BRTVE

Zadatak brtvi je sprijeavanje da izmeu dva funkcionalno

razdvojena prostora doe do toka medija iz jednog prostora u drugi.
Brtve moraju ograniiti gubitke zbog propusnosti u takvoj mjeri da
budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da
pri tome omoguuju ekonomski povoljna konstruktivna rjeenja

Prema namjeni brtve moraju ispunjavati sljedee zahtjeve i

svojstva:
nepropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka)
pogonska sigurnost (grekama nastaju gubici prekidom rada)
vijek trajanja
rastavljivost
gubitak snage (gubitkom medija ili trenjem)
utjecaj na medij (medij neizloen promjenama)
mehanika svojstva
propusnost plinova
toplinska vodljivost
 Za materijale iz kojih se izrauju vana su sljedea svojstva:
mehanika
tarna
otpornost na kemijske utjecaje
nepropusnost
toplinska rastezljivost
postojanost na odreene temperature
obradivost
otpornost na eroziju.

Brtve se izrauju iz slijedeih materijala: papir i karton, ko

a,
kudelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina,
vulkanfiber, vuna od ljake, azbest, guma, umjetne smole, grafit,
umjetni ugalj, metali, sinterirani i umjetni materijali.

Mo emo razlikovati brtvljenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i

rastavljivih spojeva. Kod brtvljenja nerastavljivih spojeva
rastavljanje se mo e postii samo razaranjem spoja, dok kod
uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se posti e samo pomou
jednog od dijelova u spoju
 Brtvljenje zavarivanjem

Zavareni spojevi kod kojih zavari prenose sile su razliiti oblici

zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee ne ubrajamo u
brtvljenje nego u nerastavljivo spajanje
 Brtvljenje poprenim preanjem

Brtvljenje uvaljivanjem nerastavljivo je

popreno upreavanje. Brtvi
se tako da se proirivanjem cijevi
uvaljivanjem dobivaju visoki pritisci
na nale nim povrinama i dobro
nalijeganje koje brtvi.
 Brtvljenje uzdunim preanjem

Brtvljenje uzdu nim preanjem

ostvaruje se upreavanjem ahure
od elika u dijelove koji se brtve.
Ova vrsta brtvljenja
upotrebljava se za brtvljenje
visokotlanih turbina
 Brtvljenje pomou masa za brtvljenje

Brtvljenje mo emo izvesti i pomou kita za brtvljenje koji nanesen

na nale ne povrine stvara neku vrstu plosnate brtve. Najee se
upotrebljava manganski kit, silikonski kauuk u obliku paste ili
umjetni lakovi , koji se koriste za brtvljenje dijelova kuita
Rastavljivo brtvljenje dijelova koji miruju (statiko brtvljenje)

U ovu skupinu brtvi spadaju plosnate i profilne brtve koje mogu biti
meke, meke izraene od vie materijala, tvrde, a mo e se brtviti i bez
brtvi s nalijeganjem brtvljenih povrina koje nalije
u jedna na drugu.

Plosnate brtve
Plosnate brtve su male, ali jednake debljine i moraju imati svojstvo
da se preanjem deformiraju i opru no djeluju na povrine tlaenja.
Mo emo razlikovati tzv. meke brtve koje se izrauju od papira,
kartona, azbesta, gume, te tzv. tvrde brtve koje se ugrauju iz
metala kao to su: olovo, aluminij, meki bakar, elik

Plosnate brtve koritene kod a) prirubnica s ravnom radnom povrinom, b)

prirubnica s utorom i perom, c) prirubnica s izdankom, d) prirubnica za brtvljenje
cijevi prema cijevi
 Brtvljenje profilnim brtvama

Za razliku od plosnatih brtvi kod kojih tlak djeluje na odreenu

povrinu, kod profilnih brtvi tlak se koncentrira na relativno malu
povrinu, zavisno od optereenja. Ovu vrstu brtvi mo emo
podijeliti na brtve s prete
no elastinim deformacijama i brtve s
preteno plastinim deformacijama. Brtve s prete no elastinim
deformacijama mo emo podijeliti na meke profilne brtve koje se
izrauju od gume i azbesta
b)

