Professional Documents
Culture Documents
Lekovi Kod Mastitisa-VETERINA - Info
Lekovi Kod Mastitisa-VETERINA - Info
Lekovi Kod Mastitisa-VETERINA - Info
AB. Kakav je ucinak pri lecenju sa AMOXICILINOM? Unapred hvala. FORUM-VETERINA INFO
Elizabeta Milievi, Marina Milanovi, Maja Milenovi, Milena Milenkovi, Mila Radenkovi
Mastitis predstavlja upalno oboljenje mlene lezde i mlenih kanala i od velikog je ekonomskog
znaaja kod mlenih krava, s obzirom da moe dovesti do promene kvaliteta i smanjenog obima
proizvodnje mleka. Na mastitis su krave najosetljivije u periodu teljenja tj. laktacije. Perakutni mastitis
se esto zavrava smru. Druge zahvaene vrste ukljuuju: ovce, svinje, pse, make konje i koze;
mujaci takoe mogu oboleti. Leenje mastitisa kod ovaca i koza je slino kao kod goveda.
Generalno, infektivni organizmi ulaze u vime kroz mleni kanal tokom procesa mue. Izvor
kontaminacije mogu biti sise i vime inficiranih krava, abrazije bradavica, spoljanja sredina, prljava
oprema za muu, i u sluaju letnjeg mastitisa, muva Hydrotoea irritans. Glavni patogeni koji uzrokuju
mastitis su: Staphylococcus aureus, Streptococcus agalactiae, Stept. dysgalacticaea, Strept.uberis,
Actynomices pyogenes (letnji mastitis); Esherichia coli, Klebsiella spp., Enterobacter aerogenes
(koliformni mastitis); neke gljive i kvasci. Ovi patogeni ulaze kroz mleni kanal i uzrokuju infekciju
mlene lezde, koja moe da bude klinika ili subklinika u zavisnosti od broja i tipa patogena. Kliniki
manifestni mastitis praen je pojavom simptoma koji se mogu uoiti pregledom ivotinja, dok se
subkliniki mastitis moe ustanoviti iskljuivo laboratorijskim pregledom mleka, odnosno, na osnovu
smanjene produkcije mleka). Veinu subklinikih mastitisa izazivaju: Staph.aureus, koagulaza
negativne stafilokoke (CNS), Strept. agalactiae, Sterpt.uberis i Strept.dysgalacriae. Oni su zarazni
mastitini mikroorganizmi iji rezervoar je u okviru samog vimena i prenose se sa krave na kravu
tokom mue. Mikroorganizmi spoljanje sredine ive van vimena i prenose se na sise izmeu mue. U
nekim sluajevima moe da doe do sistemske reakcije. Rana dijagnoza i terapija klinikog mastitisa
obezbeuje bri oporavak, povratak na normalnu proizvodnju mleka i smanjeno oteenje mlene
lezde.
U perakutnom klinikom mastitisu, postoji akutna inflamacija mlene lezde sa toksemijom. Bakterije
uzronici mogu da budu koliformi, Staph. aureus, A. pyogenes, Bacillus cereus ili Pseudomonas
aeruginosa. Inficirane sise treba da se izmuzavaju to ee. Pored intramamarnih preparata, u terapiji
klinikog mastitisa, preporuuje se parenteralna primena antibiotika, kao to su benzilpenicilin prokain
u kombinaciji sa dihidrostreptomicinom, potentni sulfonamidi, cefalosporini i oksitetraciklin.
U akutnom mastitisu se javljaju otoci i inflamacija mlene lezde sa ili bez sistemske reakcije, mleko je
neispravno. Tretman se sastoji od toga da se vime potpuno izmuze pre primene intramamamarnog
preparata. Oksitocin moe da se koristi da pomogne pranjenje vimena. U sluajevima kada postoji
sistemska infekcija, indikovani su parenteralni antibiotici.
Staph. Aureus je najei uzronik hroninog mastitisa kod mlenih krava. Neki sojevi ovih
mikroorganizama su rezistentni na odreene anibiotike. Nakon leenja esto postoji kliniko
poboljanje, ali infekcija tei da perzistira. Hronini mastitis takoe moe biti izazvan Strept. uberis-om
i povremeno koliformnim infekcijama. Najbolje vreme da se pokua sa eliminacijom infekcije kod
hroninog mastitisa je period zasuivanja.
U sluaju subklinikog mastitisa promene u izgledu ili sastavu mleka nisu oigledne. Sastojci mleka su
izmenjeni i povean je broj somatskih elija u mleku je povean. Ovakvi sluajevi se obino lee kada
ivotinja nije u periodu laktacije koristei intramamarne preparate sa produenim delovanjem.
