Razvitak hrvatskih otoka
OTOCI UOKOLO DUBROVNIKA
U iroj okolici Dubrovnika, posebno
s njegove sjeverozapadne strane, na-
nizao se cijeli niz otoka i otoia. Ti
otoci prate slijed pruanja jadranske
obale i zajedniki zatvaraju dugaki
i uski morski pojas koji zapoinje sa
stonskim zaljevom, koji je zbog du-
boke uvuenosti u kopno i nazvan
Stonskim kanalom, te se nastavlja
Koloepskim kanalom sve do gru-
ke luke, a kasnije se nastavljaju i
dalje. Uobiajeno se ti brojni jugo-
zapadni dubrovaki otoci i otoii
nazivaju Elafitskim otocima (grki
elafos = jelen). Prvi je taj stari povi-
jesni naziv u 1. stoljeu upotrijebio
rimski publicist Gaj Plinije Stariji u
svom djelu Historia naturalis. On ih
ipak ne navodi po imenu, ve samo
govori da ih ima sedam ("septem
Elaphites"). Danas se u Elafitske oto-
ke najee svrstava trinaest otoka, a
od sjeverozapada prema jugoistoku
to su: Olipa, Tajan, Crkvine, Gole,
Kosme, Jakljan, Minjak, ipan,
Zemljovid najjunijeg dijela Hrvatske
GRAEVINAR 52 (2000) 10
ISLANDS NEAR DUBROVNIK
Many islands and islets, spreading from southeast to northwest, adorn the coastal
sea near the city of Dubrovnik. The northwestern group of islands, appearing as a
sort of extension to the Peljeac peninsula, lies parallel to the coastline, and is
commonly known as Elaphite Islands or Elaphites. In fact, this group of islands
comprises the only populated islands in the vicinity of Dubrovnik: They are
embellished with a number of churches and summerhouses owned by Dubrovnik
gentry. The biggest of them is ipan which has all the settlements and a large and
fertile field, nowadays quite inadequately used. The principal economic activity is
tourism which is best developed on the island of Lopud, formerly home to many
seamen and shipowners. The island of Koloep, the smallest in the group and least
populated, is nearest to Dubrovnik. Ruins of churches and monasteries can still be
found on many of other islands lying near Dubrovnik. The islets located near
Cavtat are protected as a nesting site of a special gull species.
Ruda, Lopud, Sveti Andrija, Kolo- otoka Lapad u sastavu grada Dubrov-
ep i Daksa. No u Stonskom i Kolo- nika. No u tu skupinu jo nisu uklju-
epskom kanalu postoji jo cijeli niz eni otoi Bogutovac, sedam hridi
grebena, hridi i otoia, koji iz nepo- (Barabant, Crna seka, Galeb, Jabu-
znatih razloga nisu uvrteni u Elafit- ka, Kuk, Luin kamen, Opanar i
sku skupinu. Prvenstveno se to od- Sutmihajlo) i tri grebena (Dimovi,
nosi na hridi Veliki i Mali Skupio i Skaleta i Vranjac). Zbrku oko ukup-
otoi Skupio (grki skopelos = gre- mnog broja elefitske otoke skupine
ben) uz jugoistone obale Lopuda te nadopunjuje i injenica da se u njih
na otoje Grebeni nedaleko od polu- svrstava i otoi Lokrum, smjeten
617
Razvitak hrvatskih otoka
jugoistonije, ak u blizini stare du-
brovake gradske luke.
Samo ime te otoke skupine upuuje
na nekadanje postojanje jelena, ba
kao to je to sluaj za ime otoka Bra-
a. No na Elafitima nisu pronaeni
nikakvi ostaci ivotinja, ali za nasta-
nak imena postoji i jedno drugo du-
hovito tumaenje. Navodno u zem-
ljovidu dio ipana s otokom Jaklja-
nom podsjea na jelenske rogove,
ostatak otoka na glavu, otoi Ruda
na grudi, Lopud na lea te Koloep
na stranji dio tijela jelena, dok bi
Daksa sa svojim grebenima bila je-
lenski rep.
Na prostoru od 90 m3, Elafitski otoci
obuhvaaju priblino 30 etvornih
kilometara kopna. Na otocima ivi
vie od 1000 stanovnika. Od kopna
ih sa sjevera dijeli ve spomenuti Ko-
loepski kanal, na zapadu im se nalazi
poluotok Peljeac i otok Mljet, na
istoku grad Dubrovnik, dok ih s juga
oplakuje otvoreno more. Otoci se na-
prosto doimaju kao svojevrsni nasta-
vak poluotoka Peljeca, jer se nado-
vezuju na najjuniji peljeki rt Vrat-
nik i uz obalu pruaju sve do Dub-
rovnika. Izmeu otoka postoji neko-
liko pomorskih prolaza od kojih su
najpoznatiji Mali i Veliki Vratnik na
Pogled s Jakljana na uvalu i Koloepski kanal
618
krajnjem sjeverozapadu uz otoi
Olipu, ija zlosretna slava meu po-
morcima (Boke False) na odreen
nain potvruje tezu da se radi o
mitolokoj Scili i Haribdi. Ostali su
pomorski prolazi Harpoti (izmeu
Jakljana i ipana), Lopudska vrata
(izmeu ipana i Lopuda), Koloep-
ska vrata (izmeu Lopuda i Koloe-
pa) i Velika vrata (izmeu Koloepa
i Dakse).
Elafiti su nastali podizanjem morske
razine u postpliocenu. Sastoje se pre-
teno od vapnenaca i dolomita, a u
dolomitskim udolinama nalaze se
plodna polja, esto s podzemnim i
mjestimice nadzemnim vodama. No
na Elafitima nema voda tekuica.
Klima je tipina mediteranska s du-
gim toplim suhim i sunanim ljeti-
ma i kratkim, blagim i vlanim zi-
mama. Rijetki su i za plovidbu goto-
vo bezopasni hladni sjeverni vjetro-
vi, ali s otvorenog mora zimi esto
znaju puhati olujni juni vjetrovi.
Srednja je godinja temperatura 15,10
C, najtopliji je mjesec srpanj, a naj-
hladniji veljaa. Prosjeno 215 sun-
anih dana godinje.
Otoci su pokriven samoniklim medi-
teranskim raslinjem, a blaga medite-
ranska klima omoguila je rast broj-
nih zimzelenih vrsta drvea. Zbog
bujnog otokog raslinja u pripremi
je odluka da se svi Elafitski otoci
proglase zatienim parkom prirode,
a na tri naseljena otoka ima ve neko-
liko zatienih park-uma. Posebna
su znaajka ovih otoka brojne i raz-
novrsne aromatine ljekovite biljke,
koje se ovdje tradicionalno skuplja-
ju, a za svoje ih je lijekove rabila
jedna od najstarijih ljekarna u svije-
tu, utemeljena 1317. godine u dubro-
vakom franjevakom samostanu.
Na otocima ima mnogo malih i raz-
novrsnih vrsta gutera te mnotvo
ptica selica kojima su otoci stanite
u preletima prema sjeveru i jugu.
Kamenito podmorje bogato je razno-
vrsnim vrstama najkvalitetnije ribe,
a uz otoi Sveti Andrija bila su poz-
nata nalazita koralja.
Olipa je najzapadniji Elafitski otok
povrine od tono 1 km2. Najvii je
vrh 206 metara, a otoi je gotovo
ovalnog oblika, osim izduenog Rta
jezika okrenutog prema sjeveru. Na
jugozapadu otoka, uz vaan morski
prolaz Veliki Vratnik nalazi se svje-
tionik, ba kao i na malom otoiu
Tajanu s druge strane prolaza. Jak-
ljan (zovu ga i Lakljan) koji se na
Olipu nastavlja i prua prema jugo-
istoku i ima 3,45 km2 (postoje poda-
ci i o 5,34 km2), a najvea je visina
vrh Katine staje 222 m. Otok je ob-
rastao bujnom vegetacijom, a u sre-
dinjoj udolini ima slatke vode. U
vlasnitvu je stanovnika ipanske
Luke koji ga obrauju (maslinarstvo
i vinogradarstvo), koriste se njime
za stoarstvo i ribarenje te povreme-
no naseljavaju. Jakljan se prvi put
spominje 1285. kao Isola Luciniana,
a pretpostavlja se da je ime dobio po
vlasniku Lucianusu jo u rimsko vri-
jeme. Na zapadnom dijelu otoka na-
laze se ostaci benediktinske crkve
Sv. Sidora (Izidora) iz 1285. godine
Danas na otoku uz nedirnutu plau
postoji veliko djeje odmaralite s
restoranom i kampom, koji sada slu-
e za istu svrhu hercegovakim fra-
njevcima. Jakljan s june strane zat-
vara prostrani zaljev ipanske Luke.
GRAEVINAR 52 (2000) 10

