sve dok
ne dospije u takav poloaj da se oslanja na lopatice. Noge i sto
pala nagnuta su malo preko glave, te je u tome upravo i razlika
izmeu Viparita-Karani i Sarvangasane. Druga je razlika u tome
to podupiremo kukove rukama, a ne trup. Laganim trbunim
disanjem spreavamo pretjeran priljev krvi. U ovome poloaju
ostajemo dok nam je ugodno, tj. bez napora. Za to vrijeme
nainimo 3-4 puta Divabandhu (vidi Simhasanu). Zatim se
polako vraamo u leei poloaj na leima, da bismo se potom
odmorili i umirili yoga-disanjem prije no to ustanemo.
Terapijsko djelovanje: Vrlo slino Sarvangasani. U Indiji se ova
vjeba uspjeno koristi za lijeenje guavosti, Bazedovljeve bole
sti, pa ak i slaboumnosti u djece. Ako sustavno vjebamo, izbjei
emo oboljenja dinih organa. U mnogim se sluajevima lijee
prehlada i upale krajnika u poetnoj fazi ili se ubrzava tijek bole
sti. Ovo je omiljena vjeba ena jer odstranjuje i spreava bore na
licu. Viparita-Karani izaziva priljev krvi u kou i miie lica, to
198 Yesudian Haich

je korisnije od bilo kakve masae ili elektrine terapije! -

Usporedite je s terapijskim djelovanjem Sarvangasane.

21. Sirasana - stoj na glavi (SI. 42-48)

Ovaj je stav tijela najvanija asana. Sira" na sanskrtu znai

glava", te moemo rei kako je ova asana stoj na glavi".
Izvoenje - Kleknemo, isprepletemo prste i ruke postavimo
ispred sebe na pod. Naginjujui se naprijed, stavimo glavu u ake
s isprepletenim prstima. Opirui se stopalima na pod polako
podiemo kukove. Zatim izdiemo i stopala, savijajui koljena,
sve dok ne doemo u ravnoteu dubei na glavi. Lagano
ispruujui noge, cijelo tijelo dovodimo u ravnu, okomitu liniju.
U ovom poloaju ostajemo koliko moemo izdrati bez napora.
Disanje je mirno i lagano. Da bi se spustili na pod iz ovog stava,
savijamo se ponajprije u kukovima i koljenima sve dok ne dospi
jemo u kleei poloaj na podu. U ovom poloaju zauzimamo stav
za odmaranje na taj nain da ake stavimo jednu preko druge na
pod, a elo na gornju aku. - Posebno treba paziti da sluajno ne
padnemo na lea jer bi takav udarac korist cijele vjebe mogao
svesti na niticu. Iz istog razloga, kada smo u stavu odmaranja na
podu, ne smijemo naglo skoiti, ve u tom poloaju moramo ostati
krae vrijeme, kako bismo krvotoku omoguili da se vrati u svoje
normalne tijekove.

Terapijsko djelovanje: Ova se asana razlikuje od prethodne

dvije u tome to je ovdje naglaeno djelovanje na mozak priljevom
 YOGA + SPORT 201

krvi i prane. Sirasana osigurava snabdijevanje mozga krvlju i

pranom.
Najvaniji organ za nau egzistenciju na zemlji je mozak, stalno
sjedite nae svijesti i snani izvor energije o ijem besprijekornom
funkcioniranju ovise svi oblici naeg oitovanja i naa vrijednost
kao ljudskog bia! Pa ipak, kako mu malo panje posveujemo!
Ako pomislimo da nae intelektualne sposobnosti, na vid, na
sluh, rad ostalih osjetila, zapanjujue precizno funkcioniranje cije
log naeg ivanog sustava, pravilni pokreti naih udova, snaga
naih spolnih organa - a otuda i osobine nae djece u budunosti
- sve to ovisi o kvaliteti ivanih centara smjetenih u glavi. Uvidjet
emo, dakle, kako ovaj velianstveni dar prirode, ovaj prekrasni
mehanizam zasluuje veu panju.
Od svih asana Sirasana je vjeba koja kod djece osigurava
savreno razvijanje mozga, a u odraslih njegovo odranje u dob
rom zdravstvenom stanju.
U normalnom poloaju tijela glava je gore, to prouzrokuje
srcu najtei posao pumpanja krvi nagore, protiv sile zemljine tee,
u mozak. Ve u leeem poloaju rad srca je znatno olakan. I
ovdje je civilizacija pokvarila ovjeka, te ga udaljila od drvenog,
prirodnog naina leanja. Cijelom gomilom jastuka spreava da
barem za vrijeme nonog odmora njegov iscrpljeni mozak dobije
obilan priljev krvi, koji tako udno iekuje, a veinu ivanih
poremeaja, koji pustoe civilizirani svijet, prouzrokuje nedovolj
na ishrana mozga. Ponajprije se javlja brzi zamor, kasnije poinje
poputati pamenje, javlja se nervozno drhtanje ruku i glave,
osjetila poinju otupljivati, kao na primjer vid i sluh, nastaju
202 Yesudian Haich YOGA + PORT 203

poremeaji osjeaja ravnotee, vazomotorne smetnje, neurastenija, kako bi pregledao novine. Posee rukom za naoalama, koje je
histerija, melankolija, depresije, strah od mjesta (klaustrofobija), neprestance koristio pri itanju otkako mu je poeo poputati vid.
ljudi i razne druge fobije, kao i cijelo mnotvo drugih raznih bole Ali, odjednom s iznenaenjem primjeuje kako moe itati i naj
snih stanja koja svoj osnovni uzrok imaju u zaputenom stanju manja slova bez potekoa. Ne moe povjerovati svojim oima,
mozga. okree i guva novine i naposljetku samome sebi mora s radou
A onda nastaje udo"! Nakon dugog uvjeravanja neurastenik priznati kako je dosad mogao dosta dobro" vidjeti, ali da su mu
poinje ravnoduno i s nevjericom vjebanje Sirasane. Pri prvom ruke vjerojatno bile malo prekratke". No, sada vidi odlino i
pokuaju ne uspijeva stajati na glavi, ve samo podii kukove; moe itati najsitniji tisak bez naoala i najmanjeg napora.
noge mu se ine tako tekima, kao da su prikovane o pod. I bez Odjednom shvaa kako ve nekoliko dana nema uobiajenog
obzira na to, ve se poneto osjea bolje. Osjea se svjeim. - zujanja u uima, kao i da su svi ostali simptomi neurastenije
Sluajnost", kae on samome sebi...Narednog dana novi pokuaji, nestah. Sino je bio toliko pospan da je zaboravio uzeti tablete za
ponajprije uz pomo zida, te naposljetku uspijeva podii noge sa spavanje, a ipak je vrsto spavao do kasnog jutra.
poda. Jo ih uvijek ne moe uspraviti prema gore, iako nastoji i Ovo nije nikakvo pretjerivanje! ak i prvi pokuaj sa Sirasa-
rita se kao tvrdoglava koza! - Konano posustaje, uspravlja se na nom izaziva obilan priljev krvi u mozak, oi, ui, nos, usta,
nogama i - kakvo ga divno osjeanje obuzima! - Osmjehuje se!...I krajnike, adenoide, titnjau, vrhove plua itd. Srce se oslobaa
brzo pokuava jo jednom... ali mu noge jo uvijek otkazuju velikog dijela svoga tereta, te se ispunja novom snagom... Ne
poslunost. Iznova otvara knjigu, koja mu je pri ruci, te ita: mogu se ni navesti svi sjajni rezultati postignuti vjebanjem
Poetnik ne smije izvoditi Sirasanu vie od tri puta uzastopce." Sirasane. Bezbrojni uenici u kolama yoge, pomlaeni ili mladi,
- teta", kae on i s nestrpljenjem iekuje novi dan. Ponovno je koji su vratili svoju radnu energiju, kao i osobe u srednjim i pood-
napredovao! Sada ve gotovo moe dubiti na glavi! I tako, iz dana maklim godinama, koje su patile od najrazliitijih simptoma i neu
u dan, vjeba sve marljivije sve dok mu jedne veeri ne pode za rastenije, kojima nikakvo lijeenje nije pomagalo, mogu dokazati
rukom da stoji na glavi nekoliko sekundi. Idueg dana, taj ovjek kako vjebe Hatha yoge - ali prvenstveno Sirasana - imaju
koji je patio od kompleksa manje vrijednosti, odjednom postaje iznimno ljekovito djelovanje.
odvaan. Ponosan na svoju novosteenu sposobnost hvali se kole Ovdje, meutim, valja ispraviti jedno pogreno uvjerenje koje
gama na poslu, a svojoj obitelji i prijateljima popodne, pokazujui mnoge starije osobe spreava da vjebaju vjebe u obrnutom
im Sirasanu. Njegov je uspjeh izvanredan. Dive mu se i zavide poloaju tijela. Ne smijem dubiti na glavi, moe mi prsnuti neka
mu. Ponosno odlazi kui, udobno se zavaljuje u svoj naslonja krvna ila u mozgu!", kau oni. Nemojte se bojati! Ovu tvrdnju
204 Yesudian Haich
ne moe potkrijepiti nijedan takav sluaj. ovjeka moe udariti
kap dok lei, stoji, hoda ili u bilo kojem drugom poloaju tijela,
ali ne zbog toga to je bio u nekom odreenom poloaju, ve zato
to su u njegovom organizmu ve postojali ozbiljni poremeaji u
raspodjeli pozitivnih i negativnih strujanja, stvaranja hormona i
drugim vitalnim funkcijama. Mnoge starije osobe vjebaju u
Institutu za yogu u Lonavli. Osobno sam u svojoj koli yoge imao
prilike vidjeti mnoge starije osobe, koje su svakodnevno vjebale
Sirasanu, a meu kojima je bio i ovjek kojem je bilo preko 80
godina! - Ni u jednom sluaju nije dolo ni do najmanjeg tetnog
djelovanja. Naprotiv, rezultati su bili odlini. Veina velikih
yogina, po europskim shvaanjima, nalazi se u nevjerojatno dubo
koj starosti, ali nijednom od njih nikada ne bi palo na pamet da
izbjegava asane u obrnutom poloaju, zato to bi mu mogla
prsnuti neka ilica u mozgu". Za takvo neto uo sam samo u
Europi gdje su se ljudi u mnogome udaljili od Majke Prirode. U
Indiji je, na primjer, uobiajena sljedea vjeba koncentracije: kon
centrira se na vrh nosa na taj nain da sa oba oka promatramo vrh
nosa. Ovu vjebu izvode mnogi bez ikakvog straha i nikome oi
nisu tako ostale"; naprotiv, oni miii jaaju i postaju vitalizi-
rani". U Europi se ljudi toga boje, te stalno djeci govore da ne
kilje jer im oi mogu ostati razroke!" Pitao sam mnoge da li su
ikada vidjeli nekoga da je postao razrok jer je gledao ukrtenih
oiju. Ne", odgovorili su, ali ljudi tako kau". - Isto je tako i s
dubljenjem na glavi i krvnom ilom koja bi mogla prsnuti u
mozgu. Nitko nije nikoga vidio da ga je udarila i oborila kap jer
je dubio na glavi. Naprotiv! Tko bude vjebao ove vjebe imat e
YOGA + PORT
krvne ile tako gipkih stijenki da e mu nestati i sklonost ka
prskanju krvnih ila.
Ipak, jedno je sigurno: osobe sa isuvie visokim krvnim tla
kom ne smiju vjebati asane u obrnutom poloaju tijela. Ponajprije
se visoki krvni tlak mora svesti na normalu odgovarajuim vjeba
ma pranajame i asanama. im je prestao visoki krvni tlak, moe
se otpoeti s vjebanjem triju najkorisnijih asana. Ponavljam ono
to sam ve rekao u prethodnim poglavljima: oboljele osobe ne
smiju vjebati yogu bez odgovarajueg strunog uitelja.
Zdravi je mogu vjebati bez ikakvog oklijevanja!
Na kraju ne smijemo propustiti upozoriti kako ove tri asane u
obrnutom poloaju, pored svog udotvornog djelovanja na nae
zdravlje, imaju i tu veliku prednost, zbog koje ih indijski yogini
toliko cijene kao vane asane:
I medicinska je znanost na Zapadu potvrdila da u naem
mozgu postoje ivani centri koje ljudi na prosjenom stupnju raz
voja ne koriste, odnosno, koji poivaju u nekom latentnom stanju
i iju svrhu medicinska znanost jo nije otkrila. Ovi su centri vrlo
dobro poznati indijskim yoginima jer su istraivanjima tijekom
tisua godina pronali nain njihova buenja i aktiviranja. Sve
vjebe Hatha yoge, a posebno Sarvangasana, Viparita-Karani i
Sirasana, htjeli mi to ih ne, djeluju podsticajno na spomenute cen
tre, te nas dovode u posjed takvih sposobnosti koje su prosjenom
ovjeku sasvim nepoznate i u iju mogunost postizanja ne vje
ruje. Ovdje pripada stvaranje telepatskih veza, vidovitost (clair
voyance), gledanje u prolost i budunost i ostale tzv. okultne
(ekstrasensorne) sposobnosti, koje svatko moe postii ako
206 Yesudian Haich