Subkliniki mastitis izazvan Strep. Agalactiae se moe biti uspeno leiti i tokom laktacije. Ako je celo
stado leeno intramamarnim antibioticima da bi se eliminisala Strep. Agalactiae, vano je da pre
leenja budu primenjene osnovne mere kontrole mastitisa. Preparati za iovotinje koje nisu u periodu
laktacije koriste se za eliminaciju subklinike infekcije na kraju perioda laktacije i za prevenciju
nastanka novih infekcija tokom perioda zasuivanja, ukljuujui letnji mastitis izazvan A. Pyogenes.
Intramamarni preparati za ivotinje u toku perioda laktacije Ovi preparati se koriste u tretmanu
klinikog i subklinikog mastitisa. Najee su u obliku intramamarnih suspenzija i pasti i aplikuju se u
mleni kanal pomou mast-injektora. Da bi se odredila optimalna terapija, potrebno je utvrditi patogene
izazivae oboljenja, kao i njihovu osetljivost na dostupna antimikrobna sredstva. Kada ove informacije
nisu dostupne, inicijalni tretman je obino empirijski i izabran tako da deluje na irok spektar
bakterija. Pored odgovarajueg antibiotika, neki preparati u terapiji mastitisa sadre kortikosteroide da
bi se smanjila inflamacija vimena. Mnogi sojevi Staph.aureus produkuju beta laktamazu koja im
obezbedjuje rezistenciju na odreene tipove penicilina. Najbolje je primeniti u kombinaciji intramamarni
i sistemski antibiotik. Leenje treba primeniti do kraja ak iako mleko povrati normalan kvalitet i
pre zavretka terapije. Pojedinano leenje samo jednim od ovih lekova moe da povea verovatnou
povratka infekcije i da doprinese razvoju rezistencije.
Generalno, mleko ne treba da se koristi za humanu upotrebu ako je ivotinja slabog zdravlja ili ako je
produkcija mleka manja od 5 litara na dan. Rezidue lekova prisutne u mleku mogu da izazovu
alergijske reakcije kod ljudi . Period karence za mleko i meso je strogo odredjen i mora se
potovati. Primeri inramamarnih preparata registrovanih na svetskom tritu
Rastvori za potapanje vimena nakon mue smanjuju bakterijsku populaciju na sisama nakon mue i
pomau da se abrazija zalei. Bakterije koja su eventualno prenete tokom mue e biti unitene i tako
e se ukloniti potencijalni izvor infekcije. Svaka sisa treba da se potapa u rastvor za dezinfekciju ili da
se naprska odgovarajuim sprejom nakon svake mue. Krave treba da ostanu u stojeem poloaju 20-
30 min nakon mue da bi prolo dovoljno vremena da se kanal zatvori, i na taj nain se izbegava da
bakterije ue kroz otvoren kanal i izazovu mastitis.
Kao to je ve pomenuto, antiseptici se pre i posle mue mogu primenjivati u obliku rastvoea
za potapanje vimena ili u obliku spreja. Rastvori za potapanje su efikasniji jer je cela
povrina pokrivena, za razliku od sprej preparata kod kojih to ne mora biti sluaj. Tokom hladnog
i vetrovitog vremena, treba voditi rauna da krave ne napuste prostoriju za muu pre nego to
se primenjeni preparat u obliku rastvora za potapanje ili spreja osui na mestu primene,
alternativno mogu da se koriste kreme ili masti. Svi preperati negu i zatitu vimena pre i posle mue
treba da se uvaju tako da se izbegne kontaminacija. Zaostali rastvor u posudi za potapanje vimena
na kraju mue treba da se odbaci i posuda oisti izmeu dve mue. Preperati za negu sisa i vimena
mogu sadrati i razliite emolijense, kao to su glicerol, lanolin, beli i uti vazelin i sorbitol koji se
dodaju preparatima da bi poboljali hidrataciju koe, omekali kou i pospeili zaraivanje lezijama.
Oteena koa vimena je podlonija infekcijama u odnosu na intaktnu. Emolijensi mogu da se primene
na suve sise odmah nakon mue.
Alfa Blue Plus (DeLaval) rastvor za potapanje vimena nakon mue ili sprej
Sadri 0,425% hlorheksidin glukonata, glicerol i sorbitol
Emolijensi
Antiseptic Teat Ointment (Arnolds) mast sa 7% cink oksida
Golden udder (Shep-Fair) mast sa 1,5% salicilne kiseline i 10% sumpora
Lenisan (Nordic Star) mast koja sadri hlorheksidin i vazelin