drutvene

obavijesti
Br. 108, sijeanj 2012.
www.hkz-kkv.ch

20. obljetnica srpske

agresije na Vukovar

Proelja kua su
obnovljena, ali ivot nije!

20. Jahrestag der

Besetzung Vukovars
durch Serben

Die einst zerstrten

Huser sind erneuert,
das Leben nicht!
uvodnik
Pie: Osvin Gaupp premijera izabrao ovjeka, koji bi borbu biva ministrica nije sa Rusima ugovo-
Engleza u drugom svjetskom ratu naz- rila optimalnu cijenu plina. Svi u Europi
vao dravnom sramotom zbog nekoliko se slau da se radi o politikom obra-
miliuna ubijenih njemakih civila u zra- unu, koji su inscenirali bivi komunisti.
OSVRT NA nim napadima na Hamburg, Dresden i
IZBORE ostale njemake gradove? Jadranka Kosor je pokazala odlunu
Smatram, da ne samo engleski narod, volju obraunati se s korupcijom u Hrv-
nego da na zemaljskoj kugli ne postoji atskoj. Ona i HDZ su upali u zamku. Ni-
narod, koji bi u slobodnim izborima za su shvatili da, kao kod ratnih zloina, i
predsjednika vlade izabrao ovjeka, koji kod korupcije ima loih i dobrih. U pr-
glorificara krvnika svog vlastitog naroda vom sluaju loi su branitelji u Domo-
Kad na brod tone, tone
i javno blati oslobodilaku vojnu akciju vinskom ratu, a dobri su partizani; pr-
I zvona zvone
na vlastitom teritoriju, a o ijem ishodu vima se sudi, drugima nee nikada. U
Na jarbolima stojimo mi...
je ovisila sudbina drave u smislu biti ili drugom sluaju loi su HDZ-ovci, dobri
ne biti. U tom pogledu mi Hrvati smo su jugo-ljeviari, prvima se sudi drugi-
Stanje u Hrvatskoj podsjea me na
jedinstveni i nenadmaivi. ma nee nikada.
pjesmu Kad na brod plovi, plovi iz
mojih momakih dana, a koja je bila ta-
Komunistiki reim obiljeava nasi- Prvi pokuaj suenja za partizanske
ko popularna, da su joj nepoznati autori
lje, koje se provodilo pod maskom le- ratne zloine je sluaj Boljkovac. Ubrzo
ubacili dodatne strofe, pa tako i ovu
galnosti. Svojih politikih protivnika, da nakon to je doivotni predsjednik Me-
citiranu. Samo to ne znam stoje li neki
li ideolokih ili jednostavno suparnika, si zagrmio, Boljkovca su pustili zbog
deki jo na jarbolima.
komunisti su se rjeavali tako da im je navodne proceduralne grjeke pri uhi-
Nakon to je Zvonimirova nasukana
presudio sud u ime naroda, sud koji je enju!
laa nakon skoro tisuu godina opet za-
naravno bio u potpunosti pod kontrolom Rijeki gradonaelnik Obersnel je
plovila slobodnim i nezavisnim vodama,
i u slubi ne naroda, nego komunistikih osloboen u svezi s malverzacijama
nakon Tumana ju oba njegova naslje-
vlastodraca. Kad je 2000. g. ljevica oko rijeke trnice, a ne daj Boe da se
dnika ustrajno preusmjeravaju u balkan-
pod vodstvom Ivice Raana dola na netko usudi neto predbaciti g. Liniu u
ske regionalne vode. Oigledno, na
vlast, sve relevantne institucije je infiltri- svezi s privatizacijom brodogradilita u
hrvatski brod polako, ali sigurno sve
rala svojim kadrom, prije svega sud- Kraljevici. Protiv g. aia vie od pet
dublje tone u balkansku kaljuu.
stvo, istrane organe, tajnu policiju, no- godina lei u ladicama prijava zbog
vinstvo i televiziju. Znai, pod svojom malverzacija njegove tvrtke Coning, op-
Rezultati zadnjih izbora pokazuju da
kontrolom su imali najvanije institucije tunica se ne podie.
se je brod opasno nagnuo na lijevi bok.
za eliminaciju politikih protivnika: one Bez obzira to su neki HDZ-ovi du-
Pobjeda ljevice je bila oekivana i pre-
koji optuuju, one koje sude, te one koji nosnici vjerojatno bili upleteni u ne ba
laz vlasti sa jedne stranke na drugu je
o tome u njihovom smislu objavljuju. iste poslove, naivac je onaj tko vjeruje
normalan politiki proces u svim demo-
Sanader, kad je HDZ 2004. g. preuzeo da su to inili samo HDZ-ovci i da je
kratskim dravama. Dapae, promjena
vlast, nije na tome nita promijenio. vremenska koincidencija tih afera nepo-
vlasti je u veini sluajeva poeljna, ako
sredno prije izbora sluajna.
zbog nieg drugoga onda zbog toga to
Od 2000. nadalje u vijestima HRT-a Najgora korupcija je ona, kad se
vlast i mo korumpiraju, ine arogant-
dominiraju afere. Eliminacija politikih sudstvo zloupotrebljava u politike svr-
nim i vlastodrci, ako su predugo na
protivnika je poela obino inicijativom he. Hrvatska definitivno nije pravna dr-
vlasti, zaborave tko im je i zato dao
predsjednika Republike, a Sanader je to ava, a to je osnovni preduvjet za zdra-
vlast. Meutim postoji jedna ogromna
tolerirao mislei da je nedodirljiv, pa su vo gospodarstvo. Uz to imamo jo uvi-
razlika izmeu Hrvatske i drugih demo-
ga ak politiki protivnici, primjerice Ve- jek komunistiki mentalitet. To su shva-
kratskih zemalja. S jedne strane, ljevicu
sna Pusi, i pohvalili. Branitelji su bili tili i stranci, pa stranih ulaganja u proiz-
u Hrvatskoj ine veinom preimenovani
prvi na udaru, pa general Zagorec, pa vodnju nema, a oni koji su tu pogrjeku
komunisti (sada se zovu socijaldemo-
ministar obrane Berislav Ronevi i ta- napravili, bjee, primjerice Amerikanci
krati), narodnjaci, laburisti, ali ideologija
ko redom. iz sisake eljezare u koju su uloili
je ostala komunistika.
Branitelji i Zagorec su dio Mesieve miliune dolara.
Drugi aspekt, a to je daleko vanije, naj-
detumanizacije t.j. blaenja Domo-
bolje je opisao preminuli novinar Carl
vinskog rata, Ronevi predstavlja po- Ljevica je imala svoj plan, i predsje-
Gustav Strhm na slijedei nain: dok
etak udara na HDZ. Optunice i doka- dnik Josipovi nije bez razloga neposre-
su srpski i slovenski komunisti prije sve-
zni materijal su bili u tipino komunisti- dno nakon to je bio izabran, prognosti-
ga Srbi, odnosno Slovenci, hrvatski
kom stilu. U sluaju Zagorec abstruzna cirao da e se Hrvatska zacrveniti. Pa
komunisti su Jugoslaveni.
pria o draguljima, a presuda se osniva pogledajmo kako se je zacrvenila nakon
na iskazu tajnice (Zagorec je valjda toli- izbora i tko je tome kumovao.
Zoran Milanovi, novi predsjednik
ko glup da joj je dragulje pokazao?),
vlade, u televizijskoj emisiji Nedjeljom
koja ubrzo nakon toga gradi kuu u Za- Prema broju zastupnika u Saboru
u dva oprijedijelio se, izmeu Tita i Tu-
gorju, dok iskaz navodno oteenog, u udio ljevice (Kukuriku, laburisti i lista
mana, za Tita, to znai da mu je miliji
kojem on bilo kakve dragulje odluno Grubii) je 58.3 %, sredine (HDZ,
tvoritelj druge Jugoslavije, pa makar bio
nijee, nije za sud relevantan. HSS) 31.8 %, desnice (HDSBB, HSP A.
diktator i krvnik Hrvata, nego tvoritelj
U sluaju Ronevi, a i drugima, for- Starevi) 4.6 %, a ostatak od 5.3 % su
nezavisne Hrvatske, koji je uveo demo-
mula glasi: otetio je dravni proraun. predstavnici manjina. Sama Kukuriku
kraciju i vodio politiku minimalnih ljud-
Preciznije reeno, okrivljenik se ne te- koalicija ima u Saboru 80 zastupnika i
skih gubitaka u Domovinskom ratu.
reti da se je pri tome osobno okoristio, time veinu od 53 %, pa moe bez dalj-
Drugom prilikom, neposredno prije izbo-
nego da u svojem djelovanju kao drav- njeg koaliranja sastaviti vladu. Kukuriku
ra, on je u istoj emisiji oslobodilaku ak-
ni slubenik nije optimalno upotrijebio slavodobitno kukurie, iako je za nju
ciju Oluja nazvao dravnom sramo-
sredstva. Po toj se formuli moe svatko glasovalo manje glasaa nego u pred-
tom, obrazlaui to navodnim ubistvom
strpati u zatvor. Jedini meni poznat pro- hodnim izborima 2007. godine.
desetak srpskih civila.
ces koji se osim u Hrvatskoj vodi zbog
Moe li si i jedan itatelj ovih redaka
tog delikta je onaj protiv Julije Timoen-
zamisliti da bi engleski narod za svog
ko u Ukrajini. Njoj se predbacuje da kao

2 DO 108 - 2012.

Da dobro itate - koliko je meni po-
znato nitko tu analizu nije objavio - Ku-
kuriku je na ovim izborima dobila povje-
renje od 40.7 % glasaa, a na izborima
2007. je za stranke Kukuriku koalicije,
koje su tada nastupale svaka za sebe,
glasovalo 43.1 % glasaa i s tim rezul-
tatom su imali 67 sabornika.
Kako je mogue da sa slabijim re-
zultatom dobije 13 zastupnika vie u
Saboru? To je mogue zbog izbornog
praga od 5 %, koji veliki broj stranaka
nije preao, pa prema izbornom zakonu
ti glasovi idu u korist najjaih stranaka.
Na izborima se takmiilo ukupno preko
40 stranaka i nezavisnih lista, od toga je
svega njih 7 ulo u Sabor. Za ostale
stranke i nezavisne liste, koje nisu ule
u Sabor, glasovalo je u itavoj Hrvatskoj
u prosjeku 25 % glasaa. Od tih 25 %,
koji su velikom veinom nacionalnog
usmjerenja, najvei dio je pripisan Ku-
kuriku koaliciji. Drugim rijeima, glasai
desnice su Kukuriku koaliciju katalpultir-
ali od 40.7 % na 53 % i dali im veinu u
Saboru. 2007. g. tih rasipanih glasova
bilo je 16 %, odnosno za 9 % manje, a
otpriliko toliko je HDZ izgubio glasova
na ovim izborima.
Iz analize izbornih rezultata proizlazi
slijedei zakljuak: u hrvatskom narodu
nije bilo velikih politikih pomaka, HDZ
je oekivano izgubio mnogo glasova, taj
dio razoaranog glasakog tijela se ra-
spao na mnoge stranice desnog us-
mjerenja i u konanici pripisan Kukuriku
uvodnik
koaliciji. Odnosno, da je desnica iz do-
sadanjih izbornih rezultata povukla po-
uku kao ljevica i udruila se, onda prvo
Kukuriku ne bi imao veinu i drugo des-
nica bi u Saboru sudjelovala sa respekt-
abilnih 15 % ili ak vie.
HDZ nije prvenstveno izgubio zbog
procesa koji se vode protiv stranke, ne-
go zbog Sanaderove politike kojom je
izdao birako tijelo. To je bila prilika za
desnicu, koju ona zbog nesloge nije is-
koristila. Prije svakih izbora se govori o
ujedinjavanju, da bi svaki puta to ujedi-
njavanje propalo zbog osobnih ambicija
i tatine.
Zvonimiriva laa jo je tu, ali tone,
tone...

SADRAJ
STRANA STRANA

Uvodnik 2 Umro je dobar ovjek 20

Prigodna pjesma 4 Materinski jezik je vaan 20
150 godina HNK Zagreb 5 38. Sabor HKZ 21 Naslovnica i poleina
40 obljetnica Hrvatskog proljea 7 Obeanje, ludom radovanje 23
Izloba Domovinski rat 7 Vienje jedne suputnice 26 Povodom 20 godina pada Vukovar
Silovanje u vrtlogu poniavanja 8 Dan kultura u Vispu 27
Gdje je nestao hrvatski ponos 10 Procesija u Brigu 28 Vodotoranj - Groblje hrvatskih branitelja
Pogled iz vicarske perspektive 11 Balegovaka zabava 28
Ocjena stranaca o HIP-u 14 Sv. Nikola u Glisu 29 Pismo na Vijee sigurnosti UN-a
Ukrcavate se na Titanik 14 Poezija naih itatelja 31
Gotovina je zaustavio rat 15 Pria o obitelji Trapp 32
estitke za 40. roendan HKZ 16 U lai su kratke - rijei?! 34
Posjeta Naicama 17 Obavijesti, Impresum 35

DO 108 - 2012. 3
prigodna pjesma
HRVATSKOJ (1883.).
Sa tebe su strgli kraljevsko odijelo,
Izranili tvoje boanstveno tijelo,
Robinja si tuna, muenica prava;
Izdajom i zlobom svezali ti ruke,
Stvorili te rtvom sebinosti puke, -
Al te moje srce ipak oboava.
Bijedna si sirota kraj obilja svoga,
Od uresa davnih nema ni jednoga,
Doli krasne zemlje, divne grudi tvoje,
Doli bistrih rijeka, tvojih suza sjajnih,
Dol' u gorah gvoa, osvetnika tajnih,
Za njimi odavno gine srce moje.
Ah, to mene boli! Ti nema slobode,
Nema svoje soli, kruha, niti vode,
A kraj svoga divnog i tolikog blaga;
U naroda vijeu tvoj se glas ne broji,
Al su tomu krivi zli sinovi tvoji, -
Ipak si mi mila, ipak si mi draga.
Od Jadranskog mora do hladna Timoka,
Od Balkana pa do Triglava visoka,
Svud su tvoji sinci i svud srea huda;
Tu se oni krste raznimi imeni,
Al su zato redom sunji zarobljeni,
Jer razdiru sami tvoja divna uda.
Oh, gdje ti je slava, kruna, ma i ezlo?
Zar je tvoje tijelo u krvi ogrezlo,
Da vijek ami jadna posred ropskog ama?
Gdje su sada tvoji nekadanji dani,
Gdje su Kreimiri, Zrinjski, Frankopani?
Odavno ih, jao, krije grobna tama.
Ipak hman me pute: Slaba si, malena,
Od roene djece podlo ostavljena:
Ta i ja sam vazda trpio i strado!
Na lagodi slabi, znadem, ivi rae,
Al slobodu sticat mnogo li je slae
I rtvovat za nju svoje ie mlado.
Nek se die Rusi svojom veliinom,
Il Francezi svojom slavnom otadbinom,
Il Englezi svojim svesilnim mornarstvom!
Ne zaviam njima sve vrline ote:
Van Hrvatske za me ne ima ljepote,
Ja se diim njome i njenim "barbarstvom".
Klevetnici pusti, ptice zlokobnice,
Podlost im je dua, nepotenje lice,
Vrijeaju te tako, moja majko zlata!
A ne znadu jadni da si tisu ljeta
Prosvjeti i vjeri apotolka sveta, -
Al Hrvatska ti si, sad im nepoznata!
Jest, Hrvatska ti si! Meni sve na svijetu,
I zanosan evo dui u poletu
Slavim tebe pjesmom, tebi posveenom;
A jedanput valjda doekat u zgodu,
Da se mogu borit za tvoju slobodu,
Pa da jedno bar te vidim osveenom!
Ali miruj, srce! Miruj, duo ista,
Najdivnija nada ko zora se blista:
Budunost je naa, ma se tko protivi!
Hrvat ve i sada ropske lance stresa,
Vesela mu klika ori do nebesa:
"Hrvatska je evo spaena da ivi!"
4 DO 108 - 2012.
150 GODINA OD ROENJA, 100 GODINA OD SMRTI
AUGUST HARAMBAI
MUENICI
Petre bane, daj ne asi,
Daj posjedni bojna hata,
Izbavi nas teke biede, muke
ljute,
O ta jo u boju vriede
Hrvatske nam sablje krute!
Nismo djeca, nismo babe,
Da plaem tekar tio,
Kano roblje a u vabe,
Koj bi bez nas robom bio.
Ustaj, bane! Ustaj, Zrinski,
Spasi narod sirotinski!
Ustaj, bane, pa nas vodi,
Ili k smrti, il' k slobodi!
HRVATSKA HRVATOM
Prenimo se, brao mila,
Hrvatska nas vila zove,
Predivno je udesila
Skladne gusle javorove,
Pa nam uz nju pjesmu poje
August Harambai je s nepunih 20
Snagom dosad nepoznatom:
Neka bude svakom svoje, godina postao najpopularnijim hrvatskim
Hrvatska Hrvatom! pjesnikom druge polovine 19. st.. Bio je
jedan od etiri najpoznatija hrvatska
Trista ljeta ve je dosta pjesnika toga doba (uz enou, Kovaia
to smo krv za drugog lili, i Kranjevia). Roen je u Donjem
Te nam jedva dua osta, Miholjcu, 14. srpnja 1861., prerano
Prem smo neko divi bili; umro 16. srpnja 1911. u Zagrebu.
Sloimo se sin sa sinkom, Uz njegovo ime vezane su i neke druge
Rod sa rodom, brat sa bratom, obljetnice, kao primjerice: 125. obljetni-
Sloimo se pod lozinkom: ca opere Armida koju je napravio u
Hrvatska Hrvatom! suradnji s Miletiem, 115. obljetnica
(Zajeva) uglazbljenja te opere i poloe-
Ve smo svega tueg siti, nog odvjetnikog ispita, 110. obljetnica
Ne traimo, to je tue, njegovog imenovanja narodnim zastup-
Al' ne nemo vie biti nikom Stranke prava za kotar Delnice,
Tue sredstvo i orue; 100. obljetnica izlaska knjige dr. Velimi-
A da vazda krvarimo ra Deelia "Dr. August Harambai"
Za probitak tuim svatom koju je u Zagrebu 1911. izdalo drutvo
Ve sad gromko uskliknimo: Braa hrvatskog zmaja.
Hrvatska Hrvatom!
Antun Gustav Mato povezuje nje-
Ako li se vrazi mae govo prezime Harambai s hajdu-
Da se slavni rod nam smrvi, kim, buntovnikim i agitarorskim du-
Branit emo to je nae, hom. Ovako ga opisuje: Bijae visok,
Sve do zadnje kapi krvi! naoit, vitak, lijep, plav ovjek prave
Ve nas nee zastraiti pjesnike glave kao Musset i Vraz. Izvr-
Niti patnjom, niti zlatom, stan govornik i improvizator. Roeni,
Vijek e nam ideal biti: bojom milou pjesnik. Veseo, duhovit,
Hrvatska Hrvatom! drutven i svakome simpatian. Gospo-
dar srdaca.
Nestat moe kruglje zemne,
Sunace se moe mai, Kao gimnazijalac u Poegi susree
Ali nas e uvijek spremne prvu veliku ljubav svoga ivota, 12-ogo-
Na braniku roda nai; dinju djevojicu Tugomilu, sestru svojih
Dusi e nas pradjedova prijatelja Vatroslava i Dobroslava Brlia.
Bodrit vjerom obilatom Ta strastvena, ali platonska djeaka
Kliui nam iz grobova: ljubav probudila je pjesniki talent i tako
Hrvatska Hrvatom! nastaju prve ljubavne pjesme.