ozbiljno vjeba Hatha yogu. Tko u sve to sumnja moe se uvjeriti

im utroi dovoljno vremena i strpljenja za razvoj svojih ivanih
centara iznad stupnja kojeg je dostigao prosjean ovjek!
U vezi s ovime, pogledajte jo jednom Terapijsko djelovanje"
Sarvangasane. Yogini je nazivaju kraljem svih asana".

22. Halasana - stav pluga (SI. 49, 50,51)

Ova se asana naziva stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu.

Hala" na sanskrtu znai plug".
Izvoenje - Leei na leima, s rukama ispruenim u stranu i
dlanovima okrenutim ka podu pored bedara, polako izdiemo i
podiemo obje noge, upravo kao u Viparita-Karani, ali ih preno
simo preko glave sve dok prstima ne dotaknemo pod. Ruke ostaju
na podu s dlanovima okrenutim prema dolje. Ovo je prvi dio
Halasane. U poetku, u ovom stavu ostajemo 10-15 sekundi
ritmiki diui bez napora. - Drugi je dio neto tei. Dok u prvom
dijelu stavljamo none prste na pod, blie glavi, u ovoj varijanti
pomiemo stopala koliko moemo jo unatrag. Duboko diemo i
stalno trebamo paziti da nam noge uvijek budu ispruene u kolje
nima. U drugom dijelu pritisak se u kraljenici pomie dalje prema
gornjem dijelu kimenog stupa, dok u treem dijelu vjebe dolazi
i do vratnih kraljenjaka, tako da je cijela kraljenica obuhvaena
ovom gimnastikom ovravanja i jaanja. U treem dijelu vjebe
stopala potiskujemo s potpuno ispruenim nogama u koljenima
jo dalje iza nas, povlaimo ruke na gore i ake postavljamo ispod
 YOGA + PORT 209

vrata. U ovom poloaju ostajemo nekoliko sekundi, koliko nam

je ugodno bez naprezanja, a zatim se poinjemo polako odmo
tavati" dovodei stopala u poetni poloaj.
Terapijsko djelovanje: Od svih asana, Bhudangasana,
Dhanurasana i Salabhasana izazivaju skupljanje vanjskog dijela
kraljenice i istezanje unutranjeg dijela. Halasana i Psimotana
djeluju upravo suprotno, skupljajui unutranji i isteui vanjski
dio kraljenice. Ove vjebe iznimno povoljno djeluju na sve
kraljenjake jer je u njihovim pojedinim fazama svaki dio
kimenog stupa podvrgnut istezanju ili skupljanju. Na taj se nain
krvotok potpuno osvjeava, te se osigurava svje priljev krvi u
najvanije ivane centre i stanice du cijelog kimenog stupa, kao
i u izlaznim dijelovima ivanih spletova. U tome je objanjenje
zapanjujueg djelovanja Halasane. Kod iscrpljenosti ili zamora
odmah se moemo uvjeriti kako Halasana u trenutku otklanja ove
neugodne simptome - osjeamo se odmah osvjeeni, kao i da nam
se u potpunosti povratila snaga.
Ova iznimna vjeba ne pogoduje samo ivcima du kimenog
stupa, ve i samim kraljenjacima. Kod nepravilnog dranja tijela
ili kod osoba sa sjedeim nainom ivota, gdje su kraljenjaci
dospjeli u nepravilan poloaj uslijed neprekidnog sjedenja, ovom
se asanom mogu vratiti u normalan poloaj. U djece ova vjeba
ispravlja iskrivljenja kraljenice na izniman nain. Simetrija se
tijela dovodi do savrenstva, a istovremeno stvaranje pozitivnih
i negativnih strujanja se uravnoteuje. Istezanjem i skupljanjem
leni se miii regeneriraju i obnavljaju. Organi trbune upljine
izloeni su snanom pritisku, te im se priljev krvi poveava. Ova
210 Yesudian Haich
asana pomlauje spolne lijezde, guterau, jetru, slezenu,
bubrege i nadbubrene lijezde. Kod menstrualnih poremeaja,
kako pokazuje iskustvo, postignuti su iznimni rezultati, a u tekim
sluajevima eerne bolesti esto je dolazilo do potpunog ozdrav
ljenja bez lijeenja inzulinom.
Halasana nadalje spreava stvaranje masnih naslaga, a ve
stvorene naslage oko trbuha i kukova potpuno nestaju, tako da
glumci i glumice, kao i svi ostali koji moraju paziti na svoj stas,
svakodnevnim vjebanjem mogu sauvati svoje mladalake
forme. Na organe u grudnom kou i predjelu vrata takoer poka
zuje okrepljujue djelovanje, te uslijed toga, kao i zahvaljujui
uzajamnom djelovanju, cijeli se sustav lijezda s unutranjim
izluivanjem - ukljuujui i modane lijezde - pomlauju.
Halasana podstie rad mozga i lijei poremeaje uzrokovane
modanom anemijom. Glavobolja, na primjer, esto odmah pre
staje. Halasana je jedna od najboljih vjebi za razvoj kraljenice i
lenih ivaca. Ako imamo na umu da je u mladih osoba savitljiva
kraljenica, a da su kruta lea esto popratna pojava u starosti,
tada odmah moemo shvatiti iznimno djelovanje ove asane.
Osobe s isuvie krutom kraljenicom moraju biti oprezne kada
zapoinju s ovom vjebom. Unatrag se valja savijati polako i
oprezno, a ne odjednom, kako miii ne bi pretrpjeli neko
oteenje uslijed prevelikog napora. Nakon nekoliko tjedana mar
ljivog vjebanja ak i najkrua kraljenica poputa", te pomalo
postaje gipkijom.
YOGA + PORT
23. Bru-Madja-Driti (Fiksiranje korijena nosa),
Nasagra-Driti (Fiksiranje vrha nosa),
Pokretanje oiju, Kolutanje oima
Ovo su etiri odline vjebe za ouvanje normalnog vida i raz
vijanje sposobnosti koncentracije.
Prva se vjeba izvodi na slijedei nain: sjedei u Padmasani,
duboko udiemo, a zatim, diui ravnomjerno, pogledom fiksi
ramo korijen nosa. Osjetimo li i najmanji zamor, odmah presta-
jemo, odmaramo se i potom ponovimo vjebu, ali ovoga puta fik
sirajui vrh nosa. Diui ravnomjerno u tom poloaju ostajemo
sve dok ne osjetimo zamor. Zatim udahnemo i odmorimo se.
Odmah nakon ove vjebe dobro je izvesti sljedee dvije vjebe
koje izuzetno jaaju oi i pri svakodnevnom vjebanju doprinose
ouvanju mladalake svjeine i gipkosti oiju do duboke starosti.
Te su vjebe: pokretanje oiju i kolutanje oima.
Pokretanje se oiju izvodi na sljedei nain: sjedei u
Padmasani usmjeravamo pogled prema naprijed. Zatim, dok
duboko udiemo, pogled skreemo to je mogue vie udesno.
Dok lagano izdiemo, vraamo pogled u poetni poloaj, tj. ispred
sebe. Odmah zatim, tijekom dubokog i laganog udisanja, pogled
skreemo to je mogue vie ulijevo, a potom, polako izdiui,
vraamo pogled u poetni poloaj. Ovo ponavljamo tri puta.
Kolutanje oima izvodimo na sljedei nain: isprva uperimo
pogled prema naprijed, zatim, prilikom izdisanja, pogledamo
prema dolje, zatim, dok polako udiemo, poinjemo opisivati krug
oima udesno i nagore, sve dok ne dou u gornju najviu toku.
212 Yesudian Haich

U toj toci poinjemo izdah, te nastavljamo kruenje oima uli

jevo i nadolje sve dok iznova ne doemo u donju najniu toku
gdje iznova zapoinjemo udah i produavamo udesno i nagore
itd. dok na taj nain ne opiemo puni krug tri puta. Nakon toga,
nakon kraeg odmora, poinjemo sa kruenjem u suprotnom
pravcu. Zamorene oi oslabljenog vida snano se regeneriraju
nakon nekoliko tjedana stalnog vjebanja. Tko ove iznimne vjebe
bude vjebao jo od svoje mladosti, naoale mu nee biti potrebne
do duboke starosti!
Kod svih je ovih vjebi od velike vanosti da ih vjebamo uz
punu panju, svjesno i sasvim polako, s potpunim uivljavanjem.
Jedino e nam tako biti od stvarne koristi.

