C11

Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae
pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Izvedbe, uloga i sastavni dijelovi osovinskog voda 20
ULOGA OSOVINSKOG VODA:
- JE DA TANGENCIONALNE SILE PRETVARA U AKSIJALNE
SILE I PREKO VIJKA POKREE BROD.
- POSTII IDEALAN BROJ OKRETAJA PROPELERA
(IDEALAN BROJ OKRETAJA JE 1 RPM JER TO JE MANJI
BROJ OKRETAJA VEA JE UINKOVITOST.
- OSIGURATI MANEVARSKE SPOSOBNOSTI BRODA
STUPANJ ISKORISTIVOSTI OSOVINSKOG VOD JE 96-98%.
KRAI OSOVINSKI VOD MANJI GUBICI BOLJI PRIJENOS
ENERGIJE. VANO JE DA JE OSOVINSKI MOTOR CENTRIRAN..
CENTRIRA SE OD KRME PREMA PORIVNOM STROJU.
GLAVNI ELEMENTI OSOVINSKOG VODA SU BRODSKI VIJAK,
OSOVINA BRODSKOG VIJKA, STATVENA CIJEV, PREDNJA
BRTVENICA, ZADNJA BRTVENICA, MEUOSOVINE, TEMELJNI
LEAJEVI, PRIRUBNICA, ODRIVNI LEAJ.
TEMELJNI LEAJ NE SMIJE PREUZIMATI AKSIJALNE SILE
RADI TEMPERATURNE DILETACIJE. TE SILE PREUZIMA
ODRIVNI LEAJ I PRENOSI DALJE NA KONSTRUKCIJU BRODA
DA BI ZATITIO MOTOR. AKO IMA VIE TEMELJNIH
LEAJEVA MORAJU BITI JEDNAKO OPTEREENI.
IZVEDBE: SA KOPOM / BEZ KOPE
SA ZUPASTIM PRIJENOSOM / BEZ ZUPASTOG
SA ZAKRETNIM KRILCIMA PROPELERA / VIJAK SA
FIKSNIM KRILCIMA
1.2 Mlazne pumpe 15
ZOVEMO IH JO EJEKTORIMA. EJEKTORI SE NA BRODOVIM
KORISTE ZA SLJEDEE POTREBE: ZA STVARANJE VAKUUMA
U CRPNIM CJEVOVODIMA VELIKIH DULJINA I VELIKIH
PROMJERA, ZA CRPLJENJE KALJUNIH I OSTALIH OTPADNIH
VODA TE FEKALIJA I NAJVANIJA PRIMJENA EJEKTORA JE
NA PARNIM POSTROJENJIMA GDJE ISISAVAJU MJEAVINU
ZRAKA I VODENIH PARA U SVRHU ODRAVANJA NISKOG
VAKUUMA. ENERGIJA POGONSKOG SREDSTVA SLUI IM ZA
CRPLJENJE I TLAENJE TEKUINE, ZRAKA, PARE ILI PLINA.
POGONSKO SREDSTVO MOE BITI VODA ZRAK ILI PARA. POD
VEIM TLAKOM DOVODI SE POGONSKO SREDSTVO NA
SAPNICU (NOZZLE). NA SAPNICI SE SMANJUJE PRESJEK TE SE
POVEAVA BRZINA MEDIJA NA IZLAZU IZ SAPNICE. OKO
SAPNICE NASTAJE PODTLAK I NA TAJ NAIN USISAVAMO
SREDSTVO KOJE DOBAVLJAMO. NA POETKU DIFUZORA
MIJEA SE POGONSKO SREDSTVO I SREDSTVA KOJEG
DOBAVLJAMO. NA IZLAZU IZ EJEKTORA IMAMO DIFUZOR,
ODNOSNO PROIRENJE KOJE NAM SMANJUJE BRZINU A
NAZAD POVEAVA TLAK NA VELIINU DOSTATNU ZA
SAVLADAVANJE OTPORA U CJEVOVODU.
1.3 Kapacitet kompresora i spremnika zraka 15
KAPACITET SPREMNIKA ZRAKA ODREUJE SE PREMA VRSTI
MOTORA. ZA PREKRETNE PORIVNE STROJEVE KAPACITET
MORA BITI TAKAV DA OMOGUI 12 UZASTOPNIH
UPUIVANJA BEZ RADA KOMPRESORA. ZA NEPREKRETNI
PORIVNI STROJ JE 8 UPUIVANJA (PO NOVOM) A ZA
POMONE MOTORE 6 UPUIVANJA. KOMPRESOR MORA
MORA ZADOVOLJITI UVIJET DA USPIJE NAPUNITI BOCU
ZRAKA OD 5-30 BARA ZA SAT VREMENA.
Zato se upotrebljavaju viestepeni kompresori?
ZBOG PREVELIKE TEMPERATURE ZBOG KOJIH ULJE GUBI
SVOJA SVOJASTVA I MOE SE ZAPALITI
2.1 Principi ienja i odjeljivanja goriva i maziva 20
IENJE GORIVA I MAZIVA RADI NA PRINCIPU TALOENJA
USLIJED RAZLIKE U SPECIFINOJ TEINI. U TANKOVIMA TAJ
PROCES UBRZAVAMO POVIENJEM TEMPERATURE
TEKUINE. NAJBOLJI REZULTATI SE DOBIJU KOD IROKIH I
PLITKIH TANKOVA (JER JE PUT KOJI ESTICA MORA PROI
NAJKRAI) ALI KOD BRODOVA JE TO TEKO IZVEDIVO
(EFEKAT SLOBODNIH POVRINA, OGRANIEN PROSTOR...).
POMOU SEPARATORA I DJELOVANJA CENTRIFUGALNE SILE
PROCES TALOENJA UBRZAVAMO (CENTRIFUGALNA SILA
POVEAVA MASU ESTICE I DO 11000 PUTA).
POMOU FILTERA MOEMO ISTO ODSTRANJIVATI
NEISTOE IZ GORIVA ILI MAZIVA. FILTERE
KARAKTERIZIRA NJIHOVA FINOA (ZA GORIVA I MAZIVA SE
KORISTE FILTERI 30 50 MIKRONA) I NAIN RADA
(AUTOMATSKI IL RUNI). AUTOMATSKO IENJE
ELEMENATA FILTERA SE VRI PROMJENOM SMJERA MEDIJA
KOJI SE FILTRIRA ILI ZRAKOM. PROCES IENJA MOE
AKTIVIRATO DIFERENCIJALNI PRESOSTAT ILI TIMER
(OVISNO O IZVEDBI). DOPUTENI PAD TLAKA JE 0.5 bara DOK
JE NORMALNI PAD TLAKA 0.2 bar. ?????????????????
2 2.2 Regulacija rada i razvodi (VENTILI) na kompresorima 15
SVI KOMPRESORI IMAJU NEPOVRATNE VENTILE. ROTORNI
KOMPRESORI IMAJU SAMO JEDAN ILI NEMAJU NITI JEDAN
VENTIL. USISNI TLAK JE UVJEK NII OD TLAKA U USISNOM
VODU A TLAK NA TLANOM VENTILU JE VEI OD TLAKA U
TLANOM VODU ZBOG PADA TLAKA NA VENTILIMA.
IZVEDBE VENTILA:
- VENTILI S KONCENTRINIM RASPORIMA
- VENTILI S RAVNIM RASPORIMA
- RAVNOSTRUJNI VENTILI
- ETANI VENTILI
GLAVNI DIJELOVI VENTILA:
- SJEDITE OPTEREENO UDARCIMA PLOICE,
IZRAENO JE OD LIJEVANOG ELJEZA
- PLOICA VENTILA NAJOSJETLJIVIJI DIO KOMPRESORA,
IZRAENA OD LEGIRANOG ELIKA. ZAHTIJEVI VELIKA
OTPORNOST NA UDAR I TO MANJA MASA. DEBLJINA JE
OD 0.8 DO 4 mm.
- OPRUGE SLUE DA UBRZAJU ZATVARANJE VENTILA, A
OPET NE SMIJU DAVATI PREVELIKI OTPOR PRI
OTVARANJU. UBLAAVAJU UDARAC PLOICE U
ODBOJNIK.
- ODBOJNIK OGRANIAVA PODIZAJ , PRIDRAVA
OPRUGE I SLUI KAO VODILICA ZA PLOICU
REGULACIJA RADA STAPNIH KOMPRESORA:
- POVREMENI PREKID DOBAVE: UKLJUIVANJE ILI
ISKLJUIVANJE KOMPRESORA PREKO PRESOSTATA,
POVREMENO POTPUNO ZATVARANJE USISNOG VENTILA
(KOMPRESOR RADI U PRAZNOM HODU), POTPUNO
OTVARANJE USISNOG VENTILA.
- GRUBA REGULACIJA DOBAVE: STUPNJEVANA PROMJENA
BROJA OKRETAJA ELEKTROMOTORA (MIJENJA SE BROJ
PARI POLOVA), PROMJENOM VELIINE TETNOG
PROSTORA, ISKLJUIVANJE POJEDINIH CILINDARA (KOD
VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA POTREBNO JE
PROVESTI NA SVIM CILINDRIMA)
- KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE: NAJBOLJA ALI
NAJSKUPLJA. REGULACIJA PROMJENOM FREKVENCIJE
(BROJA OKRETAJE). TU TREBA PAZITI PRILIKOM
SMANJENJA BROJA OKRETAJA NA GUBLJENJE MOMENTA
I SMANJENJE TLAKA ULJA. DRUGI NAIN REGULACIJE JE
UPRAVLJANJE USISNIM VENTILOM IZVANA (KOD
KOMPRESIJE JEDAN DIO PUTA VENTIL JE OTVOREN
TAKO DA DIO PLINA IDE NAZAD U USISNI VOD. I TREI
NAIN JE POMOU VREMENSKI PROMJENJIVOG
TETNOG PROSTORA.
 2.3 Rashladni proces 15
GLAVNI ELEMENTI RASHLADNOG PROCESA SU KOMPRESOR,
ODJELJIVA ULJA, KONDENZATOR, EKSPANZIONI VENTIL,
ISPARIVA... PLINOVITO SREDSTVO SE USISAVA IZ
ISPARIVAA KOMPRESOROM, PODIE NA VIU RAZINU DA
BI SE MOGLA ODVESTI TOPLINA KOJI JE MEDIJ PREUZEO U
ISPARIVAU. ODVOENJE TOPLINE SE VRI U
KONDENZATORU GDJE PLIN PRELAZI U TEKUE STANJE.
NAKON UKAPLJIVANJA MEDIJ PROLAZI KROZ EKSPANZIONI
VENTIL U KOJEM SE VRI PRIGUIVANJE, MEDIJU PADA
TLAK PA PRELAZI U PLINOVITO STANJE UZ PAD
TEMPERATURE GDJE U ISPARIVAU ODVODI TOPLINU
(ZRAKU). DIJAGRAM
3.1 Separator kaljune vode 20
OBAVEZAN ZBOG IMO-a, SEPARIRA VODU NA 15 ppm KOJA JE
DOZVOLJENA GRANICA ISPUMPAVANJA VAN BRODA. SVAKI
SEPARATOR IMA GRIJA DA BI SE PROMIJENILA SPECIFINA
GUSTOA ULJA I VODE I OLAKAJU ODVAJANJE. PRVI
STUPANJ SKIDA GRUBE DOK U DRUGOM STUPNJU FILTERI
SPUTAJU ZAPRLJANOST VODE NA ISPOD 15ppm-a. NA
IZLAZU JE TROSMJERNI VENTIL KOJI U SLUAJU
POVEANJA IZNAD 15ppm VRAA VODU NA USIS PUMPE ILI
U KALJUNI TANK. NA PRVOM STUPNJU JE SENZOR KOJI
DETEKTIRA ULJE I AUTOMATSKI VENTIL KOJI GA ISPUTA U
SLUDGE TANK ILI NEKI DRUGI TANK.
3 3.2 Ureaji za kormilarenje i zahtjevi koje trebaju zadovoljiti 10
MOE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD:
PUMPE ULJA RADE TLAK KOJI JE POTREBAN ZA
ZAKRETANJE LISTA KORMILA . TLAK JE DO 70 bara A
OVISI O SILAMA (OTPORU) NA LISTU KORMILA.
SIGURNOSNI VENTIL NA PUMPI OTVARA KOD SE
DOSTIGNE MAKSIMALNI TLAK.
POGONSKI DIO MISLI SE NA CILINDRE SA
STAPOVIMA ILI KRILA
SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA SAFETY VALVE
BLOCK
TANK ULJA
ZAHTIJEVI:
MORA BITI DOVOLJNO JAK DA PREBACI KORMILO S
JEDNOG NA DRUGI KRAJNJI POLOAJ 35O ZA 28
SEKUNDI PRI MAXIMALNOM GAZU I BRZINI. SNAGA
PRIUVNOG KORMILA BI TREBALA BITI DA MOE
ZAKRENUTI S 15O JEDNE STRANE NA 15O DRUGU
STRANU ZA 60 SEKUNDI PRI BRZINI OD 7 VOROVA.
MORA UDOVOLJAVATI ZAHTIJEVIMA REGISTRA KOJE
SE ODNOSE NA UPRAVLJANJE, STABILNOST SMJERA
PLOVIDBE, SPOSOBNOST OKRETANJA
3.3 Rotacijske pumpe s rotacijskim prostorima 20
MISLI SE NA ZUPASTE PUMPE, SAMOCRPNE SU I S
KONTINUIRANOM DOBAVOM. PRINCIP RADA: ZUPANICI SE
VRTE U KUITU (JEDAN POGONSKI A DRUGI POGONJEN) UZ
POTREBNU TOLERANCIJU. ZUPANICI ZAHVAAJU
TEKUINU U MEUZUPANOM PROSTORU I PRENOSE JE NA
STRANU IZMEU KUITA I OZUBLJENJA. POGONJENI
ZUPANIK IMA RUPE TJ KANALE U SEBI RADI
RASTEREENJA KOD RADA. DOBAVA ZUPASTE PUMPE
PUMPE ODREUJE SE NA TEMELJU ZAPREMINE
MEUZUPANOG PROSTORA. DA BI SE IZBIJEGLA
OTEENJA U SLUAJU ZATVORENOG TLANOG VENTILA
UGRAEJE SE PREKOTLANI VENTIL KOJI U SLUAJA
AKTIVIRANJA POVEZUJE USISNU I TLANU STRANU PUMPE.
PUMPA JE OSJETLJIVA NA NEISTOE PA SE NA USISNOJ
STRANI REDOVITO POSTAVLJA FILTER I TO ESTO U
IZVEDBI SA MAGNETIMA. VISINA DIZANJA ZUPASTE
PUMPE JE I DO 500m, A BRZINA VRTNJE I DO 3000 o/min.
BRZINU VRTNJE ODABIREMO PREMA VISKOZNOSTI
TEKUINE KOJU DOBAVLJAMO.
4.1 Proiavanje ulja za podmazivanje 10
RAZLIKUJEMO DVA SUSTAVA ULJA: PROIAVANJE S
PUNIM PROTOKOM I DJELOMINO. DJELOMIAN NAIN JE
NAJEI SLUAJ. KOD NJEGA DIO ULJA ODLAZI U
SEPARATOR NAKON EGA SE PROIENO ULJE VRAA
NAZAD U SLIVNI TANK. KAPACITET SEPARATORA SE PODESI
DA UKUPNA KOLIINA SISTEMA PROE 2.5 3 PUTA KROZ
SEPARATOR U TOKU 24 SATA.
ULJE ZA PODMAZIVANJE DIZEL MOTORA IZLOTENO JE