Na alost, ubrzo dolazi do traginog
kraja. Ve u ljeto iste godine 1877. kada
su se dvoje mladih ugledali u gimnazij-
skoj kapelici i zaljubili, Tugomila umire
od upale mozga, a August svoje stihove
poima objavljivati u omladinskom listu
Smilje. Bio je tada uenik 5. razred gim-
nazije (osnovna kola u to je vrijeme
trajala 4, a gimnazija 8 godina).
Maturirao je u Osijeku 1879., pravo
studirao u Zagrebu i Beu. U Zagrebu
je 1884. diplomirao, 1892. doktorirao,
1894. poloio sudaki, 1896. pravosud-
ni ispit, a 1900. dobio pravo obavljanja
odvjetnike prakse.
Ve kao gimnazijalac oduevljeno je
prihvatio nacionalni i politiki program
Stranke prava. Ureivao je osjeki ue-
niki politiki list Hrvat, suraivao u
zagrebakome Viencu i postao stalnim
dopisnikom suake Slobode, koja je
izlazila pod pokrovitlejstvom Ante Star-
evia. Pravakom pokretu se prikljuio nu mu kuu u rujnu 1920. postavlja spo-
potkraj 1880.
Zbog pjesme politike tematike Tri
molitve (1886.), osuen je na 15 mje-
seci zatvora (nakon 6 mjeseci je pu-
ten), a oduzeta graanska prava dobio
je natrag tek nakon 4 godine (1890.).
Branio je zagrebake studente koji su
1895. spalili ugarsku zastavu. Iste je
godine dolo do raskola u Stranci pra-
150 GODINA
HNK U ZAGREBU
Hrvatsko narodno kazalite u Zagre-
bu najstarija je nacionalna kazalina in-
stitucija, ija povijest poima u vrijeme
politikih ideja hrvatskoga narodnog
preporoda tridesetih godina 19. st., to
ne znai da kazalina umjetnost nije bi-
la poznata puno prije. Naime, ve 1607.
Isusovci je uspostavljaju u svojoj gimna-
ziji u okviru kolskih priredaba. Od tada
pa do 1772. u kolama je izvedeno oko
etiri stotine kazalinih djela, od 1791.
do 1834. na sceni kaptolskoga sjemeni-
ta uenici su izvodili njemake, francu-
ske i talijanske komedije adaptirane na
kajkavski. Od 1780. do 1860. kontinui-
rano gostuju njemake putujue druine
DO 108 - 2012.
va, pa Harambai sudjeluje u osniva-
nju HSP-a Hrvatske stranke prava
1903. i postaje lan sredinjeg odbora.
22. travnja 1900. osnovano je Dru-
tvo hrvatskih knjievnika, a August je
bio izabran za prvog tajnika. U drugom
je saborskom mandatu lan odbora za
pravosue i predsjednik odbora za pri-
jenos kostiju Zrinskog i Frankopana u
domovinu, a izabran je i u zajedniki
Ugarsko-hrvatski sabor. Poetkom
1909. istupio je iz HSP-a i Hrvatsko-
srpske koalicije, a ban P. Rauch imenu-
je ga iste godine tajnikom Zemaljske
vlade u Odjelu za bogotovlje i nastavu.
U prosincu 1909. postao je prvim bra-
tom Drube brae hrvatskog zmaja,
tajnog imena Zmaj Donjomiholjaki.
vodio je s bugarskoga, ekog, poljs-
Teko bolestan Harambai je umro
16. srpnja 1911. u bolnici u Stenjevcu.
Druba brae hrvatskog zmaja na rod-
men plou. U svibnju 1960. Osnovna
kola Donji Miholjac dobiva njegovo ime
koje nosi jo i danas - Osnovna kola
August Harambai. jih mladenakih ideala i pomraenje
Njegove pjesme govore uglavnom o
ljubavi prema domovini i ljubavi prema
eni. Radikalnim i buntovnim domoljub-
nim pjesmama poticao je nacionalne
tenje svojih suvremenika. Nacionalnu
koje nedvojbeno formiraju kazaline na-
vike zagrebake publike.
Ponekad se u njemake predstave
ubacuju hrvatske pjesme (budnice) ili
se piu njemaki igrokazi s nacionalno-
hrvatskim obiljejima. Tako se 7. velja-
e 1835. izvodi domorodni igrokaz Die
Magdalenen Grotte bei Ogulin u koje-
mu su odjeknule prve hrvatske rijei
Gajeva budnica 'Horvatov sloga i zjedi-
njenje' poznatija po svom prvom stihu
'Jo Hrvatska nij propala'.
Predstave se odravaju, ovisno o
sadraju, u crkvi ili na trgovima, a po-
tom u privremenoj kazalinoj dvorani
palae plemike obitelji Kulmer-Pejae- rodnog kazalinog drutva, smatra se
vi, zgradi dananjeg Hrvatskog priro-
doslovnog muzeja u Demetrovoj 1. Vla-
snik palae bio je tada grof Antun Ama-
iz domovine
energiju traio je i nalazio u slavnoj hr-
vatskoj prolosti, a motiv je samo jedan:
nacionalna sloboda i spas domovine.
Stihove je biljeio kako su mu iz srca
izvirali, ne marei puno o formi i stilu, a
esto je njima neuvijeno izraavao pra-
vaki program.
U nekim pjesmama Harambai poziva
na oruje kojim se treba suprotstaviti
opoj apatiji, priziva slavne uzore iz
prolosti, prije svih bana Petra Zrinskog
u pjesmi Muenici.
Napisao je i nekoliko zbirki pjesama
i pria za djecu (Mali raj, Smilje i kovilje,
Zlatna knjiga za djecu) te libreta koja je
uglazbio I. Zajc (Zlatka, Kraljev hir i
Armida). Pisao je i satiru, feljtone, libre-
ta, te knjievne i kazaline kritike. Pre-
kog, ruskog, francuskog, talijanskog i
njemakog.
August Harambai, hrvatski pjesnik
i pravaki politiar iji su vatreni domo-
ljubni stihovi oduevljavali itavu hrvat-
sku naciju, doivljava potpuni slom svo-
uma, te umire sam i zaboravljen u du-
evnoj bolnici u Stenjevcu.
Priredila D. Gaupp
de de Varkony, veliki upan zagrebaki.
Zagrebaki trgovac Kristofor Stanko-
vi dobio je 1833. godine glavni zgodi-
tak beke lutrije u iznosu od 30.000 du-
kata, i investirao ga je u gradnju kazali-
ne zgrade. Gradski magistrat darovao
mu je zemljite na Markovu trgu. Novo
kazalite otvoreno je 4. listopada 1834.
i sve do 1851. privatno je vlasnitvo.
10. lipanj 1840., kada je u ovom ka-
zalitu izvedena prva profesionalna
predstava na tokavskom narjeju, Ku-
kuljevieve Junake igre Juran i So-
fija ili Turci kod Siska u izvedbi Domo-
poetkom djelatnosti Hrvatskog narod-
nog kazalita u Zagrebu.
5
iz domovine
24. studeni 1860. datum je kojeg
treba pamtiti. Domoljubna mlada publi-
ka, bunim prosvjedom prekida izvedbu
predstave na njemakom, a ispred spu-
tenog zastora glumac Vilim Lesi naja-
vljuje kako e se od toga dana na naoj
sceni govoriti samo na hrvatskom jezi-
ku. U svibnju 1861. kroz saborske od-
bore prolazi zakonski prijedlog o kazali-
tu, a 24. kolovoza 1861. izglasan je
lanak o kazalitu jugoslavenskom
trojedne kraljevine.
Tim je datumom zakonski definiran
poloaj i funkcija Hrvatskoga narodnog
kazalita u Zagrebu: napokon je osigu-
rano subvencioniranje i zacrtan je nain
upravljanja institucijom kazalita, ute-
meljenom na hrvatskom jeziku i hrvat-
skom umjetnikom stvaralatvu. August
enoa kao umjetniki ravnatelj (1868.
1870.) zalae se za dolazak Ivana pl.
Zajca koji uspostavlja Operu 1870., a
neto kasnije u okviru Opere s radom
zapoinje i Balet (1876.), pa stoga da-
nas 150 godina poslije lanak 2.
Statuta Hrvatskoga narodnog kazalita
u Zagrebu sadri sve spomenute povi-
jesne datume.
U lipnju 1881. godine Hrvatski sabor
donosi Zakon o graenju novoga ze-
maljskog kazalita u Zagrebu, koji car
Franjo Josip I. potvruje 31. listopada
iste godine. Novu je zgradu projektirala
poznata beka tvrtka (Hermann) Hel-
Prvi i najstariji zastor u obliku lepeze Djed i unuk
6 DO 108 - 2012.
mer i (Ferdinand) Fellner, a gradnja je
zapoela 22. svibnja 1894. na Sveuili-
nom trgu, koji je prije toga bio Sajmite
na gradskoj periferiji. Radove su izvodili
uglavnom zagrebaki obrtnici i tvrtke.
Novo je kazalite sveano otvoreno 14.
listopada 1895. g. u nazonosti cara i
kralja Franje Josipa I., uz simbolini
udarac srebrnim ekiem kipara Rober-
ta Frangea Mihanovia. Na kraju vee-
ri otpjevana je posljednja slika Zajeve
opere Nikola ubi Zrinjski, uz glasoviti
zbor U boj, u boj!
Jo 11. veljae 1894. za intendanta
hrvatskoga kazalita imenovan je Stje-
pan Mileti (24.03.1868. - 08.09.1908.),
koji je uspostavio rad Opere, organizi-
rao balet i pokrenuo Hrvatsku dramsku
kolu. U svom kratkom intendantskom
razdoblju od samo etiri godine, uspio
je naem nacionalnom kazalitu dati
prepoznatljivu umjetniku fizionomiju je-
zikom, repertoarom i stilom, te usposta-
viti profesionalne europske standarde.
Na njegovu inicijativu izrada sveanog
zastora za novo kazalite povjerena je
Vlahi Bukovcu. Taj je zastor danas poz-
nat pod imenom Hrvatski preporod,
premda mu je pravi naziv Preporod
hrvatske knjievnosti i umjetnosti. Za
temu sveanoga zastora Miletia je vo-
dila misao o kulturnom objedinjenju
dvaju hrvatskih sredita Dubrovnika i
Zagreba. Spajanje Hrvata sa sjevera i
juga na kompoziciji Bukoveva zastora
Zastor Preporod hrvatske knjievnosti i umjetnosti
postalo je simbolom ideje hrvatskoga
zajednitva. Obrisi obaju gradova raza-
znaju se na zastoru, a vidljivi su dubro-
vaki pjesnik Ivan Gunduli, hrvatski
preporoditelj Ljudevit Gaj, te glumci Jo-
sip Freudenreich, Adam Mandrovi i
Marija Ruika Strozzi.
Hrvatsko narodno kazalite u Zagre-
bu posjeduje osam zastora koji se po-
stavljaju u razliitim sveanim prigoda-
ma. Prvi i najstariji zastor u obliku lepe-
ze Djed, unuk i vila ujedno je i jedini
sauvani predmet iz scenske opreme
staroga gornjogradskog (Stankovieva)
kazalita. Njegova izrada pripisuje se
hrvatskom slikaru Vjekoslavu Karasu i
postavljen je oko 1850. g. Tijekom re-
konstrukcije zgrade od 1967. do 1969.
nastala su i tri nova zastora. Godine
1994. u povodu 900. obljetnice grada
Zagreba i Zagrebake nadbiskupije da-
rovan je Hrvatskom narodnom kazalitu
u Zagrebu sveani zastor etiri godi-
nja doba Ivana Lackovia Croate, koje-
ga je izveo slikar Rudolf Laba. Godine
1997. u povodu ezdesete godinjice
izvoenja baleta avo u selu Frana
Lhotke, nastao je sveani zastor avo
u selu, to ga je po motivima toga djela
naslikao Ivan Lovreni. 1999. godine
postavljen je zadnji sveani zastor pod
naslovom Harmica (staro ime sredi-
njega zagrebakog trga, danas Trga
bana Jelaia) koji je rad slikara Vasilija
Jordana. (d.g.)
 iz domovine

OD MASOVNOG ODUEVLJENJA
DO MASOVNE REPRESIJE
HRVATSKO PROLJEE
40 OBLJETNICA
Pie Hrvoje Klasi
Hrvatsko proljee poelo je zapravo
1918. Upozorenja o "srljanju u maglu"
vrlo su se brzo obistinila, a u sljedeih
dvadesetak godina magla je bivala sve
gua i sve tee podnoljiva. Povreme-
ni sporazumi Zagreba i Beograda bili su
tek iznimke koje su potvrivale teinu
situacije.
No nakon Svibanjskog savjetovanja
1968., nakon kojega je hrvatska politi-
ka elita javno otkazala poslunost nad-
reenima i saveznike potraila meu
svojim graanima, i Desete sjednice CK
SKH u sijenju 1970., nitko vie nije
mogao zaustaviti zakotrljani kamen.
Atmosferu u tadanjoj Hrvatskoj naj-
bolje je opisala Savka: ... olakanje,
odobravanje, oduevljenje... Trajalo je
sve do Karaoreva, a onda - mrak, re-
presija i hrvatska utnja...
Godina 1971. svakako je jedna od
najturbulentnijih i najkontroverznijih go-
dina u suvremenoj hrvatskoj povijesti.
Zapoela je masovnim oduevljenjem,
a zavrila masovnom represijom. Ter-
min sedamdesetprva poprimio je s vre-
menom simboliku koja sadrajno nadi-
lazi kalendarsko razdoblje od godinu
dana. U tom smislu, '71. nije zapoela
1. sijenja niti je zavrila 31. prosinca.
Imajui u vidu povezanost svih uzroka i
posljedica s dogaajima tijekom godine,
njezino trajanje moemo protegnuti na
ak nekoliko desetljea.
I danas, 40 godina poslije, brojna su
pitanja ostala bez odgovora, a znanje o
tom vremenu vie je rezultat subjektiv-
nih percepcija i prosudbi, nego znans-
tveno utvrenih injenica. Ve sam na-
ziv procesa drutveno-politikih promje-
na, koji je svoju kulminaciju doivio tije-
kom 1971., ukazuje na niz kontroverzi.
Kako bi se naglasio negativan karakter
politikog angamana hrvatskog ruko-
vodstva te pokuaj traenja (politikih)
saveznika u najirim masama, od 1972.
u slubenu upotrebu ulazi termin maso-
vni pokret. Skraenica maspok u sljede-
ih e 20 godina imati iskljuivo pejora-
tivno znaenje, dok e maspokovac po-
stati sinonim za nacionalista, a samim
time neprijatelja jugoslavenske zajedni-
ce ravnopravnih naroda. Poetkom
1990-ih, tj. u vrijeme nastanka neovisne
hrvatske drave, u ijem su stvaranju
glavnu ulogu igrali upravo akteri s po-
etka 1970-ih, u javnosti poinje domi-
nirati novi termin - hrvatsko proljee.
SEPARATISTIKIZAHTJEVI U
HRVATSKOJ TIJEKOM 1971.
Istina, reforme koje su krajem 1960-
ih i poetkom 1970-ih predlagali hrvat-
ski politiari mogu se usporediti s poku-
ajem izgradnje "socijalizma s ljudskim
licem" u ehoslovakoj tijekom 1968. g.
Veini hrvatskih, kao i prakih proljea-
ra cilj je bio popraviti, a ne sruiti posto-
jei drutveno-politiki sustav. Osim
toga, ni Hrvati, kao ni esi i Slovaci, ni-
su tada dovodili u pitanje integritet i op-
stojnost dravnih zajednica kojima su
pripadali.
I to je vano naglasiti, to nije bio
stav samo politikih elita. Moda je naj-
bolji primjer Vlado Gotovac, knjievnik,
filozof, glavni urednik Hrvatskog tjedni-
ka, osuen 1972. na etiri godine za-
tvora zbog kontrarevolucionarnog rada
s ciljem ruenja drutvenoga i dravnog
ureenja. U intervjuu danom Dimitriju
Rupelu 1988. za Novu reviju (br. 69.-
70.), na pitanje o separatistikim zah-
tjevima u Hrvatskoj tijekom 1971. Goto-
vac daje vrlo konkretan odgovor:
"Ali jedno je sigurno: nitko od onih koji
su neto znaili u 1971. godini nije za-
stupao nijedan oblik separatizma, niti je
na bilo koji nain dovodio u pitanje po-
stojanje Jugoslavije. Naprotiv: ja nikad
nisam toliko vjerovao u mogunosti Ju-
goslavije kao tada. Dobro Hrvatske
shvaali smo kao dobro Jugoslavije."
(Ulomak lanka iz Hrvatske revije br. 2 - od
21. srpnja 2011.)

izostavlja ni razdoblje koje je predhodilo Autori izlobe su troje mlaih muzejskih