Pogled na ipansku Luku
Obala i hotel u ipanskoj Luci
U toj su uvali jo otoci Crkvine,
Gole i Kosme te Minjak uz naj-
zapadniji ipanski rt Stari brod.
ipan je najvei otok i ima najvie
stanovnika na Elafitima, povrine
16,5 km2. Ime potjee od grke rije-
i gypanom, koja znai orlovo gni-
jezdo, a prvi se put spominje u 13.
stoljeu pod latiniziranim nazivom
Juppana i talijaniziranim Giuppana.
GRAEVINAR 52 (2000) 10
To znai da ime otoka nije izvedeno
iz latinske rijei sipho (boati izvor)
koja se esto susree u dalmatinsko-
romanskim izvedenicama kao to su
ipun i ipnata, iako se tako naziva
(ipun ili ipjun) jedan izvor pitke
vode u ipanskom polju. Za otok se
u 16. stoljeu poeo javljati i naziv
Tauris, jer su stariji dubrovaki pis-
ci, a i neki noviji povjesniari, sma-
Razvitak hrvatskih otoka
trali da se kod ipana, a ne kod e-
dra, odigrala uvena pomorska bitka
47. godine pr. Krista izmeu Cezareva
zapovjednika Vatinija i Pompejeva
zapovjednika Oktavija. ak se i
prolaz Harpoti ponekad nazivao i
Pompejev prolaz, jer su se navodno
kroz taj uski morski tjesnac izmeu
Jakljana i ipana spasili ostaci Pom-
pejeve flote. Ipak postanak neobi-
nog imena ovog prolaza kroz koji,
osim za nevremena, prolazi redovita
brodska veza za Suura i Dubrov-
nik, nismo nikako uspjeli pronai u
nama dostupnim izvorima. Po predaji
to je ime zapovjednika rimske ili ne-
ke druge flote za to meutim nema
nikakve pisane potvrde.
ipan je inae dug 9,1 km, irok i do
2,6 km, a sastoji se od dviju niskih
vapnenakih uzvisina koje uokviru-
ju dolomitsku udolinu. Najvia je
otoka toka Velji vrh (243 m). Raz-
vedenost mu je neto slabija jer mu
je obala duga 28,1 km, to daje koe-
ficijent razvedenosti od 2,0.
Otok je bio naseljen jo u prapovijes-
na vremena, o emu svjedoe gradi-
na na Sutuliji i kamene gomile na
sjevernoj strani otoka uz nekadanja
manja naselja emprijesi i Doli. Grki
su tragovi sauvani u imenima i
otoka i otone skupine, iako nisu pot-
vreni tragovi njihova naseljavanja,
ali ima tragova rimskih vila u ipan-
skoj luci i ipanskom polju. Prona-
eno je i neto metalnih novia iz
bizantskog razdoblja te mnotvo os-
tataka pleterne ornamentike iz starih
hrvatskih crkava. Vjeruje se da je
ipan doao pod dubrovaku upravu
jo u najranijem razdoblju. Bio je
sjedite dubrovakog kneza za Ela-
fite, a taj je knez u 15. stoljeu obav-
ljao i sudsko-upravnu vlast i za Mljet.
Sredinom 15. stoljea od ipanske se
uprave odvaja Lopud koji dobiva
vlastitog kneza, a Elafiti se ponovno
upravno ujedinjuju 1680., ali sa sje-
ditem kneza na Lopudu. To je trajalo
sve do propasti Dubrovake Repu-
blike. Nakon toga ipan je pripao
Austriji, a u 19. i 20. stoljeu dijelio
619
Razvitak hrvatskih otoka
je sudbinu ostalih dijelova Dalma-
cije. Zabiljeeno je da je ipanska
opina meu prvima u kojoj su 1865.
godine na vlast doli narodnjaci.
Crkve u sklopu benediktinskog samostana u Pakljenoj
Na ipanu ima vie od trideset crka-
va i kapelica. Iz predromanikog
doba su ruevine crkve Sv. Petra
Staroga na Veljem brdu, a sauvane
su crkvica Sv. Ivana u ilovu Selu (s
najvanijim freskama na naoj obali
iz 11. stoljea) i crkva Sv. Mihovila
unutar benediktinskoga samostana u
Pakljenoj, u sklopu kojega je roma-
niko-gotika kua, gotika kula i
renesansna crkva Sv. Marije od Mi-
losra. Potkraj srednjeg vijeka izgra-
eno je niz novih crkava posebno
manjih seoskih i zavjetnih crkava u
desetak okolnih naselja. Najvea je
kasnogotika crkva Sv. Stjepana u
ipanskoj Luci, koja se od 14. stoljea
razvija u najvee otoko naselje.
Istodobno na jugoistonoj obali nas-
taje drugo naselje Suura koje se
oblikuje oko crkve Sv. ura (Jur-
ja). Kasnije je (1577. godine) izgra-
ena crkva-tvrava Sv. Duha na pri-
jevoju iznad Suura, koja pripada
najreprezentativnijim takvim grae-
vinama u Dalmaciji. Ona se s kru-
nim tlocrtom, visokim zidovima i
ravnim krovom doima zaista monu-
mentalno.
620
Najbrojnije i razmjerno najreprezen-
tativnije graevine su pedesetak dje-
lomino ouvanih ljetnikovaca dub-
rovake vlastele iz 15. stoljea, koje
svjedoe o velikom gospodarskom
prosperitetu Dubrovnika i ipana te
vrijednosti i bogatstvu plodne zem-
lje u velikom ipanskom polju. Te
se graevine na zemljinim posjedi-
ma sastoje od najjednostavnijih po-
vezanih zgrada s kulom pa sve do
zatvorenih sklopova sloenih funkcija
i oblika. Napoznatije su ruevine
Crkva-tvrava Sv. Duha na ipanu
ljetne rezidencije dubrovakih bisku-
pa, dovrene za nadbiskupa Lodovi-
ca Beccadellija 1557. godine, koji je
kao humanist i knjievnik bio prija-
mtelj i slavnog Michelangela. U bli-
zini polja su ruevine manjeg zamka
u kojem je prema predaji u 15. stolje-
u boravio napuljski kralj Ren An-
uvinski. Poznati su ljetnikovci Sor-
koevi u Polju i Getaldi u Suur-
u, ali je najvei i napoznatiji ladanj-
sko-gospodarski kompleks Tome i
Vice Stjepovi-Skoibuhe u Suur-
u sa stambenim palaama, kulama,
kapelicama, paviljonima, gospodar-
skim zgradama, terasama te ograe-
nim i odijeljenim vrtovima.
Stanovnitvo se tradicionalno bavilo
poljoprivredom, preteno u velikom
plodnom polju bogatom podzemnom
vodom, koje se na svom najniem
sredinjem dijelu i danas zimi pret-
vara u jezero. Po plodnosti i bogat-
stvu svoga velikog polja otok su jo
u vrijeme Dubrovake Republike
nazivali "zlatnim otokom". Svoje
poljoprivredne proizvode, preteno
vino i maslinovo ulje, ali i smokve,
rogae, bademe i narane te usolje-
nu ribu, njihovi su brodovi razvozili
u sve krajeve Jadrana. Pomorstvo se
na ipanu poelo razvijati u 14. sto-
ljeu, a posebno se razvilo u 15. sto-
GRAEVINAR 52 (2000) 10