ONECIC
ENJU OD METALNIH I UGLJENIH CESTICA, HRE I
PROIZVODA OKSIDACIJE ASFALTA, TE U NJEMU IMA VODE
KOJA NASTAJE KAO KONDENZAT, ILI ZBOG PROPUTANJA IZ
RASHLADNOG SUSTAVA. TEKA GORIVA KOJA SE
UPOTREBLJAVAJU ZA RAD DIZEL MOTORA U PRAVILU
IZAZIVAJU ONECIC
ENJE, JER ODRECENE
KOLICINE
KISELINA
NASTALIH TIJEKOM IZGARANJA U CILINDRU DOSPIJU U
KARTER MOTORA I POMIJEAJU SE SA ULJEM. SVA
NAVEDENA ONECIC ENJA IZAZIVAJU TROENJE
OKRETLJIVIH DIJELOVA DIZEL MOTORA.
4 4.2 Brodski izmjenjivai topline 25
OSIGURAVAJU PRIJELAZ TOPLINE U POJEDINIM SUSTAVIMA
S MEDIJA VIE TEMPERATURE NA MEDIJ NIE
TEMPERATURE.
RAZLIKUJEMO:
CIJEVASTE KOJI SE SASTOJE OD PLATA, CIJEVNOG
SNOPA, CIJEVNIH PLOA I POKLOPACA. PRI
PROJEKTIRANJU VRLO JE VANO ODREDITI KOJI E
FLUID TEI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI
SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIIM
TLAKOM, NEISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA
IZAZIVAJU KOROZIJU OBINO SE VODE KROZ CIJEVI.
PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUE TEKUINE
OBINO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE
PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG
PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH
IZMJENJIVAA TOPLINE U ODNOSU NA PLOASTE JE
MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI
PLOASTI IZMJENJIVAI TOPLINE IMAJU VEU
OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRINU, LAKI SU,
MANJE DIMENZIJE, VEI KOEFICIJENT PRIJELAZA
TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEI PAD TLAKA U
ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA
PLOA S UPREANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOE JE
0.4 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOA NA
KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUCI DOK JE DRUGA PLOA
POMINA. VIJCI SLUE DA SE TE DVIJE PLOE
JEDNOLINO PRITEGNU. MOE IH BITI DVA ILI VIE SA
SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE
PLOE SU KROM-NIKAL ELIK, KROM-NIKAL
MOLIBDEN ELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE
FIKSNA I STEZNA PLOA TE VIJCI IZRAUJU OD
UGLJINOG ELIKA.
4.3 Vrste i pogon palubnih strojeva 15

5.1 Teorija kompresora i usporedba pojedinih vrsta kompresije 20

5 5.2 Osovina brodskog vijka, meuosovine, spoj brodskog vijka i osovine 20
MEUOSOVINA SPAJA OSOVINU VIJKA S PORIVNIM
STROJEM. IZRAUJE IZ KONSTRUKCIONOG LEAJA.
KOVANA JE IZ JEDNOG DIJELA. BUDUI DA JE POSTAVLJENA
NA TEMELJNIM LEAJEVIMA IZRAUJE SE SA OJAANJIMA
NA TIM MJESTIMA RADI MOGUNOSTI POPRAVKA. RAZMAK
IZMEU TEMELJNIH LEAJA OVISI O DEBLJINI OSOVINE
22xDEBLJINA OSOVINE.
OSOVINA BRODSKOG VIJKANOSI NA SVOM STRANJEM
DIJELU BRODSKI VIJAK A NA PREDNJEM JE SPOJENA S
OSTALIM DIJELOM OSOVINSKOG VODA. KOVANA JE IZ
JEDNOG DIJELA I ISTOG MATERIJALA KAO I MEUOSOVINA.
U NAELU JE PROMJER 5-10%VEI OD MEUOSOVINE. NA
KRAJU IMA KONUS OMJERA 1:10 DO 1:15 NA KOJI SE
MONTIRA VIJAK. GLAVINA VIJKA MORA DOSJEDATI
BAREM 80% NA KONUS OSOVINE. DULJINA TE OSOVINE
OVISI O KONSTRUKCIJI BRODSKOG TRUPA KROZ KOJEG ONA
PROLAZI. OSOVINA VIJKA MORA BITI ZATIENA OD
DJELOVANJA MORSKE VODE I TROENJA PA SE NA NJU
NAVLAE BRONANE NAVLAKE. GRIJANJEM SE NA 200OC SE
NAVLAKA RAIRI I NAVUE NA OSOVINU. AKO SU NAVLAKE
IZ DVA KOMADA MORAJU SE MEUSOBNO ZAVARITI I
NAKON TOGA TESTIRATI. AKO SU DJELOMINONO
NAVUENE NAVLAKE IZMEU NJIH OSOVINA MORA BITI
PRESVUENA GUMOM ILI EPOKSI SMOLAMA.
5.3 Vrste centrifugalnih istilaca i podruja njihove primjene 10
PURIFIKATORI ODVAJAJU VODU
KLARIFIKATORI ODVAJAJU NEISTOE GRAVITACIONI
PRSTEN SE ZAMIJENJUJE SA PRSTENOM KOJI BRTVI IZLAZ
VODE. VIE NE TREBA BRTVENA VODA SAMIM TIM NEMA
NITI GRANICE SEPARACIJE IZMEU ULJA I VODE
NAJEI SLUAJ NA BRODOVIMA KOMBINIRANA
IZVEDBA.
TEMPERATURA SEPARIRANJA ULJA OKO 85OC
TEMPERATURA SEPARIRANJA TEKOG GORIVA OKO 98OC
 6.1 Viestupanjski kompresori, izvedbe dvostupanjskih kompresora 10
PRIMJENJUJE SE ZBOG SMANJENJA KONACNE
TEMPERATURE I UTEDE U RADU. TO KOMPRESOR IMA
VIE STUPNJEVA TO JE UTEDA U RADU VECA (VECE
PRIBLIAVANJE IZOTERMNOJ KOMPRESIJI POD UVJETOM DA
SE NAKON SVAKOG STUPNJA PLIN OHLADI NA POCETNU
TEMPERATURU).

ZA TLACENJE NA VIE TLAKOVE U JEDNOM STUPNJU, A DA
BI SE ODRALA MAKSIMALNO DOZVOLJENA
TEMPERATURA, BILO BI POTREBNO VELIKO ODVOENJE
TOPLINE TO BI ZNATNO POVECALO DIMENZIJE
KOMPRESORA I NJEGOVU CIJENU, A I DOBAVA BI BILA
ZNATNO MANJA NEGO KOD VIESTEPENOG.
TEMPERATURA JE OGRANICENA ZBOG OPASNOSTI OD
SAMOZAPALJENJA MAZIVOG ULJA TE PROMJENE
NJEGOVIH SVOJSTAVA. HLADNJACI SU UGRAENI NAKON
SVAKOG STUPNJA.
POVECANJE KOMPRESIJSKOG OMJERA UTJECE NA
SMANJENJE STUPNJA DOBAVE (UTJECAJ NA 1 I 3 ). KOD
VIESTUPANJSKIH KOMPRESORA JE STUPANJ DOBAVE VII
NEGO KOD JEDNOSTUPANJSKIH
KOJI BI RADILI IZMEU ISTIH TLAKOVA.
6 6.2 Elementi brodskih cjevovoda 20
6.3 Regulacija centrifugalnih pumpi 10
REGULACIJU MOEMO VRITI PROMJENOM BROJA
OKRETAJA ILI PROMJENOM OTPORA TLANOG CJEVOVODA
ODNOSNO PRITVARANJEM VENTILA U TLANOM
CJEVOVODU. NEDOSTATAK KOD REGULACIJE
PRIGUIVANJEM JE TO SE UVOENJEM DODATNIH OTPORA
UVEAVAJU GUBICI A TIME I UIN POGONSKOG MOTORA.
PREDNOSTI SU TO JE REGULACIJA JEDNOSTAVNA I LAKA.
7.1 Statvena cijev i brtvenice osovinskog voda 20
STATVENA CIJEV UPETA JE IZMEU AFTER-PEAKA I
KRMENE STATVE. OMOGUUJE IZLAZ OSOVINE IZ TRUPA
BRODA. DANAS SU TO KRAE OD POLIMERNIH
MATERIJALA. DANAS SU NAJEE OD BIJELE KOVINE SA
PREDNJIM I ZADNJIM LEAJEM KOJI IMAJU PROVRTE ZA
ULAZ ULJA. PODMAZUJE SE GRAVITACIJSKI. TANK SE
POSTAVLJA 3-4 METRA IZNAD LINIJE NAJVEEG URONA
BRODA. MORA POSTOJATI MOGUNOST OITAVANJA
TEMPERATURE ULJA. ULJE SE HLADI ILI ZASEBNIM
RASHLADNIKOM ILI PRKO VODE U KRMENOM PIKU. MORAJU
BITI TAKO IZRAENE DA OMOGUUJU NAJMANJE PET
GODINA RADA. STRANJA BRTVENICA JAKO JE
OPTEREENA. NAJKLASINIJE IZVEDBE SU CEDERVAL I
SIMPLEX.
7 7.2 Posebni zahtjevi za brodske pumpe 10
- MATERIJALI UKOLIKO JE PUMPA U DODIRU SA
MORSKOM VODOM DIJELOVI PUMPE MORAJU BITI
OTPORNI NA NJENO DJELOVANJE. UKOLIKO JE KUITE
PUMPE IZRAENO OD LIJEVANOG ELJEZA A OKRETNI
DJELOVI OD BRONCE ILI MESINGA POTREBNO JE NA
KUITE INSTALIRATI CINK PROTEKTORE KAKO BI SE
KUITE KATODINO POLARIZIRA. UOBIAJNI
MATERIJALI ZA BRODSKE CENTRIFUGALNE PUMPE ZA
MORSKU VODU: KUITE I ROTOR MORAJU BITI OD
BRONCE DOK JE OSOVINA IZRAENA OD NEHRAJUEG
ELIKA. UKOLIKO JE MEDIJ SLATKA VODA KUITE JE
OD LIJEVANOG ELJEZA, ROTOR OD BRONCE, A
OSOVINA OD NEHRAJUEG ELIKA.
- DIMENZIJE I TEINA SISALJKI TU SE RADI O TEDNJI
NA PROSTORU, DAKLE GDJE JE GOD MOGUE UMJESTO
HORIZONTALNO POSTAVLJENIH PUMPI TREBA UGRADITI
VERTIKALNO POSTAVLJENE PUMPE, A UMJESTO
STAPNIH PUMPI AKO JE MOGUE UGRADITI
CENTRIFUGALNE PUMPE. DA BI SE UTEDJELO NA
TEINI, CIJENI, PROSTORU, ITD...
- STANDARIZACIJA NASTOJI SE UGRADITI TO VIE
ISTOVRSNIH PUMPI RADI SMANJENJA ZALIHA
REZERVNIH DJELOVA.
- SIGURNOST BRODA MAKSIMALNA CRPNA VISINA NE
SMIJE PRELAZITI 6 m. TREBA ODREDITI TOAN BROJ
KAPACITET KALJUNIH I PROTUPOARNIH PUMPI
PREMA VRSTI, VELIINI BRODA I STROJNOG UREAJA
7.3 Nain rada centrifugalnog bubnja separatora 20
8.1 Generatori slatke vode 15
UREAJ KOJI SLUI ZA PROIZVODNJU SLATKE VODE.
SASTOJI SE OD ISPARIVAA, KUITA, KONDENZATORA,
EJEKTORA, PUMPE DESTILATA... EJEKTORI SLUE ZA ZA
SNIAVANJE TLAKA DA BI MORSKA VODA ISPARILA NA
NIOJ TEMPERATURI. TEMPERATURA ISPARAVANJA JE U
GRANICAMA 46 52 OC.
8 8.2 Stupnjevi djelovanja kompresora (gubitci kod kompresora) 15
1 - UTJECAJ TETNOG PROSTORA KONSTRUKCIJSKI
NEIZBJEAN (UTJECE NA SMANJENJE DOBAVE NA
RAD NE). VECI TO JE VOLUMEN TETNOG PROSTORA V0
VECI, TO JE KOMPRESIJSKI OMJER P2/P1 VECI, TE TO JE
EKSPONENT POLITROPSKE EKSPANZIJE PLINA IZ TETNOG
PROSTORA N BLIE JEDINICI (IZOTERMI).
2 - UTJECAJ PADA TLAKA P1 KOD USISAVANJA OVISI O
KARAKTERISTIKAMA USISNOG VENTILA KOJI UZROKUJE
PAD TLAKA.
3 - UTJECAJ ZAGRIJAVANJA KOD USISA OVISI O
NACINU HLAENJA, KOMPRESIJSKOM OMJERU P2/P1
TE EKSPONENTU POLITROPE N. IZRACUNAVA SE
EMPIRIJSKIM IZRAZIMA.
4 - UTJECAJ PROPUSNOSTI OVISI O STANJU I IZVEDBI
KOMPRESORA (PROPUTANJE VENTILA,
PROPUTANJE CILINDAR STAP; KRECE SE OD 0,95 0,98 ZA
KOMPRESOR U DOBROM STANJU).