Meke brtve a) prirubnica

s utorom za okruglu gumenu
brtvu b) neki oblici mekih brtvi

a)
Tvrdeprofilne brtve a)prirubnica sutorom
zale astubrtvu,
b)utor uprirubnici zaprstenastu Jointbrtvu
 Dinamike brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova
koji se okreu ili se kreu tamo-amo
U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od
relativnog gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, brtve
mo emo podijeliti na:
Glavno brtvljenje na cilindrinoj brtvenoj povrini / brtva stoji, a relativno
gibanje je izmeu vratila i brtve (primarno brtvljenje je prema vratilu, a
sekundarno prema kuitu)
Glavno brtvljenje na radijalnoj brtvenoj povrini / brtva se okree zajedno
s vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita (primarno je
brtvljenje prema kuitu, a sekundarno prema vratilu)
Primarno brtvljenje mora osigurati nepropusnost izmeu povrina
velike relativne brzine, a sekundarno djeluje gotovo mirno
 Dinamike brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova
koji se okreu ili se kreu tamo-amo

Brtvenice s mekim brtvilom

Pritezanjem vijaka dobivamo na

prirubnici silu koja dovodi do
aksijalnog naprezanja pa se
deformabilnou odnosno
plastinom deformacijom
brtvila dobiva radijalni tlak
brtvljenja,
koji smanjuje zranost izmeu
brtvila
i motke i brtvila i kuita na mjeru
potrebnu za brtvljenje. Da brtveni
medij
ne bi izlazio potrebno je da tlak
brtvljenja bude vei od tlaka medija
koji se brtvi
 Meka brtvila izrauju se od pletenog ili motanog konopca, prstenova
kvadratnog ili okruglog presjeka, kudjelje, pamuka, azbesta, klobuine,
pluta, koe, gume ili umjetnih materijala ili mogu biti izraena u
kombinaciji metalnih i nemetalnih materijala

a) b) c) c)

Metal(1)- nemetalne(2) brtve a) s metalnim icama, b) s metalnim lamelama ,

c) s metalnim folijama, d) s metalnim upljim prstenom
Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem)

Prilikom ugradnje brtve, daje se odreeno predoptereenje.

Pogonskim tlakom dolazi do nalijeganja brtve ne vratilo ili motku.

Nain djelovanja manete pri brtvljenju

Man
ete za brtvljenje

a) b) c) d) e) f) g)

Manete za brtvljenje: a) u obliku eira, b) u obliku lonca, c) manete za

brtvljenje vratila, d) i e) manete s utorom, f) manete u obliku strehe,
g) manete s usnicama
 Zranost maks. 0,5 mm
d

d1-5 %
15

Brtvljenjem O-prstenom

Brtvljenjem OV-prstenom
 Brtvila postojanog oblika
sastoje se ili od prorezanih prstena s oprunim djelovanjem prema
unutra, bilo od opru nih, djelovanjem prema vani (klipni prstenovi) ili od
viedijelnih oprugom dranih segmenata. Upotrebljavamo ih kod tekih
uvijeta rada odnosno kod visokih temperatura i tlaka te velikih brzina

Prorezani prsten s
oprunim djelovanjem
Prorezani prsten s oprunim
prema unutra, za visoke
djelovanjem prema van
temperature
 Brtvljenje kliznim prstenom

Kod ove vrste brtvi brtvena povrina je u ravnini okomitoj na os vrtnje, a ne

na okomitoj povrini vratila. Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim
dijelovima, preteno za brtvljenje tekuine na temperaturama do 200 st. C.
Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi, zupastih pumpi, bubnjeva za
suenje , mijealica

Brtvljenje pomou kliznog prstena

a)dijelovi brtve: 1 kuite,
2 drugi klizni prsten,
3 prvi klizni prsten,
4 O prsten,
5 vratilo,
6 opruga b)razliite izvedbe brtvi pomou kliznih prstenova
 Bezdodirne brtve

Kod ovih brtvi u pogonskom stanju ne dolazi do dodira izmeu

brtvenih povrina, koje se okreu i onih koji stoje a pri tome postoji
odreena zranost. Ove brtve upotrebljavaju se tamo gdje se
javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih brtvi
izazvale veliko trenje i habanje