ljeu doseljenjem iz Bosne na ipan
proslavljene obitelji Sagroevi (Sagri).
Najpoznatiji predstavnik te slavne
pomorsko-trgovake obitelj bio je
Stijepo Sagroevi, iji su se sinovi
Tomo, Frano i Marin po ocu prozva-
li Stjepovii (De Stephanis), a kao
prezime rabili i nadimak Skoibuha.
Najpoznatiji su spomenuti otac i sin
Tomo i Vice koji su bili vodei po-
morci, brodovlasnici, trgovci i ban-
kari svoga vremena, a gradili su i
posjedovali brojne kue i palae, uz
onu na ipanu i dvije u Dubrovniku,
na Brgatu, Trstenom, Koloepu i Kor-
uli. Iako se nisu ubrajali u vlastelu,
smatrani su jednom od najvienijih
obitelji pukog podrijetla u Dubrova-
koj Republici.
Ribarstvom su se na ipanu oduvi-
jek bavili, a najee su lovili malu
plavu ribu u prolazu Harpoti i kod
najjunijeg rta Prtua, a kvalitetniju
su ribu lovili i mreama stajaicama
te parangalima i vrama. Zbog razvi-
jenog ribarstva u ipanskoj je Luci
1892. godine tvrtka Socit Gnera-
le Franaise, podrunica iz Trsta,
utemeljila tvornicu za preradu ribe.
Poslije je ta tvornica mijenjala vlas-
nike, a zatvorena je zbog nedostatka
ribe 1937. i pretvorena u solionicu
ribe. Krajem sedamdesetih godina
nekadanja je tvornica preureena u
hotel, a turizam je danas uglavnom
glavna gospodarska grana otoka.
Glavna su naselja smjetena na sje-
verozapadnim odnosno jugoisto-
nim krajevima plodne sredinje udo-
line. Jedina dva naselja imala su u
popisu iz 1991. godine tono 500
stanovnika - ipanska Luka 279, a
Suura 221. Od brojnih manjih
naselja jo poneto stanovnika imaju
Frajga, Sutulija, Vonjevo Selo i Odak,
ali se ta mala naselja raunaju kao
zaselci glavnih otokih naselja. I Su-
ura i ipanska luka povezani su
brodskom vezom, koja spaja i ostale
naseljene Elafitske otoke s Dubrov-
nikom nekoliko puta svakog dana.
Postoji i trajektna veza izmeu Su-
ura i Dubrovnika tijekom tjedna.
GRAEVINAR 52 (2000) 10
Na ipanu nam je domain bio mla-
di Matija Krmek, tajnik mjesnih od-
bora Suura i ipanske Luke. On
nas je izvijestio da je ulaganjem Cen-
Sredinji dio Suura
tra za otoke izgraena prva asfaltira-
na cesta preko otoka. Cestu je 1997.
godine izgradio Miki d.o.o. s Krka.
Cesta mnogo znai za budunost oto-
ka, ali je pridonijela poveanju nere-
gistriranih automobila. Naime na oto-
ku se nalaze mnogi stari i neispravni
automobili koji ne bi proli na teh-
nikom pregledu pa ih njihovi vlas-
nici voze neregistrirane, a nerijetko i
bez dozvole, posebno mladi. To je
veliki problem ljeti kada se pojave
brojni motorizirani turisti. Velik je
problem i opskrba automobila gori-
vom jer na otoku nema benzinske
crpke.
Centar za otoke uloio je 1998. godine
i u izgradnju prve faze trajektnog
pristanita u Suuru. Ta mala i sla-
bo zatiena luka dobila je sada mo-
gunost pristajanja trajekta, ali je i
dalje nesigurna za jakog juga pa bi
trebalo izgraditi lukobran koji je i
predvien u drugoj fazi.
Meusobni odnosi dvaju jedinih oto-
kih naselja, prema informaciji Mati-
je Krmeka, prilino su dobri, a i ces-
ta ih je meusobno vie zbliila. Imaju
Razvitak hrvatskih otoka
zajedniku poljoprivrednu zadrugu,
a osnovna kola, koja je u sastavu
O Slano, ima za svojih tridesetak
uenika dva odjela. Jedan u Suuru
za prva etiri razreda i u ipanskoj
Luci za sve razrede pa se uenici
svakodnevno prevoze. Valja istaknuti
da dobrovoljna vatrogasna drutva
postoje u svakom naselju te da je u
ipanskoj Luci smjetena pota i
luka uprava.
Danas na otoku ipanu niti jedna
obitelj ne ivi iskljuivo od poljop-
rivrede, a u ipanskom polju obrae-
na je tek desetina plodne zemlje. U
poljoprivredi vie nema tko raditi, a
ima i problema s nerijeenim vlasni-
kim odnosima. Za intenzivniju poljo-
privredu nema odgovarajueg pod-
ruma, jer se prije groe izvozilo
nepreraeno. I maslinarstvo je, iako
nekadanji zatitni znak otoka, u ve-
likoj krizi. Vjeruje se, naime, da je
ipan u odnosu prema svojoj velii-
ni, maslinama najbogatiji i najgue
zasaen otok te da na otoku ima i
vie od 100.000 stabala (neki spomi-
nju ak i 120.000). To je uvjetovala
nekadanja politika Dubrovake Re-
publike koja je propisivala da se mladi
otoanin moe oeniti tek kada
zasadi odreeni broj maslina. No sa-
da se iskoritava samo 15 posto sta-
621
Razvitak hrvatskih otoka
bala jer se do mnogih maslinika i ne
moe stii jer nema putova. Rije je
o visokim stablima koje je naprosto
nemogue obrati ve se plodovi sa-
mo skupljaju. Stoga berba zna potra-
jati do oujka, a ponekad i do svib-
nja mjeseca. Dominira autohtona
sorta izrazito malih plodova, koja se
u lokalnom govoru naziva 'piculja',
a ima je jo jedino na Lastovu. Nje-
zina je karakteristika da rodi gotovo
svaku godinu. Masline se prerauju
u desetak starih mlinica koje su ne-
kada pokretali konji, a danas motori.
U skupljanju ipanskih maslina neka-
da su masovno sudjelovali sezonski
radnici iz Hercegovine.
Kao posebnu zanimljivost vezanu uz
maslinarstvo tajnik nam je mjesnih
odbora istaknuo injenicu da je na
rubu polja prije dvije godine izgra-
ena nova suvremena uljara. Nju je
radi obnavljanja slavnoga ipanskog
maslinarstva financirao jedan podu-
zetnik iz Trsta, ali uljara jo nije pro-
radila. Vjerojatno je namjeravao za-
saditi nove maslinike u emu su pre-
preka komplicirani i nerijeeni imo-
vinsko-pravni odnosi, a sadanja je
koliina maslina nedostatna za velik
kapacitet uljare. Dok se situacija ne
razrijei u jednom dijelu uljare otvo-
rena je prva javna otoka knjinica.
Na otoku ima poneto koza i ovaca
te vrlo malo konja i goveda. Ima i
profesionalnih ribara, osobito u i-
panskoj Luci, koji svoj ulov svako-
dnevno voze na dubrovaku trnicu,
no mnogi se ribolovom bave usput-
no. Najvie je zaposlenih u pomors-
tvu koje je tradicionalno otoko zani-
manje. I danas na domaim i stranim
brodovima plovi etrdesetak ipan-
skih pomoraca.
Glavna je otoka gospodarska grana
turizam, a u jedinom ipanskom ho-
telu, koji ima dvjestotinjak postelja,
stalno je zaposleno tek 7 do 8 radni-
ka. Sezonski radnici dolaze s kopna,
najee iz Slanog, Brseina i Ora-
ja. U privatnim apartmanima i kua-
ma ima priblino isto postelja kao i
622
u hotelu, a preko ljeta je otvoreno
nekoliko restorana i kafia.
Na ipanu nema pitke vode, iako go-
tovo svi u ipanskom polju crpe vo-
du iz podzemlja. No ta je voda, oso-
bito ljeti, pomalo slankasta i prete-
no slui za navodnjavanje. Za vodo-
opskrbu se rabi kinica i vodonosci
koji pune otoke cisterne. Grad Dub-
rovnik (u ijem je sastavu i ipan i
ostali Elafitski otoci) sufinancira
Tlocrt dvorca Stijepovi-Skoibuha u Suuru
cijenu vode do iznosa koliko za nju
plaaju ostali gradski stanovnici.
Inae poloen je cjevovod izmeu
kopna i Koloepa 1990. godine, ali
je potrebno izgraditi vodospreme,
cjevovode preko otoka te otoke
mree. Za kanalizaciju nije mnogo
napravljeno, a za ipansku Luku se
izrauje idejni projekt. U toj je uva-
li, dugoj tri milje, to zaista najvei
problem. Inae e se problem odvod-
nje pojaati kada konano na otok
stigne voda. Meutim, vrlo je dobro
rijeen problem zbrinjavanja otpada
koji se sa otoka odvozi s manjim tra-
jektom na gradsko dubrovako odla-
galite. Ljeti se otpad odvozi tri puta,
a zimi jednom tjedno.
Velik je problem opskrba elektri-
nom strujom, i to zbog dotrajalih
instalacija koje uzrokuju este preki-
de, ali i mnoge poare. Praktiki im
negdje zagrmi nestaje struje, to po-
sebno zabrinjava vlasnike zamrziva-
a. Zadovoljni su telefonskim veza-
ma, a relativno je dobro rijeena i
medicinska zatita u ambulantama u
oba naselja. Stalno je deurna jedna
patronana sestra, a za hitne sluaje-
ve bolesnici se prebacuju na obli-
nje kopno i voze do bolnice. ak i
zubarica dolazi dva puta tjedno. Sta-
novnike ipana mui i injenica to
u dvije upe trenutno nema ni jednog
sveenika ve on s kopna dolazi vi-
kendom.
S tajnikom mjesnih odbora ipana
Matijom Krmekom obili smo cijeli
otok i mnoge znaajne graevine.
Ljetnikovac Stjepovi-Skoibuha
nedavno je dobio nove vlasnike i
polako se ureuje. Provezli smo se
kroz veliko ipansko polje koje se
neobraeno doima doista tuno. Mladi
se naprosto ne ele baviti poljo-
privredom na malim i usitnjenim
posjedima pa odlaze s otoka. Polje
koje je u stanju prehraniti cijeli otok
i opskrbljivati susjedno kopno stoji
zaputeno pa sve propada i nikakvo
se rjeenje ne nazire.
U razgovoru smo saznali i za jedan
drugi problem koji mui stanovnike
ipana. Iako je vei dio otoka u pri-
vatnom vlasnitvu pretvoren je u lo-
vite i dodijeljena je koncesija privat-
nom vlasniku. On na otok dovodi
lovce koji nanose tete vinogradima
i usjevima, a odtete se teko napla-
uju. Velik su problem i divlje svinje
koje su se razmnoile, a navodno su
preplivale s kopna. One su velika
opasnost za sve usjeve, a znatno ote-
uju i maslinike. Nitko ih meutim
ne smije ubijati jer su dio lovnog
gospodarstva. U posljednje vrijeme
otoane zabrinjava i prijedlog da se i
njihov otok ukljui u park prirode.
Najvie ih brine to to ne znaju to
GRAEVINAR 52 (2000) 10