UKUPNI STUPANJ DOBAVE SE KRECE OD 0,6 DO 0,97 (OVISNO

O TIPU KOMPRESORA). NA NJEGA UTJECE:
- BROJ OKRETAJA (KASNIJE OTVARANJE I ZATVARANJE
VENTILA ZBOG TROMOSTI) SVAKI KOMPRESOR IMA
OPTIMALNI BROJ OKRETAJA.
- VIESTUPANJSKA KOMPRESIJA ZA ODREENI
TETNI PROSTOR POSTOJI KOMPRESIJSKI OMJER IZNAD
KOJEG KOMPRESOR VIE NE MOE DOBAVLJATI PLIN
(VECI V0 MANJI K.O.). VIESTUPANJSKA KOMPRESIJA
POVECAVA STUPANJ DOBAVE POVECAVA SE 1 ZBOG
MANJIH
K.O. U ODNOSU NA TETNI PROSTOR TE 3 ZBOG
HLADNIJIH CILINDARA MANJE ZAGRIJAVANJE PLINA.
UKUPNI STUPANJ DOBAVE; = 1 2 3 4 I MANJI JE OD 1

8.3 Pojava kavitacije kod brodskih pumpi i kako je sprijeiti 20

9.1 Odrivni leaj i spojke osovina osovinskog voda 10

ODRIVNI LEAJ PREUZIMA NA SEBE AKSIJALNE SILE SA
OSOVINSKOG VODA I PRENOSI IH NA TRUP BRODA. TAKO
TITI MOTOR.
SPOJKE OSOVINA MOGU BITI ISKOVANE IZ JEDNOG DIJELA,
ALI MOGU BITI I POSEBNO IZRAENE PA SE
ODGOVARAJUIM POSTUPKOM SPOJE S OSOVINOM.
9 9.2 Proiavanje goriva 20
GORIVO ISTIMO POMOU CENTRIFUGALNIH ISTIOCA
9.3 Dijelovi brodskih izmjenjivaa topline 20
CIJEVASTI SE SASTOJE OD PLATA, CIJEVNOG
SNOPA, CIJEVNIH PLOA I POKLOPACA. PRI
PROJEKTIRANJU VRLO JE VANO ODREDITI KOJI E
FLUID TEI KROZ CIJEVI, A KOJI OKO NJIH TE KOJI
SMJER STRUJANJA ODABRATI. SREDSTVA S VIIM
TLAKOM, NEISTA SREDSTVA I SREDSTVA KOJA
IZAZIVAJU KOROZIJU OBINO SE VODE KROZ CIJEVI.
PARA KOJA KONDENZIRA TE VRUE TEKUINE
OBINO SE VODE OKO CIJEVI. PREDNOST SE DAJE
PROTUSTRUJNOM PROTOKU FLUIDA RADI BOLJEG
PRIJELAZA TOPLINE. PREDNOST CIJEVASTIH
IZMJENJIVAA TOPLINE U ODNOSU NA PLOASTE JE
MANJI PAD TLAKA. MATERIJALI CIJEVI
PLOASTI IZMJENJIVAI TOPLINE IMAJU VEU
OGRIJEVNU ILI RASHLADNU POVRINU, LAKI SU,
MANJE DIMENZIJE, VEI KOEFICIJENT PRIJELAZA
TOPLINE DOK JE NEDOSTATAK VEI PAD TLAKA U
ODNOSU NA CIJEVASTE. SASTOJE SE OD PAKETA
PLOA S UPREANIM PROFILOM. DEBLJINA PLOE JE
0.4 0.7 mm. ZATIM BRTVE, FIKSNA STEZNA PLOA NA
KOJOJ SU CIJEVNI PRIKLJUCI DOK JE DRUGA PLOA
POMINA. VIJCI SLUE DA SE TE DVIJE PLOE
JEDNOLINO PRITEGNU. MOE IH BITI DVA ILI VIE SA
SVAKE STRANE. MATERIJALI OD KOJIH SE RADE
PLOE SU KROM-NIKAL ELIK, KROM-NIKAL
MOLIBDEN ELIK I TITAN (MORSKA VODA) DOK SE
FIKSNA I STEZNA PLOA TE VIJCI IZRAUJU OD
UGLJINOG ELIKA.
 10.1 Rashladna sredstva 15
IMAJU SVOJSTVA DA NA ATMOSFERSKOM TLAKU
ISPARAVAJU NA NISKOJ TEMPERATURI (ISPOD NULE).
MORAJU SE KONDENZIRATI NA TEMPERATURI VEOJ OD
TEMPERATURE MORA NA RELATIVNO NISKIM TLAKOVIMA
(32 - PRORAUN ZA MORE). GLAVNA RASHLADNA
SREDSTVA SU: FREONI, (FREON R12 ZABRANJEN) R410A,
R134, R22 ITD.. I AMONIJAK. U RASHLADNIM UREAJIMA
RASHLADNO SREDSTVO MEDIJ SLUI ZA SNIAVANJE
TEMPERATURE I ZA PRENOENJE TOPLINSKE ENERGIJE. A
DANAS SE PRIMJENJUJU FREONI. VANO JE ODABRATI
OPTIMALNO RASHLADNO SREDSTVO ZA CIKLUS HLAENJA
TE TREBA UDOVOLJAVATI ZAHTJEVIMA , DA NIJE
ZAPALJIVO , DA NIJE OTROVNO , NE SMIJE STVARATI
OPASNOST OD EKSPLOZIJE , MORA SE MOI KONDENZIRATI
PRI NIEM TLAKU TOPIJOM VODOM ZA HLAENJE , NE SMIJE
KOROZIVNO DJELOVATI NA METALE TREBA IMATI
KARAKTERISTIAN MIRIS RADI LAKEG UOAVANJA ,
MORA SE DOBRO MJEATI S ULJEM RADI PODMAZIVANJA
CILINDRA TE RAZLIITU GUSTOU RADI LAKEG
RAZDVAJANJA U SEPARATORU ULJA , TOPLINA
ISPARAVANJA TREBA BITI VELIKA DA SE SMANJI
KOLIINA , TREBA BITI STABILNO U TOKU EKSPLATACIJE
TE JEFTINO.

10 10.2 Pogon brodskih pumpi 15

BRODSKE PUMPE SE MOGU POGONITI:
- IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA (EST SLUAJ KOD
MALIH POGONA)
- ELEKTROMOTOROM IZMJENINE ILI ISTOSMJERNE
STRUJE
- PREKO PARNE TURBINE (PREDNOST JE MOGUNOST
REGULACIJE OKRETAJA I S ENERGETSKOG STAJALITA
POVOLJNE, A NEDOSTACI SU TROENJE VRIJEME NA
PRIPREMU I RASPREMU POGONA)
- IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG
STROJA SISALJKE
- RUNO

10.3 Kontrola dobave zraka u sustavu za dobavu komprimiranog zraka 20

 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae
pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina bod
Tekst pitanja
pitanja ovi
11.1 Svojstva centrifugalnih pumpi 20
TU PODRAZUMJEVAMO ZAVISNOSTI IZMEU NJENIH OSNOVNIH
KARAKTERISTINIH VELIINA KOLIINA DOBAVE, SPECIFINA
ENERGIJA I UIN FUNKCIJE SU BRZINA VRTNJE. PROMJENOM
BRZINE VRTNJE MIJENJA SE DOBAVA, SPECIFINA ENERGIJA I
UIN.

11 11.2 Indikatorski dijagram stapnog kompresora 15

11.3 Hidrauliki sustav palubnih vitla 15
12.1 Glavni dijelovi rashladnog sustava 20
KOMPRESOR, ODJELJIVA ULJA, KONDENZATOR, RESIVER,
MAGNETSKI VENTIL, EKSPAZIONI VENTIL, ISPARIVA.
12 12.2 Spalionica smea, otpadaka i ostataka 15
SLUI ZA SPALJIVANJE KRUTOG SMEA I SLAA. DIMENZIONIRAN
JE PREMA POTRONJI GORIVA GLAVNOG MOTORA. SLA GORI
JAKO DUGO.
JAKO JE VANO NE PRETJERIVATI SA PUNJENJEM LOITA
INCENERATORA. INCINERATORI NOVIJEG TIPA RADE NA VISOKOJ
TEMPERATURI TAKO DA MOGU SPALJIVATI PLASTIKU.
TEMPERATURA NA KOJOJ SE SPALJUJE PLASTIKA JENE SMIJE BITI
ISPOD 850OC.
PEPEL SE MORA ZADRAVATI RADI DOKAZA TO SE PALILO.
12.3 Paralelan i serijski rad centrifugalnih pumpi 15
PARALELNI RAD PUMPI NA ZAJEDNIKOM CJEVOVODU NIJE
EKONOMIAN. POVOLJNIJE JE IMATI ZASEBAN CJEVOVOD ZA
SVAKU PUMPU. KOD SPAJANJA PUMPI U PARALELU KOD
ZAJEDNIKOG CJEVOVODA RASTE KOLIINA DOBAVE DOK KOD
SERIJSKOG SPOJA RASTE STUPAC DOBAVEH
13 13.1 Brodski vijak 20
ELEMENT OSOVINSKOG VODA KOJI PRETVARA MOMENT
PORIVNOG STROJA U SILU PORIVA ODNOSNO PROPULZIJE NAZIVA
SE BRODSKI VIJAK. PORIVNI STROJ PROIZVODI OKOMITE SILE NA
SMJER GIBANJA BRODA TE IH JE POTREBNO PRETVORITI U
PARALELNE SA UZDUNOM OSI BRODA ODNOSNO U SILE U
SMJERU GIBANJA BRODA. BRODSKI VIJAK IMA KRILA KOJIMA SU
PLOHE KOSO POLOENE PREMA OSI BRODA. OKRETANJEM VIJKA
PLOHE SE OTISKUJU I POKREU BROD. MATERIJALI OD KOJIH SE
IZRAUJU MORAJU SE LAKO LIJEVATI I POPRAVLJATI. OBINO SU
TO BRONCA, ALUMINIJ I PUNO RIJEE PROKROM. GLAVNI
PARAMETRI VIJKA SU:
- PROMJER VIJKA PROMJER OPISAN OKO VRHA KRILA
- USPON VIJKA KADA SE JEDNA TOKA NA VIJKU VRTI OKO
OSI ONA SE ISTODOBNO GIBA PARALELNO S TOM OSI
OPISUJUI VIJANU LINIJU. NAPREDOVANJE TE TOKE ZA
JEDAN OKRET TOG VIJKA NAZIVA SE USPON
- KUT USPONA VIJKA KUT IZMEU PRILEEE KATETE I
HIPOTENUZE PRAVOKUTNOG TROKUTA KOJEMU JE PRILEEA
KATETA OPSEG KRUGA VIJKA NA PROMJERU A DRUGA
KATETA USPON VIJKA
- SMJER VRTNJE DESNOKRETNI I LIJEVOKRETNI
- OMJER USPONA
- PROJICIRANA POVRINA
- RAZVIJENA POVRINA
- RAIRENA POVRINA
- OMJER POVRINA
TROKRILNI VIJCI SU SE POKAZALI DA IMAJU BOLJU
ISKORISTIVOST DOK KOD VEIH BRZINA VRTNJE PROPELERI SA
ETIRI KRILA SU BOLJI.
KADA BROD PLOVI PRAMCEM S NJIM SE GIBAJU I ESTICE VODE,
TA SE POJAVA ZOVE SASTRUJAVANJE. ZBOG SUSTRUJAVANJA
DOLAZI DO SNANJENJA BRZINE PRITJECANJA VODE U DISK VIJKA
TE POJAVE NEJEDNOLIKOG POLJA BRZINA PRITJECANJA. TA
NEJEDNOLIKOST NAJVIE OVISI O OBLIKU BRODA A TO JE VEA
TO JE BROD PUNIJI. KOEFICIJENT SUSTRUJAVANJA VEI JE KOD
JEDNOVIJANOG U ODNOSU NA DVOVIJANE BRODOVE.
DANAS SE NAJVIE UPOTREBLJAVAJU PROFILI SA UZDIGNUTIM I
ZAOBLJENIM ULAZNIM BRIDOM DA BI SE POSTIGLO MIRNIJE
PRITJECANJE VODE I TIME SMANJILA KAVITACIJA LICA PROFILA.
IZLAZNI BRID JE UZDIGNUT I OTAR RADI SMANJENJA ZUJANJA.
75% UINA VIJKA ODNOSI SE NA UZGON RADI TLAKOVA NA
POVRINI KRILA.
ISPARAVANJE TEKUINE JE KAVITACIJA. PRI ODREENOJ BRZINI
STRUJANJA TLAK E U TEKUINI PASTI (PO BERNULIJEVOJ
JEDNADBI) DO VRIJEDNOSTI TLAKA ZASIENJA TO OVISI O
TEMPERATURI TEKUINE. TIME SE DIO TEKUINE PRETVARA U
ZASIENU PARU A TU POJAVU NAZIVAMO KAVITACIJA. TA
PODRUJA MINIMALNOG TLAKAA PODUDARAJU SE SA
PODRUJIMA MAKSIMALNIH BRZINA A ONA SE NALAZE NA
 POVRINI VIJKA NA SVIM MJESTIMA GDJE DOLAZI DO NAGLOG 10
PORASTA BRZINE STRUJANJA NPR. NA STRANI PODTLAKA
PROFILA KRILA.PRIMJENOM NOVIH MATERIJALA TE TANJIM
PROFILIMA KRILA S MANJIM BRZINAMA NA LEIMA KRILA
PROBLEM SE BITNO UMANJUJE.
STVARNI SLIP BRZINA PRITJECANJA ESTICA VODE BRODSKOM
VIJKU.
PRIVIDNI SLIP JE ODNOS IZMEU IZMJERENE BRZINE BRODA I
TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ USPONA I VRTNJE PROPELERA.
IMBENICI KOJI UTJEU NA NA UINKOVITOST BRODSKOG VIJKA
SU: - PROMJER VIJKA (VEI PROMJER VEI STUPANJ
ISKORISTIVOSTI), TO JE VIJAK VIE UDALJEN OD STATVE VEA JE
ISKORISTIVOST VIJKA JER DOBIVA VIE VODE.
- BROJ KRILA (VEI BROJ KRILA BOLJI STUPANJ
ISKORISTIVOSTI)
- POVRINA KRILA (MANJA POVRINA VEI STUPANJ
ISKORISTIVOSTI)
- ODNOS PROMJERA GLAVINE PREMA PROMJERU VIJKA (MANJI
ODNOS VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI)
- HRAPAVOST POVRINE (MANJA HRAPAVOST VEI STUPANJ
ISKORISTIVOSTI)
- NAGIB OSOVINE (MANJI NAGIB VEI STUPANJ ISKORISTIVOSTI)
U ZADNJE VRIJEME UGRAUJU SE VIJCI S JAKO ZAKRIVLJENIM
KRILIMA. SMATRAJU SE DJELOTVORNIM S GLEDITA SMANJENJA
BUKE I VIBRACIJA KOJI STVARA VIJAK. PREDNOSTI SU IM
SMANJENJE KAVITACIJE UZ ISTI STUPANJ ISKORISTIVOSTI KAO
KOD RAVNIH KRILA.
VIJAK S ZAKRETNIM KRILIMA.
13 13.2 Uronjena centrifugalna pumpa tereta
RAZLIKUJEMO JEDNOSTEPENE (KEMIKALCI) I VIESTEPENE (LPG I
LNG BRODOVI). OVISI O VISINI PUMPANJA (VISINA TANKA, VISINI
PUMPANJA NA TANK, I VRSTI TANKA). NJIHOV POGON MOE BITI U
TANKU ILI NA PALUBI. PGONSKI STROJ MOE BITI
ELEKTROMOTOR (LNG) ILI HIDROPOGON (TANKERI, KEMIKALCI,
LPG).
TLANI CJEVOVOD POGONSKI DIO PUMPE S TLAKOM 200-300
BAR. S REGULACIONIM VENTILOM SMANJUJE SE ILI POVEAVA
TLAK A TIME I BROJ OKRETAJA PUMPE ODNOSNO KAPACITET.
POVRATNI VOD TITI TLANI VOD OD PUCANJA. TLAK ULJA JE OD
3-5 BARA.
TLAK ULJA STVARAJU PUMPE. POGONSKI STROJ PUMPE MOE BITI
ELEKTROMOTOR, TURBINA ILI DIZEL GENERATOR. NA SUSTAVU
SU JO FILTERI, RASHLADNIK ULJA I DISTRIBUTORI.
 13.3 Elektrohidrauliki kormilarski stroj 20
MOE BITI ROTACIONI ILI S CILINDRIMA. SASTOJI SE OD:
- PUMPE ULJA (PROIZVODI TLAK DO 85 BARA). TLAK OVISI O
SILAMA NA LIST KORMILA I NAJVEI JE KADA SU SILE
NAJVEE.
- SIGURNOSNI VENTILA NA PUMPI (OTVARA KOD
PREKORAENJA MAKSIMALNOG TLAKA)
- POGONSKI DIO ZA OSOVINU (OVISNO O IZVEDBI CILINDRI ILI
KRILA)
- SIGURNOSNI VENTIL SUSTAVA
ZAHTIJEVI KOJE KORMILARSKI STROJ TREBA ZADOVOLJITI JE
PREBACITI KORMILO IZ JEDNOG U DRUGI KRAJNJI POLOAJ ZA 20
SEKUNDI.
14.1 Pumpa s promjenjivim stapajem i promjenjive dobave 10
14 14.2 Hladnjaci kompresora i podmazivanje kompresora 25
14.3 Leajevi osovinskog voda, zupani prijenosi i spojke 15
15.1 Rotacijske pumpe s aksijalnim prostorima 20
15 15.2 Regulacija brodskih ventilatora 20
15.3 Automatski rad centrifugalnih samoistioca 10
16.1 Hidroforski ureaj 10
TO JE POSUDA POD TLAKOM KOJA TROILIMA DOBAVLJA VODU.
POSUDA JE U ATOMATSKOM RADU S PRIPADNIM PUMPAMA KOJE
SE UKLJUUJU ILI ISKLJUUJU U ODREENIM GRANICAMA TLAKA
U TANKU. VELIINA HIDROFORA ODREUJE SE NA TEMELJU
BROJA DOPUTENOG BROJA UPUIVANJA PUMPE PO SATU A BROJ
UPUIVANJA PUMPI JE NAJVEI ZA POTRONJU JEDNAKU
POLOVICI DOBAVNE KOLIINE PUMPE. NAJNIA RAZINA VODE
MORA BITI IZNAD IZLAZNOG PRIKLJUKA. UKUPNA VELIINA
MORA BITI 25% VEA ODPOTREBNOG VOLUMENA. RADNI
VOLUMEN JE IZMEU GRANINIH TLAKOVA UPUIVANJA I
ISKLJUIVANJA. BUDUI DA SE ZRAK U VODI ABSORBIRA
POTREBNO JE PREDVIDJETI PRIKLJUAK ZA NADOPUNJAVANJE
ZRAKOM DA BI SE ODRALE GRANINE VRIJEDNOSTI TLAKOVA
UKLJUIVANJA I ISKLJUIVANJA.
MAXIMALNI BROJ UKLJUIVANJA:
6 8 VELIKI HIDROFORI
8 12 SREDNJI HIDROFOR
15 30 MALI HIDROFOR
16 16.2 Vrste, uporaba i dijelovi brodskih filtera 20
16.3 Izvedbe lopatica centrifugalnih ventilatora 10
17.1 Izvedbe i doputeni padovi tlaka brodskih filtera 20
17 17.2 Uporaba i izbor ventilatora 10
 17.3 Svojstva stapnih i klipnih pumpi 20
PREDNOSTI:
- SPOSOBNOST STALNOG CRPLJENJA TEKUINE
- MOGUNOST ODRAVANJA VISOKIH TLAKOVA BEZ POVEANJA
DIMENZIJA PUMPE
- MOGUNOST ODRAVANJA STALNOG TLAKA UZ RAZLIITE
KAPACITETE
- VISOK STUPANJ UINKOVITOSTI
- MOGUNOST TRANSPORTA RAZLIITIH TEKUINA S OBZIROM
NA VISKOZNOST