24. Simhasana - stav lava

Hatha yoga ne zapostavlja nijedan vaan mii tijela. Kako

bismo onda mogli zaboraviti jezik ija nas posebna gimnastika
titi od mnogobrojnih bolesti grla i drijela! Simhasana se vjeba
u Padmasani ili Sidhasani uz ravnomjerno disanje.
Izvoenje - Izvijemo jezik unazad tako da vrhom jezika vrimo
pritisak na nepce. Zatim spustimo glavu nadolje na taj nain da
bradom upremo o grudi, te jezik ispruimo to je vie mogue
napolje. Zatim uvlaimo jezik i ponovno vrhom jako upiremo o
nepce. Uvlaenje i izbacivanje jezika valja na ovaj nain ponoviti
10-12 puta i svaki puta jezik saviti prema gore i vrhom uprijeti o
nepce.
 YOGA + PORT 217

Terapijsko djelovanje: Civilizirani ovjek na Zapadu u odras

loj dobi vie ne ispruuje jezik, izuzev kada mu lijenik naredi.
To je velika greka! Upravo kao to samo hodanje nije dovoljno
za miie bedara i listova, ako elimo ostati potpuno zdravi, tako
je i naem jeziku potrebno vie vjebanja od onog koje dobiva
govorom i radom prilikom vakanja. Kako je dokazano istrai
vanjima Srimad Kovalajanande u Lonavli, Simhasana oituje
naredno terapijsko djelovanje: dobra gimnastika vratnih miia
odmah im poveava priljev krvi. Vratni ivci i lijezde postaju
jai i zdraviji. Grlo i grkljan dobivaju posebnu masau. titna li
jezda sa svojim pomonim lijezdama jaa. Poboljava se sluh, a
luenje salive (sline) je potpunije; drijelo se proiuje, a even
tualna upala krajnika u poetnom se stadiju povlai.
Diva-Bandha ili jezina pregrada" naziv je prve faze
Simhasane u kojoj je jezik izvijen i upire se o nepce. Ovu vjebu
kombiniramo s vjebanjem asane Viparita-karani (vidi Viparita-
Karani").

25. Savasana - stav potpunog mira (SI. 66)

Sava" na sanskrtu znai uspokojeni". Ova se asana naziva

stavom potpunog, savrenog mira. To je posljednja asana, te slui
za odmaranje nakon vjebanja.
Izvoenje - Legnemo na lea i obje ruke ispruimo uz tijelo.
Pete su nam lako spojene, a noge potpuno ispruene. Bez ikak
vog napora usporavamo disanje koliko je vie mogue: mirujemo.
218 Yesudian Haich

Poevi od stopala oputamo sve miie jedan za drugim.

Postepeno usmjeravamo svijest u sve miie tijela, u miie sto
pala, listova, koljena, bedara, trbuha, ruku, ramena, vrata i glave,
te potom istovremeno povlaimo svijest iz svih miia kako bi svi
bih i ostali potpuno oputeni. Cijelo tijelo mora biti toliko oputeno
da ga jednostavno ne osjeamo. Zatim svijest povlaimo u srce,
te doivljavamo samo najdublji mir i potpuni odmor koji donose
savreno zdravlje.
Terapijsko djelovanje: ivani sustav u potpunosti miruje. Ovo
je savrena vjeba za odmaranje. Trebalo bi, naime, znati kako je
oputanje miia podjednako tako vano za njihov razvoj kao i
njihovo pokretanje! Krvotok dospijeva u stanje savrene ravno
tee, dok je raspodjela krvi ravnomjerna. Protjek krvi U venama
postaje laki, a visoki krvni tlak naglo opada. Srce je rastereeno
jer mu je rad viestruko olakan. Deset minuta odmora u ovoj
asani usporenog disanja i svijeu, usredotoenom na savreni
odmor, vie vrijedi od odmora tijekom cijele noi. Savasana bi se
mogla nazvati i aktivna pasivnost" jer se svjesno povlaimo iz
svih dijelova tijela u srce, te dospijevamo u isto stanje, kao i u snu,
samo to smo budni.

Ovim se stavom zavrava popis asana. Yoga svim ljudima pre

poruuje dnevno vjebanje asana bilo da su stari ih mladi, ene
ili mukarci. Prije no to bili poeo opisivati dnevni plan uenja
yoge, dozvolite da na trenutak razmotrimo jednu stvar koju ovjek
na Zapadu, u svom grozniavom brzom ivotu, dosad nije pozna
vao i nije joj pridavao vanost - to u indijskom smislu rijei znai
odmoriti se!
 YOGA + PORT 221

Nae je tijelo nalik nekoj tvornici, opremljenoj strojevima.

Otpadne tvari, otrovi i proizvodi sagorijevanja, koji se svakod
nevno nakupljaju, izbacuju se iz organizma za vrijeme sna, upravo
kao i u tvornici kada strojevi moraju stati nakon viesatnog rada,
zbog ienja i popravka.
Pored okrepljujueg sna ovjek, meutim, mora iznova nauiti
davno zaboravljenu vjetinu odmaranja koja je dobro poznata
samo primitivnim narodima i ivotinjama, onaj savreni mir koji
se u Hatha yogi naziva oputenost miia". Podignimo nekog
psia ili maku dok se odmaraju! Imat emo osjeaj kao da drimo
neku krpu u ruci. Miii su im oputeni i meki poput tijesta. To
je upravo ono to yogini podrazumijevaju pod pravim odmorom.
Ljudi na Zapadu uglavnom ure i onda kada nemaju to raditi
i kada se, po njihovu miljenju, odmaraju u prirodnoj neaktivno
sti. Osvjeavajue strujanje prane i tijek snage koja regenerira
organizam poinju, meutim, tek onda kada postignemo savreni
odmor od nekoliko minuta. U spomenutom Institutu za istrai
vanje yoge u Lonavli nedavni su pokusi pokazali kako 15 minuta
savrenog yoga-odmora isti krv od tetnih toksina.
Ujutro prije ustajanja i naveer prije spavanja treba vjebati
ovaj poloaj odmaranja. ak i tijekom dana vrlo esto moemo
nai priliku za vjebu odmaranja. Ne samo medu Istonjacima,
koji se satima mogu odmarati u prirodnoj neaktivnosti, ve i meu
Europljanima postoje izuzetni ljudi koji se i usred vreve i buke
ivota, ak i u pauzi izmeu dva poslovna pregovora, mogu
potpuno iskljuiti i u bilo kojem poloaju tijela sasvim prepustiti
potpunom odmoru.
222 Yesudian Haich
Odavna je poznato pravilo da svatko mora imati godinji
odmor svake godine. Najmanje mjesec dana ovjek mora prove
sti zbog tjelesnog i psihikog oporavka kako bi sakupio dovoljno
energije i vitalnosti za sljedeu godinu. Pogledajmo sada koliko
sve to ima veze s odmorom" ljudi na Zapadu. Veina Europljana
i Amerikanaca tek se onda poinje zapravo ozbiljno ivcirati kada
poinje ljetnji odmor. Ponajprije izbor mjesta za odmor, potom
grozniave pripreme, pakiranja, raspravljanja s nosaima, iznaj
mljivanje auta itd, a zatim jo i putna groznica! U suvremenom
odmaralitu nesretni gost ima sve osim - mira! Njegovi drutveni
nagoni dolaze ovdje do punog izraaja. U odmaralitu je osigu
rana zabava i iz pristojnosti svaka ena i mukarac, koji dre do
sebe, silaze u 5 sati na aj i veernju zabavu. Narednog se dana ti
gosti zamaraju izletima ih na plai jer nisu navikli na takve tjele
sne napore, a naveer treba jo ii na ples. Da i ne spominjemo
one koji pola sata nakon dolaska ve igraju brid umjesto da ui
vaju u planinskom ili morskom zraku, bogatom ozonom i pra
nom, sjede u istom duhanskom dimu kao i kod kue. Umjesto da
odmorom i oputanjem smanje napetost ivaca, svoje ivce
umiruju" jakom kavom i jo jaim alkoholom. Spavanje se svodi
na samo nekoliko sati! Slijedeeg dana ponovo izlaze na vrue
sunce premorenog srca! Zbog svega toga vraaju se s godinjeg
odmora svom svakodnevnom poslu preplanuli, ah i jako iscrpljeni.
tovani itatelji, to uope nije ljetnji oporavak, a jo manje
odmor. To je najsigurniji nain da prije vremena iscrpimo svoje
snage, a organizam, koji je ve postao podloan neprikladnom
nainu ivota i u velikoj mjeri izgubio na svojoj vitalnosti, nee
YOGA + PORT 223
biti u stanju izai na kraj s raznim oboljenjima i drugim opasno
stima koje vrebaju na svakom koraku. Manji postotak ljubitelja
porta na Zapadu, koji ne polau mnogo panje ljetnjim zabavama
i drutvenim skupovima, zapadaju u drugu krajnost. Pripadaju
onoj grupi strastvenih izletnika i kajakaa koji svoju opremu i
atore nose stotinama kilometara uzbrdo i nizbrdo, prelaze cijele
planinske lance kako bi dospjeli na vrh. Takvi portski podvizi
pod izgovorom ljetne rekreacije" kasnije mogu dovesti do
iznenadnih proirenja sranih zalisaka i drugih tekoa.
Krenimo na plau nekog velegrada! Medu kupaima ima vrlo
malo takvih koji se povlae u tiinu nekog udaljenijeg mjesta kako
bi leali na mekom pijesku i zatvorenih oiju, ne mislei ni na to,
predaju se istom i blaenom zadovoljstvu savrenog odmora.
Ne! Veina gradskih stanovnika odlazi na plau u skupinama ili
odlazi kako bi se susreli sa svojim krugom prijatelja. Stariji sjede
u toploj vodi i satima razgovaraju, dok se mladi igraju i zabav
ljaju. Sve se to odigrava na paklenoj ezi jer svi ti ljudi nemaju
pravilnu predodbu o fiziolokom djelovanju sunevih zraka. Ne
znaju kako su suneve zrake snano terapijsko sredstvo ali samo
u malim koliinama; ako ih upijemo vie no to na ivani sustav
moe podnijeti, predstavljaju smrtonosni otrov! Da, ali upravo
tatina zahtijeva da imamo preplanuli ten! Ah, vi mali, ivani
ljudi s koom boje okolade koji ak i cigarete puite na plai, tre
bali biste znati da pola dana provedenog na vruem suncu
poetkom ljeta podjednako tetno djeluje na vae srce kao kada
bi neki novi, neistrenirani biciklist biciklom morao prijei stotinu
kilometara. Kada biste samo znah koliko tetite svojem sustavu
224 Yesudian Haich
lijezda s unutranjim izluivanjem, posebno titnjai, svojim pret
jeranim, nepromiljenim sunanjem!
Morska kupalita u Indiji - na kojima u danima velikih ega
nije mnogo vrelije od Srednje Europe - ne oive kupaima sve do
predveer jer ti ljudi iz iskustva znaju da je kupanje i plivanje naj
korisnije naveer. Tijekom dana, pod jarkim sunevim zracima,
ovjek se takoer moe sunati, ali najdue do 10 minuta. Tek
kada koa pone tamnjeti, to vrijeme moemo poveati za neko
liko minuta. Indijci, sa svojom prirodno tamnom koom u tom su
pogledu u povoljnijem poloaju od bijelaca na Zapadu. No, i
pored toga, Indijci ne provode cijele sate odjednom na arkom
suncu. Kada zaele plivati, plivaju predveer, nakon sunevog
zalaska. U Indiji svako dijete zna jer je tako odgojeno, da svako
poveano izlaganje tijela arkim sunevim zracima teti orga
nizmu. Sunati se poput krokodila satima neprekidno podjed
nako je tako tetno. U vezi s time, jedna stara indijska poslovica
ima simboliko znaenje: Samo budala hoda na ezi, kada moe
sjedjeti u hladu." Na Zapadu ljudi uglavnom izbjegavaju kretati
na plau kada je oblano ili ako sunce ne sija dovoljno jako.
Smatraju da bi to bio bezvrijedan napor, te da je sunce isuvie
slabo da bi i najmanje moglo popraviti njihov ten. Naprotiv,
iskusni kupai i pravi ljubitelji plaa znaju da je djelovanje
sunevih zraka najjae kada je nebo mutno, a sunce se tek nazire
kroz oblake. Tada koa tamni jednolino, a ne mjestimino. Kada
sunce sija moemo dobiti lijep ten ako koristimo samo zrano
kupanje u hladu. ak i ako plivamo na nekom sjenovitom mje
stu, prelamanje zraka kroz vodu, koji su se prethodno filtrirali
YOGA + PORT
kroz oblake, dat e nam podjednako tako dobar ten kao i nepos
redne suneve zrake.
Na jugu Indije uope ne moemo shvatiti zbog ega ljudi na
Zapadu toliko ele pocrnjeti. Svi smo toliko maslinasto tamni, ali
se zbog toga ne osjeamo nimalo sretnijima ili vrednijima od sje
vernjaka koji su potpuno bijeli. Kada sam doao u Europu, sa
uenjem sam zapazio kako veina ljudi na Zapadu eli potam-
njeti kako bi se mogli pohvaliti i kako bi im drugi zavidjeli! Junim
Indijcima niti ne pada na pamet da se hvale tamnijom puti od one
koju imaju njihovi sunarodnjaci na sjeveru Indije! Kakvo pravo
na slavu i poasti stjee ovjek zato to je crn? Jo nisam naiao na
suncem opaljenog Eiuopljanina ija je koa tamna poput oko
lade, koji bi mogao odgovoriti na to pitanje...
Vratimo se, dakle, pitanju pravog odmora" o kojem smo ve
poneto rekli. To nije lako nauiti zbog poveane i neprekidne
ivane napetosti naina ivota na Zapadu. Leimo na lea, bez
neke teke ili tijesne odjee, ispruimo ruke s dlanovima nagore
pored tijela, opustimo sve miie i ne mislimo ni na to na svijetu,
drugim rijeima, svojim mislima dozvoljavamo potpunu slobodu,
ali tako da se s njima ne identificiramo sve dok im polet ne popu
sti, dok im se tijek sam po sebi ne uspori i na se mozak konano
isprazni". Vjerojatno je svatko ve doivio ovo posebno stanje
kada prenapeti ivani sustav, koji ezne za odmorom, svom sna
gom ovlada naim mislima. Usred najintenzivnijeg rada odjed
nom se zagledamo u prazan prostor, sve nae misli ieznu i na
se mozak pretvori u vakuum. Ako nam netko neto govori, ne
odgovaramo ah ne zato to ne ujemo ili ne razumijemo. Nakon
226 Yesudian Haich YOGA + PORT 227