im taj status donosi ili oduzima te
to se to sve radi bez ikakve konzulta-
cije sa stanovnicima otoka. Poneki
znaju primijetiti kako je neobina
praksa da se u parkove prirode uklju-
uju naseljeni otoci.
Kada smo razgledavali obnovljeni
kneev dvor iznad ipanske Luke,
od Matije Krmeka saznali smo i za
jednu zanimljivost vezanu uz njego-
vu lokaciju. Naime i u vrijeme nje-
gove gradnje postojala su trvenja
izmeu dva glavna otoka naselja pa
je praktina Dubrovaka Republika
odredila da lokacija kneeva dvora
bude tono na polovici otoka. To-
nim mjerenjem utvrena je lokacija
izmeu rta Stari brod na sjeveroza-
padu i rta Prtua na jugoistoku. Sto-
ga se na injenicu to je kneev dvor
smjeten u samoj ipanskoj Luci nitko
nije posebno bunio.
U ipanskoj Luci smo zbog nevre-
mena bili prisiljeni ostati cijeli jedan
dan i upoznati sve nedae ivota na
otoku kada nema ni novina ni kruha.
Tada smo se esto druili s ugostite-
ljem Mirom Ivankoviem zvanim
Kralj. Priali smo o ipanskoj Luci,
najsigurnijoj u Koloepskom kana-
lu, u kojoj brodovima jedino prijete
razorne oluje sa zapada. Priao nam
je i o tome kako je prije Drugog svjet-
skog rata u Luci bilo vie od 700
stanovnika, a kasnije smo pronali
da ih je u njoj najvie bilo 1857. go-
dine (830), to znai da je otok imao
trostruko vie stanovnika. Veliko je
iseljavanje zapoelo nakon rata, pre-
teno u Dubrovnik, ali i u prekomor-
ske zemlje - u Sjevernu i Junu Ame-
riku. Mnogi su i bjeali, neki i bez
stvarne potrebe. Iako je ipan bogat
plodnom zemljom i okruen morem
bogatim ribom, svoju budunost sa-
da vidi samo u turizmu. Jedino je og-
ranienje voda koja nikako da stigne.
Od popularnog smo Kralja saznali i
o nezadovoljstvu sadanjim stanjem
na otoku Jakljanu ije bi se nedirnu-
te plae mogle turistiki primjereni-
je iskoristiti, moda i za naturistiki
turizam. Saznali smo, takoer, da je
GRAEVINAR 52 (2000) 10
ipan sigurno najtee stradali otok u
Domovinskom ratu, na koji je s ob-
linjeg okupiranog kopna ispaljeno i
vie od 10.000 granata. ak su 13
mjeseci bili bez struje tijekom 1991.
i 1992.. Na ipanu su boravili brojni
hrvatski branitelji, a preko ipana
ila je sva opskrba hranom i orujem
za opkoljeni Dubrovnik. Tako je i-
pan u tim tekim danima branio i
obranio Dubrovnik.
Nenaseljeni otoi Ruda, povrine
0,4 km2, smjeten je nedaleko jugo-
istonih obala ipana. Otoi je ne- grko ime koje se pojavljuje u razli-
kada bio prekriven gustom samonik-
Otoi Ruda u blizini Suura
lom vegetacijom koju je znatno ote-
tio veliki poar poetkom 20. stolje-
a. Bio je u vlasnitvu dubrovake
obitelji Kaboga koja je na njemu u
16. stoljeu izgradila crkvu Sv. Ma-
rije s ljetnom rezidencijom. Poslije
su u tom kompleksu bili augustinci
koje su zamijenili dominikanci, a i
oni su otoi napustili nakon napada
gusara. Kasnije je otok mijenjao
mnoge vlasnike, a danas se spremi-
tem za brodove i bunarom koriste
pomorci i ribari. Sve su nekadanje
graevine u ruevinama, ukljuujui
i kulu koju su gradili Francuzi.
Otok Lopud s istoimenim naseljem
nastavlja se jugoistono u pravcu
pruanja Elafitskih otoka i od Suura
je udaljen nepune dvije morske
milje. Povrina mu je 4,63 km2, dug
je 4,5 km, a irok do 2 km. Sastoji
Razvitak hrvatskih otoka
se od dva usporedna vapnenaka bi-
la, od kojih se vie sjeveroistono
(Polaica, 216 m) strmo sputa pre-
ma moru pa je ta obala tee pristupa-
na. Obala je duga 13,2 km, a koefici-
jent razvedenosti je 1,8. Po sredini
otoka prua se udolina s maslinama,
vinovom lozom i junim voem, a
njezini krajnji potopljeni dijelovi
tvore na sjeverozapadu uvalu Lopud
i na jugoistoku uvalu unj.
Lopud je bio naseljen od najstarijih
vremena o emu svjedoi i njegovo
itim oblicima (Delaphodia, Delap-
hodium, Delaphodum), a vezuje se
uz naziv cjelokupnog otoja. Od
latinskog naziva Lafota s vremenom
je nastao hrvatski oblik Lopud, vrlo
slian nazivu poluotoka Lapada. Pod
dubrovaku upravu dolazi od samih
poetaka i ubraja se u Astareju, naj-
stariji dio Dubrovake Republike.
Spominje se i u dubrovakom Statu-
tu iz 1272. godine. Od 1457. godine
sjedite je kneza za Lopud i Kolo-
ep, od 1669. i za ipan, a zidovi
kasnogotike palae ouvani su i
danas.
Lopud je gospodarski najrazvijeni i
najgue naseljeni Elafitski otok, a
naseljavaju ga prognanici pred Tur-
cima s oblinjeg kopna. Pisac prve
povijesti Dubrovnika dominikanac
Serafin Razzi (1595.) opisuje Lopud
kao vrlo napredno mjesto s dva sa-
623
Razvitak hrvatskih otoka
Ostaci kneeva dvora u Lopudu
mostana, 30 crkava i velikim brojem
udobnih kua s parkovima raznovr-
sne vegetacije. Po bogatstvu je od
kraja 15. do 17. stoljea nazivan "ma-
lim Dubrovnikom" i imao je mnogo
vie stanovnika nego danas (348 u
popisu iz 1991.). U nekim izvorima
se ak spominje i nemoguih 14.000
stanovnika, no ako je i rije o jednoj
nitici previe i ta je brojka zaista im-
presivna za tako malen otok.
Najvanije slube u dubrovakoj
mornarici imali su tada Lopuani.
Dri se da je na otoku u doba najve-
eg blagostanja bilo do 70 brodova i
priblino 70 kapetana. Tvrdi se da je
jedna etvrtina dubrovake trgova-
ke mornarice bila u njihovu vlasni-
tvu. Postojalo je i brodogradilite s
trideset majstora brodograditelja. S
Lopuda je bio i slavni puanin Miho
Pracat (Pracatovi), koji je ivio od
1528. do 1607. godine. Plovei Jad-
ranom i Sredozemljem kao samos-
talni kapetan, trgovaki poduzetnik i
novar stekao je velik imetak. Znat-
ne je svote ostavio u dobrotvorne
svrhe. U atriju Kneeva dvora u Dub-
624
Nakon otkria Amerike i preseljenja
glavnih putova svjetske trgovine na
Atlantik te jaanja mornarica Nizo-
zemske, Engleske i Francuske, Lo-
pud zajedno s Dubrovnikom gubi
mo i polako nazaduje. Potres iz
1667. sruio je dosta kua i otok se
vie nije oporavio. Stanovnitvo se
okrenulo poljoprivredi i ribarstvu.
Od poetka 20. stoljea Lopud je do-
ivio nov procvat razvitkom turizma,
a poinju se graditi i hoteli. Grand
hotel arhitekta N. Dobrovia izgra-
en je 1937. godine i jedna je od pr-
vih armiranobetonskih graevina u
Dalmaciji. Sadanji je najvei hotel
Lafodia sa 196 postelja.
Na otoku su brojni kulturnopovijes-
ni spomenici. Najstarije su ruevine
predromanikih crkava od kojih je
sauvano i nekoliko pleterom ukra-
enih kamenih ulomaka. Crkva Gos-
pe od unja poela se graditi u 12., a
nakon vie nadograivanja sadanji
je izgled dobila u 17. stoljeu. Uz
rovniku postavljeno mu je bronano
njezinu je gradnju vezana legenda o
poprsje i to je jedini spomenik koji
spaavanju lana obitelji Visconti iz
je Republika podigla nekom svom
Milana na oblinjoj uvali u velikoj
graaninu. S Lopuda je podrijetlom
oluji na povratku iz Jeruzalema. Dru-
i pomorac i diplomat Vice Buna
ga legenda govori o plemiu Sforzi i
(1559.-1612.), koji je bio u slubi
njegovu sinu kojega je dopola progu-
panjolskog kralja Filipa II. i vjero-
tala zmija, a spaen je sazivanjem
jatni potkralj Meksika te dubrovaki
Majke Boje kojoj je u ast izgrae-
konzul u Napulju.
na zavjetna crkva. Bilo kako bilo, u
Uvala unj na Lopudu
GRAEVINAR 52 (2000) 10