IZLOBA
DOMOVINSKI RAT
Obiljeavajui 20. obljetnicu srpske
agresije na Republiku Hrvatsku i pada
Vukovara kao simbola otpora i strada-
nja, Hrvatski povijesni muzej na Gor-
njem gradu u Zagrebu otvorio je 1. pro-
sinca 2011. izlobu Domovinski rat,
koja e trajati do 30. rujna 2012. g.
Muzejska postava zorno prikazuje
svu tragediju hrvatske borbe za slobodu
i neovisnost od 1991. do 1995., ali ne
agresiji, kao i ono do mirne reintegracije kustosa Matea Brstilo Reetar, Ivica
hrvatskog Podunavlja 1998. Neveanin i Andreja Smetko, a auto-
Od novinskih lanaka, fotografija, rica likovnoga postava Nikolina Jelavi
dokumenata, vojnih odora i znakovlja, Mitrovi.
zastava, zemljovida, grbova, oruja,
svakodnevnih predmeta, osobnih svje-
doanstava, dokumentarnih filmova, do
zelenog kaputia uplakane djevojice u
izgnanikoj koloni i filmske kamere od
srpskog metka ubijenog snimatelja HRT
-a Gorana Lederera, posjetitelju pred
oima jo jednom oivljavaju sve
strahote koje su pogodile na narod i
domovinu.
Kronoloki izloba je organizirana u pet
posebnih cjelina:
Prolog:
Domovinski rat 20. godina poslije
I. Raspad Socijalistike Federativne
Republike Jugoslavije i put Hrvatske
prema osamostaljenju
II. Srpska pobuna u Hrvatskoj
III. Agresija, obrana i ratna stradanja
IV. Izmeu akcije i diplomacije
V. Oslobaanje i mirna reintegracija

DO 108 - 2012. 7
iz domovine
NOVA KNJIGA SUNICA
SILOVANE U VRTLOGU
PONIAVANJA
Tekst i fotografije Damir Borovak
U Novinarskom domu u Zagrebu
predstavljena je knjiga "Sunica", u
dvojezinom hrvatsko-engleskom izda-
nju, u nakladi Hrvatskog drutva logora-
a srpskih koncentracijskih logora, ure-
dnice Marije Slikovi s 14 istinitih svje-
doanstava rtava ratnog zloina srbo-
etnikih silovanja.
ene rtve seksualnih iivljavanja u
ratu nemaju nikakav status i nikakva
prava, to su svjedoile i na to su upozo-
rile rtve tih gnjusnih masovnih zloina
silovanja, koja su do danas nedovoljno
poznata hrvatskoj javnosti. Od mjeroda-
vnih dravnih institucija zatraeno je da
svi silovani u ratu dobiju status ratne
rtve i odgovarajue obeteenje od dr-
ave. "rtve vie nee utjeti", upozorila
je Marija Slikovi, predsjednica udruge
'ene u Domovinskom ratu', te je poz-
vala nadlene da stvore zakonski okvir
GOVOR SNJEANE MALJAK
Roena sam i odrasla u Vukovaru.
Majka sam etvero djece. Kada mi je
bilo 22 godine, poeo je rat u naoj do-
movini. Poeo je rat u mom Vukovaru.
Mnogi misle da je Vukovar pao
18.11.1991., ali ne, ulica po ulica su
okupirane jo poetkom rujna 1991. Dio
grada na kojem sam i ja bila u sanitetu,
kao branitelj "204"-te brigade, pao je
14.09.1991. U roku manjem od 24 sata,
ubijeno je preko stotinu civila, mukara-
ca, ena i branitelja. Pokolj... Sve to se
dogaalo u vremenu kad cijela Hrvat-
ska i svijet nisu znali da je veliki dio Hr-
vata zatoen i ubijen u Vukovaru, ne bi
moglo stati ni u stotine knjiga, jer je
svako svjedoanstvo za sebe velika
patnja ovjeka pojedinca. Bili smo ro-
bovi u vlasnitvu srboetnika i JNA. Lju-
di su odvoeni, ubijani, ene silovane,
meu njima i ja... Pomoi nema. Jedina
8 DO 108 - 2012.
kako bi silovanje bilo tretirano kao ratni
zloin.
Svjedoile su ene s vukovarskog
podruja, ali ima ih i s drugih okupiranih
hrvatskih podruja. Nakon gotovo 20 g.
skupile su hrabrost i ispriale javnosti
svoje prie o seksualnim zlostavljanjima
u ratu. Ponienja traju sve do danas, jer
je prisutno stalno preuivanje, nemar
Dravnog odvjetnitva, zanemarivanje
njihovih rtava od predstavnika hrvats-
kih vlasti, dok su zloinci na slobodi.
Ruica Erdelji nakon zvjerskog ii-
vljavanja koje je proivjela u Vukovaru
1991. zavrila je na psihijatrijskom lije-
enju. ivi s malom mirovinom, te istie
kako istodobno neki od Vukovaraca, ko-
ji su za vrijeme rata bili s okupacijskom
vojskom, danas u Hrvatskoj primaju sa-
borsku plau. "Nitko se ne pita kako
smo mi stradale, mi nismo tema za pra-
vosue, dravno odvjetnitvo niti za
udruge za zatitu ljudskih prava, a i mi
smo bile teko obespravljene. Traimo
pravdu i podrku, ali svi okreu lea. Mi
nismo ranjene metkom, ali nam je odu-
zeto dostojanstvo majke i ene, dok zlo-
inci danas slobodno eu Vukovarom",
s gorinom je rekla Snjeana Maljak.
Usmena svjedoenja Ruice Erdelji i
Snjeane Maljak popraena su dugo-
trajnim pljeskom i ustajanjem nazonih
u znak odavanja priznanja i potovanja
prema rtvama takvih najodvratnijih tor-
tura srboetnikih zvijeri.
Predstavljanju su bili nazoni i mini-
star obitelji, branitelja i meugeneracij-
ske solidarnosti Tomislav Ivi, te zagre-
baki gradonaelnik Milan Bandi, koji
su istaknuli da se zloin silovanja u ratu
ne smije zaboraviti. "Treba poduzeti sve
da te zvijeri budu dosljedno kanjene.
To je zadaa svih nas", rekao je Ivi,
obeavi da e njegovo ministarstvo
uiniti sve da se to to prije dogodi.
Silovane u vrtlogu 20-godinjeg po-
pomo i izlaz da izbjegnem silovanje je
smrt. Molila sam Boga da iva doem
svom tada 3-godinjem sinu, dok je u
meni rasla mrnja prema svemu to do-
lazi od Srba. Poela sam mrziti i sebe
to moram podnositi da me siluju, ali
strah od smrti i elja za ivotom bili su
jai od mrnje.
Mislila sam tada, tata i brat, mu e
me osvetiti. Osvetit e me moja Hrvat-
ska... NITA. Tata i brat rekoe, uti,
sramota je, nisi jedina. Mu ree, ako si
prola kao ene u Srbijanskim Begejci-
ma, ubit u i tebe i sebe.
Moja Hrvatska uti. Tko sam ja za
nju, pitam se. Nikoga nije briga za moju
bol, moju patnju, moj vapaj iz srca i du-
e. Moram utjeti dok me ljudi ismijava-
ju, dok mi suborci okreu lea. Lijeila
sam se u bolnici Dubrava na odjelu psi-
hijatrije, a zatim u Drakovievoj, u poli-
klinici za rtve terora. Pet godina je tre-
balo da smognem snage ispriati psihi-
niavanja oekuju zatitu svoje drave.
Mjesta u prvom redu ekala su na Pred-
sjednika republike, Predsjednicu Vlade,
Predsjednika Sabora, Dravnog odvjet-
nika... No, oni su te tune veeri bili s
sprijeeni. Imali su nekog drugog vani-
eg posla. Naravno i uvaeni predstavni-
ci udruga zatitara ljudskih prava, uva-
eni pusii, terelike, iki..., takoer
su se te veeri bavili neim vanijim.
Nije to njima prvi put. O tunoj sudbini
robovlasniki silovanih i maltretiranih
ena iz Domovinskog rata u dvorani
Novinarskog doma svjedoilo se u po-
sljednje vrijeme ve trei puta. Uvijek je
krema vlasti i zatite ljudskih prava bila
pozivana i uvijek je imala nekog vani-
jeg posla. Doista, nije lako sluati i gle-
dati ene koje su prole ta neljudska
iivljavanja. Bolje je gospodi na vlasti
imati nekog vanijeg posla. Uostalom,
kako danas pogledati u oi djevojci s
imenom Sunica, tada u Vukovaru os-
momjesenoj bebi, iji su pla etnici
uutkavali svojim odbaenim injelima
dok su joj silovali majku. Sunica je da-
nas dvadesetjednogodinja djevojka,
cijeli je ivot bila podstanarka u progon-
stvu sa svojom majkom. Nisu mogle i-
vjeti u Vukovaru gdje su im se zloinci
podsmjehivali i prijetili Sunici da ju e-
ka sudbina njezine majke.
Zahvaljujui ustrajnosti Sunica se
ohrabrila i predstavljena je javnosti u
zagrljaju Marije Slikovi. Uskoro se
udaje, a nema ni stan, jer dok je bila
mala etnici su joj silovali budunost.
Njima su obnovljene kue i doputena
sloboda, a rtvama je hrvatska pravda
okrenula lea. Hmmm, nije lako vlasti-
ma i zatitarima ljudskih prava u toj izo-
paenoj dravi, bolje se ne suoiti sa
rtvama ve izgovoriti s vanijim obve-
zama.
jatrici prvi dio. Postoje 3 dijela u mojoj
glavi, prvi dio prije pada, drugi poslije
pada Vukovara, a trei na slobodi, u
Hrvatskoj. Kada god ispriam prvi dio,
drugi ostane neizreen, jer je previe
zla i patnje u prvom dijelu. A onda se
pojavi i trei dio, u kojem traim pravdu,
podrku, ali svi okreu lea. Nekako
ljude mogu i razumjeti, imaju oni svoju
bol i muku, ali moja Hrvatska? Moja
Hrvatska za koju sam se rtvovala, za
koju sam ostavila dijete majci na brigu,
to preliva au boli. Zar ja moram doka-
zivati da sam silovana, a zloinci slo-
bodno eu mojim Vukovarom, mojom
Hrvatskom. Oni ne moraju dokazivati
gdje su bili i ta su radili 1991., dobijaju
obnovu, posao. Susreem ih u gradu,
podsmijavaju se i oni. U jednom trenut-
ku prije 12 godina mrnja iz mene se
izlila pri susretu sa silovateljem, i uda-
rila sam ga kiobranom.
 iz domovine

na i njezina ast su zatiene, samo ne vateljima. Mi moramo iskazati svoja

Upoznajem ene koje su kao i ja si-
lovane, obeaene. Tek nekolicina
moe govoriti javno. Neke su rekle poli-
ciji bez sluha, gospoi Slikovi i meni.
Svima je teko ivjeti bez oduzetog do-
stojanstva, sa otvorenom ranom na du-
i. Mi nismo ranjene metkom, rapne-
lom. Nama je oduzeto dostojanstvo e-
ne i majke.
Godine su prole, mnogih vie ne-
ma, starost, tuga i bolest odnose ivote
bez zadovoljtine. U cijelom svijetu e-
u naoj Hrvatskoj. Mi se nemamo sna-
ge same izboriti, ali vie nemamo sna-
ge niti utjeti kao rtve zloinakog te-
rora. Strane su ispovjesti obeae-
nih ena Vukovara, Sotina, Berka, Lo-
vasa i drugih mjesta.
Zar se nikada nitko nije upitao kako
i koliko su stradale zatoene ene za
vrijeme srpske agresije 1991.. Mi smo
bile i jesmo neija djeca, neije supruge
i majke, bake. Najmlaa silovana dje-
vojica imala je svega 6 godina, a naj-
starija baka 80. Mi nismo tema za sve
one koji se bave zatitom ljudskih pra-
va, humanitarnim organizacijama, dra-
vnom odvjetnitvu, pravosuu i ostalim
institucijama. Nismo, jer nismo lanovi
njihovih obitelji, njihovi najblii. Jo se
sjeam ledenog pogleda i gaenja pre-
ma meni odvjetnika Hrvata, koji je bra-
nio zlotvora koji me silovao. Zabranio
mi je da mu se obraam. Danas taj isti
odvjetnik radi na visoko pozicioniranom
poloaju Ustavnog suda RH, a njegov
ured i dalje vodi "predmet", tako da je
moj sluaj zakljuan u ladici upanijs-
kog suda u Vukovaru, a ja i dalje nosim
teret krivnje to sam iva, pogotovo jer
se parnica tako vodila da sam mislila i
dalje mislim da se meni sudi, a ne silo-
svjedoanstva, jer smo divljaki i nehu-
mano zlostavljane ratne rtve. Mueno
nam je tijelo, ali jo vie srce i dua.
eljeli su nam iupati duh estitosti,
majinstva i suprunitva svojim smi-
ljenim velikosrpskim zloinakim pot-
hvatom. elim u svoje ime i u ime svih
obeaenih ena kriknuti do neba, jer
nema gore odvratnosti od onoga to su
nam uinili. Danas ti isti zloinci likuju i
u Srbiji i u svijetu, a najalosnije i u Hr-
vatskoj, dok mi govorei istinu, traimo
pravdu i zatitu naih ljudskih prava.
Hvala svima koji su slali i alju pis-
ma podrke, svima onima kojima je sta-
lo do istine i pravde. Samo vjera u Bo-
ga i moja obitelj su me odrali na ivotu
sve do sada. Hvala Bogu to mi ih je
dao i to mi daje snagu da govorim u
ime svih obeaenih ena. Hvala Mu
i to nam je poslao gospou Mariju Sli-
kovi koja nas je okupila i okuplja i da-
lje kao majka.
Marija draga, hvala Vam od srca za
sve, pogotovo za rtvu za nas i naa
prava. Bog Vas blagoslovio.

GOVOR MARIJE SLIKOVI

Tekstovi u knjizi "Sunica" nisu tivo
koje se ita u trenucima odmora. Nije
ovo ni jedna od promocija tiskane knji-
ge. "Sunica" trai ozbiljnost cijelog dru-
tva, nas ovdje, svih politikih struktura,
javnih djelatnika, medija, cijeloga naro-
da.
Ovo su istiniti iskazi, svjedoanstva,
ena o ratnom zloinu silovanje koje su
proivljavale u vrijeme ratne agresije
Srbije i JNA na Hrvatsku. U vremenu
kada ih Hrvatska nije mogla zatititi.
Ovo su istinita svjedoanstva o zarob-
ljavanju, silovanju, maltretiranju, ponia-
vanju ena i mukaraca, vrenih kao
dio ratne strategije agresora.
Zatoene ene na okupiranom dijelu
naeg Vukovara, kao vojniko roblje od-
voene su u kue, zatvarane i bile na
raspolaganju. Na svakoj od tih vukovar-
skih kua na ogradi je bila oznaka - bi-
jela krpa. Iskazi se odnose i na silova-
nja na teritoriju Srbije.
Zapisan je dio proivljenog malog
broja ena. Odredila sam 14 iskaza kao
14 postaja Krinog puta, jer ovo je bio
Krini put koji su prolazile. U njihovom
Krinom putu postoji i petnaesta posta-
ja, ivjeti sam s proivljenim i susretati
zloince. ivjeti s osjeajem naputen-
osti, nezatienosti, bez pravde koja bi
postavila razliku izmeu rtve i zloinca.
O svemu utjeti.
Sunica je osmomjesena zatoeni-
ca. U procesu koji se vodio protiv poi-
nitelja zloina nad njenom majkom, kao
statistiki podatak navodi se da se u
stanu za silovanje nalazila i osmomje-
sena djevojica. I to je sve. Majka na-
vodi da su vojnici bacali na njenu bebu
svoje teke vojnike jakne. Beba se
mogla uguiti. Majka nije mogla zatiti
ni sebe ni nju, trpjela je uas. Nije po-
krenuta odgovornost nasilja nad osmo-
mjesenom Sunicom, samo je zloin-
cima u ponovljenom postupku kazna
prepolovljena, rtva nije obeteena.
Ova petnaesta postaja dogaa se u
vremenu osloboene zemlje, uspostav-
ljenih dravnih institucija hrvatske dra-
ve koja eli biti lanica europskog de-
mokratskog svijeta. Hrvatska nije nasta-
la na temeljima parlamentarnog dogo- Sunica i Marija Slikovi
vora, ona je krvlju i rtvama izborena.
Hrvatska tu krv i te rtve mora potivati,
ne deklarativno nego istinski. da je prolo vrijeme kada ih njihova dr-
ava nije mogla zatiti. "Sunica" je na-
Kako Hrvatska smije preuivati rat- por rtava iskazati svjedoanstvo s ko-
ni zloin? Kako to da ne postoji pravo jim dravne institucije trebaju pokrenuti
rtve? Pitanje je svih nas kojima je pra- procese obeteenja rtava, pokretanje
vda ispred politike. Zbog ega se ovaj procesa protiv poinitelja, lanova ag-
ratni zloin taji, kada su rtve tu meu resorske vojne ili paravojne snage.
nama. Nije li preuivanje zloina tako-
er zloin? Ne postoje li zakonske odredbe,
stvorite ih! rtve vie nee utjeti.
Zato je "Sunica" tu, da nitko ne pre-
uuje osmomjesenu logoraicu, da se
ne preuuje ratni zloin, da rtve znaju