NEDOSTACI
- OSJETLJIVOST VENTILA NA NEISTOU
- MALA BRZINA STAPA A TIME OGRANIEN KAPACITET PA JE ZA
VEI KAPACITET POTREBNA VEA DIMENZIJA PUMPE
- NEJEDNOLIKA BRZINA GIBANJA STAPA SAMIM TIM
NEJEDNOLIKA DOBAVA

MOGUI NEDOSTACI
1. NEDOVOLJAN KAPACITET
UZROCI MOGU BITI: NEDOVOLJNO OTVORENI I ZAPRLJANI
VENTILI, PROPUTANJE BRTVENICE I ULAZAK ZRAKA,
ZAPRLJAN ODNOSNO ZAEPLJEN USIS
2. PUMPA LUPA
UZROCI MOGU BITI: ZRAK U USISNOM CJEVOVODU,
ISTROENOST STAPNIH PRSTENOVA, PRISUTNOST STRANOG
TIJELA U CILINDRU, ISTROENOST MEHANIZMA PRIJENOSA,
PREVELIKA BRZINA STAPA, ODVAJANJE TEKUINE OD
STAPA ILI KLIPA
3. ZAGRIJAVANJE PUMPE
UZROCI MOGU BITI: PREMALO ULJA U MEHANIZMU
PRIJENOSA, NEPRAVILNO POSTAVLJENI LEAJEVI,
ZAPRLJANOST ULJA.

18.1 Putanje u rad, odravanje i neispravnosti u radu centrifugalnih pumpi 15

18 18.2 Vijani kompresori 15

18.3 Leonardov spoj kod palubnih strojeva 20
19.1 Glavne veliine brodskih pumpi 10
- SPECIFINA ENERGIJA DOBAVE
- VISINA CRPLJENJA
19 19.2 Glavni i pomoni kormilarski ureaj 20
19.3 Punjenje i pranjenje rashladnog sustava 20
PUNJENJE VRIMO NA TLANOJ STRANI IZA RESIVERA ILI
KONDENZATORA KOJI MOE IMATI I ULOGU RESIVERA.
PRIKLJUNU CIJEV POELJNO JE SPOJITI NA SUIOC (DRYER),
ODZRAITI JE, ZATIM ZATVORITI IZLAZNI VENTIL IZ RESIVERA I
OTVORITI VENTIL (LIQUID). KOMPRESOR JE U AUTOMATSKOM
RADU.....
20.1 Klima ureaji, kontrola rada i regulacija 15
20 20.2 Zaporni i sigurnosni ureaji brodskog cjevovoda 15
20.3 Vrste brodskih pumpi 20
PREMA KONSTRUKCIJI:
-LINEARNO POKRETNIM UREAJEM, TU SPADAJU KLIPNE I STAPNE
-ROTACIJSKE, TU SPADAJU CENTRIFUGALNE, VIJANE I ZUPASTE
-MLAZNE EJEKTORI
PREMA POGONU
-IZRAVNO OD PORIVNOG STROJA
-POGONJENE ELEKTRINIM MOTOROM ISTOSMJERNE ILI
IZMJENINE STRUJE
-POGONJNE PARNOM TURBINOM (POVOLJNE SU S ENERGETSKOG
STAJALITA, ALI NEDOSTATAK JE UTROENO VRIJEME NA
PRIPREMU I RASPREMU POGONA)
-IZRAVNO OD PARNOG CILINDRA PARNOG STAPNOG STROJA
PUMPE,
-RUNO
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae
pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Upuivanje pumpi 20
1 1.2 Regulacija kapaciteta kompresora 15
1.3 Dijelovi sustava kormila 15
2.1 Upuivanje kompresora 20
2 2.2 Regulacija kapaciteta pumpi 15
2.3 Upuivanje separatora 15
3.1 Mjerenje napora pumpe 20
3 3.2 Dijelovi rashladnog sustava 10
3.3 Upuivanje separatora 20
4.1 Mjerenje kapaciteta kompresora 10
4 4.2 ienje separatora 15
4.3 Upuivanje i zaustavljanje dinamikih pumpi 25
5.1 Mjerenje kapaciteta pumpe 20
5 5.2 Dijelovi sustava kormila 15
5.3 Upuivanje rashladnog ureaja 15
6.1 Regulacija kapaciteta pumpi 20
6 6.2 ienje separatora 20
6.3 Dijelovi sustava kormila 10
7.1 Upuivanje rashladnog ureaja 20
7 7.2 Upuivanje i zaustavljanje dinamikih pumpi 10
7.3 ienje separatora 20
8.1 Dijelovi rashladnog sustava 15
8 8.2 Mjerenje napora pumpe 15
8.3 ienje separatora 20
9.1 Rad rashladnog sustava 10
9 9.2 Upuivanje separatora 20
9.3 Mjerenje kapaciteta pumpe 20
10.1 Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava 15
10 10.2 ienje separatora 15
10.3 Dijelovi sustava kormila 20
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMONA POSTROJENJA sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae
pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
11.1 Stavljanje u pogon protupoarne sisaljke 20
11 11.2 Opisati rad kormila na ovom brodu 15
11.3 Opisati kompresor zraka i njegove pratee naprave 15
12.1 Kontrola i odravanje glavne cirkulacione sisaljke ulja 20
12 12.2 Kontrola rada ventilatora u prostoriji strojarnice 15
12.3 Kontrola rada balasne sisaljke 15
13.1 Regulacija kapaciteta sisaljki 20
13 13.2 Upuivanje separatora goriva 10
13.3 ienje separatora kaljue 20
14.1 Pokazati sisaljke za rashlaivanje glavnog motora i regulacija 10
14 14.2 Dijelovi rashladnog sustava 25
14.3 Opisati ventilaciju strojarnice i hermetizacija 15
15.1 Kvarovi na kompresoru za upuivanje glavnog motora 20
15 15.2 Opisati sustav separiranja karterskog ulja 20
15.3 Opisati sustav statvene cijevi 10
16.1 Kontrola rashladnika i postupak kod proputanja cijevi 10
16 16.2 Kontrola i odravanje konica na priteznom vitlu 20
16.3 Opisati promjenu smjera vrtnje kod ventilatora 10
17.1 Upuivanje i zaustavljanje dinamikih pumpi 20
17 17.2 Upuivanje kompresora rashladnog sustava 10
17.3 Opisati rad kormilarskog stroja i njegov rad u pogonu 20
18.1 Zastoji u radu centrifugalnih pumpi 15
18 18.2 Opisati stabilni protupoarni sustav na brodu 15
18.3 Punjenje i nadopunjavanje rashladnog sustava 20
19.1 Pregled separatora ulja i stavljanje u pogon 10
19 19.2 Opisati statvenu cijev, odravanje brtvenica i kontrola 20
19.3 Kontrola rada purifikatora i klarifikatora 20
20.1 Kontrola rada kompresora zraka za upuivanje glavnog motora 15
20 20.2 Hlaenje glavnog stroja kod niskih temperatura 15
20.3 Problemi u eksploataciji stapnih pumpi 20
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae
pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina Tekst pitanja bodovi

pitanja
1.1 Izraunavanje snage kod 2T dizelskih motora 20
1 1.2 Regulacija rada brodskih plinskih turbina 15
1.3 Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare 15
2.1 Izmjena radnog medija u cilindru etvorotaktnog i dvotaktnog motora 30
2 2.2 Kruni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine 10
2.3 Prekretanje brodskih dizelskih motora 10
3.1 Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora 25
3 3.2 Ukupna iskoristivost propulzije i slip 15
3.3 Regulacija snage brodskih parnih turbina 10
4.1 Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomonog motora) 20
4 4.2 Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora 15
4.3 Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare 15
5.1 Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje 20
5 5.2 Priprema i upuivanje brodske parne turbine 15
5.3 Termodinamike osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti 15
6.1 Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza 25
6 6.2 Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja 10
6.3 Toplinski stupanj djelovanja parne turbine 15
7.1 Upuivanje dizelskog motora s tekim gorivom te rad tijekom manevriranja 30
7 7.2 Plinsko-turbinski procesi i izvedbe 10
7.3 Sigurnosna armatura brodskog generatora pare 10
8.1 Reimi rada motora i optimalna potronja goriva 20
8 8.2 Pretiak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine) 10
8.3 Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju 20
9.1 Pogon i odravanje dizelskih motora 20
9 9.2 Zatita brodskih parnih turbina 15
9.3 Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija 15
10.1 Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i naini poveanja istog 20
10 10.2 Otvoreni indikatorski dijagram 10
10.3 Sustav ulja glavnog porivnog stroja 20
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je
izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina Tekst pitanja bodovi