sadanjem je grbu Lopuda, koji je i
nekadanji grb opine Lopud, zmija
koja guta djeaka, iako zmija uope
nema na Lopudu. Istovjetan je sim-
bol dio znaka talijanskog auta alfa-
romeo, a uvala je unj ime dobila po
talijanskom nazivu (biscione) za
zmiju.
U crkvi Gospe od unja na glavnom
su oltaru drveni kipovi dvanaest apo-
stola u naravnoj veliini s Djevicom
Marijom, a po legendi ih je ovdje
prenio iz Westminsterske katedrale
Miho Pracat za sukoba katolika i
protestanata u Engleskoj. Od brojnih
vrijednih slika u ovoj crkvi istie se
i slika na drvu Gospe s djetetom i
svecima J. Palme starijeg.
Franjevaki samostan na Lopudu
Dominikanski samostan s crkvom
Sv. Nikole sagraen je na obali u sre-
ditu naselja 1482. godine na prijela-
zu iz gotike u renesansu. U samostanu
je bila kola koju su polazili brojni
sveenici, znanstvenici, pomorci i
trgovci. U crkvi, restauriranoj 1994.
godine, bila je i slika Navjetenja
Nikole Boidarevia koja se danas
uva u dominikanskom muzeju u
Dubrovniku. Na ulazu u lopudsku
luku izgraen je 1483. franjevaki
samostan s crkvom Sv. Marije od
pilice. Uz njega je neto kasnije
izgraena etverokutna kula i obram-
GRAEVINAR 52 (2000) 10
beni zid. U crkvi se nalaze slike Pierra
di Giovannija, Nikole Boidarevia
te Girolama i Francesca de San-
tacrocea. Od ostalih je crkava zanim-
ljiva jedinstvena barokna kapela Sv.
Trojstva koju je gradio Vice Buna.
U Lopudu je i crkveni muzej koji
uva niz vrijednih slika, crkvenih
relikvijara i ostataka kamene plastike.
Na vodi po Lopudu bio je tajnik
Mjesnog odbora Stijepo Moja, dva-
desetdvogodinjak koji taj posao ra-
di vie od dvije godine. Od njega
smo saznali da je Lopud bio veliko
turistiko sredite, a da je tek prola
sezona podsjetila na prijeratne dane.
Hotelski su kapaciteti znatno smanjeni
jer radi samo hotel Lafodia. Grand
hotel je oteen u potresu i njegova
je sudbina neizvjesna, kao i hotela
Dubrava Pracat i Slavice. Sve hote-
le eka privatizacija koja e odrediti
njihovu dalju sudbinu. Turistikim
se iznajmljivanjem bavi dvadesetak
domainstava. Poljoprivreda je pri-
lino zaputena, obrauju se jedino
okunice i vrtovi. Najvie se uzga-
jaju narane koje ovdje dobro uspi-
jevaju. Vinograda praktiki i nema,
jedino se masline neto vie ureuju,
ali se ulje prerauje na ipanu ili u
Oracu. Ribarstvom se bave gotovo
svi, ali za vlastite potrebe. Gotovo
Razvitak hrvatskih otoka
su sva postojea radna mjesta veza-
na uz turizam i ugostiteljstvo.
Podruna osnovna kola djeluje u
sastavu Osnovne kole u Oracu i
ima petnaestak uenika. Stalno su
zaposlena etiri nastavnika koji i
ive na otoku. Ambulanta zajedno s
Koloepom ima stalnog lijenika
koji ivi u Dubrovniku. Medicinska
sestra ivi na Lopudu, ali putuje i na
ipan. Imaju stalnog upnika koji
misu slui u tri crkve.
Voda se crpi iz vlastitih bunara koje
ima gotovo svaka kua. Pomalo je
boata i njezina se kvaliteta stalno
provjerava, ali su u nedostatku bolje
ipak zadovoljni. Problema s vodoops-
krbom imaju kue smjetene na vi-
im poloajima, no ipak se rijetko
koristi kinicom. Svi eljno ekaju
da na Lopud konano stigne voda s
kopna.
U nastavku razgovora s tajnikom
Mjesnog odbora Lopuda dotakli smo
problem kanalizacije. Ona danas di-
jelom i postoji, imaju je i svi hoteli,
a sprovedeni su i ispusti u more. No
dio je tih odvojenih kanalizacija dob-
rim dijelom uniten nekontroliranim
i nelegalnim prikljucima te puca-
njem odvodnih cijevi. Ostali se koriste
septikim jamama, ali ima i direk-
tnih ispusta u more, to je neprimje-
reno za jedno turistiko sredite. Ot-
pad se odvozi s Lopuda ba kao i sa
ipana.
Sa Stijepom Mojaem obili smo
cijeli Lopud. Usput smo saznali da
je za naputeni franjevaki samos-
tan, crkva kojega redovito slui za
vjerske obrede, vrlo zainteresirana
Francesca von Habsburg, unuka Otta
von Habsburga, koja svake godine s
muem i djecom boravi na Lopudu.
Pokuava ga otkupiti, rekonstruirati
i pretvoriti u znanstvenu instituciju i
boravite. Obili smo i prelijepi park
ori-Mayneri, prepun suptropske
vegetacije i egzotinih biljaka, o i-
jem se ureenju brine stalni vrtlar.
Proetali smo uz prekrasne kamene
kue i obili hotele te otili do pje-
625
Razvitak hrvatskih otoka
Detalj iz parka ori-Mayneri
ane plae u uvali unj. Usput smo
saznali da na Lopudu djeluje novo
dobrovoljno vatrogasno drutvo, ali
da je 1989. godine bio veliki poar u
kojem je izgorio vei dio ume i ma-
kije na jugoistoku otoka. Razgovor i
druenje s tajnikom Mjesnog odbora
zakljuili smo razmjenom informacija
o ratnim danima. Lopud je bio u
blokadi i nekoliko se puta na njega
pucalo. Bili su i bez struje no prob-
leme su rjeavali s velikim agrega-
tom i redukcijama.
Koloep je otoi izmeu Lopuda
na sjeverozapadu i poluotoka Lapa-
da na jugoistoku te kopna na sjeveru.
Juna mu je strana, kao kod mnogih
Elafitskih otoka, okrenuta jad-
ranskoj puini. Povrina mu je 2,35
km2, a duljina 3,1 km i irina do 1,2
km. Obala je duga 11,2 km, to daje
koeficijent razvedenosti od 2,0. Otok
se sastoji od udoline koju razdvajaju
dva vapnenaka grebena, od kojih se
znatno krai sjeveroistoni prua sje-
vernom obalom du Koloepskog
kanala. Jugozapadni greben (najvii
je vrh 125 m) izbija na otvoreno more
pa je obala strma i nepristupana.
Jedino je naselje Koloep (148 sta-
novnika u 1991. godini) koje se sas-
626
toji od dva uskom i vijugavom sta-
zom spojena zaselka - Donjeg ela
na sjeverozapadnoj obali i Gornjeg
Sela na sjeveroistonoj obali.
Osnovne su gospodarske grane zem-
ljoradnja, ribarstvo, pomorstvo i tu-
rizam. U srednjem vijeku bilo je raz-
vijeno koraljarstvo, a koralje su Ko-
loepljani vadili oko susjednog oto-
ka Sv. Andrija, otoka Lastova, u
Egejskom moru i oko Malte. Preko
Dubrovnika izvozili su ih u Italiju,
Francusku i u zemlje Levanta. Bro-
dovi koji Koloep povezuju s Dub-
rovnikom i ostalim naseljenim Ela-
fitskim otocima pristaju u Donjem
elu, najveem zaljevu na otoku.
Iz arheolokih ostataka grkih i rim-
skih sarkofaga moe se zakljuiti da li Hvar, opsjedali Korulu i oplja-
je otok bio naseljen i u starom vije-
ku. Prvi ga spominje Plinije Stariji,
a spominje se i u dubrovakom Sta-
tutu iz 1272. godine. Vjeruje se da
Donje elo na Koloepu
Dubrovakoj Republici pripada od
11. stoljea. Stare su predromanike ka. upna se crkva Velike Gospe u
hrvatske crkvice (Sv. Antuna Opata,
Sv. Nikole i Sv. Sra) graene u raz- stoljeu, a dovrena je u 15. Gradili
doblju od 9. do 11. stoljea.
Stanovnici svoj otok nazivaju Kala-
mota, a tako ga zovu i stanovnici
ostalih Elafitskih otoka te susjedne
obale. Pretpostavlja se da ime potje-
e od grkog originala i da znai ka-
los niktos (lijepe noi), po istoime-
nom gradiu na Peloponezu. Znae-
nje je moda u vezi i s posebnim ta-
pom za pecanje koji se u krajevima
oko Dubrovnika naziva 'kalamua'.
Pod imenom Koloep otok se prvi
put spominje u 14. stoljeu kada je
na otoku izgraeno brodogradilite i
kada se stanovnitvo sve vie okree
moru.
Zlatno doba Koloepa zapoinje u
15. stoljeu. Tada je izgraeno mno-
go crkava i ljetnikovaca. Elafiti i Ko-
loep su u to vrijeme, posebno u 16.
stoljeu, privlaan cilj mnogih gusar-
skih napada. Napad turskih brodova
1571. godine (istih onih koji su rui-
kali Mljet) poharao je Elafite. Tada
se na Elafitima grade obrambene ut-
vrde na svim istaknutim otokim
tokama. Na Koloepu je sagraena
vitka kula na zapadnom dijelu oto-
Donjem elu poela graditi u 13.
su je lokalni majstori, a srueni joj je
zvonik obnovljen 1788. godine.
GRAEVINAR 52 (2000) 10