DO 108 - 2012. 9
iz domovine
GDJE JE NESTAO
HRVATSKI PONOS?
Pie Milica Krakan
Vjerujem da nema pravog Hrvata
koji si u zadnjih desetak godina nije ovo
pitanje i sam postavio. Ali kad to doe
iz usta jednog vicarca koji ne samo re-
e: Gdje je nestao hrvatski ponos? ne-
go jo odprilike i ovo: Zar su Hrvati tako
brzo zaboravili kako su krvlju i rtvama
stvorili svoju stoljeima sanjanu domo-
vinu? Zato su tako razjedinjeni, tko ih
je obezglavio? - onda vam se koa na-
jei od glave do pete.
Tako se pita na prijatelj vicarac
kojega ba i ne bi trebalo biti briga za
sudbinu nas Hrvata niti ovdje, a poseb-
no ne u Hrvatskoj. Ali taj ovjek je uvi-
jek iznova spreman upravo Hrvatima
izai u susret kad to zatreba bez puno
postavljanih pitanja.
uvi za cijelu priu o ovom vicar-
cu i njegovom razmiljanju o Hrvatima,
ne mogu ostati ravnoduna. Jer, to sam
si pitanje i sama ve davno postavila. A
pri samoj pomisli za izgovoriti ga glas-
no, izazivalo je kod mene uvijek neki
udan osjeaj, strah i jezu. Vrlo dobro
se sjeam da mi se to pitanje nametnu-
lo kao reakcija odmah nakon izbora Ra-
anove koalicijske vlade. Ne elei ga
ni sama prihvatiti kao injenicu, nisam
se usudila glasno niti izgovoriti ga, boje-
i se svake pomisli na gubljenje ponosa
mlade tek stvorene i toliko uene do-
movine. Pobojah se ve tada za nju.
A onda drugi put, nakon izbora no-
vog predsjednika. Tada mi je to pitanje
s uzdahom, strepnjom, strahom i ne-
kom negativnom slutnjom i nehotice
pobjeglo iz usta. Posebno se pobojah
kad se izdajnik i krivokletnik obraunao
sa generalima poslavi ih u mirovinu. I
to upravo one koji su sav svoj potencijal
i svoju ljubav ugradili u kamen temeljac
Lijepe nae. Rekoh tada: Boe, pa kako
je mogue da netko bira na najsvetije
mjesto mrzitelja moje krvlju steene do-
movine? Gdje je nestao ponos moje po-
nosne domovine, moga ponosnog naro-
da, ponosnih boraca od Vukovara do
Dubrovnika?
Dolazi na vlast nova HDZ vlada ili
bolje reeno, Sanaderova strahovlada
koja je pomela ili izbrisala iz redova
Tumanovog HDZa (pokojnog predsje-
dnika) sve one koji su se usudili spome-
nuti njega i stvaratelje mlade drave.
Upitah se sad duboko zabrinuta za op-
stanak moje domovine, slino onome
pitanju kako ga postavi na vicarac:
Gdje je nestao ponos moga naroda?
Gdje je sad moj ponosni hrvatski na-
rod? Tko mu je ukrao ponos, tko ga je
okaljao, u blato bacio, obezvrijedio i
zgazio? Je li krivokletnik i izdajnik taj
koji je ponos moga naroda bacio na
stup srama i gurnuo u ralje hakim lei-
10
narima da se goste s ponosom mojih
ponosnih generala uivajui pri tom i
bludei svojim pohotnim neljudskim
strastima nad sudbinom moga naroda?
Jesu li to plaenike nakaze od ljudi:
bivi vladar Vlade iz Remetinca i njego-
vi vrli podanici? Jesu li to puhovskovci,
ikovci, pusievci, gromoglasna plae-
nika elita soroevaca, etnika svita
od pupovaca, stanimirovia i inih izdaj-
nika, a svi na jaslama i grbai tako mla-
de, a ve pogrbljene moje domovine?
Nakon presude mojim generalima,
odnosno mojoj mladoj tek dvadeseto-
godinjakinji, zavapih prema nebu va-
pajem Mojsija, diui svoj glas i svoje
ruke prema nebu: Boe, spasi moj na-
rod! Izbavi moj narod iz ropstva izdajni-
ka, uliziara, krivokletnika i prokletnika!
Jer, netko je sruio ponos mome naro-
du.
A onda ponovno novi parlamentarni
izbori. Moe li se dalje od dna, upitah
se? Zar je moj narod izgubio pame-
nje? ivi li cijela nacija pod opiumom?
Je li drogirana? Jo svjee rane i sjea-
nja na najstravinija zvjerstva 20. i 21.
stoljea, a moja domovina se ponovno
od Pantovaka do Banskih dvora zacr-
venila. I to onom istom crvenom ljubav-
lju s kojom nam sadanji predsednik
alje poruke dok tepa i gladi svoju uzor
kapicu, ljubavlju punu, pod ijim zna-
kom su padale hrvatske glave kao zrele
kruke.
Upitah se nakon ovih izbora jo gro-
moglasnije da me i nebo uje: Gdje je
nestao ponos moga naroda?
Upitah se dalje: Tko to tamo kukuri-
e? Je li moja domovina postala koko-
injac? Balkanski kokoinjac, u kojoj,
umjesto da se uje opera, arija domo-
ljubne pjesme i hrvatska zabavna pop
rock glazba, krete neke pevaljke u
ijem se duhu odgajaju nove generacije
mladih Hrvata, pa se na veliko pria o
novom trendu, zapravo balkansko-isto-
njakom napadu s istom porukom koja
je uz pjesmu odzvanjala Vukovarom
...alji nam salate a za meso klat emo
Hrvate...
Tako umjesto da svi ko jedan bez
straha pjevamo s jednakim ponosom
kao i svi narodi u Europi svoje hrvatske
pjesme: Ustani bane, Vezak vezla Hr-
vatica mlada, Zovi, samo zovi, pa i
Thompsonove Lijepa li si, Bojnu avo-
glave i mnoge druge... uje se balkan-
sko kukurikanje. One su naalost danas
ponovno zabranjene, jer u mojoj domo-
vini se ne smije biti Hrvat, posebno ne
ponosan Hrvat. To je opasno danas kao
i nekad. Za ovakvu Hrvatsku se nije bo-
rio moj nekad ponosni hrvatski narod,
moji branitelji, a niti ju je ovakvu zami-
slio i stvorio pok. predjsednik Tuman. I
to je ostalo od one njegove poznate
reenice koju je nad osloboenim Kni-
nom, na kninskoj tvravi izgovorio?:
Imamo dravu i biti e onakva kakvu ju
mi elimo i nitko nam vie nee moi sti i drugim vrijednostima divimo.
zapovijedati kakva ona treba biti.
A kakva je ona danas? Umjesto po-
nosna - poniena, umjesto bogata - osi-
romaena, umjesto napredna, prosperi-
tetna i europska nazadna i balkanska,
jer u mojoj domovini vladaju neki kuku-
riku kriteriji. U mojoj domovini se smiju
pevat (novokomponvane), ali ne i pjevat
domoljubne. Tamo smiju svi etnici sv-
eta pevat gdje hoe, to hoe i kako ho-
e. Solo ili u duetu s tzv. hrvatskim zve-
zdicama koje valjda jae svetle preko
Drine pa je duet s Bajagom ast - umje-
sto sramota, i umjesto zabrane nastupa
takvima u Hrvatskoj, kao i ofucanoj e-
veinternationale, zabranjuje se Thomp-
sonu, jer velia ljubav prema Bogu, do-
movini i obitelji. Njima su te moralne
vrijednosti pak potpuno nepoznate, oni
se s njima ne mogu identificirati. Nika-
kvo udo. Ali oni znaju vrlo dobro iz
prokuanih iskustava kako sa svojom
otrom zvezdicom dovesti narod u po-
kornost i poslunost. A o vrsti glazbe-
nog, umjetnikog i domoljubnog ukusa
crvenih, na ijim praznicima se peva
po umama i gorama ili ona jo gora
drue,... mi ti se .... potvrda je, da je to
civilizacijska steevina kukurikavaca
koji se nisu niti pedlja maknuli od svojih
uma i gora. Stoga nije niti udo to
kukuriu.
E, moj narode hrvatski:
Tko e te cijeniti ako dozvoli da te
drugi ucijenjuju? Tko e te potivati ako
se nepotenjem slui? Tko e tvoju
domovinu voljeti, ako ju ti sam ne voli?
Tko e domovinu izgraivati, ako njome
stranci, izdajice i kriminalci vladaju? Tko
e tvoje resurse uvati ako ih ti u bes-
cjenje rasprodaje? Tko e domovini
pomoi ako se kranskih korijena odri-
e i od Boga okree? Tko e na stijegu
braniti sve tri boje ako nas crvenom pla-
e i oni kau da je samo to nae? Tko
e stajati na braniku domovine ako e ti
granice ukrasti? Tko e uvati tvoj grad
ako ti ode? Jer grad, grad - to si ti.. na-
pisa Sinia Glavaevi. Tko e o tvojoj
domovini pjevati, stihove slagati, ako su
pjesnici i knjievnici u mije rupe pobje-
gli? Tko e jezik roda tvoga uvati, ako
ga se srami i drugaije naziva, umje-
sto da ga gaji i njeguje? Tko e po-
vijest hrvatsku pisati, ako e biti u svo-
joj domovini rob i ne e moi slobodno
disati? Tko e braniteljima biti zahvalan
za stvaranje domovine ako ih ti omalo-
vaava? Tko e ih zatititi ako ih ti pro-
kazuje? Tko e pravdi udovoljiti ako
zakoni ne vrijede za sve isto? Tko e ti
ponos, moj narode vratiti, ako umjesto
da digne svoj glas u obranu svoje obi-
telji, svoga doma i domovine ti uti s
glavom u pijesku i onda kad bi trebao
priati i istinu govoriti?
Moe li nam na vicarac sa poet-
ka ove prie vratiti ponos? Moda i mo-
e. Imamo uzor u ovoj zemlji u kojoj i-
vimo i ijoj se ljepoti, izgraenosti, us-
klaenim zakonima, kulturnoj raznoliko-
DO 108 - 2012.

Imamo uzor ovdje kako se domovina
voli i potuje, kako se svoga nikad ne
smije sramiti.
Gledajui prije par dana kod pozna-
nika CD sa svadbenog slavlja njihovog
sina gdje bijae i jedna grupa prijatelja
vicaraca, zabrinuh se jo jednom za
sudbinu svoga naroda. Odsvirana bija-
e hrvatska, pa vicarska himna. Za vri-
jeme hrvatske himne, ne primjetih niko-
ga od oko 400 uzvanika da dri ruku na
srcu. Tu i tamo poneko otvara usta,
mnogi se dosauju. Nekima se, vidljivo
teko bilo dignuti i pristojno stajati za
vrijeme izvoenja himne. Dok za vrije-
me vicarske himne, sasvim druga
ZATO SAM PROTIV PRISTUPA
HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
POGLED IZ VICARSKE
PERSPEKTIVE
Pie Osvin Gaupp
Hrvatska je do sada jedna od rijetkih
zemalja u kojoj narod odluuje o pristu-
pu EU-u. To je pozitivno. Negativno je,
to je nova vlada odluila referendum
provesti u tako kratkom roku, da nika-
kva ozbiljna diskusija o posljedicama,
pozitivnim i negativnim, nije mogua. To
je oito i bila namjera, jer su politiari
procijenili da je tako vea vjerojatnost
potvrdnog ishoda referenduma. Za ur-
bu nije bilo potrebe, jer zbog dugotraj-
nog procesa ratifikacije sporazuma u
svim zemljama unije, pristup prije srpnja
2013. nije mogu. Ovakav postupak po-
litiara izaziva nepovjerenje i evocira
uspomene na 1918. kada je Hrvatska iz
jedne unije ishitreno i nerazumno, kao
guske u maglu kako ree Stjepan Ra-
di, ula u drugu, daleko goru. I sada bi
trebali dobro razmisliti kamo idemo, jer
prednosti EU ipak nisu tako jasne kako
nam veina politike elite propovijeda.
Ako bacimo samo kratki pogled na kar-
tu Europe u kojoj su EU-drave oznae-
ne istom (tamno plavom) bojom, odmah
upada u oi jedna zemlja koja ne pripa-
da EU i djeluje kao otok u EU-moru. To
je vicarska, drava koja je nastala u
volji za slobodom i kojoj je tijekom njene
povijesti sloboda bila vana kao i na-
em Dubrovniku.
Ono to ne upada u oi su zemlje,
koje takoer nisu lanice EU, a smje-
tene su takoer unutar EU. To je zbog
toga to se radi o minijaturnim dravica-
ma: Lichtenstein, Monaco, San Marino i
Andorra.
Kao Hrvatu, koji ivim i radim u vi-
carskoj 44 godine, te intenzivno pratim
politika zbivanja u toj zemlji, izgleda mi
logian slijedei pristup diskusiji o ulas-
ku Hrvatske u EU:
1. Ramotriti razloge zbog kojih vicar-
ska nije pristupila EU
DO 108 - 2012.
slika. Kamera uperena upravo na njih i
gle: sve do jedan vicarac s rukom na
srcu, visoko uzidgnute glave, ponosno
meu Hrvatima u Hrvatskoj odpjevae
svoju himnu. Ote mi se naglas; ovako
se cijeni i voli svoje!
Vjerujem ipak da jo ima i PONOSA
i ponosnih Hrvata. Vjerovat mi je da ni-
su ostali usamljeni ponosni hrvatski ge-
nerali i branitelji po hrvatskim, hakim,
srpskim, austrijskim i drugim kazamati-
ma. Vjerovat mi je da jo ima i prkosa i
inata u srcima Hrvata, oduprijeti se tui-
nu, izdajnicima, ulizicarima, crvenima,
te ponosno uzdignute glave i rukom na
srcu - PONOSNO i sa srcem - zapjevati
2. Usporediti Hrvatsku sa vicarskom
u svezi pristupa EU
3. Razmotriti daljnju perspektivu
razvoja EU
4. Odvagnuti sve argumente
ZATO VICARSKA NIJE LANICA EU?
Za one itatelje, koji nisu upoznati s
politikim ureenjem vicarske potreb-
no je, zbog razumijevanja njezinih od-
nosa s EU, naglasiti slijedee: vicar-
ska je jedina drava sa direktnom de-
mokracijom, na to su vicarci vrlo po-
nosni i s pravom naglaavaju da je na-
rod prava opozicija vladi. Narodu je us-
tavom zajameno pravo na direktnu od-
luku o po naciju vanim pitanjima, o
promjeni ustava i o novim zakonima po-
mou slijedeih vrsta referenduma:
- Obavezni referendum, koji se mora ra-
spisati ako vlada namjerava promijeniti
ustav, kao i za pristup bilo kojoj supra-
nacionalnoj organizaciji.
- Fakultativni referendum, kojeg mogu
zahtijevati dravljani koji nisu sporazu-
mni s nekim zakonom, ako uspiju u ro-
ku od 100 dana sakupiti 50'000 potpisa.
- Inicijativa, kojom dravljani mogu za-
htijevati promjenu ili dopunu ustavnih
odredbi. Ako se uspije za tu inicijativu
skupiti 100'000 potpisa u roku od 18
mjeseci, onda vlada mora raspisati re-
ferendum o predmetu koji inicijativa za-
htijeva. Primjerice, jedna od nedavnih
inicijativa koju je narod podrao, a koja
je izazvala prosvjede u muslimanskim
zemljama, je zabrana gradnje minareta.
vicarska vlada je 1992. g. zatraila
ulanjenje u EU, a pregovori su odmah
poeli. Narod se je u prosincu iste godi-
ne na referendumu tijesno izjasnio pro-
tiv ulanjenja. Nakon referenduma su
pregovori naravno bili prekinuti. No pri-
stae prikljuenja nisu mirovale i nakon
izvjesnog vremena pokrenule su inicija-
tivu pod imenom "Da za Europu" i us-
pjele skupiti dovoljno potpisa. Referen-
dum o ulasku u EU je ponovo raspisan i
to 2001. g. Rezultat je bio daleko pora-
zniji nego pri prvom referendumu, protiv
je bilo ak 77 % glasaa.
Znaajno je, da se je u izbornoj
kampanji prije drugog referenduma vla-
iz domovine
svoju hrvatsku himnu ma gdje bili. Jer
Dok je srca, bit e i Kroatie!
da opet izjasnila za ulazak u EU. Isto
tako su sve znaajne stranke, osim je-
dne, bile za ulazak u EU i pri prvom i pri
drugom referendumu. Drugim rijeima
veina politike elite je bila po tom pita-
nju u suprotnosti sa narodom.
To je i danas sluaj, veina politike
elite u vicarskoj je jo uvijek pobornik
prikljuenja EU. To se vidi i po tome to
vlada zahtjev/molbu za ulanjenje nije
povukla, ona miruje negdje u ladicama
EU, jer se nada da e se kad tad raspo-
loenje u narodu promijeniti.
MOTIVI ZA PRISTUP EU
Postavlja se pitanje zato su vicar-
ski politiari, ali ne samo vicarski, za-
govornici prikljuenja EU. Moje je mi-
ljenje da se radi o tri motiva:
- Prvi motiv je materijalno egoistini:
EU sa svojim ogromnim administrativ-
nim aparatom prua dobru mogunost
uhljebljenja, kneevski plaeno, a za
rad nitko ne pita.
- Drugi motiv je psihiko egoistini:
potreba za osjeajem vanosti i moi
bolje se zadovoljava u svojstvu politi-
ara velike EU nego u svojstvu politi-
ara neke male zemlje. Mi Hrvati smo
na vlastitoj koi osjetili napuhanost i ba-
hatost umiljenih veliina, bez obzira
dolazili oni iz Britanije, vedske, eke,
Slovenije ili neke druge EU-zemlje, koji
su nam dijelili packe, kako u ratno vrije-
me tako i za vrijeme pregovora za ula-
zak u EU. vicaraca nije bilo meu nji-
ma, jer nisu lan EU. vicarski intelek-
tualci uvijek su imali i imaju jo uvijek
osjeaj inferiornosti i provincijalizma u
odnosu na svoje njemake i francuske
kolege. Usprkos dananjim komunika-
cijskim mogunostima i slobodi kretanja
mnogi se boje izoliranosti i trabunjaju o
zaahurenoj vicarskoj.
- Trei motiv proizlazi iz potrebe za
sudjelovanjem u novim - sljedbenici to
zovu modernim - drutvenim kretanji-
ma. Ja to nazivam nagonom stada, jer
su bioloki mehanizmi ist kao i kod re-
cimo stada ovaca. Taj nagon kod o-
vjeka nije naravno ogranien na dru-
tvena kretanja, on moe doi do izraa-
ja kod svih novotarija,
11
Iz domovine
Tamno plavo: zemlje lanice / svjetlo plavo: zemlje koje se kandidiraju za lanstvo /
tirkizno: zemlje koje su potencijalni kandidati / zeleno: zemlje ije lanstvo je mogue
bez obzira predstavlja li ta novotarija
stvarni napredak ili dekadenciju. Za
sljedbenike tih - kako se moderno kae
- trendova su oni, koji s oprezom i odva-
gujui stoje najprije po strani, naravno
nazadnjaci. Nai Bosanci su taj nagon
zorno predoili sa izrekom: "Kud svi
Turci tu i oravi Mujo". U sluaju Euro-
pe se ta izreka moe preinaiti u: "Ako
svi u EU, onda i mi".
Nisu kod svih politiara svi motivi
aktivni, neki se vode samo egoistinim
motivima, a ima i onih kod kojih su pori-
vi idealne naravi smatrajui da novo
multikulturno drutvo predstavlja napre-
dak i prema tome ukljuenje u EU do-
nosi boljitak.
ARGUMENTI PROTIV PRISTUPA EU
A sada pogledajmo glavne argu-
mente protiv ulanjenja u EU koje su
naveli protivnici ulaska u EU, a koje je
vei dio naroda prihvatio.
- Gubitak direktne demokracije; u EU
su zakoni unije iznad nacionalnih zako-
na pa prema tome vicarski narod ne-
ma mogunosti referendumom zakone
mijenjati. EU ne poznaje pravo referen-
duma.
- Gubitak suverenosti u donoenju
zakona, velika veina zakona, oko 80 %
se mora preuzeti od EU.
- EU ima demokratske deficite, pri-
mjerice ne potuje se striktna podjela
vlasti na legislativu, egzekutivu i sud-
stvo, a koja predstavlja temelj demokra-
cije. Zakone donosi savjet ministara
(egzekutiva), a ne parlament (legislati-
va). EU ima centraliziranu upravu bez
prave kontrole parlamenta, narod nema
utjecaja na odluke. Roman Herzog, biv-
i njemaki predsjednik je zbog toga iz-
javio: "EU ugroava parlamentarnu de-
mokraciju Njemake". Nain rada u eu-
12
ropskim institucijama najbolje opisuje
izjava Jean Claude Juncker-a, predsje-
davajueg EU-grupe: Mi neto zaklju-
imo, ekamo jedno vrijeme hoe li se
neto dogoditi. Ako nema prosvjeda, a
to je obino tako jer veina nije shvatila
o emu se radi, onda radimo dalje ko-
rak po korak dok vie nema povratka.
- Smanjenje suverenosti openito (u
politici, privrednim pitanjima, zakono-
davstvu, bitnim prometnim pitanjima i
slino)
- vicarska kao mala zemlja ne bi
imala mogunost utjecaja na bitne odlu-
ke EU
- Strani dravljani bi bez ogranienja
mogli kupovati zemljite u vicarskoj
- EU je jako birokratizirana sa ogrom-
nim, nepreglednim i zato teko kontroli-
ranim administrativnim aparatom. Ta bi-
rokracija puno troi i proizvodi masu ne-
potrebnih propisa, koji optereuju pri-
vredu (klasini primjer je propis o dopu-
tenoj zakrivljenosti banane).
- Velika korupcija u institucijama EU,
o tome je pisao Britanac Daniel Han-
nan. Postoje nepravilnosti u EU-finan-
cijama, o tome je izvjestila Marta Ander-
sen, glavna knjigovodkinja, koja je na-
kon izjave dobila otkaz zbog navodne
nelojalnosti.
- I na kraju onaj argument, koji se je
samo izmeu redaka mogao izitati:
vicarska bi zbog svoje jake privredne
snage bila neto uplatitelj, t.j. uplaivala
bi daleko vie novaca u kasu EU nego
to bi mogla povui. Moram na ovom
mjestu primjetiti da vicarci raunaju,
ali nisu krti. vicarska je, i to je refe-
rendumom odobreno, iako nelan Unije,
uplatila preko milijardu vicarskih frana-
ka u fond EU za integraciju novih lani-
ca nakon raspada komunizma u tim
zemljama.
USPOREDBA HRVATSKE SA
VICARSKOM U SVEZI PRISTUPA EU
Hrvatska je, kao i vicarska, mala
zemlja, neto vea po povrini, neto
manja po broju stanovnika. Znaaj Hr-
vatske, ako se mjeri privrednom sna-
gom, je daleko manji, bruto socijalni
produkt po stanovniku vicarske je je-
dan od najveih na svijetu i otprilike 5
puta vei od hrvatskog. vicarska je
bez sumnje takoer lijepa zemlja, mi
imamo more, oni planine i jezera.
Hrvatski intelektualci slino, ali jo
izraenije od vicarskih, pate od osje-
aja inferniornosti i provincijalizma. Ako
razmotrimo motive vicarskih politiara i
prenesemo ih na hrvatske, onda je jas-
no da su hrvatski politiari jo jae zara-
eni euromanijom od vicarskih. Za hr-
vatske politiare je EU na spas. Ivica
Raan je 2000. g. obeavao ulaz u EU
za 4 godine, to isto je u predsjednikoj
kampanji obeavao Mate Grani, iza-
brani Stipe Mesi je obeao ulanjenje
za 5 godina, Ivo Sanader je izjavio da je
Hrvatska spremna platiti svaku cijenu
za ulaz u EU, dok Jadranka Kosor sma-
tra zavretak pregovora svojim najve-
im politikim uspjehom.
Ako bacimo pogled na motive vi-
carskih politiara, onda je odmah jasno
da je za hrvatske vrlo snaan i vaan
prvi motiv, dakle uhlebljenje. Skok u EU
-institucije bi za njih bio pravi Eldorado.
to se tie argumenata protiv ula-
njenja, svi oni koji vrijede za vicarsku
vrijede i za Hrvatsku osim onoga o neto
primatelju i onoga o gubitku direktne
demokracije.
Posebno treba istaknuti, da ako
vicarska sa svojim visokim standar-
dom graana i visokim cijenama zemlji-
ta ograniava kupnju zemljita stran-
cima, i gubitak te kontrole je argument
protiv ulaska u EU, onda bi taj argu-
ment za Hrvatsku trebao jo i vie
vrijediti.
QUO VADIS EU?
Kuda ide EU, kakva joj je budu-
nost? EU se nalazi u krizi i njezina bu-
dunost je neizvjesna. Pesimisti prog-
noziraju raspad, a optimisti vide njezine
granice na Kaspijskom moru i kod Ru-
sije (vidi kartu). Ili su oni, koji kao la-
nice EU vide Tursku, Armeniju, Gruziju,
Azerbajdan, Moldaviju, Ukrajinu i Bje-
lorusiju u stvari takoer pesimisti? Jer
kako integrirati tako razliite zemlje po
ustroju privrede, mentalitetu i kulturi,
ako je to ve i sa Grkom problem? Sve
te zemlje su oficijelno navedene kao
mogue lanice, iako je primjerice Tur-
ska velikom glavninom svojeg teritorija
smjetena izvan granica europskog
kontinenta, o kulturnom naslijeu da i
ne govorimo. Kao to je poznato, Tur-
ska se nalazi u fazi pregovora.
DO 108 - 2012.