nekoliko minuta mozak se iznova sam ukljuuje i mi se vraamo ravan dok leimo. Svaki puta kada tijekom dana imamo nekoliko
normalnom tijeku rada. Sada, meutim, osjeamo da ide lake, minuta na raspolaganju - ak i tijekom radnog vremena - moemo
dolaze nam bogatije misli i ope stanje postaje bolje i svjeije. To vjebati ovu vjebu. Ne treba ekati da gotovo padamo s nogu od
nije nita drugo nego iskljuivanje naih misli u trenutku kada umora!
smo preoptereeni velikim umnim radom, to je odmaranje uma Na kraju ovog izlaganja o Hatha yogi elimo dodati: tko bude
i tijela tijekom jedne ili dvije minute. vjebao pranajamu i asane postii e ne samo potpuno tjelesno i
Ovaj osvjeavajui odmor, meutim, moemo stvoriti pod jo psihiko zdravlje, ve e uzmoi shvatiti i najveu tajnu svijeta:
povoljnijim uvjetima, tovie, valjalo bi ga vjebati barem etiri OVJEKA!
do pet puta dnevno. Leei na leima, potpuno opustimo sve
miie, te oekujemo stanje u kojem ni na to ne mislimo i pot
puno se odmaramo. Naa posljednja svjesna misao, naa auto
sugestija", kada ponovno pokrenemo matu, neka bude da leimo
potpuno oputeni i smireni i da nam je svaki, ak i najmanji mii
savreno oputen. Ako bi nam netko podigao ruku dok smo u tom
stanju, pala bi poput beivotne krpe. Nakon takvog odmora od 4
do 5 minuta u potpuno oputenom stanju, moemo osjetiti kako
se neki dio tijela - obino aka ili stopalo - pomalo trza kao u
nekom gru. To je znak da smo se potpuno povukli iz svoga tijela,
preputajui njegovo daljnje funkcioniranje snagama prirode koje
redovito djeluju; time su neskladnosti naeg osobnog, nesavrenog
Ja iskljuene sa svim svojim ometajuim djelovanjem. Ova vjeba
odmaranja, koja nas oputa i oslobaa umora, u trajanju od 5 , 1 0
do 15 minuta, leei na leima, naziva se Savasana.

Kada god je mogue, treba je vjebati na svjeem zraku, u umi

ispod drvea ili na plai, kao i ujutro ili naveer u postelji, ali bez
jastuka. Ako na umu imamo izlaganja o kraljenici u prvom pogla
vlju, shvatit emo zato je toliko vano da kimeni stup bude
 15. U D O T V O R N O D J E L O V A N J E

VJEBI SPORIH POKRETA

Primitivnog ovjeka nije trebalo uiti tjelesnim vjebama.