upna crkva na Koloepu
Na mjestu parka sa suptropskim dr-
veem u 15. je stoljeu izgraena
kapelica Sv. Vincenca. Park je podi-
gao Pasko Baburica, koji je roen u
Koloepu 1875. godine, a umro u
ileu 1941. godine. Sa 17 je godina
napustio rodni otok i postao najbo-
gatiji proizvoa ilske salitre u svi-
jetu, koji je drao 30 posto ukupne
proizvodnje ileanskoga 'bijelog zla-
ta'. Imao je tridesetak tvornica i za-
poljavao je mnogo radnika. esto
je i obilno pomagao rodnu zemlju,
posebno za vrijeme Prvoga i Drugo-
ga svjetskog rata. Utemeljio je zak-
ladu za pomo i kolovanje djece si-
romanih i bolesnih Hrvata. Zvonik
na Stradunu u Dubrovniku obnov-
ljen je 1929. godine zahvaljujui
njegovoj dareljivosti. Financirao je
gradnju kamenog mola, ekaonice i
ceste uokolo zaljeva u Donjem elu.
Blizu Valparaisa u ileu utemeljio
je poljoprivredni institut Pasgual
Baburizza koji se financira iz njego-
ve zaklade, a njegova je vila u istom
gradu pretvorena u spomen-muzej.
Ime mu nose ulice u Dubrovniku,
Zagrebu i Santiagu. Inae na Koloe-
pu su zatiene dvije park-ume. Uz
spomenutu umu makije s posae-
nim eukaliptusom i akacijom u Do-
njem elu, zatiena je i uma alep-
skog bora u Gornjem elu.
GRAEVINAR 52 (2000) 10
U Donjem elu izgraen je hotelski
kompleks Vila Koloep sa 350 poste-
lja, a u sastavu je tog kompleksa res-
toran Vila Rua u umi starih borova
s prekrasnim pogledom na sve Elafit-
ske otoke.
Koloep smo razgledali u drutvu
mlade tajnice Mjesnog odbora Fani
Pran, inae Korulanke udane za
pomorca i majke dvoje djece. U raz-
govoru s njom saznali smo da je ho-
tel izgraen 1998. u vlasnitvu dra-
ve i da je svojedobno u javnosti pro-
zivan zbog visokih trokova izgrad-
Klifovi na puinskoj strani Koloep
Razvitak hrvatskih otoka
nje. Bio je pun u protekle dvije se-
zone, u njemu radi veina zaposle-
nih za koje je to jedini izvor priho-
da. Predstoji privatizacija koja e
zbog velikih optereenja biti vrlo
problematina. Postoji jo jedan ma-
nji, potpuno devastiran, hotel u Gor-
njem elu, ali nitko ne zna to e s
njim biti. Na otoku tridesetak obite-
lji iznajmljuje sobe turistima.
Otok mue na izgled mali, ali ujed-
no veliki problemi. Problem je upo-
ljavanje istaa, koji bi se trebao bri-
nuti i o zelenim povrinama. Preko
ljeta je smjeten u hotelu, a zimi ho-
tel ne radi. Ujedno je za svaki mali
problem, kao to je srueno drvo ili
manji odron kamenja, potrebno orga-
nizirati radnu akciju mjetana, jer se
pomo iz grada najee ne doeka.
Veina stanovnika Koloepa ima sta-
nove u Dubrovniku u kojima povre-
meno borave i gdje ive njihova dje-
ca kad su na kolovanju.
Mjesni je odbor smjeten u zgradi u
kojoj je svoj privremeni smjetaj nala
i ambulanta, a lijenik s Lopuda
dolazi jednom tjedno. Uskoro zapo-
inje gradnja nove ambulante to e
biti zajedniko ulaganje upanije i
drave. Voda je stigla na otok, izgra-
ena je i vodosprema, ali nije izgra-
ena lokalna mrea. Moda izgrad-
627
Razvitak hrvatskih otoka