to se tie unutarnjeg ustroja, EU
polako, ali sigurno ide u pravcu centrali-
zacije. Taj proces bi mogao izazvati
raskol sa Velikom Britanijom.
PRO I KONTRA ULASKA HRVATSKE U - esto se takoer uje argument, ka-
EU
Pravi pro argumenti:
- Za ulanjenje Hrvatske u EU ima
samo jedan pravi razlog: Hrvatska bi
zbog svoje slabane privredne snage
trebala biti u skupini zemalja koje su
neto primatelji, t.j. uplaivala bi u EU
fondove manje nego to bi mogla po-
vui. Koliko je jak taj argument teko je
rei. injenica je, da su Irska, panjol- je drugi najglavniji faktor. I nitko ne mo-
ska, Portugal i Grka profitirale ulaskom
u EU. U drugom valu ulanjenja nakon
pada berlinskog zida u EU su ule ze-
mlje jo slabijih privreda (Slovenija, e-
ka, Slovaka, Maarska, Poljska), ali gunosti vee.
te su znatno manje profitirale od onih u
prvom valu, njihova su neto primanja iz
EU-fondova po glavi stanovnika znatno
manja od onih u prvom valu. Bugarska i
Rumunjska su jo slabije prole. Jasno,
jer tko e to sve platiti ako ima sve vie
onih koji pruaju ruku, a one prve nisu
spremne odrei se svojih privilegija.
Kako e proi Hrvatska u tom pogle-
du? Tko to zna, ali povijest govori da je
naa sposobnost profitiranja u zajedni-
cama mizerna.
Lani pro argumenti:
- Kao pro argument esto se na tele-
viziji uje primjedba, da jo nijedna ze-
mlja nije istupila iz EU, pa je to pokaza-
telj da je u EU bolje nego izvan nje. Pri-
je svega to nije tono. Grenland je uao
u EU, ne dobrovoljno ve u u sklopu
Danske, jer u to vrijeme nije bio samo-
stalna drava. Istog momenta kad je
dobio samostalnost (1982.) zatraio je
ponitenje ugovora sa EU. Pregovori su
trajali tri godine i veze sa EU su raski-
nute 1985. Drugo, ne moe se tvrditi da
neke druge lanice ne bi takoer istupi-
le iz EU, kad bi narod imao mogunost
izjanjavanja referendumom kao u vi-
carskoj. A znamo da su politiari za EU,
pa im ne pada na pamet provesti refe-
rendum.
- Slijedei argument koji navode pri-
stae ulaska u EU jest, da uvijek moe-
mo izai iz EU, ako ustanovimo da bi
nam izvan nje bilo bolje. To je tipina
politika klopka. Tko e potegnutu to pi-
tanje? Politiari sigurno ne, oni e uvi-
jek tvrditi, ma kako nam loe bilo, da bi
nam izvan EU bilo jo loije. A ako bi
nekim udom i bio raspisan referendum
i narod se odluio za izlaz, taj ne bi bio
tako lagan. Grenland je vodio izlazne
pregovore 3 godine. To je otok koji je
daleko od Europe, blie je amerikom
kontinentu nego europskom i predstav-
lja gomilu leda. Samo onaj, koji pekuli-
ra na ogromno klimatsko zagrijavanje
mogao bi pokazati interes za kupnju ze-
mlje odnosno leda na Grenlandu. U
DO 108 - 2012.
ogledu razlike izmeu Grenlanda i Hr-
vatske, te obzirom na iskustva Hrvatske
u pristupnim pregovorima, nai bi izlaz-
ni pregovori trajali 10 do 20 godina i pri
tome bi izgubili i zadnje gae.
ko e nam u EU biti bolje, jer emo biti
prisiljeni preuzeti europski sistem vrijed-
nosti. To uope nije tono, jer europski
sistem vrijednosti ne postoji. Nitko ne
moe tvrditi, da je korupcija jednaka u
Finskoj i Grkoj, a stupanj korupcije je
jedan od najglavnijih faktora za uspjeh
odnosno neuspjeh jednog drutva. Isto
tako nitko ne moe tvrditi da je Grka
jednako pravna drava kao Finska, a to
e tvrditi da se je korupcija u Grkoj
smanjila nakon to je ula u EU. Bit e
upravo obratno, ulaskom u EU korupci-
ja se je poveala, jer su korupcijske mo-
- Politiari nas uvjeravaju da e pri-
vredi ulaskom u EU biti puno lake, a
neki privrednici, oni u slubi velikih
kompanija, tvrde to takoer. Nisam tog
miljenja. Hrvatski uvoz iz EU je skoro 3
puta vei nego izvoz. Za oekivati je, da
se ulaskom u EU taj odnos pogora. Ne
vjerujem da bi ulaskom u EU malim i
srednjim poduzetnicima bilo lake, a u
svakoj zemlji je malo i srednje poduzet-
nitvo okosnica privrede. Pogledajmo
primjer Grke ili panjolske. Ulaskom u
EU nije se poveala njihova proizvod-
nja. Grka skoro nita ne proizvodi, a i
vina joj nita ne vrijede. U panjolskoj
je samo krenula graevinska industrija i
to zbog toga to su Nijemci i Britanci
pokupovali pola rivijere i tamo troe nje-
mako odnosno britansko pivo. Nisam
siguran, da je to za panjolsku dobro.
Nasuprot tome pogledajmo sada pri-
mjer vicarske. Ona je ostala izvan EU,
ali zbog toga nije osiromaila. Upravo
obratno, njezina privredna snaga je u
veoj mjeri rasla nego u EU to se vidi i
u injenici da otprilike 100'000 Nijema-
ca godinje useljava u vicarsku, jer im
je tu ivotni standard daleko bolji. Uspr-
kos toga to je izvan EU, vicarska ima
s njom najveu trgovinsku razmjenu.
Problem slobodnog protoka roba, priz-
nanje diploma i slino je vicarska rije-
ila bilateralnim ugovorima. Pa i u inte-
rese EU je da trguje. A i one na poetku
spomenite minijaturne dravice znaju
zato nisu u EU.
KONTRA ARGUMENTI:
- Ve sam u usporedbi Hrvatske sa
vicarskom spomenuo da svi argumenti
vicaraca, osim onog o neto uplatitelju,
vrijede i za Hrvatsku, pa ih ne treba
ponavljati.
- Budunost EU je neizvjesna i to je
argument za priek dok se ne vidi u ko-
jem e smjeru EU krenuti. Daljnje proi-
renje na Tursku smatram apsolutnim ra-
zlogom za odustajanje od ulanjenja,
jer to onda definitivna ne bila ona Euro-
Iz domovine
pa u koju se mi navodno elimo vratiti.
- Glavni razlog zbog kojeg je Gren-
land izaao iz EU je takoer razlog za
Hrvatsku protiv ulanjenja. Grenlandov
glavni prihod je ulov ribe, koju je za vri-
jeme pripadnosti EU morao dijeliti sa
Britancima i drugima. Nakon izlaza je
proglasio svoju gospodarsku zonu pre-
ma meunardnim kriterijima (ZERP).
Riba je jedna od najzdravijih namirnica i
sve je traenija, a ima je sve manje.
Pad na koljena pred EU i ukidanje ZER-
PA je neoprostiva Sanaderova grjeka.
Svaki put me zaboli srce kad vidim kako
Talijani pljakaju na Jadran. Nai otoci
su blago samo po sebi, ali dodatno nam
omoguavaju da vie od pola Jadrana
proglasimo naom ribolovnom zonom, i
to onu polovicu gdje ima ribe. To je vri-
jednost koja s vremenom samo moe
rasti.
ZAKLJUNO
Na osnovu gornje analize zakljuu-
jem da nije vrijeme za ulanjenje u EU.
Kao i vicarska, moemo staviti na
pristupni zahtjev na led i promatrati u
kojem smjeru kree EU. Odmah treba
reaktivirati ZERP i istjerati Talijane iz
naih voda. Dignuti carine na uvoz hra-
ne i poeti bilateralne pregovorime sa
EU-zemljama.
Znam, to su iluzije. Hrvatski narod
e se velikom veinom odluiti za ulaz u
EU. I kad je ve tako onda bi to trebali
iskoristiti na slijedei nain:
- Srbiji blokirati pristupne pregovore
dok nam ne vrate sve ade na Dunavu
(a mogli bi razmisliti i o cijelom Srije-
mu).
- BiH blokirati pristupne pregovore
dok ne pristane na morsku granicu 5 m
od njezine obale (a mogli bi razmisliti i o
Neumu).
- Crnoj Gori blokirati pristupne prego-
vore dok ne pristane na nau kontrolu
ulaska u Boku Kotorsku (a mogli bi raz-
misliti i o cijelom zaljevu).
Znam, i to su iluzije.
13
drugi o nama
OCJENA STRANACA O HIP-U
JEDNOSTRANO STE OCIJE-
NILI TUMANA, MORALI
STE POZVATI POVIJESNIA-
RE IZ CIJELE JUGOSFERE!
Sredinom prole godine Agencija za
znanost i visoko obrazovanje (AZVO)
najavila je da e stranci vrjednovati zna-
nstvenu aktivnost, doprinos znanstve-
nom razvoju, financijske izvore i njihovo
koritenje te organizaciju i upravljanje
hrvatskih javnih instituta. Kako je to iz-
gledalo opisano je na primjeru Hrvats-
kog instituta za povijest (HIP).
Ve imenovano povjerenstvo za HIP
odjednom je promjenjeno. Neslubeno
se moe uti kako je beogradski povje-
sniar Bojan Aleksov na radu u Londo-
nu bio glavnim razlogom te promjene.
U zakljuku toga izvjea stoji:
"Ironija 'znanstvenog skupa' o Franji Tu-
manu jest da je on rezultirao jedno-
stranou, dok su nam povjesniari s
druge strane objanjavali svoje elje za
dokidanjem jednostranosti biveg rei-
ma. Zamjenjivanje jedne vrste pristra-
nosti drugom nije rjeenje. Razumijemo
da e Hrvatska na neki nain uvijek biti
teite istraivake djelatnosti Hrvats-
kog instituta za povijest, no ono bi tre-
balo ukljuivati i mnogo toga drugoga".
Povjerenstvo ne pojanjava koji su
to povjesniari "s druge strane", odnos-
no na koji reim misli - komunistiki ili
koji drugi? U izvjeu je stavljen nagla-
sak na internacionalizaciju rada instituta
te zamjerke na jednu publikaciju i znan-
stveni skup posveen povjesniaru i pr-
vom hrvatskom predsjedniku Franji Tu-
manu koji, navodno, potvruje nepo-
stojanje institutske elje za dokidanjem
Farage:
Hvala Bogu to
nismo uzeli tu
valutu!
NIGEL PAUL FARAGE
UKRCAVATE SE NA
TITANIK NAKON TO JE
UDARIO U LEDENI BRIJEG
Nigel Paul Farage, britanski politi-
ar, predsjednik Nezavisne stranke
Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) i lan
Europskog parlamenta, svojom izjavom
da e ulaskom u Europsku Uniju Hrvat-
ska izgubiti svoju neovisnost i postati
lan 'Nove Jugoslavije' izazvao je veliku
pozornost. Prigodom posjete Zagrebu
14
jednostranosti biveg reima. Predoen
im je kau dvojezini asopis HIP-a (na
hrvatskom i engleskom) s vanim lan-
cima o pokojnom predsjedniku Tuma-
nu, ali bez spomena njegove kontradik-
torne politike osobnosti. tovie, Tu-
man se razmatra samo s jedne toke
gledita, ime se itatelja zainteresira-
nog za iri pregled ne potie na daljnje
itanje ovog ili drugih izdanja asopisa
(!). To je u svakom sluaju teta, jer su
ostali lanci i recenzije u tom asopisu
vrlo zanimojivi i kvalitetni".
Izvjee spominje i znanstveni skup
o predsjedniku Tumanu kojeg je HIP
priredio 2009., te kritizira da je "izostao
kvalitetan kritiki pregled te vane povi-
jesne linosti". ak tvrde kako se "ini
da su odreeni povjesniari ipak poku-
ali osporiti njegova dostignua, no or-
ganizatori skupa sprijeili su daljnju kri-
tiku raspravu Tumanove politike".
Glavna je preporuka povjerenstva
da se rad Hrvatskog instituta za povijest
oslobodi okova proizvodnje "nae povi-
jesti" koja ide za zatvaranjem naizgled
pozitivnoga hrvatskog "nacionalnog ide-
ntiteta". Povjerenstvo preporuuje "in-
ternacionalizaciju" rada HIP-a, za to je
potrebno "ukljuivanje stranih znanstve-
nika u aktivnosti instituta koji bi preispi-
tali vrsto uspostavljene 'istine' hrvatske
nacionalne narative". Sugeriraju nam
da bi to "znailo ne samo ukljuivanje
vie ljudi iz drugih zemalja u urednike i
druge odbore, ve i njihovo redovito su-
djelovanje u donoenju odluka o izda-
vanju lanka i knjiga te odravanju zna-
nstvenih skupova. Potreban je netko s
pravom glasa, koji bi osigurao da e
konferencija o vanoj povijesnoj linosti
ukljuivati i kritiko sagledavanje".
Povjerenstvo poseban naglasak sta-
vlja na "pojaan rad na uspostavi konta-
kata - idealno kroz zajednike istrai-
izrekao je svoje stavove o EU, euru i
dao nekoliko savjeta Hrvatskoj.
Evo njegovih izjava:
- Euro jednostavno ne moe preivjeti
ovako kako je sada izgraen. Ne mogu
se spojiti toliko razliite drave poput
Grke i pr. Njemake u jedinstvenu
ekonomsku i monetarnu uniju. Zemlje
koje imaju snane javne financije prema
toj logici trebala bi biti spremne preuzeti
dug panjolske ili Grke. To je politiki
nemogue. Stoga e se dogoditi
sljedee. Ili e zemlje poput Portugala,
Grke i Irske jedna po jedna odbaciti
euro, ime bi eurozona ostala velika
'deutsche mark' zona, ili e doi do
demokratske revolucije u Njemakoj.
Sva srea to nismo nikada ni prigrlili tu
valutu, jer bi sada bili u istoj poziciji kao
Irci. Razni zagovornici eura govorili su
nam kako e nam ta valuta donijeti jefti-
nije hipoteke, a zapravo bi nam smanji-
la kamatne stope ispod odrivih grani-
ca. Dakle, to se tie Velike Britanije,
vake projekte - sa znanstvenicima iz
bive Jugoslavije". Glavni im je argu-
ment kako podruja bive drave "dijele
toliko zajednike povijesti i da povjesni-
ari od Zagreba sve do Nia i Skoplja
mogu lako komunicirati" i dodaju "inte-
lektualno govorei to je vee zajedni-
ko 'trite', to bolje, a sa stajalita povi-
jesnih znanosti, to je intenzivnija inter-
akcija povjesniara iz bive Jugoslavije,
tim su izgledniji novi znanstveni dosezi i
novo razumijevanje".
Povjerenstvo oito rauna da je hr-
vatski ovjek zaboravio kako mu je bilo
u gotovo stogodinjem "bratskom zagr-
ljaju" u kojem se umalo uguio.
Hrvatska vlada kao osniva AZVO-a
utroila je oko 500'000 kuna na vrjedno-
vanje hrvatskih javnih instituta da bi u-
la miljenje kako su nai instituti nacio-
nalno obojeni. Valjda bi trebali biti inter-
nacionalno obojeni, prije svega brats-
kim bojama!? (D.G.)
naa valuta je stabilna i euro nam jed-
nostavno nije potreban.
- ivimo u vrlo tekim ekonomskim
vremenima gdje nezaposlenost rapidno
raste. Na pr. u panjolskoj je nezapo-
sleno 46 % mladih ljudi. U takvom okru-
enju ako imate jo i potpuno otvorena
vrata za ljude iz siromanih istonoeu-
ropskih zemalja koji dolaze u zemlju i
zapoljavaju se, jasno je da e se mno-
gi pobuniti protiv schengena. Mislim da
su mu dani odbrojeni.
- Imperiji se stalno moraju iriti. U tre-
nutku kada imperij prestane s ekspan-
zijom, poinje njegov raspad. A ti ljudi
su uloili pola stoljea u svoju Europsku
uniju i sada ne ele izgubiti sve to su
gradili. Zbog toga je ulazak Hrvatske u
EU mnogo vaniji nego to ljudi sada
misle. Ve se u Bruxellesu hvale datu-
mom vaeg ulaska u EU, jer time poka-
zuju svijetu da je njihova unija jo uvijek
poeljna zajednica.
DO 108 - 2012.