Njegov jednostavni, prirodni nain ivota i kretanje na svjeem
zraku, kao i aktivnosti koje konkuriraju dananjim portovima,
lov, ribolov, tranje, veranje po drveu, bacanje kamena, plivanje,
borba s divljim zvijerima, bacanje koplja itd. osiguravale su mu
najsavrenije tjelesno vjebanje i najveu moguu koncentraciju
panje. Primitivni ovjek morao je biti neka vrsta univerzalnog
genija jer je bio primoran podmirivati sve svoje potrebe svojim
trudom i snagom svojih ruku, u sklad sa zamislima koje je stva
rao vlastitim razmiljanjem.
To je znailo da se njegov dan, od ranog jutra do kasno u no,
sastojao od neprekidnog vjebanja tijela. Uslijed toga, nije bio
samo zdrav, ve su mu i miii stjecali ogromnu snagu.
im se, meutim, poeo civilizirati, sam je sebe ograniio na
odreene djelatnosti, odnosno dio posla kojeg je dotad iskljuivo
sam obavljao, prenio je na druge, te je tako jednoga dana dolo
do neprirodne situacije u kojoj jedan dio ovjeanstva gotovo
uope ne vri nikakav fiziki posao, dok je drugi dio preoptereen
bezdunim i tekim fizikim radom. Ako malo razmotrimo ovo
stanje superspecijalizacije, u vid jet emo osnovni uzrok bezbrojnim
oboljenjima koja haraju ovjeanstvom zbog zloupotrebe ivotne
snage u ovjeka i s time povezanim protivprirodnim uvjetima
230 Yesudian Haich
ivota.
Nain ivota zaposlenih u uredima i raznim ustanovama teak
je zloin protiv vlastitog zdravlja. I pored toga, broj odraslih koji
osjeaju potrebu za portom i koji se njime u izvjesnoj mjeri i bave
barem svakog drugog dana vrlo je mali. Lako je shvatljivo da u
groznici suvremenog ivota oni, koji nemaju drugih mogunosti,
te moraju zaraivati intelektuahum radom, gotovo da mri nemaju
vremena za port, te ive u svojoj svakodnevnoj, monotonoj men
talnoj rutini", ne pruajui svojem tijelu ono to mu je prijeko pot
rebno. Cjelokupno se kretanje svodi na malo hodanja od ustanove
do stana - ako se i za to ne koristi kakvo prijevozno sredstvo - i
na rukovanje priborom za jelo u vrijeme objeda. Nije, dakle,
nikakvo udo to nam takav degenerirani nain ivota tijekom
niza godina smanjuje ivotnu snagu i otpornost na stalne napade
na zdravlje i intelektualnog djelatnika koji ivi u tjelesnoj nepo-
kretnosti, ini podlonim najrazliitijim oboljenjima. Poznata je
injenica da redovno bavljenje nekim portom moe osloboditi i
najokorjelijeg popodnevnog dremljivca omamljujueg osjeaja
pospanosti, koji ga obuzima nakon ruka, a protiv kojeg bi se uza
lud borio da nastavi stari nain ivota.
I za osobe koje rade samo fiziki, ta je jednostranost veliki
nedostatak. Kosa, tvorniki radnik, zidar, ma koliko radili od
jutra do mraka, nikada nee postii savrenu muskulaturu ili
besprijekorno zdravlje. Fiziki rad uistinu moe razviti djelo, te
ga uiniti otpornim jedino ako u sebi sadri dovoljno promjena i
ako je raznovrstan tako da angaira svaki mii ravnomjerno.
Prirodno tjelesno vjebanje i nagonska tenja ka portskim igrama
YOGA + PORT 231
dio je ovjekovog nasljea. Dok je ivio u prirodnim uvjetima,
Majka Priroda se brinula da se svaki ovjekov mii razvija i jaa.
I rad i igra bili su dio njegovog ivota, ali ne i rad koji danas oba
vlja veliki broj djelatnika. To je oblik rada koji ubija psihu. Ne,
nekada je to bila aktivnost primitivnog ovjeka, uroenika, voj
nika ili pionira koji je krio nove puteve, koja je zahtijevala sto
tine svrsishodnih vjebanja i prirodnih tjelesnih pokreta u kojima
je psiha podjednako sudjelovala kao i tijelo.
Od portova na Zapadu svaki je, dakako, pogodan za razvi
janje muskulature, ali se s njima ipak ne smije pretjerivati. Pored
toga, sve vrste portova predstavljaju napor za srce. portsko
srce" je opepoznata opasnost za portae. Izuzev toga, razliite
vrste portova - uz neke izuzetke - jednostrano razvijaju musku
laturu. Maevalac razvija desnu ruku i bedro, tenisa desnu ruku,
a kliza - bedra i listove. Ako elimo ravnomjerno razvijenu mus
kulaturu, moramo se istovremeno baviti s vie portova. Tko ima
toliko vremena? Drevnim indijskim metodama za razvijanje
miia svatko e moi izgraditi lijepo i ravnomjerno razvijeno
tijelo i to bez skupe portske opreme i velikog utroka vremena.
Potrebno je samo zrcalo i 15 minuta vremena dnevno. Pomou
ovog sustava usporenih vjebi, koji ne propisuje vjebe kojima bi
se umrtvljivala psiha, ve se sastoji od zdrave gimnastike, koja
pritom zahtijeva snanu psihiku koncentraciju, za kratko se vri
jeme moe razviti snana muskulatura. Znai, svatko se moe
baviti portom kod kue. Ovaj nam sustav omoguuje u potpu
nosti da se svakodnevno bavimo korisnim vjebanjem.
Najstarije indijske vjebe za razvijanje miia Dhandhal i
232 Yesudian Haich
Bhaski" razlikuju se od gimnastike na Zapadu sutinski u tome
to se ne sastoje od nesvjesnih ponavljanja odreenih pokreta, ve
od vjebi naglaenih pokreta" koje se izvode uz veliku psihiku
koncentraciju. Isto kao to u nekom zanimljivom poslu ili nekoj
napetoj igri sudjelujemo svojom psihom, a ne samo miiima, tako
i yogin izvodi svoje vjebe s velikim zanimanjem, te promatra uz
angairanje volje, odnosno, snane mate, dio tijela koji je upravo
u pokretu i u svojim ga mislima obasipa snagom prane.
U svjesnom izvoenju vjebi potrebna nam je sposobnost ima
ginacije ili snaga zamiljanja (mata) kako bismo odstranili smet
nje koje dolaze iz podsvijesti: nae sumnje, skepsu. Ako, na
primjer, lako sa vijemo desnu ruku, taj pokret cijelo vrijeme stalno
promatramo i snagom mate sebi predstavimo da u tom trenutku
velika koliina prane struji u biceps i da ova prana istovremeno
bogato snabdijeva krvlju cijelu ruku, tada smo ve postigli eljeni
rezultat! Vidi takoer poglavlje Stvaralaka snaga svijesti".
Nakon nekoliko tjedana marljivog vjebanja ovog jednostavnog
postupka s koncentracijom misli s iznenaenjem emo zapaziti
kako nam je taj mii nadlaktice toliko narastao kao da smo neko
liko mjeseci neprestance radili neki teak posao. Stvaralaka snaga
svijesti omoguuje miiu da dostigne onaj oblik i veliinu koju
sebi snagom mate predstavimo. Iskuajmo ovu metodu na
ostalim dijelovima tijela: usmjerimo snage mate (imaginacije)
ivotnu silu u odreeni dio tijela, mislimo neprestance na to kako
se miii toga dijela tijela brzo jaaju i razvijaju, te promatrajmo
neposredno ili u zrcalu raskonu igru miia - i za kratko emo
vrijeme izgraditi divno tijelo koje e izazvati divljenje i u portaa.
YOGA + PORT
Tajna trajnog djelovanja vjebi sporih pokreta" na miie i
cijeli organizam lei u stvaralakom radu svijesti. Kako je ve bilo
reeno u poglavlju o usmjeravanju svijesti, tanani ivani za vrei,
koji dopiru do svih tkiva, snagom svjesne volje ispunjaju se ener
gijom. Tijekom vjebe ovi mali rezervoari napune se izvjesnom
koliinom prane tako da se izgradnja tvari, odnosno, miia nasta
vlja ne samo tijekom samog vjebanja, ve i nakon njega, ak i za
vrijeme sna, ispunjavajui oblike koje je stvorila naa mata,
gotovo prema naem diktatu.
U djeteta i mladih, koji jo uvijek rastu, snaga je svijesti u stanju
da do izvjesnog stupnja izmijeni ak i sustav kostiju prema naoj
volji. To mogu shvatiti samo oni koji to osobno pokuaju iskusiti
ne u teoriji, ve u praksi. Nakon kraeg vremena vjebanja moi
e osjetiti stvaralaku snagu svijesti u svojem vlastitom tijelu. Ove
vjebe, izvedene pomou autosugestije i koncentracije misli, dje
luju uslijed psihikog utjecaja neusporedivo snanije na miie i
organizam od bilo kojeg porta bez sudjelovanja psihe.
Indijski sustav vjebanja usporenim tempom daje zapanjujue
rezultate u sluaju da ga svakodnevno vjebamo. Pritom nam nisu
potrebne nikakve naprave jer yoga propisuje prirodna, drevna
vjebanja za tijelo koja su izvjesna podraavanja svakodnevnih
portova" ovjeka koji je ivio u prirodi. Kao primjer, opisat emo
prvu vjebu.
Bacanje koplja (SI .67) - Stisnimo aku desne ruke tako, kao da
drimo koplje. U raskoranom stavu i s lijevom rukom ispru
enom u stranu cijelo tijelo povlaimo unatrag, kao da se pri
premamo baciti koplje. Desnu ruku povlaimo unatrag i lako
234 Yesudian Haich
zabacujemo tijelo unatrag. Ovo je osnovni poloaj. Sada otpo-
injemo s pokretima bacanja koplja, sve do posljednje faze, kada
je desna ruka, koja dri koplje, ispruena ispred nas, dok se lijeva
nalazi iza. Tijekom cijelog ovog pokreta vrimo odgovarajui
pokret nogu, tako da nam u zavrnoj fazi desna noga dode na
prijed, kao kod maevaoca. Obratimo posebnu pozornost da nam
pokreti djeluju plastino i umjetniki. Vrlo je vano da ovu i
naredne vjebe izvodimo potpuno bez odjee ili samo u kupaim
gaicama, po mogunosti pred zrcalom u kojem moemo vidjeti
odraz cijeloga tijela. Posebno prilikom vjebanja u sobi zrcalo je
vrlo vano jer pomou koncentracije misli moemo neprekidno
pratiti sami sebi, kao i sklad naih pokreta i igru miia.
Sada ustvari dolazi vjeba yoge: vjebanje usporenim rit
mom". Pred zrcalom zauzmemo osnovni stav bacaa koplja, te ga
izvodimo s apsolutnom napregnutou svih miia koji sudjeluju
u tom pokretu, svaku fazu bacanja koplja tako polako kao da sami
sebe promatramo u nekom usporenom filmu. Pokreti moraju biti
tako spori da vjeba, koja bi u normalnim uvjetima trajala svega
2 do 3 sekunde, traje od pola minute do jedne cijele minute. Za to
vrijeme, nagnuvi malo glavu ustranu, promatramo sami sebe,
kao i sve savreniju igru miia koji bujaju i pokoravaju se naoj
volji, dok snagom mate pranu aljemo u njih. Nakon zavretka
cijele vjebe, odnosno, pokreta, ostajemo u posljednjoj fazi cijelu
minutu, nepomini kao kip, te se potom iznova lagano vraamo
u poetni poloaj. Cijelu vjebu ponavljamo 2-3 puta. Na kraju,
brzim pokretom, kao da neto stresamo, oslobaamo sve upo
trijebljene miie i potpuno ih oputamo. Vjebu zavravamo s nogama, zatim potiskujemo teret do iznad glave rairenim
YOGA + PORT 235
nekoliko serija yoga-disanja.
Mnogi portai i treneri na Zapadu smijat e se ovim vjebama.
Prije no to izraze svoje miljenje, meutim, neka sami ispitaju
djelovanje vjebi sporih pokreta najmanje tijekom tjedan dana, te
e doivjeti zapanjujue rezultate. Svijest crta" oblike novih
miia, nabijenih snagom, prema naoj elji, ako svoju energiju
aljemo u tijelo svjesno i uz punu panju. Nema takvih plua, ma
kako slaba bila, koja nee odgovoriti na djelovanje snage samo
svijesti, te ak i kod odraslih pokazati znake razvoja. Sve ovisi o
naoj mati, volji, kao i o tome imamo li vjere. Sve, u to uloimo
vjeru, uspijeva. Jer, moramo vjerovati u ono ega nema kako bi
ga moglo biti. - Imaginacija je stvaralaka snaga u naim rukama.
Druga je vjeba, koju svakodnevno valja vjebati, gaanje
lukom i strijelom. (SI. 68)
U raskoranom stavu okrenemo se malo u stranu, te nainimo
pokret kao da drimo luk u lijevoj ruci. vrsto stojei, zateemo
miie bedara i ruku, te drei lijevu ruku ispruenu, desnom
rukom povlaimo zamiljenu tetivu luka, a zatim je opustimo.
Cijela vjeba mora trajati oko jednu minutu, a zavravamo je stre
sanjem i oputanjem miia uz nekoliko yoga-udaha.
Maevanje - Zauzmemo stav za maevanje. Kao da drimo
ma u ruci, skaemo naprijed i nazad, zadajui udarce lijevo i
desno, ali sve usporeno poput pua!
Dizanje utega - Saginjemo se prema naprijed, uhvatimo
rukama zamiljene utege i podiemo ih u visinu ramena. Savivi
koljena lakim poskokom, dolazimo u stav za potisak s rairenim
236 Yesudian Haich

rukama. Stojei pred zrcalom i promatrajui svoje pokrete, ovu

vjebu izvodimo tako polako da traje cijelu minutu. Na kraju, kao
i uvijek, zbog postizanja oputenosti, stresemo miie i vjebu
zavrimo dubokim udahom.
Cijepanje klade - Ovo je jedna od najvanijih drevnih vjebi.
U raskoranom stavu obje ruke podiemo pred zrcalom,
zamiljajui da u akama, koje su jedna iznad druge, drimo drke
teke sjekire koju diemo i sputamo kao da cijepamo neku kladu.
Usporeno izvoenje u trajanju 1 do 2 minute. Stresanje miia i
disanje.
Bacanje kugle - (Vidi SI. 69).
Tranje (SI. 70) - Takoer drevni port ovjeka u vrijeme kada
je ivio u prirodi. Pred zrcalom prolazimo kroz pojedine pokrete
tranja, a da se ne pomiemo sa mjesta. Polako diui usmjera
vamo pranu u sve miie koji sudjeluju u ovoj vjebi. Vjebu
zavravamo stresanjem miia i disanjem.
Boks - Zauzmemo pognuti stav boksaa pred zrcalom, kao da
emo se boriti sa samime sobom. Zadamo nekoliko direktnih
udaraca lijevom i desnom rukom, a zatim, nagnuvi se prema
naprijed, nekoliko udaraca sa strane. I u ovoj vjebi sve izvodimo
to je mogue sporije, s potpunom koncentracijom cjelokupne
panje i napetou svakog miia koji sudjeluje u pokretu.
Zavretak vjebe: stresanje miia i duboko disanje.