pitanja
11.1 Cirkulacija zraka i ispunih plinova u brodskom generatoru pare 10
11 11.2 Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora 20
11.3 Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskoritavanje toplinskog pada u stupnju 20
12.1 Priprema i pogon brodskog generatora pare 20
12 12.2 Zatita brodske plinske turbine 10
12.3 Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije 20
i tlaka ispirnog zraka
13.1 Pregled i odravanje brodskog generatora pare 20
13 13.2 Zatita brodskih dizelskih motora 15
13.3 Sustav hlaenja brodskog dizelskog motora 15
14.1 Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva 10
14 14.2 Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine 20
14.3 Sustav goriva za dizelske motore 20
15.1 Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare 20
15 15.2 Priprema i odravanje pogona brodske parne turbine 15
15.3 Reimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu 15
16.1 Analiza i obrada napojne i kotlovske vode 15
16 16.2 Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog 20
tlaka izgaranja i tlaka kompresije
16.3 Sustav startnog zraka dizelskog motora 15
17.1 Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora 20
17 17.2 Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine 20
17.3 Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja 10
18.1 Kvarovi i oteenja brodskih generatora pare 20
18 18.2 Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora 20
18.3 Toplinski procesi u dizelskim motorima 10
19.1 Tipovi i karakteristike generatora pare 15
19 19.2 Odravanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine 15
19.3 Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja 20
20.1 Regulacija toplinskog optereenja brodskog generatora pare 15
20 20.2 Priprema za upuivanje i zaustavljanje glavnog motora 20
20.3 Common rail sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima 15
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je
izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Na brodu pokazati razliku izmeu dvotaktnih i etverotaktnih dizel motora 25
1 1.2 U radioni prikazati regulator plinske turbine 15
1.3 Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare 10
2.1 U radioni i na brodu prikazati cilindar, ventile, ubrizgae 20
2 2.2 Na simulatoru prikazati proces plinske turbine 15
2.3 Na brodu prikazati generatore pare 15
3.1 U radioni i na brodu prikazati v.t. pumpe dizel motora 30
3 3.2 U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine 10
3.3 U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare 10
4.1 U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G.M. i P.M. 25
4 4.2 Na simulatoru pokazati zatvoreni proces plinske turbine 15
4.3 U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu 10
5.1 Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka 25
5 5.2 U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine 10
5.3 Izgaranje u generatoru pare - objasniti na simulatoru 15
6.1 Praktiki na brodu prikai snimanje indikatorskog dijagrama 30
6 6.2 Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces 10
6.3 Na brodu ili simulatoru prikai kruni proces parne turbine 10
7.1 Praktiki na brodu objasni manovru 30
7 7.2 Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine 10
7.3 Na simulatoru praktiki uputi parnu turbinu 10
8.1 Na brodu prikai optimalnu potronju goriva za taj brod 25
8 8.2 Na brodu objasni plinsku turbinu motora 15
8.3 Na simulatoru prikai praktiki protok pare i izgaranja 10
9.1 Na brodu objasni glavne dijelove motora 20
9 9.2 Na brodu prikai loe osobine plinske turbine u sustavu s motorom 20
9.3 Na brodu objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom 10
10.1 Na simulatoru objasni sisteme goriva, ulja, vode i automatiku 30
10 10.2 Praktiki prikai odravanje pogona na brodu 10
10.3 Na brodu objasni rad pomonih dizel motora u sprezi s porivnim strojem 10
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978., kako je
izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina Tekst pitanja bodovi

pitanja
11.1 Izvriti ienje ogrjevnih povrina pregrijaa pare 10
11 11.2 Izvriti unutarnje ienje kotla 10
11.3 Regulacija sigurnosnih ventila 30
12.1 Putanje kotla u pogon nakon ienja istog 20
12 12.2 Izvriti ienje loita kotla 10
12.3 ienje i izmjena cijevi na vodocijevnom kotlu 20
13.1 Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu 20
13 13.2 Izvriti ispjenjivanja kotla 10
13.3 Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu 20
14.1 Izvriti regulaciju najvieg i najnieg vodostaja u kotlu 15
14 14.2 Odstranjivanje masnoe iz napojne vode 15
14.3 Izvriti kontrolu podmazivanja parne turbine 20
15.1 Sprijeiti padanje vakuma u kondenzatoru 20
15 15.2 Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu 15
15.3 Mjerenje defleksija koljeniaste osovine glavnog motora 15
16.1 Ispravljanje defleksija koljeniaste osovine glavnog motora 20
16 16.2 Mjerenje zranosti temeljnog leaja glavnog motora 20
16.3 Demontaa leteeg leaja glavnog motora te podeavanje zranosti 10
17.1 Izvriti regulaciju utrcavanja V.T. sisaljke goriva glavnog motora 20
17 17.2 Iskljuivanje jedne V.T. sisaljke glavnog stroja u radu 10
17.3 Izvriti godinji pregled jednog cilindra glavnog motora 20
18.1 Izvriti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora 15
18 18.2 Izvriti pripremu te izvriti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog 20
motora
18.3 Izvriti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja 15
19.1 Pripremiti turbo puhalo za pregled 20
19 19.2 Izvriti mjerenje potronje ulja za podmazivanje cilindara 10
19.3 Izvriti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca 20
20.1 Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila 10
20 20.2 Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispunih ventila 20
20.3 Kontrola ureaja za tretman goriva 20
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Ustroj strae u strojarnici prema vrsti broda i tipu postrojenja 15
1 1.2 Preuzimanje strae s obzirom na radove u tijeku 15
1.3 Priprema dizel generator za upuivanje 20
2.1 Ustroj strae prema vremenskim uvjetima 15
2 2.2 Preuzimanje s obzirom na stanje pogona 15
2.3 Priprema turbo generatora za upuivanje 20
3.1 Ustroj strae s obzirom na nastali kvar na porivnom stroju 15
3 3.2 Preuzimanje strae u izvanrednim okolnostima 15
3.3 Priprema i upuivanje glavnog motora 20
4.1 Dranje strae u luci 15
4 4.2 Preuzimanje strae s obzirom na stanje tankova i kaljua stroja 15
4.3 Priprema kotla za potpalu 20
5.1 Dranje strae na sidritu 15
5 5.2 Preuzimanje strae s obzirom na naloge upravitelja stroja i dnevnik stroja 15
5.3 Kontrola upravljakih sustava i sredstava za vezu 20
6.1 Dranje strae u manevriranju 15
6 6.2 Predaja strae - pregled i priprema 15
6.3 Zaustavljanje - iskljuivanje sveukupnog postrojenja u doku 20
7.1 Dranje strae u plovidbi kanalima 15
7 7.2 Predaja strae s obzirom na radove i izvanredne okolnosti 15
7.3 Spremnost postrojenja za manevriranje 20
8.1 Dranje strae u plovidbi 15
8 8.2 Predaja strae s obzirom na sposobnost asnika koji preuzima strau 20
8.3 Izvjeivanje i pozivanje upravitelja stroja 15
9.1 Dranje strae u strojarnici koja je povremeno bez posade 15
9 9.2 Predaja strae - lista provjere 15
9.3 Priprema pogona s plinskom turbinom 20
10.1 Dranje strae u izvanrednim situacijama (kvar) 15
10 10.2 Preuzimanje strae - lista provjere 15
10.3 Lista provjere - na dolasku, predisplovljenje 20
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
11.1 Ustroj strae prema vrsti broda i tipu postrojenja 20
11 11.2 Vonja ovisno o vremenskim uvjetima 10
11.3 Priprema glavnog stroja za upuivanje 20
12.1 Sposobnost dranja sigurne strae 20
12 12.2 Nadzor nad strojevima koji su izloeni havariji 10
12.3 Spremnost posade stroja za upravljanje porivnim sustavom 20
13.1 Priprema generatora za upuivanje 15
13 13.2 Uestalost i opseg praenja postrojenja 15
13.3 Prevencija kvarova u strojarnici 20
14.1 Spreavanje polucije sa broda u more 20
14 14.2 Stanje kaljua u strojarnici 20
14.3 Kontrola upravljakih sustava u stroju 10
15.1 Pravilno voenje dnevnika stroja 15
15 15.2 Upravljanje postrojenjem u nudi 15
15.3 Sigurnosne mjere i postupci u sluaju nude 20
16.1 Dranje strae plovidbom kanalima 20
16 16.2 Predaja strae u izvanrednim okolnostima 20
16.3 Uzbunjivanje u sluaju opasnosti 10
17.1 Izvjea o izvanrednim radovima u strojarnici 20
17 17.2 Mjere opreza i zatite kod izvanrednih situacija 15
17.3 Pregled i priprema kod preuzimanja strae 15
18.1 Sposobnost asnika za preuzimanje strae 20
18 18.2 Dranje strae u plovidbi 15
18.3 Izvjea kod izvanrednih okolnosti 15
19.1 Izvanredne okolnosti na pomonim strojevima, izvjea 20
19 19.2 Kontrole upravljakih sustava 20
19.3 Preuzimanje strae, lista provjera 10
20.1 Dranje strae kada je strojarnica bez posade 20
20 20.2 Zaustavljanje cjelokupnog postrojenja kod odlaska broda na dokovanje 20
20.3 Kontrola i zaustavljanje pogona stroja 10
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom o

standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Ustrojiti strau na odreenom brodu ili simulatoru 15
1 1.2 Ispisati listu provjere predaje strae 20
1.3 Pripremiti centrifugalnu pumpu za upuivanje 15
2.1 Ustrojiti strau na odreenom brodu u luci ili simulatoru 15
2 2.2 Ispisati listu provjere preuzimanja strae 15
2.3 Pripremiti pomoni motor za upuivanje 20
3.1 Ustrojiti strau broda na terminalu 15
3 3.2 Ispisati listu provjere u nenadgledanoj strojarnici 15
3.3 Pripremiti kotao za potpalu (na simulatoru) 20
4.1 Ustrojiti strau na odreenom brodu u doku - brodogradilitu 15
4 4.2 Prikai izdavanje trajnih naloga posadi stroja od strane upravitelja stroja 15
4.3 Pripremiti dizel generator za zaustavljanje 20
5.1 Ustrojiti strau radi pripreme pogona za manevriranje na odreenom brodu 15
5 5.2 Primopredaja strae u okolnostima bolesti ili pijanstva asnika stroja 15
5.3 Pripremiti glavni motor za upuivanje (na brodu ili simulatoru) 20
6.1 Preuzeti strau u odreenoj strojarnici koja je povremeno bez posade 15
6 6.2 Predati strau na terminalu 15
6.3 Pripremiti turbogenerator za upuivanje (simulator) 20
7.1 Preuzeti strau u odreenoj strojarnici s posadom 15
7 7.2 Predati strau u luci 15
7.3 Pripremiti plinsku turbinu za upuivanje 20
8.1 Preuzeti strau u manevriranju 15
8 8.2 Predati strau u doku 15
8.3 Demonstrirati djelotvorno i sigurno pumpanje kaljua 20
9.1 Preuzeti strau na terminalu 15
9 9.2 Predati strau u izvanrednim okolnostima 20
9.3 Pripremiti separator za upuivanje 15
10.1 Preuzeti strau u izvanrednim okolnostima 15
10 10.2 Izvriti povremeni (periodiki) pregled postrojenja 20
10.3 Kontrolirati dnevnik stroja 15
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE I ODLUIVANJE sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
11.1 Ustrojiti strau na odreenom brodu ili simulatoru 20
11 11.2 Predati strau u doku 20
11.3 Predati strau u luci 10
12.1 Pripremiti pomone motore za upuivanje 15
12 12.2 Pripremiti separator kaljue za upuivanje 15
12.3 Pripremiti kotao za potpaljivanje 20
13.1 Ispisati listu provjere preuzimanja strae 20
13 13.2 Upravljane postrojenjem u nudi 10
13.3 Izvjee o radovima u strojarnici 20
14.1 Preuzeti strau u izvanrednim okolnostima 20
14 14.2 Preuzeti strau za vrijeme manovre 20
14.3 Kontrola dnevnika stroja 10
15.1 Pripremiti kotao za stavljanje u pogon 20
15 15.2 Priprema pomonog motora za stavljanje u pogon 20
15.3 Ispitivanje nepovratnog ventila na separatoru kaljue 10
16.1 Pripremiti plinsku turbinu za upuivanje 15
16 16.2 Predati strau na terminalu 15
16.3 Priprema glavnog stroja za upuivanje 20
17.1 Ustrojiti strau u doku 20
17 17.2 Izvriti periodini pregled postrojenja 20
17.3 Pripremiti diesel generator za zaustavljanje 10
18.1 Pripremiti utilizacioni kotao za pogon 15
18 18.2 Demonstrirati djelotvorno pumpanje kaljue 15
18.3 Prikazati izdavanje trajnih naloga upravitelja stroja 20
19.1 Pripremiti zaustavljanje pogona 15
19 19.2 Kontrola upravljakog sustava 15
19.3 Kontrola sustava veze 20
20.1 Postupak sigurnosnih mjera u izvanrednim okolnostima 20
20 20.2 Kontrola upravljakog sustava 20
20.3 Izvjeivanje upravitelja stroja u izvanrednim okolnostima 10
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
POMORSKI PROPISI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima
za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je
izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Drutva za klasifikaciju brodova 15
1 1.2 Dnevnik stroja 25
1.3 Struna zvanja u pomorstvu 10
2.1 Osnovni pregled strojnog ureaja za klasu broda 15
2 2.2 Knjiga o uljima (dio I) 15
2.3 CO2 ureaj za gaenje poara 20
3.1 Gubitak klase broda 10
3 3.2 Osovina propelera i propisi za klasu broda 15
3.3 Organizacija gaenja poara u strojarnici broda 20
4.1 Postupak pri stavljanju broda u klasu 20
4 4.2 Kormilarski ureaj i propisi za klasu broda 15
4.3 Osobna i kolektivna zatita na brodu 15
5.1 Spremnici zraka i propisi za klasu broda 15
5 5.2 Sprjeavanje oneienja mora smeem i otpadom - Prilog V MARPOL 25
73/78
5.3 Preventivno odravanje radi zatite od poara u strojarnici 10
6.1 Generatori pare i propisi u svezi pregleda za klasu broda 15
6 6.2 Sprjeavanje oneienja mora uljem (kaljue stroja) Prilog I MARPOL 25
73/78
6.3 Propisi i provedbe zatitnih mjera na radu u strojarnici 10
7.1 Glavni motor i propisi u svezi pregleda za klasu strojnog ureaja 20
7 7.2 Pomorska inspekcija - vrste i nadlenost 15
7.3 Protivpoarna pumpa za nudu 15
8.1 Pomorski zakonik Republike Hrvatske - preventiva, sigurnost i zatita 15
mora
8 8.2 Doputenje za rad u opasnim okolnostima 15
8.3 Alternativni pregledi strojnog ureaja za klasu broda 20
9.1 Redovni pregledi strojnog ureaja od strane klasifikacijskih zavoda 20
(Registra)
9 9.2 Klasifikacijske isprave 10
9.3 Sprjeavanje oneienja mora sanitarnim vodama - Prilog IV 20
MARPOL 73/78
10.1 Postupni pregled strojnog ureaja - pregled upravitelja stroja 15
10 10.2 Sprjeavanje oneienja atmosfere s brodova - Prilog VI MARPOL 20
73/78
10.3 Ulazak u zatvorene prostore 15
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