riven je oskudnom vegetacijom. Na

vrhu je otoka 1873. izgraen svjeti-
onik, inae jedan od najjaih na Jad-
ranu. Prvi su stanovnici otoka bili
benediktinci, a samostan i crkvu iz-
radila je dubrovaka obitelj Crijevi.
Neko je vrijeme otoi bio karante-
na za oboljele stanovnike Lopuda. U
esnaestom je stoljeu na otoku kao
redovnik-pustinjak ivio dubrovaki
knjievnik Mavro Vetranovi (1482.-
1576.) koji ga je opisao u svom auto-
biografskom humoristikom spjevu
Remeta. Samostan je oteen u pot-
resu 1667. i nikada poslije nije ob-
novljen.
Otoi Daksa je poumljeni otok na
ulazu u zaljeve Rijeka dubrovaka i
Osnovna kola u Koloepu
Gru. Dug je oko 500 m, a irok 80-
nja zapone ove zime. Inae ih ljeti nik, ali oekuje da e u kolu krenuti 100 m. Na njemu se nalazi svjetio-
opskrbljuju vodonosci, a voda se po ak dva 'prvaia'. nik vaan za ulaz u gruku luku. U
kuama razvodi improviziranim ci- dokumentima se spominje i kao Da-
jevima. Mnogi se koriste i pomalo Od svih brojnih otoka uokolo Dub- xa i Axa, a na njemu je 1281. godine
boatom podzemnom vodom, a ina- rovnika naseljena su samo tri Elafit- vlastelin Sabo Getaldi izgradio fra-
e i svaka kua ima svoje 'gustijer- ska - ipan, Lopud i Koloep. No i njevaki samostan s crkvom Sv. Sa-
na drugim se otocima pronalaze tra- bine. Za francuske okupacije samos-
ne'. Kanalizacija je u planovima za-
govi ivota. Tako u otvorenom mo- tan je sruen, a kamenje upotrijeb-
jedno s izgradnjom vodovodne mre-
ru, est milja daleko od Grua, stoji ljeno za izgradnju utvrde. Otoi je
e. Hotel ima svoju kanalizaciju, a
otoi Sveti Andrija, inae uz otoke vaan u hrvatskoj i dubrovakoj sta-
budua e se kanalizacija graditi za-
koji se jo nazivaju Svetac u blizini roj i novijoj povijesti, a posebno za
jedno i za Gornje i za Donje elo.
Visa i Crveni otok blizu Rovinja, povijest knjievnosti. Zna se, naime,
Otpad se redovito odvozi rano ujut-
trei jadranski otok istog imena. To da je na otoiu svoju poemu Suze
ro, ali utovar budi goste pa treba ra-
je vrlo mali otok (dug 617 m i povri- sina razmetnoga napisao jedan od
zmisliti o odlagalitu izvan naselje-
ne 0,05 km2). S june strane ima str- najveih hrvatskih pjesnika Ivan
nog podruja. Elektrine instalacije
mu morem oblikovanu obalu, a pok- Gunduli.
su vrlo slabe pa struje nestaje im
negdje jae zapue ili zagrmi. Na
Koloep redovito jednom tjedno iz
Dubrovnika dolazi sveenik.
Ljubazna i marljiva tajnica Mjesnog
odbora pokazala nam je zaista sve
to je na otoku trebalo vidjeti. Osim
zgrada i parkova razgledali smo i i-
vopisne i strme klifove s june puin-
ske strane otoke. Odvela nas je i do
osnovne kole u kojoj je samo jedan
uenik - Mario Svilokos, uenik et-
vrtog razreda. To je podruni odjel
O Ivan Gunduli iz Grua. Razgo-
varali smo i s uiteljicom Ivkom o-
ljak, koja u koli radi pune 24 godi-
ne. Dogodine e njezin sadanji ue-
Otoi Sv. Andrija sa svjetionikom
nik krenuti u peti razred u Dubrov-