- Prolo je tek 20 godina otkako je Hr-
vatska potpuno nezavisna drava i koli-
ko god Vi mislili da je vaa vlada loa i
uz sve korupcijske skandale jo uvijek
imate priliku te probleme rijeiti sami
samcati u svojoj zemlji. Ne odriite se
nezavisnosti, samopotovanja i ponosa
zbog skupa propadajuih institucija u
Bruxellesu. Ne inite to.
- Zaokruite "NE". U Engleskoj postoji
izraz 'Ako se brzopleto oeni, imat e
puno vremena za kajanje'. Ako glasate
protiv, europski birokrati sigurno e vas
pitati da ponovo glasujete, i koliko god
puta va odgovor bude 'ne', jednom e
postati 'da'. Tako i djevojke, nakon to
nekoliko puta kau 'ne', ipak na kraju
kau 'da'.
- Osim toga, to vam daje bolju prego-
varaku poziciju u smislu da ete dobiti
i vie novca iz predpristupnih fondova,
ne bi li vas namamili. Ali, u konanici,
trebali biste se sjetiti mota Dubrovnika:
AUSTRALSKA HUMANITARKA
MISHKA GORA
GOTOVINA JE ZAUSTAVIO
RAT I UBIJANJE CIVILA
SUCI SU MILJENJA I GLASINE
PODIGNULI NA RAZINU DOKAZA TE
POSTAVILI NEUTEMELJENU TEORIJU
Australska humanitarka, spisateljica
i fotografkinja Mishka Gora esto pie
kako Haaki sud nije ispunio svoju za-
dau, a za suenje i presude generali-
ma Gotovini i Markau dri da su farsa.
Studirala je povijest jugoistone Eu-
rope na sveuilitu u Los Angelesu. Ka-
da su poele stizati vijesti o ratu u Hrva-
tskoj, bila je zaprepatena razornim na-
padima na Vukovar i Dubrovnik. Mislila
je, kae, da se nakon holokausta to zlo
ne moe ponoviti, pa je zato odluila iz
blizine saznati to se to dogaa u bivoj
Jugoslaviji.
U Hrvatsku je prvi puta dola u lip-
nju 1993. godine u funkciji direktorice
njemake nevladine udruge IMO, a ka-
snije je radila za UNHCR. Radila je u
"Bolnici djeje selo" kraj Makarske gdje
su bili smjeteni izbjeglice i prognanici,
u Splitu, Erdutu, obilazila je Vukovar,
Beli Manastir, Osijek i Sombor u
Vojvodini.
Rad Haakog suda prati od samog
poetka i vjerovala je da sudci rade do-
bro, sve dok se nisu pojavile optunice
protiv hrvatskih generala.
Sada razmilja drugaije i kae:
Ljudi poput Gorana Jelisia i Rado-
slava Krstia su pravedno osueni za
zloine koje su poinili, meutim u slu-
aju Gotovine i Markaa Tribunal je u
potpunoj kontradikciji sa svojom misi-
jom. Presuda Gotovini implicira cijelu
DO 108 - 2012.
'Sloboda je vrjednija od zlata i srebra!'.
Ako glasujete 'da', bit ete zaprepateni
koliko e vas EU uiniti neslobodnima.
Nemojte to uiniti! Glasujte 'ne'!
- Vai elitni politiari misle da e se
jo vie obogatiti ulaskom Hrvatske u
EU. I to zato to e EU platiti nekoliko
milijuna ljudima na pravim pozicijama i
time 'uhvatiti svoj plijen'. Nakon toga
'isisat' e milijarde od obinih ljudi. Hr-
vatske tvrtke e ili propasti ili e ih preu-
zeti njemake tvrtke, a Hrvatska e po-
stati poput Grke, Irske i Portugala -
bankrotirat e, a Bruxelles e vladati.
Vai mladi ljudi otii e iz zemlje. Vai
politiari to znaju. Zato bi prodali svoju
vlastitu zemlju, ako nisu plaeni za to?
Veini ljudi nee biti ponueno mito.
Umjesto toga, njima e se lagati. Bit e
im reeno da EU nudi prosperitet, sigur-
nost i stabilnost, ali pogledajte, EU uni-
tava svoje drave koje su zarobljenici i
ekonomski i politiki i drutveno. Neete
hrvatsku naciju. Presuda izriito imenu-
je predsjednika Tumana liderom
zavjere i tvrdi da je operacija Oluja, koju
smatram legitimnim vojnim odgovorom
na srpsku okupaciju tzv. Krajine, zloin
protiv humanosti. Zaista je smijeno da
general Gotovina, koji je spasio desetke
tisua Bonjaka u Bihau od Mladievih
horda, bude osuen za zloine koje je
sprijeio. Uz to, srpsko vodstvo naredilo
je evakuaciju tzv. Krajine i ono je odgo-
vorno za etniko ienje Srba u
Krajini.
Osnivanje Haakog suda nije zau-
stavilo srpske snajperiste da ubijaju ci-
vile u Sarajevu niti je zaustavilo ulazak
srpske vojske u Srebrenicu, koja je bila
pod zatitom UN-a, nakon ega su Srbi
poubijali 8000 mukaraca i djece. Pre-
stanak ubijanja nevinih civila i zavretak
rata omoguio je general Gotovina voj-
nim akcijama u BiH.
Cijela je pria toliko apsurdna, te da
nema ozbiljnih posljedica bila bi ak za-
bavna. Podsjea me na drugorazredni
film u kojem se glavni lik bori protiv bes-
krupuloznog neprijatelja koji je spreman
na sve ne bi li ga unitio. Meutim, u
ovom sluaju nema jamstva za sretni
zavretak, nema naznaka da e istina
pobijediti. Suenje je bilo glumatanje,
jer su suci pojedina miljenja i glasine
podignuli na razinu dokaza te postavili
neutemeljenu teoriju. Zamislite da se,
na primjer, optui Winstona Churchilla
za zavjeru etnikog ienja Norman-
dije. Vie od 13 tisua francuskih civila
ubijeno je u oslobaanju Normandije,
ali to nitko ne smatra ratnim zloinom.
Haaki tribunal je uspostavio novi
nain odgovornosti po kojoj netko moe
biti osuen za zloine koje nije poinio.
Prema "udruenom zloinakom pot-
hvatu", svatko tko zapovijeda vojnicima
odnosno vojskom, poevi od predsjed-
drugi o nama
shvatiti koliko ste imali dok to ne izgu-
bite!
- Istraivanja pokazuju da u hrvatskim
medijima nema slobodnih i potenih
rasprava o pristupanju Hrvatske Europ-
skoj Uniji. Nema niega! Mogli biste isto
tako pitati koliko su mediji bili nezavisni
u vrijeme Staljinovog SSSR-a. Na neki
nain, to je ak i gore od sovjetske Ru-
sije, jer strah nije toliko snaan kao po-
hlepa. Jer kako moete imati fer refe-
rendum bez fer rasprava? Ne moete! I
to je dovoljan razlog da glasujete 'ne'.
- Va ulazak u EU biti e kao da ste
se ukrcali na Titanik nakon to je udario
u ledeni brijeg. Gospodarstva diljem EU
periferije se uruavaju, a centar EU ve
se opasno klima. Oigledno je svima,
koji prate vijesti ,to se dogaa, za to
ne treba biti genijalac.
nika SAD-a ili kraljice Elizabete, do ge-
nerala i admirala, moe biti optuen
zbog prekomjernog granatiranja. Na
primjeru generala Gotovine upotreba
sintagme "udruenog zloinakog pot-
hvata" pokazuje kako se cijela vojna
operacija moe nazvati ratnim zloi-
nom.
Vlada i Hrvati u svijetu trebaju vie
raditi na irenju informacija o velikoj
nepravdi koja se dogodila i suprotstaviti
se zabludama koje caruju u pojedinim
medijima. Nije dovoljno samo proglasiti
generale herojima, Hrvatska i njezin
narod trebaju biti dio postupka budui
da e svijet bit va sudac.
Javnost u pravilu vjeruje da su optu-
eni za ratni zloin zaista odgovorni, jer
su optuenici u pravilu visoko pozicioni-
rani lideri o kojima nema sumnje, poput
Mladia i Karadia. Sa sigurnou mo-
emo rei da su hrvatski generali na
odreeni nain zakinuti svojim visokim
rangom. Naravno, moe se i pekulirati
o utjecaju politike i potrebe osude i Hr-
vata za ratne zloine kako se Srbi ne bi
osjeali izoliranima. Vjerujem da bi bilo
naivno ignorirati vrijeme uhienja Ratka
Mladia i Gorana Hadia odmah na-
kon presude hrvatskim generalima.
15
iz ivota zajednice
ESTITAM 40-TU GODINJICU
DJELOVANJA HRVATSKE
KULTURNE ZAJEDNICE
Hrvatski narod ponovno ivi svoje
sudbinske dane. Proslavio je dvadesetu
godinjicu stvaranja samostalne i suve-
rene drave, a hrvatska drava nakon
ulaska u NATO potpisala je sporazum o
ulasku u punopravno lanstvo Europske
unije.
Meutim, nacionalno pitanje hrvats-
kog naroda jo uvijek nije rijeeno po-
gotovo u Bosni i Hercegovini u kojoj pri-
jeti nestanak hrvatskog naroda. Ulazak
u Europsku uniju na nov nain otvorit e
rjeavanje nacionalnog pitanja hrvats-
kog naroda u cjelini. Nema nikakve
dvojbe da e se i hrvatski narod suoiti
sa antinacionalnim buldoderom globa-
listikog svijeta koji u interesu profita
ponitava nacionalni identitet naroda,
obezvreuje nacionalnu kulturu, tradici-
ju, vjeru. ak bi se moglo rei da e se
ubrzati proces brisanja povijesti, kultu-
re, pamenja, da e jaati pritisci na
vjeru, da e se i dalje ugroavati obitelj
kao temelj drutva.
Zbog tih razloga, iako smo proslavili
dvadesetu godinjicu stvaranja samo-
stalne i suverene hrvatske drave, iako
smo kao narod dobili svoju dravu koja
puno znai u ostvarivanju nacionalnog
identiteta cijelog hrvatskog naroda,
borba za nacionalni identitet nee biti
nita manje znaajna nego u prolosti.
A u prolosti hrvatski narod je ivio
kao podijeljen narod, 50 % hrvatskog
naroda ivjelo je izvan Hrvatske, najvie
u Bosni i Hercegovini, ali i irom svijeta.
Tako da se moe rei da su Hrvati bili
podijeljeni na Hrvate u Hrvatskoj, Hrva-
te u Bosni i Hercegovini i Hrvate irom
svijeta. Hrvatska drava je trebala os-
tvariti integraciju na bitnim pitanjima i
stvoriti jedinstvenu politiku, jedinstvenu
svijest cijelog hrvatskog naroda ma gdje
Hrvati ivjeli. Meutim, to u ovih dvade-
set godina nije uinjeno tako da su i da-
nas vrlo slabe veze izmeu dijelova hr-
vatskog naroda odnosno da unutar hr-
vatskog naroda nema koncenzusa o
nekim bitnim nacionalnim interesima u
prolosti, sadanjosti i budunosti.
Borba za istinu hrvatskog naroda u
prolosti je bitna za sadanjost i budu-
nost, jer narod bez prolosti je narod
bez budunosti. Isto tako bitna je borba
za njegovanje tradicije, kulture i identi-
teta hrvatskog naroda. Posebno je va-
no odgajanje mladih generacija kako bi
postali emocionalni Hrvati, kako bi vo-
ljeli svoju domovinu Hrvatsku bez obzi-
ra gdje ivjeli. Jer Hrvat se ne postaje ni
po krvi, ni po ocu, ni po majci, ni po pre-
cima, ni po hrvatskim genima, ak se
ne postaje automatski ni prihvaanjem
hrvatske kulture, obiaja, jezika.
Hrvatom se postaje samo ivotom u
zajednici s pripadnicima hrvatskog na-
roda i svjesnim emocionalnim opredje-
16
ljenjem. Moe biti netko Hrvat i podrijet-
lom, moe prihvaati jezik, kulturu, obi-
aje, moe biti pripadnik hrvatske kato-
like Crkve, ali ako nije emocionalno
vezan za svoj narod, ako to nije svjesna
emocionalna pripadnost, hrvatsko se
svodi na puku formu. Hrvati koji su i-
vjeli izvan Hrvatske, koji su ak i roeni
izvan Hrvatske esto su emocionalno
vei Hrvati od onih Hrvata koji ive u
Hrvatskoj.
To potvruju i Hrvati u vicarskoj i
Hrvatska kulturna zajednica kao udruga
u koju se dobrovoljno udruuju kako bi
se meusobno zbliili, kako bi njegovali
kulturu, tradiciju i kako bi na razliite na-
ine pokazivali svoju ljubav prema Hr-
vatskoj domovini i hrvatskom narodu.
Zato moete biti ponosi na svoju udrugu
koja je ovih dana proslavila 40-tu godi-
njicu svojeg postojanja.
Poeli ste prije 40 godina u burnim
procesima buenja nacionalne svijesti
hrvatskog naroda koje se izraavalo na-
cionalnim pokretom odnosno koji se
zvao masovni pokret ili Hrvatsko prolje-
e. Nositelj tog procesa meu ostalima
bila je Matica Hrvatska. Zato nije sluaj-
no to ste i Vi Hrvati tada osnovali 11.
srpnja 1971. godine Drutvo prijatelja
Matice Hrvatske Zrich-Baden, ubrzo je
Matica Hrvatska bila zabranjena, a Hr-
vatsko proljee slomljeno tako da je ra-
zumljivo da niste mogli jedno vrijeme
djelovati.
Meutim, brzo ste sazvali u proljee
1973. godine izvanrednu skuptinu na
kojoj ste obnovili rad i izabrali novo ime
Hrvatska kulturna zajednica. Posebno
veliku ulogu vaa Hrvatska kulturna za-
jednica, ali i svi Hrvati u vicarskoj i i-
rom svijeta odigrali su u borbi stvaranja
samostalnosti hrvatske drave u uvjeti-
ma raspada komunizma i SFRJ, u ob-
rani Hrvatske od velikosrpske agresije i
u pomaganju obnove Hrvatske, te u
borbi za istinu o Domovinskom ratu. Ali
niste zaboravili ni promicanje hrvatske
kulture i tradicionalnih vrijednosti hrvat-
skog naroda te ste uspostavili brojne
kontakte sa brojnim intelektualcima iz
Hrvatske koji su sa velikom radou do-
lazili drati predavanja ili se druiti u
manifestacijama koje ste organizirali.
Imao sam ast i zadovoljstvo vie
puta sudjelovati u vaem radu, ali i u
vrijeme stvaranja i obrane hrvatske dr-
ave kao potpredsjednik Ratne vlade
susretati se sa Hrvatima irom vicar-
ske, ne samo s vama u Hrvatskoj kultu-
rnoj zajednici. Meutim, najee sam
se susretao sa vama i mogu rei da
sam sa mnogim od vas uspostavio istin-
ske prijateljske odnose i da uvijek sa
velikim zadovoljstvom dolazim u vicar-
sku kako bi na razne naine sudjelovao
u vaem radu.
Posebno bih istaknuo veliku vrijed-
nost vaeg asopisa Drutvene obavije-
sti u kojima mi u Hrvatskoj nalazimo
vrijedne informacije.
Boravei vie puta u kui Osvina i
Dunje Gaupp stekao sam iskrene prija-
telje s kojima se vrlo rado viam i raz-
govaram o prolosti, sadanjosti i budu-
nosti. Uvijek postoje pojedinci koji po-
kreu neke stvari, organiziraju i koji su
kljuni u odreenim situacijama. Moje
prijateljstvo sa Osvinom i Dunjom Ga-
upp obogatilo je moja saznanja to zna-
i biti emocionalni Hrvat i ivjeti daleko
od domovine. S obzirom da sam posje-
ivao nae ljude od June Amerike do
Australije uvjerio sam se da je njihov
doprinos izuzetan u stvaranju i obrani
hrvatske drave, ali i u izgradnji Hrvat-
ske kao demokratske zajednice i dra-
ve. U tom velikom doprinosu znaajno
mjesto pripada i Hrvatima iz vicarske i
vaoj Hrvatskoj kulturnoj zajednici.
Zato Vam srdano estitam 40-tu
obljetnicu s uvjerenjem da emo i dalje
uspjeno suraivati i raditi u interesu
cijelog hrvatskog naroda.
Prof. dr. sc. Zdravko Tomac
ISKRENE ESTITKE
"etrdeseta obljetnica HKZ dokaz je
trajnje ljubavi to je Hrvati imaju, uvaju
i iskazuju prema svojoj Domovini, ak i
u onim vremenima kada im Domovina
nije dala sve ono to je mogla i trebala.
Zato primite moje srdane estitke za
40. roendan HKZ, sa zahvalnou svi-
ma onima koji su tijekom destljea ou-
vali hrvatsko zajednitvo u vicarskoj,
ali i gradili mostove prema Hrvatskoj.
Vjerujem da nam je to zajednitvo jo
potrebnije u svijetu koji se sve vie glo-
balizira, kako bismo sauvali svoj identi-
tet, kako bismo uvijek znali tko smo i
to smo, i kako bismo bili to uspjeniji,
ali i zadovoljniji i sretniji. elim Vam pu-
no uspjeha i u vaim nastojanjima, s
nadom da emo zajedno postii to da i
Hrvatska u skoroj budunosti pone
ispunjavati Vaa oekivanja."
Prof. dr. sc. Miroslav Tuman
DO 108 - 2012.