Bezdodirne brtve sa zranou mo emo podijeliti na aksijalne i

radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a razlikuju se samo
polo ajem ravnine zranosti.
 Shematski prikaz bezdodirnih aksijalnih brtvi
a) jednostavna, b) s tuljkom, c)s plivajuim prstenom

Shematski prikaz bezdodirnih radijalnih brtvi

a) bez mogunosti nastavljanja(reguliranja) zranosti
b) s mogunou nastavljanja(reguliranja) zranosti
 Aksijalna
labirintna brtva

Radijalna labirintna brtva

 Brtvljenje pomou vodenog prstena

Za potpuno brtvljenje (brtvljenje otrovnih medija ) upotrebljava se tekuina kao

sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi. Za brtvljenje pomou
vodenog prstena upotrebljava se za stvaranje potrebnog tlaka centrifugalna sila.
Nivo tekuine postavlja se u zavisnosti od razine tlaka. Zranost moe biti
relativno velika. U stanju mirovanja potrebne su pomone brtve.
 Membranske brtve

Prema obliku ove brtve mo emo podijeliti na:

Valovite cijevi, izraene od tvrdih materijala, upotrebljavaju se
za brtvljenje zapornih organa
Plosnate ravne i valovite membranske brtve ,izrauju se od
gume i upotrebljavaju kod membranskih pumpi i manometara.
Ove brtve imaju esto pored funkcije brtvljenja i funkciju klipa.
Pregibne membrane upotrebljavaju se u podruju hidraulike i
regulacione tehnike i izraene su od perbunana.
 Membransko brtvljenje
pomou valovite cijevi

Plosnata membranska brtva

Brtvljenje pregibnom membranskom brtvom
 ZAPORNI ORGANI
Funkcija cijevne armature je potpuno zatvaranje ili djelomino zatvaranje cijevnih
vodova, kako bi se postigli sigurnosni i regulacioni zahtjevi.
Posluivanje zapornih organa moe biti runo, mehaniko ili automatsko.
Automatski moe biti reguliran od odgovarajuih veliina tlaka, temperature ili
brzine toka.

Razlikujemo etiri vrste zapornih organa koje karakterizira smjer gibanja organa
zapiranja:
Ventili zaporni organ se kree u smjeru toka ili suprotno toku
Zasuni zaporni organ se kree okomito na smjer toka
Zaklopke zaporni organ je okretljiv oko osi koja je okomita na smjer toka, a
tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok
Pipci (ili slavine) zaporni organ je oblikovan kao valjak ili stoac, a
pokree se okretanjem oko osi koja stoji okomito na smjer toka

Zahtjevi pri odabiru zapornih organa:

bezuvjetna pogonska sigurnost
jednostavno i sigurno posluivanje
sigurno brtvljenje i u trajnom pogonu
jednostavno odravanje i stavljanje u pogon
mali gubitci tlakova
Skiceosnovnih vrstazapornih organa

a) ventil b) zasun c) zaklopka d) pipac

 PREDNOSTI NEDOSTACI PRIMJENA
-pove ani gubitci tlaka
prolaskom medija kroz
-mogu nost brzog
ventil
otvaranja i zatvaranja Do najvi eg tlaka
-mogu nost taloenja
Ventili -lak
a izrada brtvenih ali za srednje
prljavtine u mrtvim
povrina nazivne promjere
kutovima
-mogu nost regulacije
-jai udari kod otvaranja i
zatvaranja
-potreba velikog hoda i time
velika ugradbena visina
-mala ugradbena duljina
-tea obrada brtvenih Za najvee nazivne
-prolaz medija bez
Zasuni povr ina promjere, a srednje
promjene smjera toka
-klizno gibanje zapornog tlakove
-bez smanjenja presjeka
organa izaziva tro enje i
trenje
-jednostavni i jeftini
-nema promjene toka
medija prolaskom kroz -nepovoljno brtvljenje Za male nazivne
Pipci pipce -neizbjeni su udari pri promjere i srednje
-jednostavno otvaranju i zatvaranju tlakove
posluivanje i
popravljanje
 Prolazni ventil

1 runo kolo; 2 vreteno; 3 matica;