Plivanje - Ova vjeba odgovara treningu plivanja kakav se

prakticira u Europi. Leei na trbuhu na uskoj klupi ili visokoj
stolici, vrimo pokrete plivanja, neprestance pazei na uskla
ivanje disanja. Zatim legnemo na lea i plivamo leno. Vanost
 YOGA + PORT 239

plivanja kao prirodnog porta ve je razmotrena u vezi s

pranajamom, te iznova naglaavamo kako pored svih tjelesnih
vjebanja, svatko mora plivati barem pola sata dnevno.
Koenje - Podjednako dobra vjeba za razvijanje lenih i
trbunih miia, kao i za ouvanje gipkosti kraljenice. Pokreti u
lijevu i desnu stranu povoljno djeluju na ivce koji se granaju od
kimenog stupa. Vrimo pokrete koenja u lijevu i desnu stranu,
a potom, sagnuvi se, sjeemo srpom" kratku travu sporim
pokretima. Zavretak vjebe: stresanje miia i disanje.
Penjanje uz ue - Vrlo vana vjeba za izgraivanje tijela koja
se moe vjebati na vie naina. Svrha joj je podraavanje prirod
nih pokreta pri penjanju na drvo, uz lijane itd. Vrlo je jednosta
vna. Ako vjebamo u prirodi, uhvatit emo se za neku jaku granu,
dok e u naoj sobi dobar biti i okvir vrata. Ponajprije nekoliko
sekundi nepomino visimo, te postepeno poveavamo ovo vri
jeme za nekoliko sekundi. Zatim, nakon to se odmorimo za tre
nutak, ponovno se uhvatimo za granu ili okvir vrata, te polako
izdiemo do brade onoliko puta koliko moemo.
Hodanje etveronoke - Civilizirani, odrasli ljudi ovu vjebu
mogu smatrati nedostojnom, ali je ona ipak vrlo korisna. Hodanje
etveronoke samo pet minuta ima podjednako blagotvorno dje
lovanje na krvotok, mozak i endokrine lijezde kao i asane u obr
nutom poloaju. U hodanju etveronoke ne smijemo hodati na
koljenima, ve na ispruenim nogama i rukama, tako da nam
glava visi. Fizioloko djelovanje ovakvog stava razmotreno je jo
u ranijim poglavljima. Jednu do dvije minute hodamo etve
ronoke sa to kruim i to ispravljenijim nogama i rukama; zatim,
 Yesudian Haich
mnogo sporije, ali sa neto savijenim udovima, te konano
zavravamo s puzanjem na laktovima. To je tzv. indijansko
puzanje". Ako se izvodi nekoliko minuta, jedna je od najboljih
vjebi za razvijanje miia.
Izvlaenje vode iz bunara (SI. 72) - U raskoranom stavu, pred
zrcalom, lako pognuti prema naprijed, izvodimo pokrete
izvlaenja na uetu tekog vjedra punog vode iz bunara. S jed
nom rukom povijenom u laktu, a drugom ispruenom, poseg-
nemo nadolje i uhvatimo zamiljeno ue, te ga potom povuemo
nagore tako da, dok nam je lijeva ruka savijena i akom dodiruje
same grudi, desnom rukom poseemo gotovo do poda kako
bismo uhvatili naredni dio ueta. Zatim vuemo ue desnom
rukom, dok lijevom poseemo nadolje. Stresanjem miia i s neko
liko dubokih udaha zavravamo vjebu.
Potezanje ueta (SI. 73) - U raskoranom stavu ispred zrcala
ispruimo desnu ruku, uhvatimo zamiljeno ue, te ga vuemo
svom snagom dok tijelo zaokreemo u desnu stranu. Zatim lije
vom rukom vuemo u lijevu stranu. Ovi naizmjenini pokreti
jedna su od najboljih vjebi za miie leda. Niti ovdje, meutim,
ne smijemo smetnuti s uma da je najvanije to sporije vriti poje
dine pokrete kako bismo mogli svijeu upravljati svakom fazom
vjebe. Nai pokreti moraju biti posve skladni.
Penjanje uz ue - Ova je vjeba ista kao i prethodna samo to
nae zamiljeno ue visi okomito. Vrimo, dakle, pokrete
povlaenja ueta nadolje kako bismo se uz njega popeli.
Rvanje (SI. 74) - Ispred zrcala rvemo se sa zamiljenim protiv
nikom. U ovoj vjebi nai spori pokreti djeluju iznimno lijepo. S
YOGA + PORT 241
vremena na vrijeme, izmeu raznih zahvata, izvodimo Kumbhaku
u kojoj dah nikada ne valja zadravati due od 7 sekundi.
Pokreti za nogomet, klizanje na ledu, tenis, skijanje i bacanje
kugle takoer se mogu vjebati tempom usporenog filma.
Zato je potrebno zrcalo u kojem se moe vidjeti cijela naa
figura u ovim vjebama sporih pokreta? To je ustvari olakica za
Europljane koji vjebaju kod kue. Indijski yogini omoguuju svo
jim uenicima da ove vjebe Dhandal i Bhaski" uvijek izvode
tono po pravilima zajedno sa svojim guruom (uiteljem). S istom
visokokvalitetnom psihikom koncentracijom promatraju izvan
rednu igru miia svoga uitelja koji posjeduje besprijekorno raz
vijenu muskulaturu. Znai, vjebaju prema uzoru. U podsvijesti
im se urezuje slika jednog savrenog tijela, koje je pred njima i
koje je upravo putem ovakvih vjebi dostiglu sadanju savrenost.
Ovaj visoki stupanj asocijacije i koncentracije prane moe se
postii ako imamo zaista lijepo razvijenog uitelja. Budui se na
Zapadu to ne moe uvijek postii, zrcalo se nudi kao odlina
zamjena. Ovdje moramo sami sebi lijepo razvijene oblike
upeatljivo zamiljati, bez uzora i primjera. Stoga moe biti korisno
da nae zrcalo okruimo s nekoliko slika lijepo razvijenih atlets
kih tijela. Ako ne moemo nabaviti veliko zrcalo, problem
moemo rijeiti pomou svjetiljke pred koju emo stati i na zidu
promatrati svoju sjenku. Nastojimo stvarati samo lijepe slike od
naih raznih pokreta tijekom vjebanja! Vano je samoga sebe pro
matrati, bilo u odrazu zrcala, bilo u obrisu sijenke.
Ako se dosad nismo bavili nijednim portom, nae je tijelo,
naa muskulatura, nalik nekoj sirovoj masi, otprilike kao
 Yesudian Haich
neisklesanom bloku pred kiparem. Da li je netko ikada vidio
kipara da zatvorenih oiju stvara svoje djelo i da svoj rad kontro
lira i divi mu se tek kada je posvema gotov?
Podjednako tako kao to kipar stalno, tijekom rada promatra
postepeni razvoj svoga djela, te se tome raduje i iz toga stvara
uvjerenje, podsticaj, pa i oduevljenje, s velikom panjom pratei
oivljavanje mrtvog materijala, i mi se moramo diviti igri svojih
miia, skladnim pokretima svoga tijela i brzom razvijanju nae
muskulature, sve dok se iz bezoblinog sirovog materijala" ne
stvori iva statua atletskih miia. Ovaj jedinstveni sustav drev
nih vjebi, koji objedinjuje uvjerenje, snagu volje i mate sa tjele
snim vjebama, zasluuje ozbiljnu panju i detaljno istraivanje
portskih uitelja.
16. N I T A B E Z SVIJESTI
Iako sam u ovoj knjizi iznio samo indijska pravila koja se
odnose na ovjekovu tjelesnu kulturu - prikaz filozofije tjelesne
yoge iznio sam u knjizi ,,Yoga u dva svijeta" - Hatha yoga je ipak
potpuno proeta osnovnim elementima duhovne yoge. Stoga bih
i o tome morao rei nekoliko rijei.
Prije no to bih barem okvirno izloio osnovne postavke vie
indijske filozofije, neka mi bude dozvoljeno da jo jednom nagla
sim iznimno djelovanje koje tjelesne vjebe - vrene uz puno
sudjelovanje svijesti - mogu imati utjecaj na muskulaturu tijela.
Misli, koje su oblik oitovanja svijesti, svemone su i nau sud
binu oblikuju u naprednom ili nazadnom pravcu. U poglavlju o
meusobnom djelovanju psihe i tijela, mogli smo vidjeti da se
pomou dobrih i pozitivnih misli moe privui dobro, dok nas
negativne, loe misli i zla osjeanja guraju u zlo, bijedu i bolest.
Snaga misli upravlja naim ivotom, odnosima s drugim ljudima,
poslovima i navikama. Snaga koncentrirane misli, meutim - ako
je umijemo usredsrediti i na sugestivan nain oitovati - toliko je
mona da posredstvom nje upueni moe lako ovladati voljom
drugih ljudi. Yogin ne tei ovome cilju, ve jedino eli spoznati
svoju istinsku sutinu.
U vezi s time na ovom bismo mjestu eljeli spomenuti izniman
nauni pokus kojeg je izveo istaknuti profesor na amerikom
sveuilitu Yale, W.G.Anderson u vezi s mjerenjem snage misli i
uma. Jednog je studenta postavio na vrlo osjetljivu vagu tako da
244 Yesudian Haich
se teite njegova tijela nalazilo tono iznad sredita same vage.
Potom je profesor studentu zadao matematike zadatke, te je
studentu krv poela jae strujati prema mozgu, to je pokazala i
vaga naginjanjem u pravcu glave, uslijed promjene ravnotee. Sto
su matematiki zadaci bili tei, odnosno, to je student morao
dublje zamisliti se, to je i otklon vage bio vei. U nastavku
eksperimenta profesor je zamolio studenta da se intenzivno
koncentrira na tjelesne vjebe, te da zamilja, na primjer, kako
izvodi 10-20 dubokih unjeva i da mu miii stopala intenzivno
rade. Nakon nekoliko minuta vaga se pomaknula u pravcu nogu,
to je bio zapanjujui dokaz da je sama snaga svijesti dovoljna da
izazove skretanje krvotoka prema nogama, i to samo posredstvom
zamiljenih, dakle, u mislima izvedenih pokreta. Ovaj pokus izveo
je profesor Anderson sa jo nekoliko svojih sluatelja i pritom
dobio sline zadivljujue rezultate.
Kako bi jo detaljnije ispitao zadivljujue djelovanje svijesti na
tijelo i miie, profesor je mjerio snagu desne ruke jedanaestorici
svojih mladih studenata. Iznosila je u prosjeku 60 kg, dok je
prosjena snaga lijeve ruke iznosila 50 kg. Zatim je svojih jedana
est studenata podvrgao posebnom i vrlo briljivo pripremljenom
treningu ali samo jedne, desne ruke. Nakon toga izvrena su tona
mjerenja koja su otkrila iznenaujuu injenicu da, dok se snaga
desne ruke poveala za 3 kg, snaga vuenja i potiska neuvjeba-
vane ruke poveana je za cijelih 3,5 kg u istom vremenu! Ovaj je
pokus pruio dokaz da je mozak, koji je upravljao vjebama to
su izvoene sa zanimanjem, slao krv ne samo u miie koji su
vjebani, ve je jaao i razvijao i neaktivnu lijevu ruku.
YOGA + PORT 245
Profesor Anderson konstruirao je i posebnu klupu u obliku
klackalice koja je bila u potpunoj ravnotei kada bi na nju legao.
Ako bi stao zamiljati da plee ili da izvodi ameriki narodni ples
jig, nakon nekoliko bi se sekundi dio klupe pod njegovim nogama
poeo sputati. Njemaki atlet osamdesetih godina prolog
stoljea, Eugen Sandow svojevremo je izjavio kako tjelesne vjebe
izvoenjem bez koncentracije misli i zanimanja, dakle, samo
mehaniki, vrlo malo mogu doprinijeti razvijanju miia. On i
profesor Anderson bili su prvi koji su neto nauli o iznimnom
djelovanju jednog indijskog sustava vjebanja pred zrcalom; naa
lost, o njemu su mislili samo u vezi sa svojim vjebama, te je tako
ovo znanje ubrzo palo u zaborav.
Cjelokupni sustav Hatha yoge zasniva se na vraanju prirod
nom nainu ivota, intuiciji koja ovjeka vodi njegovoj sutini.
Zasniva se na povratku plodovima uma i tako postaje jedan od
najdragocjenijih zaloga novog svijeta u nastajanju i narataja koje
e ivjeti sretnim i prirodnim ivotom. Kada posve utihne zveket
oruja rodit e se novi, slobodniji svijet, te se pribliava vrijeme
kada e ovjek izlijeiti svoje rane i poeti razvijah na novi, zdraviji
i svjesniji nain. Neka tri najvea dara Hatha yoge: ZDRAVLJE,
SNAGA I MLADOST, pripadnu tom novom narataju!
 17. K O R I S N I S A V J E T I

ZA UENIKE YOGE

Ustajte i odlazite na spavanje uvijek u isto vrijeme. Odlazite

na spavanje najkasnije do 10 sati jer kozmiki poloaj Zemlje do
ponoi ivanom sustavu omoguuje najpovoljnije zraenje za
njegov oporavak.
Naka Vaa prva pomisao nakon buenja bude - ZDRAVLJE!
Misaono se udubite u sutinu zdravlja i snage tijela i duha.
Ako je mogue, okupajte se svakoga dana i oslobodite svoju
kou neistoe i opasnih otrova. Neka Vaa psihika i tjelesna
atmosfera uvijek bude ista.
to je mogue ee oslobodite noge iz neprovjetrenog zatvora
obue, te hodajte bosonogi umom, livadom, obalom rijeke ili
mora jer kroz tabane upijate zraenja Zemlje koja osnauju i
osvjeavaju Va organizam na izniman nain. Stanovnici se gra
dova zato tako lako umaraju to ih obua, beton i asfalt razdva
jaju od ovoga zdravog izvora energije. Na selu ljudi mogu pjeati
vie kilometara bez umora; tovie, esto skidaju obuu, te je nose
prebaenu preko ramena! Prije spavanja vjebajte prste na
nogama, pokreite ih pojedinano kako bi se vitalizirali i postali
svjesni. Vjebajte da njima moete uzimati granice i kamenie.