NATJEAJ ZA HRVATSKU DJECU
POSJETA NAICAMA I
OSNOVNOJ KOLI
KRALJA TOMISLAVA
U prolom broju Drutvenih obavije-
sti opirno smo izvjestili o rezultatima
HKZ natjeaja Za hrvatsku djecu, ob-
javili njihove radove i fotografije. Dodje-
la priznanja i nagrada, iako puno prije
planirana, dogodila se tek 25.10.2011.
g., pa nas je ve pomalo muila savjest
to su nagraena djeca morala tako du-
go ekati na zasluena priznanja.
Cijeli smo dan proveli u tom lijepom
slavonskom gradiu u drutvu ljubaznih
domaina, koji su nas s ponosom pro-
veli kroz svoju kolu. S razlogom mogu
biti ponosni, jer ne samo to je graevi-
na kao takva jako lijepa i svrsishodno
Perivoj dvorca obitelji Pejaevi
Evo to je o naoj posjeti objavljeno u
kolskim i gradskim novinama
USPJEH UENIKA O KRALJA
TOMISLAVA NAICE U
VICARSKOJ I NJEMAKOJ
Hrvatska kulturna zajednica sa sje-
ditem u vicarskoj (Zuerich) organizi-
rala je projekt Za hrvatsku djecu. U
tom internacionalnom projektu sa svo-
jim likovnim i literarnim radovima sudje-
lovali su uenici O kralja Tomislava
Naice. Isti radovi sudjelovali su i na
internacionalnom likovnom natjecanju
Hagen-Iserlohn 2011 u Njemakoj.
Uenik 4.b razreda, Vasilije Uroevi,
za svoj likovni rad na temu Ja i moja
obitelj osvojio je 1. mjesto u vicar-
skoj i 4. mjesto u Njemakoj. Mentorica
je urica Zailac, pedagoginja.
Za najbolje literarne radove u vicars-
koj na temu Kad odrastem, elim biti..
DO 108 - 2012.
ureena, opremljena bibliotekom i uio-
nicom s osobnim raunalima, nego su i
kolske aktivnosti na zavidnoj razini. To
je sigurno jedan od uzroka to se kola
moe pohvaliti s mnogim mladim talen-
tima, od kojih se nekolicina zainteresi-
rala i za na natjeaj.
U korlkoj zbornici doekalo nas je
okrepljenje u obliku domaih prigrizaka,
kave i sokova, a onda su pristigla na-
graena djeca, njihove uiteljice i ma-
me. Dvije mlade dame vrijedno su fo-
tografirale i radile zabiljeke za kolske
novine. Njima smo predali nekoliko kilo-
grama Haribo bonbona, dar predsjed-
nika HKZ Ivana Mataria, uz zamolbu
da time poaste nagraene i druge koje
zanima na natjeaj.
Nakon ugodnog druenja i avrljanja
o svemu i svaemu, dipl. pedagog ur-
ica Zailac nam je predstavila plan obi-
laska i razgledavanja Naica. Dan je
bio kao stvoren za etnju, tako da smo
- Ravnateljica muzeja prof. Silvija Luevnjak
1. mjesto osvojila je Marta Plehandi,
uenica 5. a razreda za svoj rad
Veterinarka
2. mjesto osvojio je Kristijan Rajs, ue-
nik 5. b razreda za svoj rad Novinar
reporter;
3. mjesto osvojio je Vedran Mandi,
uenik 5. b razreda za rad na temu
Vatrogasac.
Mentorica je prole godine bila uiteljica
Anica Jankovi.
Juer su predstavnici Hrvatske kul-
turne zajednice u vicarskoj, dopredsje-
dnica HKZ Dunja Gaupp i Osvin Gaupp
(glavni urednik asopisa Drutvene
obavijesti - glasila HKZ u vicarskoj),
bili u koli i uenicima uruili priznanja i
nagrade. Dodjeli priznanja nazoili su i
roditelji i razrednici uenika.
Poslije uruenja nagrada i druenja
s uenicima i roditeljima, gosti su raz-
gledali kolu, a poslije toga posjetili
dvorac obitelji Pejaevi gdje nas je do-
ekala i kroz dvorac provela ravnateljica
iz ivota zajednice
uistinu uivali u razgledavanju grada,
posjeti crkve sv. Antuna Padovanskog,
obilasku parka dvorca Pejaevi, kao i
posjeti dvorca Marka Pejaevia, te
muzeja dvorca obitelji Pejaevi kroz
koji nas je struno provela ravnateljica
prof. Silvija Luevnjak.
Boravak u Naicama zavrili smo
kasnim rukom u hotelu Park, a onda
se puni utisaka i pomalo umorni opro-
stili od nae ljubazne domaice uri-
ce. Njoj i svima ostalima koji su nas
tako srdano doekali, od svega srca
hvala. Nadamo se da e uspostavljeni
kontakt ivjeti i da e biti jo prigoda za
susrete i druenje.
U ime Upravnog odbora Hrvatske
kulturne zajednice, jo jednom puno
hvala na suradnji i prijateljstvu,
Dunja i Osvin Gaupp
muzeja obitelji Pejaevi prof. Silvija
Luevnjak. Gosti su posjetili i dvorac
Marka Pejaevia, te crkvu sv. Antuna
Padovanskog i bili oduevljeni bogatom
tradicijom i nizom aktivnosti i dogaanja
u Naicama te je izraena obostrana
elja za daljnjom suradnjom jer, kako su
istaknuli, naa kola ujedno je i inicijator
da ovaj natjeaj poprimi meunarodne
razmjere.
Tema ovogodinjeg likovnog natje-
aja Iserlohn-Zrich 2012. je Moj svi-
jet, a literarnog natjeaja HKZ-a Zrich
2012. je to znam o Vukovaru. Uz
odobrenje ravnateljice, Vlatke Zahirovi,
ovog puta ukljuile su se u suradnju e-
tiri uiteljice hrvatskog jezika: Brankica
Pavi, Branka Turza, Vesna Kovaevi-
Tomi, Tanja Majdandi, Sandra Hviz-
dak i uiteljica likovne kulture Anja Al-
peza. Takoer, uiteljice razredne nas-
tave Mihaela Pokrivka, Blaenka Vrlja,
Jelena imunovi te Helena Volner.
. Zailac
17
iz ivota zajednice
O SVOJIM DOJMOVIMA MAJKA
UENIKA KRISTIJANA RAJSA,
SNJEANA, KAE:
Divan je osjeaj biti ponosan roditelj,
naroito ponosna majka! Toga dana
kad je moje dijete priopilo da je osvoji-
lo nagradu HKZ-a iz vicarske u prvi
mah primila sam to s nevjericom. Na-
kon toga preplavilo me oduevljenje ko-
je nisam mogla sakriti. Nije mala stvar
dobiti priznanje, ne samo u svojoj zem-
lji, nego i izvan njezinih granica.
Poseban je dogaaj to to su pred-
stavnici HKZ-a iz vicarske osobno do-
li uruiti priznanja naoj djeci. Da net-
ko osobno pohvali i oda priznanje va-
em djetetu i uz to prevali dug put, to je
zaista ast i elja svakog djeteta i rodi-
telja!
Susret je proao u jednoj domain-
skoj atmosferi. Poslije predstavljanja i
upoznavanja uruene su nagrade i pri-
znanja. Nakon toga razgovor i druenje
koje je sliilo na susret starih znanaca
koji se nisu vidjeli godinama. Najvei
neprijatelj tih lijepih trenutaka bilo je vri-
jeme koje je brzo proteklo.
U razgovoru smo izmijenili tako bo-
gata iskustva, saznali mnogo o radu na-
ih ljudi izvan granica Hrvatske, o njiho-
voj upornosti, okupljanju i kulturnom uz-
dizanju kao i o samoj ideji za ovaj pro-
jekt koji je moje dijete i mene kao rodi-
telja uinio tako sretnom!
Kroz priu sam im pokuala doarati
ljepotu ovog naeg malog, a tako boga-
tog grada. Kaem bogatog, jer je bogat
kulturom i tradicijom, sadrajima koje
nudi, itd. Grada koji skriva brojne mlade
literarne, glazbene, pjevake, sportske i
druge talente. Sama Osnovna kola
kralja Tomislava vrvi od sposobne i ta-
lentirane djece.
Moda e netko pomisliti da sam su-
bjektivna i favoriziram O kralja Tomi-
slava Naice, ali, vjerujte, to je istina!
Na primjeru SAD-a objasnila sam da je
lako biti uspjean u tako velikoj zemlji s
toliko puno ljudi i mogunosti! U naoj
maloj, ali za nas najveoj Hrvatskoj i
18
prelijepoj Slavoniji koja broji jedva jedan
grad Amerike, ovoliko talenata i uspje-
ne djece - to je za mene uspjeh! Svi
smo se sloili oko ovoga.
Nadam se da e ubudue biti ova-
kav projekt proiren i drugim oblicima
natjecanja pokraj literarnog i likovnog,
npr. na glazbeno podruje, pjevako,
sportsko i slino.
Vrijeme je proteklo, doao je trenu-
tak rastanka, izmijenili smo nekoliko fo-
tografija za sjeanje uz obeanje da e-
mo jo vie suraivati, biti ee u kon-
taktu i iriti pozitivnu energiju male ze-
mlje velikih ljudi.
Za nas u Slavoniji kau da smo ljudi
velikog srca, istog i prostranog poput
slavonske ravnice. Neka tako i ostane!
Veliko hvala svima!
MAJKA UENIKA VEDRANA
MANDIA, DUBRAVKA, SVOJE
PORUKE ALJE HRVATSKOJ
KULTURNOJ ZAJEDNICI U
VICARSKOJ:
Kao majka elim Vam zahvaliti to
ste naoj djeci pruili priliku da inozem-
stvu pokau talent kroz svoje likovne i
literarne radove. Samim time promovi-
rali ste nau kolu i na grad u Europi.
Velika je ast za mene kao roditelja to
je moje dijete sudjelovalo u tome. Vidje-
vi koliko je to njega razveselilo i njemu
znailo, u meni je probudilo ponos!
Iskreno zahvaljujem predstavnicima
Hrvatske kulturne zajednice to su zbog
nae djece doli ak iz vicarske kako
bi im uruili priznanja i nagrade, te to
su u svojem asopisu Drutvene oba-
vijesti objavili radove nae djece.
Nadam se da e naa kola i dalje
suraivati s vama i da e opet neki novi
narataji osmjesima pokazati radost
zbog svojih priznanja i nagrada.
Jo jednom srdano vam zahvalju-
jem i aljem pozdrave iz naeg lijepog
slavonskog gradia Naica.
DO 108 - 2012.
 iz ivota zajednice

MAJKA VASILIJA UROEVIA,

URICA, IZJAVLJUJE:
Od najranijih dana, ve od uzrasta
od dvije godine, Vasilije je volio crtati
kamione, vatrogasce, pejzae, graevi-
ne, ljudske likove i slino. U vrtiu su
djeca traila od njega da im neto na-
crta. Kada mu je bilo est godina po-
znati naiki i hrvatski likovni umjetnik
Tihomir Maroevi pogledao je njegove
likovne radove i rekao da ima talenta i
da treba nastaviti s tim. Usmjerio me na
to da ne uokvirujem dijete u ablonu,
nego mu treba dati slobodu u stvaranju
vlastitog umjetnikog izraza. Vasilije je
osvajao nagrade na dravnom natjeca-
nju SFeraKon-a, Drutva za znanstvenu
fantastiku koje se organizira u Zagrebu
te povremeno sudjeluje u radu likovne
kolonije u Naicama. Takoer je sudje-
lovao u natjeaju Erste banke i osvojio
drugo mjesto za svoj likovni rad na te-
mu Medo tedo.
Drago mi je to je i ovaj put njegov
talent i rad doao do izraaja i hvala
svim dobrim ljudima Hrvatske kulturne
zajednice to su njegov rad prepoznali i
nagradili, kako u vicarskoj, tako i u
Njemakoj. Trudit emo se i dalje davati
svoj doprinos irenju dobre suradnje na
obostrano zadovoljstvo.

MARTININA MAMA, TANJA,

PROMILJA NA SLJEDEI NAIN:
Kao i svaka majka, sretna sam i po-
nosna na postignue svoga djeteta. Ko-
ristim ovu priliku da zahvalim Hrvatskoj
kulturnoj zajednici u vicarskoj na orga-
nizaciji ovog meunarodnog natjecanja,
kao i na iskazanoj brizi za nau djecu.
To su i potvrdili dolaskom u nau kolu.
Takoer zahvaljujem O kralja To-
mislava koja je omoguila naoj djeci
sudjelovanje na natjecanju. Iskreno se
nadam da e ovakvih i slinih prigoda u
budunosti biti vie te da emo pred-
stavnike Hrvatske kulturne zajednice
Fotografije:
ee moi ugostiti u naoj i njihovoj
1. Skupna fotografija s nagraenim ,
domovini.
mamama i mladim izvjestiteljkama.
Na kraju aljem topli pozdrav iz
2. kolska biblioteka.
Hrvatske svim lanovima Hrvatske
3. kolsko predvorje.
kulturne zajednice u vicarskoj.