4 kraun; 5 brtvilo brtvenice;
6 vijak poklopca
7 tanjurasti zapornik; 8 prsten u zaporniku;
9 prsten u kuitu; 10 kuite
Kutni ventil
Ventil s mogunou promjene smjera strujanja
Membranski ventil od sivog lijeva gumiran
 Klipni ventil
1 klip; 2 i 3 brtveni prsteni;
4 poklopac; 5 otvor
Odbojni ventili- otvaranje i zatvaranje je automatsko, ovisno o tlaku ispred
i iza sjedi
ta ventila. Automatski zatvara vod u slu
aju zaustavljanja rada
pumpe

Odbojni ventil 1 kuite; 2 zapornik; 3 odzrani provrt; 4 poklopac

Sigurnosni ventili su za vrijeme normalnog odvijanja pogona
zatvoreni. Automatski se otvaraju u sluaju da tlak u vodu prijee
doputenu granicu. Ventil se otvori kada tlak u vodu savlada silu
opruge ili utega

Sigurnosni ventil s oprugom

Sigurnosniventil sutegom
 ZASUNI
Zasuni su najrasprostranjeniji zaporni organi te se upotrebljavaju kako
za tekuine, tako i za plinove i paru. Ugrauju se za srednje i velike
nazivne promjere i za sve tlakove. Zasuni ne mijenjaju smjer toka medija.

PREDNOSTI NEDOSTACI
Zasun s aksijalno -izlo
eno utjecaju medija
-mala ugradbena visina
nepomi nim -zatvoreno je
-nije izlo
eno prljav
tini
vretenom -teko se mo e kontrolirati
Zasun s aksijalno
pomi nim i -dobro titi vreteno od -treba ve
u ugradbenu
okretljivim agresivnih medija visinu
vretenom

Zasun s aksijalno -bolja kontrola vretena

pomi nim -potreban je nii -skupa izvedba
vretenom ugradbeni prostor
 Zasun s aksijalno Zasun s aksijalno Zasun s aksijalno
nepominim vretenom pominim i okretljivim pominim vretenom
vretenom
PIPCI (SLAVINE)

Pipci su najjednostavniji zaporni organi. Pipci se upotrebljavaju u

niskotlanom podruju i za male nazivne promjere i to tamo gdje se
zahtijeva brzo zatvaranje i otvaranje i to gdje time izazvani udari
nemaju znaenje. Materijal kuita pipaca i zapornih tijela su: lijevano
eljezo, mjed, razliite bronce, laki metali, umjetni materijali, staklo i glina.

PREDNOSTI NEDOSTACI
-potreban je mali prostor -nisu nepropusne u
-potrebne su male sile posluivanja normalnoj izvedbi i kod
-kratko vrijeme nu no za po etak ve ih nazivnih promjera
djelovanja
-mogu nost upotrebe za velike
nazivne promjene, srednje i visoke
pogonske tlakove
-mogu nost promjene smjera toka
 Pipac s brtvenicom i prirubnicama: 1 kuite; 2 stoac pipca;
3 onica brtvenice; 4 stremen vretena; 5 prostor brtvenice; 6 vreteno; 7 vijak
Trokrakipipac
 Zaklopke

Zaklopke se koriste kao zaporni, regulacioni i sigurnosni organi.

Kada djeluju kao sigurnosni organi to su povratne zaklopke. Kada
djeluju kao priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju se
izravno u cijev bez njenog proirenja. Zaporno tijelo mo e biti
ploasto, leasto ili sanduasto, okruglo ili etvrtasto.
Zaporno tijelo je okretno oko osi okomite na smjer kretanja medija

PREDNOSTI NEDOSTACI

-potreban je mali prostor -nisu nepropusne u normalnoj

-potrebne su male sile posluivanja izvedbi i kod ve
ih nazivnih
-kratko vrijeme nu no za poetak promjera
djelovanja
-mogu nost upotrebe za velike nazivne
promjene, srednje i visoke pogonske
tlakove
-mogu nost promjene smjera toka
Prigu enazaklopka sle astimzapornim
tijelom:a)izgled; b)detalj brtvljenja
Povratna zaklopka
Medij koji struji automatski podie zaporno tijelo. Opadanjem brzine strujanja
medija smanjuje se otvor, a kad nema strujanja medija otvor se potpuno
zatvara. Brtvljenje kuita ostvaruje se mesingom ili nekorodirajuim
materijalima, a brtvljenje zapornog tijela metalom ili gumom