628 GRAEVINAR 52 (2000) 10

 Razvitak hrvatskih otoka

do 14 stoljea i sa svojim se rasko-

nim kamenim proeljima i velikom
kupolom ubrajala meu najljepe i
najbogatije europske crkve svoga
vremena. Potpuno je stradala u pot-
resu iz 1667. godine, a sadanja je
barokna katedrala dovrena na istom
mjestu 1713. godine.
U potresu je stradala i crkva s dije-
lom samostana i na Lokrumu. U me-
uvremenu jo je prije, zbog gospo-
darskih neprilika i slabljenja redov-
nike stege, 1466. godine kao jedini
od benediktinskih samostana s dub-
rovakog podruja, prikljuen kon-
gregaciji Sv. Justine u Padovi.

Kada je dubrovaka vlast upala u fi-

Otoii Grebeni nadomak Dubrovnika
nancijske tekoe prodala je 1799.,
Otoie Grebene u blizini poluoto- gleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, uz papino doputenje, cijeli otok pri-
ka Lapada spominjali smo i prije, a koji se na ovom otoku spasio od vatnicima. Pria se da su tada, 4. si-
ima ih tri - Greben, Kantenari i Vje- strane oluje na povratku iz Treega jenja 1799., dok je oblinji grad
ala. I na njima je svjetionik koji je kriarskog rata 1191. godine. Zbog vrsto spavao, benediktinci tri puta
znaajan za plovidbu. U morfolokom spasa je Lokrumu poklonio veliku obili otok s upaljenim svijeama
pogledu ti su otoii kao i Lokrum, svotu novaca za gradnju zavjetne crk- okrenutim prema zemlji, izgovara-
koji se nalazi jugoistono od stare ve. No spretni su Dubrovani uspjeli jui rijei prokletstva za one koji su
dubrovake gradske jezgre, ostaci nagovoriti redovnike da se od tog otok prodali i za one koji e ga u bu-
grebena koji je tvorio cjelinu s polu- novca sagradi katedrala Marijina dunosti kupiti. Kletva se vrlo brzo
otokom Lapadom i otocima ispred Uznesenja u Dubrovniku, a na Lok- poela ostvarivati. Trojica plemia
Cavtata. Lokrum je ime najvjerojat- rumu je zauzvrat sagraena manja koji su predloili prodaju umiru ne-
nije dobio po latinskoj rijei akru- crkva. Katedrala je graena od 12. prirodnom smru: jedan se utopio,
men koja znai kiselo voe. Ima po-
vrinu od 0,73 km2, a duina obale
mu je 4,8 km i najvea visina 91 m.
U junom dijelu otoka nalazi se 10 m
duboko i 30 m u promjeru jezerce
nazvano Mrtvo more u kojem je slan-
kasta voda. Obrastao je bujnom sup-
tropskom vegetacijom, zatienom
kao rezervat umske vegetacije. Na
najviem se vrhu na sjeveru otoka
nalazi tvrava s poetka 19. stoljea,
a u junom je dijelu bivi benediktin-
ski samostan, izgraen 1023. godi-
ne, u ijim su prostorijama danas
smjeteni Bioloki institut HAZU,
prirodoslovni muzej i memorijalni
muzej Ruera Bokovia.
Samostan je u Dubrovakoj Repub-
lici uivao posebne povlastice nave-
dene i u Statutu. Prema kroniarima,
gradnja katedrale u Dubrovniku i
crkve na Lokrumu vezana je uz en- Pogled na Lokrum i Dubrovnik

GRAEVINAR 52 (2000) 10 629

Razvitak hrvatskih otoka
drugi pao s litice, a treega je netko
ubio. Otok je 1859. kupio nadvojvo-
da Maksimilijan I. i sagradio dvorac
s ostacima samostana te zasadio eg-
zotino raslinje. Pogubljen je osam
godina kasnije kao car u Meksiku, a
na Lokrumu se jo uvaju njegovi
intimni predmeti. Kasnije je vrlo
est gost Lokruma bio habsburki
nadvojvoda Rudolf, koji je ivot
okonao pod nerazjanjenim okol-
nostima u drutvu lijepe Marije Vet-
zere u dvorcu Mayerling. Posljednja
ga je njegova vlasnica, kneginja Win-
dischgrtz iz pobone loze Habsbur-
govaca, laka srca prodala 1925. on-
danjim jugoslavenskim vlastima.
630
Danas otok nitko ne kupuje i ne pro- ma nekadanjeg benediktinskog sa-
daje te on, dijelom i zbog svojih mra- mostana noviji biskupski ljetnikovac,
nih legendi, neodoljivo privlai tu- koji je poput svega ostalog danas
riste. takoer u ruevinama. Bobara je
Juno od rta Petka na Lapadu pa sve otok smjeten poneto sjeverozapad-
do granice s Crnom Gorom ima osim nije od Mrkana, a Supetar je smje-
Lokruma, koji je najvei, jo pone- ten sjevernije. Uokolo i u blizini ovih
to nenastanjenih otoka, otoia i hri- otoia nazali se pet hridi (Hljeb,
di. Najpoznatiji su Cavtatski otoci, Mrkanac, Ranji, uperka i Trava).
skupina od tri otoka i nekoliko hridi Otoci smjeteni na krajnjem jugoisto-
koji su na povrini 37,95 ha zatie- ku Hrvatske mogu se ujedno svrstati
ni ornitoloki rezervat i gnjezdite i u najjunije hrvatske otoke, jer su
galeba klaukovca (Laurus cachinna- gotovo u liniji s Palagruom i Gali-
ns Pall.). Najvei meu njima je julom. To su otoci koji se nalaze u
Mrkan na kojem je na ostacima blizini Molunta, zapravo u luci Gor-
kasnoantikog zdanja bila izgraena nji Molunat - Veliki kolj i Supetri.
predromanika crkvica, a na ostaci Branko Nadilo
GRAEVINAR 52 (2000) 10