Svakoga dana nekoliko minuta provedite posve bez odjee.

Ovakvo Vam je zrano kupanje nuno jer je dodir sa zrakom one-
moguen tijekom cijeloga dana, dok teka odjea spreava disanje
248 Yesudian Haich
koe. Ako sa zranim kupanjem zaponete ljeti, te ga svakodne
vno vjebate, ubrzo ete stei iznimnu otpornost.
Ujutro i naveer izvedite vjebe oiju kako nikada ne bi ste ovi
sili o naoalama.
Pazite da Vam nosnice uvijek budu iste jer su one ulazna vrata
prane. Ujutro vrite ispiranje nosa umrkavanjem mlake, blago
zasoljene vode iz dlana. Ako ste prehlaeni ili imate upalu nosa,
ispiranje vrite tri puta dnevno. U posudu ulijte toliko toplu vodu
koliko normalno moete izdrati, te u njoj otopite ajnu liicu
sode bikarbone, uronite klice i tu otopinu polako uvlaite u nos
sve dok ne dospije u usnu upljinu. Zatim je izdahnite i izvedite
Sarvangasanu. Tako ete se osloboditi i najupornije prehlade.
Prije i poslije svakog objeda valja isprati usta. Redovno perite
zube. Odsijecite granicu hrasta, bora (jele, smreke itd) ili euka
liptusa jer tanin osvjeava i jaa Vae desni, te spreava stvaranje
zubnog kamenca, a time i kvarenje desni (recesija), ove tako este
bolesti na Zapadu. Izmeu dlaica etkice za zube bujaju milijuni
mikroba. Tanin u hrastovoj granici djeluje kao odlino dezin-
fekcijsko sredstvo. Upotreba je granice vrlo jednostavna: uzmite
jednu granicu oko pola centimetra u presjeku, te grickajte kraj
sve dok se vlakna ne rascvjetaju u obliku male etkice. Zatim
oistite zube ovom etkicom iznutra i izvana u okomitom pravcu
kako bi se oistili i zubi i prostori izmeu njih. Krunice zuba ve
su se oistile grickanjem granice. - Posebno pazite da ne nadraite
ili otetite desni, tovie, granicu grickajte sve dok ne postane
potpuno i fino mekana. Svjea je granica savitljiva, puna soka i
nije toliko vrsta da bi nam ozlijedila desni. Na taj nain zube
YOGA + PORT 249
istite svakog drugog dana. U ostale dane uzmite malo vlane soli
na kaiprst i, kada se rastopi, prstom istrljajte zube i desni, to e
poveati cirkulaciju krvi, ojaati desni i korjenove zubi. Zubi e
Vam biti snjeno bijeli, a dah svje.
Hranu valja dobro vakati. Dobro vakanje nije vano samo
za probavu jer ono osigurava i obilan priljev krvi u zubne korje
nove.
Jelovnik se mora sastojati od to vie sirove hrane. Ako ste jeli
mnogo mesa, ne vrite naglu promjenu bez prijelaznog perioda
jer biste mogli nakoditi organizmu. Prijelaz valja izvriti poste
peno. Upotreba mesa do izvjesne manje granice opravdana je u
hladnim predjelima, te ne predstavlja nikakvu prepreku za yogu.
Prije svega umjerenost! Meso stvara isuvie mnogo otpadnih
tvari i otrova, te teko optereuje probavne organe. Voe, povre,
kotunjasti plodovi, itarice, med, mlijeni proizvodi moraju biti
vaa glavna hrana.
Pazite da svakodnevno imate urednu stolicu. Ako Vam je rad
crijeva nepravilan, potrebno je vjebati odgovarajue asane:
Uddijana-Bandha, Pasimotana, Yoga-Mudra, Nauli itd.
Na viknite crijeva na redovne pokrete pranjenja u odgovarajue
vrijeme ujutro ili poslije nekog obroka.
Ako elite postii ozbiljne rezultate u Hatha yogi, morate iz
bjegavati duhan, alkoholna pia i loe navike na druge opasne
poroke jer svi oni umrtvljuju ivane centre koje yoga upravo
nastoji probuditi.
Nikada nemojte dozvoliti da vam zavist, mrnja, oholost,
pouda, ljubomora ili neki drugi niski nagon obuzme duh. Takva
 250 Yesudian Haich
osjeanja stvaraju opasna strujanja u ovjeku, truju mu duh i tijelo,
a posljedica svega toga je bolest. Disciplinirajte svoje raspoloenje,
sauvajte svoju duhovnu vedrinu i ne dozvolite vanjskim okol
nostima da na Vas utjeu! Budite uvijek svjesni injenice da ste na
nebu svojeg duha Vi jedino sunce!
Govorite samo onda kada imate to za rei. Nepotrebnim
govorenjem rasipaju se ogromne koliine pozitivne energije.
Izbjegavajte pogreno miljenje, govorenje i djelovanje.
Vrlo je korisno po jedan dan svakog mjeseca, ponajbolje u vri
jeme mladog ili punog mjeseca, provesti u potpunom postu i
utnji, tzv. Maunam. Brana, koju na taj nain zatvarate, omoguuje
Vam skupljanje ogromnih koliina energije, kao i poveanje
zdravlja i snage volje.
Yogu vjebajte uvijek u posebnoj prostoriji, ako je to mogue,
u kojoj je svje i isti zrak. Nemojte vjebati yogu u prostoriji
ispunjenoj duhanskim dimom i isparenjima alkohola u kojoj su
donedavno vodeni svakakvi razgovori! - Kada u svoju prostoriju
uete zbog vjebanja, za sobom ostavite, zajedno s odjeom, sve
svoje nevolje, strahove, zlovolju i brige. Tada e Va dom zraiti
vedrinom i uzvienom istoom. Yogu vjebajte na istom sagu
ili prostirci, okrenuti licem prema istoku.
Vjebe zaponite odstranjenjem svakog osjeaja straha, u
budunost gledajte s punim povjerenjem, te zaponite s dubokim
# disanjem uvjereni u ljekovitu snagu predstojeih vjebi. Neka vam
se duh ispuni mirom, radou, strpljenjem i odlunou!
Neka Vam pred oima neprestance lebdi mentalno oslobo
enje. Nepokolebljivo teite njegovom ostvarenju. Nauite
YOGA + PORT 251
nekoliko reenica napamet iz uenja velikih uitelja svijeta. Ako
osjetite da Vas pritie potitenost, odagnajte je svjetlou misli
koja struji iz uenja velikih uitelja:
Izbjegavaj dvije stvari, o putnie: beskorisne elje i pretjerano
obuzda vanje tijela."
Buddha
Kratkotrajno je zadovoljstvo, nalik blijesku munje; zato,
dakle, slijedim samo put zadovoljstva?"
Buddha
ovjeku valja vid okrenuti spram sebe sama kako bi mogao
krenuti najudesnijim putem otkria svijeta."
Brunton
Snaga jednom narodu mora doi posredstvom odgoja."
Vivekananda
Ako ovjek sebi predoi stvarnost, iz te e predodbe stvar
nost i nastati."
E.H.
Ako je tvar mona, misao je svemona."
Vivekananda
Spas svijeta lei u kulturnom ovjeanstvu."
Pestalozzi
232 Yesudian Haich YOGA + PORT 253

Beskrajna je budunost pred tobom, te uvijek mora imati na podsticaja dolazi putem koncentracije. Nema granica snazi ljud
umu kako svaka tvoja rije, misao ili djelo ima svoj vlastiti utjecaj skoga uma. to je usredotoeniji, to vie snage djeluje na jednoj
na tebe samoga, te kako su loe misli i djela spremne da te zaskoe odreenoj toci; u tome je tajna."
poput tigrova, tako postoji i ohrabrujua nada da su dobre misli Savrenstvo ne treba postizavati - ono je ve u nama. Sreu
i djela spremni uvijek pratiti te i neprestance braniti neizmjernom i zadovoljstvo ne treba stjecati - mi ih ve posjedujemo, oduvijek
snagom." su bili nai. Ako misli da si sputan, sputan e i ostati. Ako smije
Velika misao-vodilja glasi:"Pomo, a ne napad", Prilagodba, rei da si slobodan, slobodan si istoga trenutka."
a ne razaranje", Sklad i mir, a ne razdor".
,,U snazi pojedinca lei snaga cijelog naroda."
Snage su uma nalik zracima svjetlosti koja se rasipa; kada se
usredotoe, prosvjetljuju. To je na jedini nain spoznaje."
Svatko moe ukazati na zlo, ali je prijatelj ovjeanstva samo
onaj tko pronalazi izlaz iz tekoe."
ovjek nikada ne napreduje od zablude k istini, ve od istine
k istini, od manje istine k veoj istini."
Zlo je eljezni lanac, dobro je zlatni lanac; i jedno je i drugo
lanac. Budi slobodan i jednom zauvijek znaj da za tebe ne postoji
nikakav lanac. Uzmi zlatni lanac kako bi se oslobodio eljeznog
lanca, a potom odbaci od sebe oba lanca!"
Sto su okolnosti u veoj mjeri protiv vas, to se vie oituje
vaa unutranja snaga."
Istina je neizmjerno tea od neistine, a tako je i s dobrotom.
Ako ih posjedujete, prokrit ete sebi put svojom vlastitom tei
nom."
Kako je steeno sve znanje na svijetu, ako ne usredotoenou
umnih snaga? ivot nam je spreman otkriti svoje tajne samo ako
pokucamo ili pruimo odgovarajui podsticaj. Snaga i jakost
 18. P L A N P R A K T I N I H V J E B I

Svrha je Hatha yoge da nam tijelo uini svjesnim, da ga prome

naim biem! Ali to nije sve. Krajnji je cilj da budemo svjesni i u
svome umu ili psihi. Vjebanje asana, zajedno s pranajamom, tijelo
u potpunosti dovodi pod nau kontrolu; podjednako tako, isto
vremeno valja voditi rauna o discipliniranju vlastitog uma.
ovjek svoj um mora drati pod stalnom kontrolom, te svojim
mislima ne dozvoliti da besciljno lutaju; tovie, mora nastojati
ivjeti u stalnom miru i uravnoteenosti. Ako nama zavladaju
nekontrolirane misli, ne stojimo vie na vrstom tlu, te se bes
pomono preputamo svakoj nevolji. Tajna sree ovisi o tome u
kojem stupnju vladamo svojim umom i tijelom.
Vjebe Hatha yoge poduavaju nas potpunom ovladavanju
tijelom i snagama koje u njemu djeluju. Kod vjebi koje sadri ovaj
plan uoavamo kako, nakon devete vjebe u svakom tjednu, uvi
jek dolazi Savasana. Ona slui discipliniranju naih misli. U bud
nom stanju sjedite je svijesti mozak. Moramo je, meutim, prisi
liti da se na nekoliko minuta povue i isprazni nam organ
miljenja. Na se misaoni centar odmara samo tijekom sna, kada
se priroda brine da se ovaj najvaniji izvor energije oslobodi svo
jih svakodnevnih optereenja.