POMORSKI PROPISI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima

za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je
izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
11.1 Knjige odravanja glavnog i pomonih strojeva 20
11 11.2 Openito o SOLAS konvenciji 10
11.3 Nacionalni propisi za zatitu od oneienja mora 20
12.1 STCW konvencija 20
12 12.2 Voenje dnevnika stroja 10
12.3 Pomorska inspekcija openito 20
13.1 MARPOL 73/78 postupak kod oneienja mora 15
13 13.2 Ovlatena lica za rukovanje brodskim strojevima 15
13.3 Brodske svjedodbe 20
14.1 Ulazak i rad u zatvorenim prostorima 20
14 14.2 MEGA test elektrinih ureaja 20
14.3 Prijevoz opasnih tvari brodom 10
15.1 Posada broda minimalni broj lanova 15
15 15.2 Pomorski prekraji sankcije 15
15.3 Prijem tekueg goriva na brod 20
16.1 Vjebe gaenja poara postupak 20
16 16.2 Teretne dizalice i propisi za klasu 20
16.3 Zahtjevi i propisi glede napajanja el. energijom u nudi 10
17.1 Priprema za rad u tankovima 20
17 17.2 Valjanost brodskih svjedodbi 15
17.3 Pregled parnog kotla i propisi za klasu 15
18.1 Sposobnost broda za plovidbu 20
18 18.2 Pregled boca i sustava CO2 na brodu 15
18.3 Drutva za klasifikaciju brodova 15
19.1 Meunarodna organizacija IMO 20
19 19.2 Redovni pregledi strojnog postrojenja za klasu 20
19.3 Nadlenosti inspekcije sigurnosti plovidbe 10
20.1 MARPOL 73/78 oprema na brodu protiv oneienja mora 20
20 20.2 Ovlatenja organa sigurnosti plovidbe na moru 20
20.3 Osnovni pregledi strojnog postrojenja za klasu 10
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bod.
pitanja
1.1 Definicija upravljanja 15
1. 1.2 Upravljanja turbo-generatorom kod pada vakuma 15
1.3 Upravljanje 4T motorom kod puknua klipa 20
2.1 Vrste upravljanja postrojenjem 15
2 2.2 Energetski preduvjeti uspostave pogona 15
2.3 Upravljanje G.M. kod zaribavanja V.T. pumpe 20
3.1 Upravljanje turbo-generatorom 15
3 3.2 Upravljanje 2T motorom kod puknua stapa 20
3.3 Upravljanje vakumskim kondenzatorom 15
4.1 Upravljanje parnim postrojenjem 15
4 4.2 Upravljanje sustavom balasta 15
4.3 Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja leteeg leaja 20
5.1 Upravljanje dizelskim motorom kod zaribavanja temeljnog leaja 15
5 5.2 Upravljanje utilizatorom 20
5.3 Upravljanje postrojenjem s obzirom na zatitu morskog okolia Marpol, Prilog I 15
6.1 Postupak upuivanja generatora pare 15
6 6.2 Upravljanje G.M. u nudi i naini komunikacije 15
6.3 Razlozi, nain i rezultati mjerenja defleksija koljeniaste osovine 20
7.1 Eksplozija kartera kod 4T motora (razlozi, postupci, saniranje, upravljanje) 20
7 7.2 Upravljanje postrojenjem u manovri 15
7.3 Upravljanje sustavom kaljue 15
8.1 Upravljanje sustavom kormilarskog ureaja 20
8 8.2 Upravljanje gorionikom generatora pare 15
8.3 Upravljanje sustavom klime i provijanta 15
9.1 Upravljanje sustavom goriva glavnog motora 20
9 9.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji rizika 15
9.3 Nadzor i kontrola glavnog porivnog stroja 15
10.1 Upravljanje separatorom tekog goriva 20
10 10.2 Upravljanje sustavom uputnog zraka 15
10.3 Upravljanje osovinskim generatorom 15
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
11.1 Postupak i kontrola ispumpavanja kaljue iz prostora strojarnice 15
11 11.2 Regulacija tlaka i temperature u sistemu ulja za podmazivanje GM 15
11.3 Upravljanje postrojenjem u doku 20
12.1 Sredstva za vezu na mjestima upravljanja porivnim strojevima 15
12 12.3 SOPEP i uloga upravitelja ukrcaj goriva 15
12.4 Predradnje za putanje u rad utilizatora 20
13.1 Upravljanje porivnim postrojenjem u sustavu elektro-propulzije 15
13 13.2 Upravljanje potronjom cilindarskog ulja 15
13.3 Upravljanje postrojenjem sa selektivnom katalitikom redukcijom 20
14.1 Upravljanje ureajem za spaljivanje (incenerator) 15
14 14.2 Upravljanje temperaturom slatke rashladne vode (centralni rashl. sistem) 15
14.3 Postupci i dunosti upravitelja u sluaju poara u strojarnici 20
15.1 Upravljanje sustavom CO2 15
15 15.2 Upravljanje raspodjelom optereenja dizel-generatora 20
15.3 Upravljanje postrojenjem u posebnim podrujima s obzirom na Prilog VI 15
Marpola-a
16.1 Zatite (blokade starta) kod loenog kotla 20
16 16.2 Upravljanje pramanim i krmenim porivnicima 15
16.3 Upravljanje i organizacija ukrcaja goriva 15
17.1 Nain blokiranja TP, te upravljanje G.M. u takvom reimu 20
17 17.2 Upravljanje centrifugalnim pumpama 15
17.3 Upravljanje gen. slatke vode 15
18.1 Graninik prevelikog toplinskog optereenja na G.M. (Thermal Load LImit) 15
18 18.2 Upravljanje sustavom inertnog plina (tankeri za ulja) 15
18.3 Upravljanje kotlom na ispune plinove u sluaju izgaranja sekcije evaporatora 20
ili zagrijaa napojne vode
19.1 Upravljanje sustavom za iskoritavanje otpadne topline 20
19 19.2 Osnovne zatite dizelskih motora i kotlova 15
19.3 Upravljanje postrojenjem s obzirom na SM Code 15
20.1 Objasniti automatski start dizel-generatora 20
20 20.2 Upravljanje postrojenjem za obradu otpadnih voda 15
20.3 Objasniti razlike u ispunim temperaturama kod smanjivanja optereenja na 15
glavnom motoru
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
1.1 Uputiti centrifugalnu pumpu 10
1 1.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu glavnog porivnog stroja 25
1.3 Prikai upravljanje brodskim vijkom sa zakretnim krilcima 15
2.1 Uputiti separator ulja za podmazivanje 10
2 2.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu dizel generatora 25
2.3 Prikai daljinsko upravljanje pumpama glavnog porivnog stroja 15
3.1 Uputiti separator tekog dizel goriva 10
3 3.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla loenog tekuim gorivom 25
3.3 Objasniti nain upravljanja u sluaju gaenja poara u strojarnici 15
4.1 Uputiti separator ulja 10
4 4.2 Nadzor i kontrola sustava ulja za podmazivanje porivnog stroja 15
4.3 Upravljanje u nudi glavnim porivnim strojem pri manevriranju 25
5.1 Uputiti separator kaljue 10
5 5.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u VT krugu 15
5.3 Objasniti upravljanje u nudi glavnim porivnim strojem 25
6.1 Uputiti pumpu kaljue strojarnice 10
6 6.2 Nadzor i kontrola sustava slatke rashladne vode u NT krugu 15
6.3 Objasniti daljinsko upravljanje glavnim porivnim strojem 25
7.1 Uputiti dizel generator 15
7 7.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava sanitarnih otpadnih voda 20
7.3 Upravljanje kotlom na teko dizel gorivo u nudi (automatika u 15
kvaru)
8.1 Objasniti upuivanje glavnog porivnog stroja 20
8 8.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu sustava kaljue strojarnice 10
8.3 Objasniti nain upravljanja pumpama glavnog motora 20
9.1 Izvriti potpalu kotla 20
9 9.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu kotla na ispune plinove (utilizator) 20
9.3 Objasniti upravljanje protupoarnom pumpom u nudi 10
10.1 Izvriti potpalu inceneratora 15
10 10.2 Demonstrirati nadzor i kontrolu generatora za nudu 15
10.3 Objasniti (prikai) daljinsko upravljanje dizel generatorom 20
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

UPRAVLJANJE POSTROJENJEM sukladno s Meunarodnom konvencijom

o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca,
1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja bodovi
pitanja
11.1 Uputiti ureaj za obradu sanitarnih otpadnih voda 15
11 11.2 Prikazati ili objasniti upravljanje porivnim postrojenjem u situaciji proputanja 15
rashladnika ispirnog zraka
11.3 Demonstrirati kontrolu porivnog stroja pomou raunala 20
12.1 Uputiti protupoarnu pumpu za nudu 15
12 12.2 Demonstrirati ispumpavanje kaljue strojarnice u nudi 15
12.3 Objasniti upravljanje pomonim tutbo-puhalima 20
13.1 Uputiti generator za nudu 15
13 13.2 Demonstrirati sustav upravljanja separatorom kaljunih voda 15
13.3 Objasniti upravljanje sustavom pare u situaciji puknute cijevi kotla 20
14.1 Uputiti turbogenerator na brodu ili simulatoru 20
14 14.2 Demonstriraj upravljanje postrojenjem u situaciji obraslog trupa broda 20
14.3 Prikazati nain snimanja barem tri parametra glavnog porivnog stroja pomou 10
raunala na brodu ili simulatoru
15.1 Uputiti daljinskim nainom dizel-generator na brodu ili simulatoru 20
15 15.2 Upravljanje postrojenjem u situaciji proputanja ulja iz krmene statve 15
15.3 Prikazati upravljanje postrojenjem u situaciji zaepljenog-obraslog usisa morske 15
vode za hlaenje
16.1 Upravljanje glavnim motorom kada je u pogonu osovinski generator 20
16 16.2 Demonstriraj upravljanje G.M. u nudi 15
16.3 Pokazati nain upravljanja na nekim od sustava kada je automatski regulator 15
temperature u kvaru, a koristi se zamjenski (na brodu ili simulatoru)
17.1 Prikai ili objasni nain ogranienja max. broja okretaja porivnog stroja 15
17 17.2 Upravljanje balastnom pumpom kad negdje vue zrak 20
17.3 Upravljanje glavnim motorom u situaciji puknutog poklopca cilindra 15
18.1 Prikai ili objasni nain upravljanja zakretnim propelerom 15
18 18.2 Upravljanje glavnim motorom u situaciji neispravnog rasprskaa 20
18.3 Demonstriraj upravljanje turbo-pumpama tereta na brodu ili simulatoru 15
19.1 Upravljanje glavnim dizelskim motorom u situaciji puknutog stapa 15
19 19.2 Demonstriraj runo upravljanje automatskim regulatorom temperature 20
19.3 Upravljanje DG-ima pomou raunala (simulator) 15
20.1 Uspostavi luki pogon preko raunala (na brodu ili simulatoru) 15
20 20.2 Demonstriraj upravljanje u situaciji puknute kouljice glavnog motora 15
20.3 Demonstriraj upravljanje vakumskim kondenzatorom pare (na brodu ili 20
simulatoru)
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom

konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem
strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja Bod.
pitanja
1.1 Kojim mjerama se postie zatita od poara u elektrinom sustavu? 15
- PRAVILNOM ZATITOM KRATKOG SPOJA
- REDOVITOM PROVJEROM I ODRAVANJEM KONTAKATA
- PRIMJENA ODGOVARAJUE IZOLACIJE
- UPOTREBA NEGORIVIH KABLOVA
- KORITENJE PROTUEKSPLOZIVNIH UREAJA
1 1.2 Sinkroni generator se ne uzbuuje - zato? 20
RAZLOZI MOGU BITI:
-IZGUBIO JE REMANENTNI MAGNETIZAM
-KVAR AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA
-KVAR NA ISPRAVLJAKIM DIODAMA UZBUDE NA ROTORU
1.3 Voda je prodrla u elektro motor, odredite postupke popravka 15
OPRATI SLATKOM VODOM, SUITI MOTOR, MJERITI OTPOR
IZOLACIJE, PONOVO SUITI, PONOVO MJERITI ( DOBRO GA JE
SUITI PREKO TRANSFORMATORA)
2.1 Opasnost od elektrine struje i mjere zatite 20
DJELOVANJE EL. STRUJE NA OVIJEKA:
- BIOLOKO (GRENJE MIIA, TREPERENJE I PARALIZA SRCA,
PARALIZA DISANJA, NESVJESTICA, SMRT)
- TOPLINSKO (VANJSKE I UNUTARNJE OPEKOTINE,
ZAGRIJAVANJE KRVNIH ILA)
- ELEKTROLITSKO (RASTAVLJANJE KRVI I DRUGIH TJELESNIH
TEKUINA)
- MEHANIKO (LOMLJENJE KOSTIJU, IAENJE ZGLOBOVA,
KIDANJE MEIA I TETIVA)
STUPANJ OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA OVISI O:
-PUTU PROLASKA STRUJE KROZ OVIJEKA (SRCE)
-FREKVENCIJI STRUJE (NAJOPASNIJE PODRUJE IZMEU 40 I 60
Hz)
-JAKOSTI STRUJE (DONJA GRANICA SMRTNE OPASNOSTI JE
50mA)
-TRAJANJU STRUJNOG UDARA
PRINCIPI ZATITE:
-ONEMOGUITI DODIR S DIJELOM UREAJA KOJI JE POD
 NAPONOM
-OGRANIITI JAKOST STRUJE (NAPON DODIRA) NA BEZOPASAN
IZNOS
-OGRANIITI VRIJEME TRAJANJA STRUJNOG UDARA
MJERE ZATITE :
-OGRADITI ILI DOVOLJNO UDALJITI DIJELOVE POD NAPONOM
DIJELOVE POD NAPONOM ODIJELITI IZOLACIJOM (KUITE,
TIPKALA, RUICE)
-DVOSTRUKA IZOLACIJA ELEKTRINOG DIJELA KUITA
-NAPON INSTALACIJE NII OD 50V
-GALVANSKO ODVAJANJE (IZOLACIJSKI TRANSFORMATOR 1:1
ONEMOGUUJE ZATVARANJE STRUJNOG KRUGA KROZ
OVIJEKA)
ZATITNO UZEMLJENJE (IZJEDNAAVANJE POTENCIJALA
MJERE ZATITE PRI RADU SA EL. STRUJOM:
-SUHA ODIJEA I CIPELE S GUMENIM POTPLATOM
-ISKLJUITI STRUJNI KRUG ZA NAPAJANJE, IZVADITI
OSIGURA, ZAKLJUATI SKLOPKU ILI PREKIDA, BLOKIRATI
AUTOMATIKU
-POSTAVITI ZNAK UPOZORENJA
-OBAVIJESTITI SVE KOJE JE POTREBNO TO SE RADI
-KORISTITI GUMENU PROSTIRKU ZA KLEANJE
-KORISTITI ALAT S IZOLIRANIM DRKAMA
-PRIJE KONTAKTA SA STRUJNIM KRUGOM PROVIJERITI
ISPITIVAEM DA LI JE KRUG POD NAPONOM
-AKO SE STRUJNI KRUG NE MOE ISKLJUITI KORISTITI
GUMENE RUKAVICE
-KORISTITI LJEM,
-VEZATI SE KOD RADA NA VISINI
-PRI PRUANJU POMOI ISKLJUITI NAPAJANJE UKOLIKO JE
MOGUE ILI KORISTITI NEKI IZOLATOR PRI ODVAJANJU
UNESREENOG