Sjedimo u Pamdasani, iskljuimo sve misli, usredotoimo se

na srce i disanje reguliramo sve dok ne postane sasvim lagano i
ravnomjerno. Kimeni stup drimo ravno, te doivljavamo
savreni mir. Panju usredotoujemo na srce, te se poinjemo
2% Yesudian Haich YOGA + PORT

osjeati kao da ulazimo u srce. Ostavivi svaki nemir pred ula

zom, zraimo savrenim mirom i spokojnou...Pazi da nas ne
uznemiri nijedna druga misao. Ovu vjebu valja svakodnevno
vjebati 5 do 10 minuta! Vjeba je posebno potrebna i korisna za
ljude na Zapadu koji ive isu vie aktivnim nainom ivota.
uvajui spokojnost u srcu, legnemo na leda i vjebe zavrimo
uvijek Savasanom. Tko vjeba Hatha yogu neka se usmjerava
prema cilju kojeg eli postii.
Zaposlenima u uredima, koji su isuvie angairani, te yogu
vjebaju zbog ouvanja zdravlja, preporuuje se da rade vjebe,
navedene u Planu praktinih vjebi" predveer, prije veere, ali
nikada s punim elucem.
Tko moe vie vremena posvetiti razvoju svoga tijela i samo
svijesti, mora vjebati vjebe sporih pokreta, a naveer vjebe yoge
ili, obrnuto, ujutro vjebe yoge, a naveer vjebe sporih pokreta.
Tko se jo intenzivnije eli baviti yogom, najbolje e postupiti
ako potrai odgovarajueg upuenog uitelja, te pod njegovom
kontrolom i nadalje prakticira yogu.
 YOGA + PORT 267

Kako je vidljivo iz ovoga plana, svaka serija vjebi traje ukupno

oko 25 do 40 minuta. Nakon zavrene serije svatko moe vjebati
odgovarajue vjebe pranajame i asane koje mu najvie odgova
raju i koriste. Nije preporuljivo, meutim, vjebah odjednom vie
od jednog sata.
Kako pranajamu i asane, tako i drevni sustav koji sa tjelesnim
vjebama spaja uvjerenost, snagu volje i snagu mate, toplo pre
poruujem portskim uiteljima na Zapadu. Doista je vrijedno
posvetiti svu dunu pozornost ovoj tovanja dostojnoj prirodnoj
nauci, a i mladei bi bilo vrlo korisno, jo od najranijeg djetinjstva,
pruuiti sve blagodati Hatha yoge. Na taj bi nain rastao novi
narataj obdaren novim snagama, samodiciplinom i velikom sna
gom volje jer:

tijelo je prikladni i posluni instrument

oitovanja nae psihe samo onda kada je
zdravo!
268 Yesudian Haich YOGA + PORT 269

Objanjenje Matsjasana - Stav ribe. Matsja - riba.

Majurasana - Stav pauna. Majura - paun.
sanskrtskih rijei i izraza
Mudra - Peat. Stav peata, zatvoreni stav. Stav brave.
Nauli - Izdvajanje srednjih trbunih miia. Dakina i Vaman

Ardha - pola, polu Nauli - izdvajanje desnog i lijevog trbunog miia.

Ardha-Bhudangasana - polustav kobre Padahastasana - Stav rode.

Ardha-Matsjendrasana - Nazvana po yoginu Matsyendri. Padmasana - Stav lotosa. Padma=lotos (lotosov cvijet)

Budui da je originalna vjeba vrlo teka, u Hatha yogu je preu Pasimotanasana - Istezanje kraljenice (savijanjem prema

zeta pod imenom Ardha" (polu) - Matsjendrasana. naprijed)

Ardha-Salabhasana - Salabha na sanskrtu znai skakavac". Salabhasana - Salabha znai skakavac". Stav skakavca.

Ardha-Salabhasana - polustav skakavca, tj. obje noge ne Sarvangasana - Stav svijee.

podiemo odjednom, ve naizmjence naprije jednu, a zatim Savasana - Stav potpunog mira. Sava = uspokojeni".

drugu. Sidhasana - Stav duhovnog poniranja, udubljivanja u samoga

Bhastrika - mijeh. Vrsta vjebe disanja kod koje zrak jako udah sebe.

nemo i odmah snano izdahnemo. Ubrzano potpuno yoga- Simhasana - Stav lava. Simha = lav.

disanje. Sirasana - Sira = glava. Stoj na glavi.

Bhudangasana - Bhudanga znai zmija, kobra", tj. stav Supta-Vadrasana - Stav dijamanta za samosavladavanje i raz

kobre. vijanje snage volje.

Bru-Madya-Driti - Fiksiranje pogledom korijena nosa. Trikonasana - Stav trokuta

Dhanurasana - Dhanu: luk". Stav luka. Uddijana-Bandha - Vezati, podii, pretvarati. Ovom se vje

Halasana - Ovaj se stav tijela naziva stav pluga" jer nalikuje bom energija prane usmjerava u sredinu kimenog stupa.

indijskom plugu. Hala" na sanskrtu znai: plug". Vakrasana - Stav savijanja.

Yoga-Mudra - Stav peata. Zatvoreni stav.

Kapalabhati - Kapala, lubanja", Bhati, svjetlost". Rije je o
proiavajuoj vjebi disanja za glavu; podstie jasno miljenje
i sposobnost koncentracije.
Kumbhaka - Pauza, zadravanje daha nakon udaha ili izdaha.
270 Yesudian Haich YOGA + PORT

LITERATURA Biljeke

1
ovjee, ti si jedina svoja tajna!
1. Yesudian S., Haich E.: Yoga and Health, G.Allen & Unwin, Tko moe otvoriti tvoja vrata izuzev tebe samoga?
Ltd., London 1959. 1 nitko kroz njih ne moe proi osim tebe!
2. Iyengar.B.K.: Light on Yoga - Yoga Dipika, G.Allen & Unwin
Ltd., London 1965. 2
Otvori oi kako bi vidio
3. Ramacharaka Y.: Hatha yoga or the Yogi Philosophy of I zagledaj se ispod koprene sljepila
Physical Well-Being, Taraporevala, Bombay 1966. Kako ovo trono tijelo pokriva...
4. Ramacharaka Y.: The Hindu Yogi Science of Breath, VELIANSTVENOG OVJEKA
L.N.Fowler & Co., Ltd. London 1960.
5. Rele V.G.: Yogic Asanas for Health and Vigour, 3
Latinska sentenca: Lijenik lijei, ali priroda izlijei."
Taraporevala, Bombay 1956.
6. Ramacharaka Y.: The Philosophies and Religions of India,
L.N.Fowler & Co., Ltd, London 1936.
272 Yesudian Haich YOGA + PORT

Popis ilustracija 29. Dakina-Nauli

30. Vaman-Nauli

SI. br. 31. Trikonasana

I, 2, 3, 4. Selvarajan Yesudian u 16. godini nakon jedno 32. Bhudangasana

godinjeg vjebanja pranajame i asana 33. Ardha-Bhudangasana

5. Kundalini i sedam akri 34. Ardha-Bhudangasana, varijanta

6, 7, 8. Potpuno yoga-disanje: 6. Trbuno disanje (prva faza); 35. Salabhasana

7. Srednje disanje (druga faza) 8. Gornje disanje (trea faza) 36. Ardha-Salabhasana

9. Padmasana 37. Dhanurasana

10. Padmasana, varijanta 38. Majurasana, poetni stav

I I . Yoga-Mudra 39. Majurasana, konani stav

12. Yoga-Mudra, nastavak 40a. 40 b. Sarvangasana

13. Yoga-Mudra, varijanta 41. Viparita-Karani

14. Supta-Vadrasana 42. Sirasana

15. Supta-Vadrasana, varijanta 43. Sirasana, nastavak

16. Ardha-Matsjendrasana 44. Sirasana, nastavak

17. Ardha-Matsjendrasana, druga faza 45. Sirasana, zavretak

18. Vakrasana, naredna varijanta 46. Sirasana, zavretak

19. Vakrasana, I. Nain 47. Sirasana, varijanta I

20. Matsjasana 48. Sirasana, varijanta II

21. Pasimotana 49. Halasana, prva faza

22. Padahastasana 50. Halasana, druga faza

24. Uddijana-Bandha 51. Halasana, trea faza (konani stav)

25. Uddijana-Bandha u sjedeem stavu 52. Pravilno i nepravilno dranje tijela

26. Uddijana-Bandha u sjedeem stavu 53. a)

27. Nauli 54. b) Nastavak slike 53

28. Nauli 55. - 56. Vjebe za naprednije uenike

274 Yesudian Haich KAZALO

Predgovor Dr. D.B. Desaia 7

66. Sawasana Predgovor autora 9
67. Bacanje koplja
68. Gaanje lukom i strijelom PRVI DIO - UVOD U HATHA YOGU
69. Bacanje kugle 1. Istinita pria o bolesnom djeaku 13

70. Tranje 2. to je Hatha Yoga? 19

3. Svaka bolest ima mentalne uzroke 29
71. Penjanje uz ue
4. Naa najvea pogreka: ne umijemo disati! 55
72. Izvlaenje vode iz bunara
5. to je Prana"? 61
73. Potezanje ueta
6. Potpuno disanje 67
74. Rvanje 7. Plivanje kao sredstvo savrene regulacije disanja 85
8. Civilizirani apetit 97
9. Kundalini i sedam akri 113

DRUGI DIO - PRAKTINA HATHA YOGA

10. Stvaralaka snaga svijesti 119
11. Ljekovito djelovanje drevnih asana 127
12. Pranajama i asane - tajna dugog ivota 137
13. Vjebe disanja pranajama 141
14. Asane - poloaji tijela 161
15. udotvorno djelovanje vjebi sporih pokreta 229
16. Nita bez svijesti 243
17. Korisni savjeti za uenike Yoge 247
18. Plan praktinih vjebi 255

Objanjenje sanskrtskih rijei i izraza 268

Literatura 270
Biljeke 271
Popis ilustracija 272