2 2.2 Zato se kod jednakog optereenja dva generatora struja razlikuje u A ? 20

JER JE FAKTOR SNAGE RAZLIIT I VUKU RAZLIITU JALOVU
SNAGU.
2.3 Pretvaranje razine tekuine u informaciju za potrebe automatizacije 10
UREAJI S PLOVKOM KOJI JE SPOJEN NE POLUGU KOJA
NA DRUGOM KRAJU PREKO MAGNETA OTVARA ILI
ZATVARA STRUJNI KRUG. OD TUDA DALJE SIGNAL SE
MOE PRIJENETI ZA POTREBE ALARMNOG SUSTAVA
(VISIKI/NISKI NIVO) ILI UKLJUIVANJA ILI ISKLJUIVANJA
PUMPE (SEWAGE PLANT)
KONTAKTNE ELEKTRODE SLOBODNI KRAJEVI EL.
KONTAKATA INE JEDNU ELEKTRODU DOK DRUGU
ELEKTRODU INI SAMA TEKUINA (POSUDA SA
 TEKUINOM MORA BITI UZEMLJENA).TAKVA METODA SE
MOE UPOTRIJEBITI I ZA MJERENJE RAZINE U POSUDAMA
POD VISOKIM TLAKOM ILI NA VISOKOJ TEMPERATURI.
MJERENJE RAZINE TEKUINE POMOU TANKER RADARA.
MJERI SE PROSTOR IZNAD TEKUINE (ULLAGE).
TANKERRADARI EMITIRAJU ELEKTROMAGNETSKE
VALOVE. IMPULSNI RADAR ALJE ISPREKIDANE SIGNALE
KOJI SE ODBIJAJU OD RAZINE TEKUINE. VRIJEME KOJE
JE POTREBNO DA SE VRATI SIGNAL (KOJI PUTUJE
BRZINOM SVJETLOSTI) MJERI SE U PIKOSEKUNDAMA I
ELEKTRONIKA PRETVARA U RAZINU. DRUGA IZVEDBA
RADARA ALJE NEPREKINUTI SIGNAL RAZLIITE
FREKVENCIJE. OVDJE SE UMJESTO VREMENA POTREBNOG
DA SIGNAL PREVALI PUT MJERI RAZLIKA U FREKVENCIJI
MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA POMOU MJEHURIA
ZRAKA ODAKLE SE SIGNAL TLAKA ZRAKA ALJE DALJE
NA AUTOMATIKU ILI SE PRETVARA U EL. SIGNAL
VRIJEDNOSTI 4-20mA. MJERENJE HIDROSTATSKOG TLAKA
POMOU PRESSURE TRANSMITERA- ALJE SIGNAL OD 0-
1BAR ILI 4-20 mA
3.1 Kako se postie ekonominost proizvodnje elektrine energije? 20
TAKO DA DIESEL GENERATORI TO JE VIE MOGUE RADE U
PODRUJU OPTIMALNE ISKORISTIVOSTI GDJR JR SPECIFINA
POTRONJA GORIVA g/kWh NAJMANJA. OPTIMALAN BROJ
GENERATORA NA TRGOVAKIM BRODOVIMA JE 2-4 DOK KOD
BRODOVA SA ELEKTRINOM PROPULZIJOM TAJ BROD JE 4-6.
POTREBNA SNAGA DIZEL MOTORA ODREUJE SE PREMA
NAZIVNOJ SNAGI GENERATORA.
3 3.2 Zato kod promjene optere. generatori preuzmu razliite snage u kW ? 20
JER SU RAZLIITO PODEENE KARAKTERISTIKE REGULACIJE
FREKVENCIJE (vidi dijagram sinkronizacije)
AKO SU NAM RAZLIITO PODEENE STATIKE
KARAKTERISTIKE
3.3 Pretvaranje brzine vrtnje u informaciju za potrebe automatizacije 10
ISTOSMJERNI TAHOMETRI TO SU U BITI ISTOSMJERNI
GENERATORI KOJI DAJU ISTOSMJERNI NAPON
PROPORCIONALAN BRZINI VRTNJE. NA IZLAZU SE
DOBIVA NAPON 3-10V NA SVAKIH 1000 o/min. SPAJAJU SE
DIREKTNO NA OSOVINU KOJOJ SE MJERI BRZINA.
IZMJENINI TAHOMETRI MAGNET JE NA OSOVINI KOJA
SE ROTIRA A NA SVITKU SE INDUCIRA NAPON KOJEMU SU
AMPLITUDA I FREKVENCIJA RAZMJERNA BRZINI VRTNJE
ROTORA.
4.1 Zato je za brod vaan izbor napona i frekvencije? 10
BITAN JE RADI ODREIVANJA STRUJE KRATKOG SPOJA SAMIM
TIME ODREUJE POTREBNU VELIINU SKLOPNIH UREAJA
 CENTRALE. KOD VEEG NAPONA STRUJA KRATKOG SPOJA JE
MANJA.
FREKVENCIJA ODREUJE IZBOR POGONSKOG STROJA (MOTORA)
4 4.2 Kako se manifestira razlika u naponu i frekvenciji kod sinkronizacije? 20
KOD RAZLIITOG NAPONA DOI E DO POJAVE STRUJE GREKE.
AKO NISU JEDNAKE FREKVENCIJE BIT E I RAZLIITI FAZNI
POMAK PA NEEMO MOI GENERATOR STAVITI U PARALELU.
4.3 Proizvodnja jalove energije kod osovinskih generatora 20
KOD OSOVINSKOG GENERATORA KOJI JE SPOJEN NA BRODSKU
MREU PREKO STATIKOG PRETVARAA FREKVENCIJE
(KONKRETNO SINKROKONVERTORA) ZAHTIJEVA SE UGRADNJA
SINKRONOK KOMPENZATORA JER OSIGURAVA JALOVU SNAGU
ZA POTRONJU.SINKROKONVERTOR STRUJU NAJPRIJE ISPRAVI
A ZATIM JE PRETVARA U IZMJENINU STRUJU STABILNE
FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTOSMJERNOG MEUKRUGA
JALOVA ENERGIJA NE MOE RAZMIJENJIVATI IZMEU
GENERATORA I POTRONJE.
5.1 Na kojem principu djeluje nadreena automat. raspodjela optereenja? 20
FUNKCIJA NADREENE AUTOMATIKE JE DA KOMPENZIRA PAD
ENERGIJE DJELUJUI NA REGULATOR BROJA OKRETAJA.
PRILIKOM UKLJUIVANJA POTROAA GENERATOR E
TRENUTNO PREUZETI OPTEREENJE, FREKVENCIJA E PASTI, A
NAKON TOGA AUTOMATIKA E VRATITI FREKVENCIJU NA 50 ILI
60 Hz
5 5.2 Princip pretvaranja temperature u informaciju za potrebe automatiz. 15
MJERENJE TEMPERATURE POMOU TERMOMETRA S
ELEKTRINIM OTPOROM ZASNOVANO JE
FUNKCIONALNOJ ZAVISNOSTI OTPORA VODIA I
POLUVODIA OD TEMPERATURE. PRIMJER Pt 100 KOJI NA
SOBNOJ TEMPERATURI IMA OTPOR OD 100. KORISTI SE
BAKAR I PLATINA JER JE ODNOS IZMEU OTPORA I
TEMPERATURE GOTOVO LINEARAN.
5.3 Elektrine specifinosti pogona sidrenog vitla 15
ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIEBRZINSKI
ASINKRONI ILI FREKVENTNO UPRAVLJIVI ASINKRONI MOTORI.
MOTORI RADE U INERMITIRANOM REIMU RADA TAKO DA JE
PRILINO TERMIKI OPTEREEN.
REIMI RADA:
- PRIKUPLJANJE RASTEREENOG LANCA
- PRIVLAENJE BRODA SIDRU
- UPANJE
- PODIZANJE
- UVLAENJE

6.1 Uloga sinkronoskopa kod sinkronizacije 15

 DA BI SE UTVRDILO DA SU NAPONI U FAZI
6 6.2 Energija napajanja automatskih ureaja i sustava 15
6.3 Priprema elektrinog sustava broda za pregled Registra 20

7.1 Zato ukljuenje velikih elektromotora moe izazvati "black out"? 15

ZBOG VELIKE STRUJE POKRETANJA VEA OD NAZIVNE STRUJE
DO 7 PUTA. DOI E DO PRORADE PODNAPONSKE ZATITE I
PADA FREKVENCIJE.
7 7.2 Priprema automatike broda za pregled Registra 20
7.3 Principi pretvaranja poloaja u informaciju za potrebe automatizacije 15
UPOTREBLJAVAJU SE IROSKOPI KOJI MOGU BITI MEHANIKI,
OPTIKI I VIBRACIJSKI.
8.1 Na koje parametre i preko kojih elemenata djeluje automatska 15
sinkronizacija?
DJELUJE NA NAPON, FREKVENCIJU I FAZU NAPONA.
NA NAPON DJELUJE PREKO UZBUDE.
NA FREKVENCIJU I FAZU NAPONA DJELUJE PREKO
REGULATORA OKRETAJA.
8 8.2 Vanost karakteristike regulatora broja okretaja u raspodjeli optereenja 20
POMOU REGULATORA BROJA OKRETAJA DJELUJEMO NA
NAGIB STATIKE KARAKTERISTIKE????
NA RASPODIJELU OPTEREENJA UTJEE NAGIB
KARAKTERISTIKE A NA FREKVENZIJU BRZINA ODZIVA.
???????????????????????

8.3 Proizvodnja elektr. energ. konstantne frekv. u osovinskim generat. 15

POSTOJE VIE NAINA ODRAVANJA KONSTANTNE
FREKVENCIJE KOD OSOVINSKIH GENERATORA I NAJVIE OVISE
O VRSTI PORIVNOG STROJA.
-KOD PROPELERA SA ZAKRETNIM KRILIMA SINKRONI
GENERATOR JE NA PORIVNI STROJ SPOJEN DIREKTNO ILI PREKO
REDUKTORA. KADA SE ODABERE REIM RADA S OSOVINSKIM
GENERATOROM REGULATOR BROJA OKRETAJA GL. STROJA SE
BLOKIRA NA NAZIVNIM ORETAJIMA I ODRAVA IH
KONSTANTNIM PA JE PREMA TOME KONSTANTNA
FREKVENCIJA.
-KOD IZVEDBE KADA JE OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN NA
GLAVNI MOTOR PREKO VARIJATORA PODRUJE U KOJEM JE
MOGUA REGULACIJA JE 70 100% NAZIVNE BRZINE GLAVNOG
MOTORA. DANAS SE KORISTE MEHANIKO HIDRAULIKI
AKTUATORI.
-NAJSUVREMENIJA IZVEDBA JE OSOVINSKI GENERATOR SA
STATIKIM PRETVARAEM FREKVENCIJE. BROJ OKRETAJA
GLAVNOG MOTORA NEMA NIKAKVOG UTJECAJA NA
STABILNOST NAPONA I FREKVENCIJE. NAJEE KORITEN
PRETVARA FREKVENCIJE JE SINKROKONVERTER. OSNOVNI
 PROBLEM SINKROKONVERTORA SU NJEGOVE NESINSOIDALNE
(PRAVOKUTNE) STRUJE NA MRENOJ I GENERATORSKOPJ
STRANI TO ZNAI DA JE MREA ZAGAENA JAKIM VIIM
HARMONICIMA. NAJNOVIJA IZVEDBA KORISTI IROKO-
IMPULSNO MODULIRANI PRETVARA FRKVENCIJE SA
AKTIVNIM ISPRAVLJAEM KOJI IMA PRIBLINO SINUSOIDALNE
STRUJE.
9.1 Elektromotor se prekomjerno grije, analizirajte razloge 20
RAZLOZI MOGU BITI PAD NAPONA, PREOPTEREENJE (LOI
LEAJEVI, PUMPA....), PROBOJ JEDNE FAZE, KRIVO SPOJEN EL.
MOTOR
9 9.2 Kontakti sklopnika uputnika zvijezda/trokut , brzo nagaraju, analizirajte 15
razlog
NAJVJEROJATNIJE PREKRATKO PODEEN VREMENSKI RELEJ
ZVIJEZDA - TROKUT
9.3 Kako ispitati elektrine zatite generatora i paralelni rad 15
OBINO SE RADI PO UPUTAMA PROIZVOAA.
ISPITUJU SE PREKOSTRUJNI RELEJ, ZATITA KRATKOG SPOJA,
KOD PARALELNOG RADA ZATITU POVRATNE SNAGE KOJA JE
OBINO PODEENA NA OKO 10% NAZIVNE SNAGE GENERATORA
10.1 Elektrine zatite elektromotora prorauju kod pokretanja, zato? 20
PREKOSTRUJNA I KRATKI SPOJ ????????
10 10.2 O kojim aspektima treba voditi rauna kod napajanja broda sa kopna 15
TREBA PROVJERITI FREKVENCIJU, NAPON I REDOSLIJED FAZA.
Mogue ispitno pitanje: MI IMAMO 440/60 MOEMO LI UZETI 380/50?
MOEMO, GLAVNO DA JE OMJER NAPON / FREKVENCIJA
PRIBLINO JEDNAK RADI MOMENTA.
10.3 Principi pretvaranja pritiska u informaciju za potrebe automatizacije 15
 C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom

konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem
strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina
Tekst pitanja Bod.
pitanja
11.1 Koja djelovanja ima kratki spoj elektri. luka u elektri. Sustavu 15
- TERMIKO DJELOVANJE (GRIJANJE, TOPLJENJE, POAR)
- MEHANIKO DJELOVANJE (SILE NA SABIRNICAMA,
PROTUMOMENT NA OSOVINI GENERATORA)
11 11.2 Uloga remanentnog magnetizma kod sinkronih generatora 20
UZBUDA GENERATORA, UKOLIKO IZGUBIMO REMANENTNI
MAGNETIZAM UZBUDU MOEMO POSTII SPAJANJEM 4 SERIJSKI
SPOJENE BATERIJE NA UZBUDNE ?????????? NAMOTAJE
GENERATORA.
11.3 Koja se odravanja elektromot. mogu vriti na brodu a koja ne. 15
MOGU SE VRITI SVA OSIM PREMOTAVANJA
12.1 to stvara opasnost od elektr. struje i to je dozvolj. napon dodira 15
DOZVOLJEN NAPON DODIRA JE 50V. A JAKOST STRUJE 50 mA.
OPASNOST STVARA PROLAZAK STRUJE KROZ TIJELO
12 12.2 Kako karakteristike regulatora broja okretaja djeluju na raspodjelu 20
optereenja
PONAVLJA SE STATIKA I ASTATIKA KARAKTERISTIKA
12.3 Mjerna osjetila nivoa na tankerima 15
RADARI
13.1 Kako regul. napona djeluje na raspodjelu reaktivnog optereenja 20
U PARALELNOM RADU DJELOVANJEM NA REGULATOR
OKRETAJA DJELUJEMO NA RASPORED DJELATNE SNAGE DOK
REGULACIJOM STRUJE UZBUDE (REGULATOR NAPONA)
DJELUJEMO NA RASPODIJELU JALOVE SNAGE.
13 13.2 Kako dimenzionirati osovinski generator 15
NARAVNO OVISI O IZVEDBI ODNOSNO KOJE POTROAE
OSOVINSKI GENERATOR NAPAJA. RADI LI SE O IZVEDBI SA
ZAKRETNIM KRILIMA VIJKA EST JE SLUAJ DA OSOVINSKI
GENERATOR POKRIVA SAMO POTRONJU TRASTERA. UKOLIKO
JE SPOJEN NA PORIVNI STROJ PREKO VARIJATORA MORA BITI
DOVOLJNO SNAAN DA POKRIVA CJELOKUPNU POTRONJU
TOKOM NAVIGACIJE.
13.3 Koje su sve uloge inform. broja okretaja u automatiz. el. Centrale 15
OSIM OBINE INFORMACIJE O BRZINI VRTNJE GENERATORA
MOE SLUITI ZA ELEKTRONIKU ZATITU OD OVERSPEEDA ILI
 PRILIKOM STARTANJA GENERATORA (UPUTNI VENTIL ZRAKA
SE OTVARA GENERATOR SE PONE OKRETATI KADA
GENERATOR POSTIGNE ODREENI BROJ OKRETAJA VENTIL
UPUTNOG ZRAKA SE ZATVARA)
14.1 Dozvoljeno odstupanje napona i frekvencije i to ih uzrokuje 15
DOZVOLJENO ODSTUPANJE NAPONA JE 5 8 %
DOZVOLJENO ODSTUPANJE FREKVENCIJE JE +/- 2 Hz ODNOSNO
3%. UZROCI ODSTUPANJA NAPONA I FREKVENCIJE MOGU BITI
UKLJUIVANJE VELIKIH POTROAA, KVAR NA REGULATORU
OKRETAJA, KVAR NA KRUGU REGULACIJE
14 14.2 Kakav je utjecaj odstupanja frekv. kod sinkronizacije i posljedice 15
JAVLJA SE STRUJA GREKE. ???????????
14.3 Uloga rotacionog kompenzatora kod osovinskog gen. sa statikim 20
pretvaraem
ROTACIONI KOMPENZATOR RADI KAO SINKRONI MOTOR U
PREUZBUENOM STANJU, A UPUUJE SE POMOU MALOG
ASINKRONOG MOTORA (PONY MOTOR). SINKRONI
KOMPENZATOR IMA TROSTRUKU ULOGU:
OMOGUUJE KOMUTACIJU (GAENJE) TIRISTORA
OSIGURAVA JALOVU SNAGU ZA POTRONJU
(SINKROKONVERTER NAJPRIJE ISPRAVI A ZATIM
PRETVARA U IZMJENINU STRUJU STABILNE
FREKVENCIJE PA SE ZBOG ISTISMJERNOG MEUKRUGA
JALOVA ENERGIJA NE MOE RAZMJENJIVATI IZMEU
GENERATORA I POTROAA
OSIGURAVA DOVOLJNO VISOKU TRAJNU STRUJU
KRATKOG SPOJA ZA SELEKTIVNU PRORADU ZATITA
15.1 Razlika u raspodjeli optereenja s regulatorom broja okretaja i nadreenom 20
automatikom
RAZLIKA JE U TOME DA BEZ AUTOMATIKE TRENUTNO SE
PREUZME OPTEREENJE FREKVENZIJA ZBOG TOGA PADNE .
U DRUGOM SLUAJU AUTOMATIKA NAKON PODEENOG
OPTEREENJA NAKNADNO PODEAVA PARAMETRE DJELUJUI
NA REGULATOR BROJA OKRETAJA
15 15.2 Kako se mjerno osjetilo temperature koristi za alarm i zatitu 15
15.3 Elektrini zahtjevi na pogon sidrenog vitla 15
ZA POGON SIDRENOG VITLA KORISTE SE VIEBRZINSKI
ASINKRONI MOTORI (OBINO TRI BRZINE) ILI FREKVENTNO
UPRAVLJANI ASINKRONI MOTORI. MOTORI SU PRILINO
TERMIKI OPTEREENI (RADE U INTERMITIRANOM REIMU
RADA). REIMI RADA TROBRZINSKOG SIDRENOG VITLA:
PRIKUPLJANJE RASTEREENOG LANCA 3. BRZINA
PRIVLAENJE BRODA SIDRU 2. BRZINA
UPANJE 1. I 2. BRZINA
PODIZANJE 2. BRZINA
UVLAENJE 1. BRZINA
 16.1 Mjerni instrumenti na ploi sinkronizacije i njihova uloga 15
DVOSTRUKI VOLTMETAR (NAPON GENERATORA I NAPON
MREE)
DVOSTRUKI FREKVENCIOMETAR (FREKVENCIJA
GENERATORA FREKVENCIJA MREE)
SINKRONOSKOP ILI SINKRONIZACIJSKE LAMPE
(ODREIVANJE TRENUTKA KADA SU NAPON MREE I
GENERATORA KOJI SE UKLJUUJE NA MREU U FAZI)

16 16.2 Zahtjevi za sustave napajanja automatskih ureaja 20

DVOSTRUKO NAPAJANJE (MISLI SE NA DVA IZVORA)
BESPREKIDNO NAPAJANJE (NEPREKIDAN RAD AK I KOD
POTPUNOG NESTANKA NAPAJANJA IZ ELEKTRINE
CENTRALE ILI GENERATORA ZA NUDU)
16.3 Priprema broda za pregled uzemljenja i elektroizolac. od Registra 15
PREGLED UZEMLJENJA SE RADI SVAKA 3 6 MJESECI,
POTREBNO JE REDOVITO VRENJE MEGERTESTA, MJERENJA
OTPORA IZOLACIJE, SVA KUITA UREAJA MORAJU BITI
UZEMLJENA.
17.1 Kakva djelovanja na el. sustav moe imati struja pokretanja velikih motora 20
MOGUNOST ISKAPANJA NEVANIH POTROAA
(PREFERENTIAL TRIP) ILI U KRAJNJEM SLUAJU BLACK-OUT
17 17.2 Kako se postie samodijagnosticiranje. Ispravnosti kruga alarma i zatite 15
IZVODI SE SA ZATVORENIM KONTAKTIMA.
PRESOSTAT U SEBI IMA OTPORNIK KOJI SLUI ZA
SAMODIJAGNOSTICIRANJE.
TRANSMITERI RADE U PODRUJU 4-20mA AKO SU VRIJEDNOST
IZVAN TOGA SUSTAV DAJE GREKU
17.3 Regulacijski krug i njegovi elementi 15
18.1 Preko kojih elemenata automatika vodi dizelgenerator 15
18 18.2 Paralelni rad osovinskog i dizelgeneratora 20

18.3 Koji su principi pretvaranja promjenjive frekvencije u konstantu kod 15

osovinskog generatora
POMOU VARIJATORA (MOE RADITI U RASPONU OD 70
DO 100% NAZIVNIH OKRETAJA PORIVNOG STROJA).
POMOU PRETVARAA FREKVENCIJE (ESTO SE KORISTE
SINKROKONVERTORI (PRETVARAI SA UTISNUTOM
STRUJOM), CIKLOKONVERTORI, IRINSKO IMPULSNI
PRETVARA FREKVENCIJE (PRETVARAI S UTISNUTIM
NAPONOM),
19.1 Nain zatite vanih elektromotora od elektrinih smetnji 15

19 19.2 Nain pokretanja kaveznih motora i njihova usporedba 15

DIREKTNO VELIKI MOMENT I STRUJA POKRETANJA
ZVIJEZDA-TROKUT SMANJUJEMO STRUJU POKRETANJA
 PREKO PRETVARAA FREKVENCIJE ODRAVAMO
KONSTANTAN MOMENT
SOFT START - REGULACIJOM NAPONA DIEMO MOMENT
19.3 Od kojih smetnji se tite brodski generatori ? 20
TITI SE OD HARMONIKA KOJI E U NAMOTAJIMA
PROUZROKOVATI GRRIJANJA
20.1 Koji podaci definiraju pogonski stroj sinkronog generatora 20
NAZIVNA SNAGA GENERATORA, FREKVENCIJA MREE I BROJ
PARI POLOVA ODREUJU BROJ OKRETAJA GENERATORA
20 20.2 ime je definiran brodski elektrini ureaj 15
NAZIVNA SNAGA, FREKVENCIJA, NAPON, FAKTOR SNAGE,
20.3 Raspad elektro-energet. sustava i automat. uspostavljanje pogona 15
C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom
konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem
strae pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.
1. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA
Skupina
Tekst pitanja Bod.
pitanja
Tehnika dokumentacija uputnika zvijezda/trokut pramanog propelera
1.1 Na tropolnoj shemi objasniti ulogu prikazanih elemenata 15
1 1.2 Koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni za daljinsko automatsko pokretanje 15
1.3 Analizirajte na shemi redoslijed funkcija automatskog pokretanja 20
Tehnika dokumentacija lokalne automatike diesel motora GEN
2.1 Analizirajte uvjete za pokretanje diesel motora 15
2 2.2 Naini pokretanja prema shemi 15
2.3 Zatvaranje zraka kod uspjenog starta i neuspjean start 20
3.1 Prema shemi analizirajte funkcije zatite 20
3 3.2 Nain zaustavljanja diesel motora 15
3.3 Shut down i nain provjere ispravnosti solenoidnog ventila 15
4.1 Tehnika dokumentacija kompjuterskog voenja diesel centrale
Informacije koje su potrebne kompjuteru za voenje 15
4 4.2 Komande-akcije kojima kompjuter upravlja 15
4.3 Kako odrediti greku, prekida generatora nije ukljuio 20
5.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje diesel generatora
redoslijed odvijanja funkcija 20
5 5.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 15
5.3 Analizirati pojavu alarma - neispravna sinkronizacija 15
6.1 Dijagram toka signala za automatsko pokretanje i ukljuivanje
redoslijed odvijanja funkcija 20
6 6.2 Analizirati ukljuenje na plou bez napona 15
6.3 Analizirati ukljuenje na plou pod naponom 15
7.1 Pneumatski regulacijski ureaj. Prikazati mjesto u regulacijskom krugu 15
7 7.2 Razluiti sastavne djelove 20
 7.3 Odrediti energiju napajanja, ulazne i izlazne veliine 15
8.1 Tehnika dokumentacija automatike pumpi
Objasnite funkciju zamjene kod pada pritiska 20
8 8.2 Objasniti funkciju rada kod nestanka napona 15
8.3 Objasniti funkciju zamjene kod kvara pumpe 15
9.1 Tehnika dokumentacija trobrzinskog vitla. Objasniti nain rada 20
9 9.2 Analizirati rad elektomagnetske konice 15
9.3 Analizirati mogue greke u radu 15
10.1 Na shemi sa loginim simbolima. Algoritam generiranja alarma 20
10 10.2 Primijenjeni davai 15
10.3 Primijenjeni logiki simboli 15

C11
Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim
ELEKTROTEHNIKA I AUTOMATIZACIJA sukladno s Meunarodnom
konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem
strae pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.
2. PITANJA ZA PRAKTINI DIO ISPITA
Skup.
Tekst pitanja Bod.
pitanja
11.1 Na tehnikoj dokumentaciji uputnika zvijezda/trokut pramanog porivnika 15
objasni: na tropolnoj shemi elektrine zatite
11 11.2 Blokade protiv krivog naina rada 15
11.3 Uloga vremenskih releja u automatskom radu 20
12.1 Na tehnikoj dokumentaciji lokalne automatike dizelgeneratora objasniti: uvjet 15
spreman za upuivanje
12 12.2 Analizirati neuspjelo upuivanje 15
12.3 to aktivira automatsko upuivanje 20
13.1 Objasniti ponitavanje (reset) zatite 15
13 13.2 to kod pokretanja blokira zatitu niski pritisak ulja 20
13.3 to aktivira automatsko zaustavljanje 15
14.1 Na tehnikoj dokumentaciji kompjuterskog voenja dizelgeneratora objasniti: 15
informacija dizel motor u pogonu (run)
14 14.2 Komandu uklop prekidaa 15
14.3 Kako se dobiva informacija o optereenju dizel motora 20
15.1 Na dijagramu tijeka signala za automatsko pokretanje dizel generatora objasniti: 20
redoslijed odvijanja programa
15 15.2 Alarm neuspjela sinkronizacija 15
15.3 Analizu ukljuenja na plou s naponom 15
16.1 Redoslijed odvijanja programa ukljuenja 15
16 16.2 Analizirati automatsku sinkronizaciju 20
16.3 Analizirati ukljuenje bez napona 15
17.1 Pneumatski regulacijski ureaj: regulator u regulacijskom krugu 20
17 17.2 Namjetanje referentne veliine 15
17.3 Parametri energije napajanja 15
 18.1 Na tehnikoj dokumentaciji automat. pumpi objasniti: namjenu i funkciju 15
18 18.2 Funkciju zamjene kod pada tlaka 20
18.3 Zamjenu pumpe u radu i pumpe u pripremi 15
19.1 Na tehnikoj dokumentaciji trobrzinskog vitla analizirati: upravljanje sa 15
sklopnikom
19 19.2 Princip elektromagnetskog koenja 20
19.3 Mogue greke 15
20.1 Na shemi sa logikim simbolima objasniti: "spreman za upuivanje" glavni dizel 15
motor-povratni signal
20 20.2 Sekvence - "Spreman za upuivanje" 20
20.3 Primijenjeni logiki simboli 15