DO 108 - 2012. 19
iz ivota zajednice
DR. ANTE ALJINOVI
1937.-13.09.2011.
UMRO JE DOBAR OVJEK
Nakon kratke, ali teke bolesti na-
pustio nas je dugogodinji lan HKZ.
Kada smo dr. Vladu imunovia, jed-
nog od njegovih najboljih prijatelja, za-
molili da napie in memoriam za Dru-
tvene obavijesti, poslao nam je tekst s
naslovom Umro je dobar ovjek. Pri-
kladnijeg naslova nije mogao nai!
Dr. Aljinovi je bio lijenik gineko-
log, ivio je i radio u Bernu. Bio je bri-
an suprug, otac i djed, uivao je u
svojoj obitelji, posebno u prekrasnim
unuicama, ali je skrbio i za iru obitelj.
Predan svome zvanju, pomagao je lju-
dima ne samo tamo gdje je to kao lije-
nik morao, nego i prijateljima i svima
koji su mu se obratili za pomo.
Prijateljevali smo punih 35 godina i
znali se u duu. Voljeli smo ga radi po-
tenja, nesebinosti i galantnosti u
svim prigodama kae dr. imunovi.
Hrvatsku i svoj Split volio je svim sr-
cem, pa je pomagao gdje god je to tre-
balo. Navodim samo neke od njegovih
veih angamana:
- Nakon osnivanja Fondacije hrvatskih
studenata (FOHS) 1985. Ante i supru-
ga mu Jasna, postaju redoviti i najiro-
kogrudniji lanovi.
- Kod osnivanja Pro Croatia-e 1992. g.
postaje lanom i uestvuje u mnogim
akcijama pomoi ugroenoj Domovini,
to u zajednikim akcijama, to u sa-
mostalnim. Kao primjer navodim Djeju
bolnicu Split za koju je potrebne apara-
te osobno kupovao ili bi poslao potreb-
ni iznos. Sjeam se akcije za krovite
jedne gimnastike dvorane u Lici (Oto-
DIE MUTTERSPRACHE IST
WICHTIG
MATERINSKI JEZIK
JE VAAN
Tema veeri i naziv programa "Ma-
terinski jezik je vaan" odran je 10.
studenog 2011. u kolskoj dvorani kole
u Brig-Glisu.
Pokrovitelj i glavni organizator ovog
programa je institucija "Integrationsstel-
le Oberwallis". Podrali su ih uitelji nje-
makog jezika i angairane osobe razli-
itih nacionalnosti.
Hrvate i hrvatski jezik predstavila je
gospoa Marija ulap Imhof organizi-
rajui nastup hrvatske djece. Slini je-
zini projekti organiziraju se u cijeloj
vicarskoj. Na je problem to hrvatski
jezik gotovo ni u jednom kantonu nije
priznat, ve se jo uvijek vodi kao srps-
ko-hrvatski.
Hrvatska kulturna zajednica ve go-
dinama vodi bitku za priznanje hrvats-
20
ac), pa organizacije transporta hrane, ovom mjestu opratamo od Dobroga
lijekova i zavojnog materijala za Dubro- ovjeka.
vnik, ibenik, Split itd.. Neka mu dragi Bog plati zasluenim
O velikoj dareljivosti i privrenosti mirom i pokojem.
Hrvatskoj i mi, HKZ, moemo puno to-
ga napisati. Osim to je redovito ispu- Hrvatska kulturna zajednica,
njavao svoje lanske obveze, uestvo- Upravni odbor
vao je zajedno sa suprugom u svim na- dr. Vlado imunovi, poasni lan
im humanitarnim akcijama, redovito
potpomagao tiskanje Drutvenih obavi-
Kad si negdje sama,
jesti, i bio najvjerniji posjetitelj Hrvats- daleko u svijetu,
kog bala. Zadnji puta smo ga vidjeli na Zato mislit mora,
35. Hrvatskom balu kada je nastupila uvijek na svoj rodni kraj?
primadona HNK, sopranistica Mira Vla- Ima l tee boli,
hovi i, izmeu ostalih arija, otpjevala ima l teeg jada,
pjesmu Nostalgija iz Tijardovieve ope- Neg je uspomena
na djetinjski proli raj?
rete Mala Floramy. Usprkos velikog
pljeska, uli su se Antini oduevljeni
Daleko mje biser mora,
povici bravo, bravo. Tada jo nismo daleko mje moj Split,
znali da je upravo ta pjesma njegova U njem tila bi bit,
najdraa. Na misi zadunici ona mu je prez njeg ja u umrit!
bila posljednji pozdrav, s njom se i na
kog jezika. U Wallisu je uspjeno nasta-
vlja gospoa Marija ulap Imhof, vodi-
teljica HKZ ogranka Wallis. Mnogo je
ve puta razgovarala s odgovornim
osobama Centra za integraciju i kanto-
nalne uprave. Konano je dobila obea-
nje da e jo ove godine u Oberwallisu
hrvatski jezik biti odvojen od srpskog
koji e biti na irilici kako bi razliitost
bila jo bolje uoljiva.
Mogunost predstavljanja Hrvata i
hrvatskog jezika pruila se 10. studeno-
ga 2011. u okviru priredbe "Materinski
jezik je vaan". Hrvati u Wallisu sa za-
dovoljstvom su prisutnima doarali me-
lodiju naeg jezika kroz pjesmu i recita-
cije hrvatske omladine i djece.
Mateja Maji i Laura Barei poz-
dravile su prisutne na naem jeziku i
bile voditeljice hrvatskog dijela progra-
ma. Marco Imhof je otpjevao hrvatsku Marko Imhof pjeva hrvatsku himnu
himnu "Lijepa naa domovino", a Hrvati
su bili ponosni to su je mogle uti oso-
be razliite nacionalnosti u prepunoj ska", a Ines Bivi pjesmicu "moja
dvorani kole Brig-Glis. Poslije Marca je Hrvatska".
Ivan Barei izrecitirao pjesmicu "Hrvat-
DO 108 - 2012.

Folklorna skupina Posavski dragulji - Wallis
Potom je nastupila naa folklorna skupi-
na "Posavski dragulji - Wallis", sastav-
ljena iskljuivo od hrvatske djece i om-
ladine. Kao i uvijek kad smo organizirali
bilo to sa vicarcima ostavili smo ih
zadivljene, tako je bilo i ovog puta.
Na sudjelovanje u ovom programu
bile su pozvane sve nacionalnosti zas-
tupljene u kantonu Wallis, veina ih se
predstavila samo prigodnim govorom
na svom materinskom jeziku, a samo
etiri su predstavile svoju zemlju i jezik
dodatnim programom (jedni od njih smo
bili mi).
38. SABOR HRVATSKE
KULTURNE ZAJEDNICE
Odran je u nedjelju, 27. studenoga
2011. u Badenu.
Predsjednik Ivan Matari pozdravio
je prisutne, predloio dnevni red koji je
jednoglasno prihvaen. Izabrani su za-
pisniarka i brojai glasova, potom je
proitan zapisnik 27. Sabora koji je ta-
koer jednoglasno prihvaen.
Izvjee Upravnog odbora o ukupnom
radu HKZ, izvjee blagajne, Uredni-
tva Drutvenih obavijesti i Nadzornog
odbora proitana su i stavljena na
diskusiju.
Glavni Urednik DO, g. Osvin Gaupp,
se sa zahvalnou osvrnuo na lanove
koji izdano pomau tiskanje glasila, te
posebno istaknuo gospou Mariju Ma-
cuki, lanicu Nadzornog odbora i obi-
telj Aljinovi. S velikom tugom spome-
nuo je velikodunost nedavno preminu-
log Ante Aljinovia.
Zamolio je sabornike za miljenje o
sadraju naeg glasila. To je zaudilo
prisutne, jer dosadanja su miljenja bi-
la redom pozitivna i pohvalna, stoga su
eljeli znati to se krije iza njegovog pi-
tanja. Gospodin Gaupp je pojasnio da
je u nekoliko navrata od jednog lana
uo kako u DO ne bi smijelo biti 'politi-
ke'. Ako i drugi lanovi misle da su os-
vrti na neke nezdrave situacije u Hrvat-
DO 108 - 2012.
Bogato opremljen Hrvatski stol
Izmeu nastupa pojedinih nacija,
poznata logopedica iz Oberwallisa, ga.
Kalbermatten, referirala je na temu Ma-
terinski jezik je vaan. Na kraju progra-
ma moglo se uivati u specijalitetima
etiri nacije. Hrvatski stol, kao i uvijek
do sada, bio je najbogatiji ponudom hr-
vatskih specijaliteta koje su pripremile
majke djece iz folklorne skupine.
Nadamo se da e kroz ovaj program
i budue u okviru ovoga projekta, hrvat-
ski jezik postati prepoznatljiv i prisutan.
Zahvaljujemo gospoi Mariji ulap
Imhof na velikom organizacijskom tru-
skoj politika, onda on to eli uzeti u
obzir prigodom odabira lanaka.
Odjednom su svi prisutni ivnuli. Ope
je miljenje da je sadraj DO odlian,
da je nae pravo, pae naa obveza in-
formirati lanstvo i o tome spektru kultu-
re, jer politika zadire u sve drutvene
pore. Tko nije zadovoljan sa sadrajem
DO, taj ili nema hrabrosti javno iskazati
svoj prohrvatski stav, ili pak nije na istoj
iz ivota zajednice
du, kao i svim hrvatskim obiteljima koje
su se odazvale i dale svoj doprinos ovoj
uspjenoj akciji. (UO HKZ)
liniji s drugim lanovima, a time vjero-
jatno u krivoj udruzi. Gospodin Gaupp
je zamoljen da ne mijenja nita na sa-
draju i da nastavi dalje kao i do sada.
Bilo je rijei i o naoj intnernetskoj
stranici, koja, poneto preraena i dne-
vno aktualizirana s najmanje jednim
prilogom, biljei veliki broj posjetitelja
kako iz vicarske, tako i sa svih strana
svijeta.
Nadzorni odbor je izvjestio o uredno
voenim blagajnikim knjigama i pre-
dloio Saboru razrjeenje Upravnih ti-
jela. Sabor je potom svako izvjee po-
sebice jednoglasno odobrio, ime je
Upravni odbor dobio razrjenicu.
Na Sabor je upuen prijedlog o izla-
sku Hrvatske kulturne zajednice iz Hr-
vatskog svjetskog kongresa CH/FL.
Predsjednik Matari je proitao obrazlo-
enje. Razloga ima vie, ali glavni je taj
to se, u prilino tono 10 godina nae-
ga lanstva, po pitanju krovnog ujedi-
njenja Hrvata u vicarskoj nije nita na-
pravilo. Nai prijedlozi to bi se moglo i
trebalo pokuati napraviti, ignorirani su.
Zakljuujemo da ne postoji volja poraditi
na tome za nas vanom polju. Hrvati u
vicarskoj su razjedinjeni, mnoge su
udruge ugaene ili postoje samo na pa-
piru pod imenom svoga osnivaa.
Mnoge su udruge i nastale, ali za njih
se i nezna.
21
iz ivota zajednice

Bila bi nuno potrebna ruka koja bi nas

sve ujedinila, ali takve, barem do sada
nije bilo niti je ima.

Odvagnuti su argumenti za i protiv.

Protiv izlaska iz lanstva govori samo
jedno. Ako i mi odemo, neki e to doi-
vjeti negativno, u smislu novoga razje-
dinjenja Hrvata. Meutim, kakvog smi-
sla ima odrati status quo, koji slui sa-
mo prikrivanju injeninog stanja? Nije li
bolje napraviti rigorozan korak, pa da
se odgovorni zamisle nad onim to ra-
de, odnosno ne rade. Nakon odvagiva-
nja za i protiv, veinski je odlueno da
treba otkazati lanstvo.

Povodom 40. roendana HKZ, Up-

ravni odbor je odluio da se lanovima i
prijateljima treba simbolino zahvaliti na
vjernosti i podrci. U tu svrhu napravlje-
ne su kemijske olovke s imenom HKZ
na hrvatskom i njemakom, te godinom
osnivanja, koje su u Boinom pismu
poslane zajedno s vreicama bonbona
naslova Srdano hvala. Nadamo se
da smo tim skromnim darom jasno rekli
koliko su nam lanovi vani i koliko ci-
jenimo njihov angaman u naoj 40 go-
dina staroj Zajednici.

Radni dio Sabora, zbog nekoliko va-

nih tema, trajao je neto due nego
obino. Ipak, ostalo je dovoljno vreme-
na za druenje uz dobru papicu na ko-
joj zahvaljujemo naim damama, Milici
Krakan i Dunji Gaupp.

22 DO 108 - 2012.
 iz ivota zajednice

KOLIKO VRIJEDI RIJE slijedee: a nakon naknadne provjere svih rele-

Potovana go. Tafra, kako do danas vantnih injenica, elim Vas obavijestiti
HRVATSKE DIPLOMACIJE I niste nali za shodno odgovoriti na vie kako, sukladno odredbama Beke kon-
DRAVNIH DUNOSNIKA e-maila gospoe Hegedui, odazivam vencije, u prostorijama diplomatsko-
se njenoj zamolbi i podsjeam Vas na konzularnih predstavnitava nije dozvo-
OBEANJE LUDOM obeanje koje ste Vi i gospodin Andrli ljeno organiziranje prodajnih izlobi. Si-
RADOVANJE dali prilikom otvaranja izlobe naive u guran sam kako je bivi veleposlanik u
Badenu 2007. g. Naime da ete organi- najboljoj namjeri, ponudio pomo u or-
zirati izlobu u Bernu i/ili enevi. Oslo- ganizaciji izlobe u nekom treem pro-
Pie Dunja Gaupp
nivi se na Vae obeanje, ga. Hege- storu, meutim budetske restrikcije ve-
dui je slike ostavila u vicarskoj. Do zane uz ekonomsku i financijsku krizu,
U sijenju 2007. g. Hrvatska kultur-
danas niti ste organizirali izlobu, niti onemoguile su takvu vrstu organizacije
na zajednica u vicarskoj organizirala
nam javljate imate li namjeru izvriti izlobe..... Slijedom Vaeg zahtjeva o
je, u okviru svoga projekta Dva tjedna
obeano. Prof. Matari je 21.04. o.g. ta- pomoi prilikom prijevoza slika nazad u
hrvatske kulture, izmeu ostaloga i iz-
koer zamolio da nas se obavijesti o Hrvatsku, uputili smo dopis nadlenom
lobu hrvatske naive u galeriji Anixis u
daljnjim koracima, no nije dobio nikakav ministarstvu da se pokua organizirati
Badenu. Zastupljeni su bili ugledni sli-
odgovor. Takvo ponaanje smatram transport. Po primitku odgovora, promp-
kari druge generacije kole naivne um-
krajnje neodgovornim, sramotnim i ne- tno emo Vas obavijestiti o tome ....
jetnosti: Nada Hegedui Jankovi,
dostojnim diplomacije. Zato obeavate
Marija Peti Boi, Ivica Fiter, Mato
neto, to ne mislite napraviti? Ako je Zar bivi veleposlanik nije bio upo-
Toth, Zvonko Sigeti.
obeanje bilo ishitreno i nepromiljeno, znat s Bekom konvencijom? Osim to-
Otvorenju izlobe prisustvovali su i
onda bi se valjalo ispriati gi. Hegedu- ga, kada je obeavao organizirati izlo-
hrvatski diplomati, veleposlanik Mladen
i, umjetnicima, ali i meni koju ste do- be, nije bilo govora gdje, niti je to umjet-
Andrli, gospodarska savjetnica u vele-
veli u situaciju da se brinem o slikama nike zanimalo, niti je izloba morala biti
poslanstvu RH u Bernu Tamara Tafra i
koje su u vicarskoj ostale zbog diplo- prodajna. Uzela sam si truda i potraila
generalni konzul u Zuerichu Nenad
matskog obeanja.... Beku konvenciju, u kojoj ne stoji nita
Hoelbl. Oduevljen izlobom, veleposla-
o tome, da bi bilo kakve izlobe u pro-
nik Andrli je prisutnoj predstavnici sli-
Od odgovora ni traga! storijama veleposlanstva bile nedopu-
kara, Nadi Hegedui Jankovi, predlo-
tene! Koja komedija na vioj razini i
io daljnje izlobe u Bernu i enevi, to
28.11.2008. piem preporueno pismo mazanje oiju naivnima.
je ga. Hegedui rado prihvatila.
na veleposlanika Jaku Muljaia. Poja- Prolaze prosinac, sijeanj, veljaa,
njavam o emu se radi i nastavljam: U a nita se ne dogaa.
Time je HKZ izala iz igre, a briga
nemogunosti uspostaviti kontakt s
o slikama prela na veleposlanstvo, no
veleposlanstvom, ga. Hegedui se 05.03.2009. piem naelniku Samostal-
gospoa Hegedui me je zamolila da
obratila prof. Matariu sa zamolbom da ne slube za Hrvate u inozemstvu i kul-
se o slikama osobno brinem do postav-
osobno urgira u Bernu. Prof. Matari turu, Petru Bariiu:
ljanja prve izlobe, to naravno nisam
Vam je pisao 21.04. o.g. (e-mail u privit- Potovani gospodine Barii, piem
mogla odbiti. I time sam samoj sebi na-
ku). Odgovor nije nikada dobio. Vam u nadi da ete moi, prije svega
pravila medvjeu uslugu.
03.11. o.g., dakle prije 25 dana, htjeti rijeiti problem - povratak slika u
osobno sam se elektronskom potom Hrvatsku - s kojim se slikari hrvatske
09.11.2007. pie mi ga. Hegedui:
obratila Vama i gi. Tafri izrazivi svoje naive nose ve dvije godine, a silom
...Ambasada i gospoa Tafra odgaaju
ogorenje i razoaranje takvim ponaa- prilika i ja uz njih. O emu se radi opir-
obeane akcije.... lijepo te molim, za-
njem. Odgovor nisam dobila! Ignorirati no sam napisala u priloenom pismu na
moli prof. Mataria da neto uini, a i ti
neugodnu potu linija je manjeg otpora, veleposlanika g. Muljaia, stoga se na
stupi u kontakt s gom. Tafrom, Kultur-
no time problem nije rijeen. Ako vele- ovom mjestu ne elim ponavljati. a-
und Handelsraetin koja nam pismeno
poslanstvo ne eli ili nije u stanju orga- ljem Vam i odgovor gospodina Muljai-
obeaje najnovije: izlobu u enevi, ali
nizirati izlobu, onda ga. Hegedui i a. Mislim da je nepotrebno naglasiti da
se nita ne pokree...
ja oekujemo pismeno priopenje. se do danas, tri mjeseca poslije, nije
Piem gospoi Tafri nekoliko elek-
Zbog neodgovornog ponaanja dje- ba nita pomaknulo s mrtve toke. Si-
tronskih poruka, koje su se Bog zna
latnika veleposlanstva RH u Bernu, or- gurna sam da se niti u slijedeih godinu
gdje izgubile, pa od odgovora ni traga!
ganizatori su suoeni s mnogim proble- dana nee nita napraviti po pitanju po-
U meuvremenu je g. Andrli napustio
mima i neplaniranim trokovima. Za po- vrata slika u Hrvatsku. Radi toga sam
vicarsku, a na funkciji ga je zamijenio
vratak slika u Hrvatsku imali smo spon- jako blizo odluci da cijeli ovaj sluaj sta-
g. Jaka Muljai.
zora, koji sada, nakon gotovo dvije go- vim u javnost, kako u Hrvatskoj tako i
dine, vie nije spreman organizirati i fi- svim Hrvatima po svijetu.
21.04.2008. prof. Ivan Matari, pred-
nancirati povratak slika. Ostanak slika u Naglaavam da je HKZ - Hrvatska
sjednik HKZ, pie veleposlaniku Mulja-
vicarskoj prouzroio je i dodatne tro- kulturna zajednica u vicarskoj (ija
iu, pojanjava situaciju, podsjea na
kove transporta na razna mjesta na ko- sam dopredsjednica) samostalno orga-
obvezu koju je veleposlanstvo preuzelo
jima su pohranjene. Nije zanemariva ni nizirala izlobu naive u okviru projetka
obeanjem organiziranja izloaba u Be-
injenica da su slike mogle biti izloene "Dva tjedna hrvatske kulture u Badenu".
rnu i enevi i moli da se po tome pitanju
na drugim mjestima, moda i prodane. Nismo nita traili od Hrvatske, nismo
konano neto napravi. Njegovo pismo
Runa slika o nainu rada velepos- nita traili od hrvatske diplomacije!
je poslano e-mailom i potom, ali odgo-
lanstva u Bernu mogla bi djelomino biti Traili smo i dobili podrku grada Bade-
vor ne stie.
ispravljena jednom izlobom, otkupom na, kojeg je dogradonaelnik bio i na
Ga. Hegedui i dalje pokuava
nekoliko slika ili organizacijom povratka otvorenju. Zastupljeni umjetnici sami su
uspostaviti direktni kontakt s Bernom,
slika u Hrvatsku i preuzimanjem troko- snosili trokove tiskanja kataloga, tran-
naravno bez ikakvog uspjeha. U jesen
va transporta.... sporta i putne trokove, a sve ostale
se obraa meni i zdvojna moli da neto
trokove snosila je naa udruga.
napravim. Opet idu e-poruke i opet ne
01.12.2008. konano veleposlanik Jak- Neoprostivo je i nekorektno ponaa-
stiu odgovori.
a Muljai odgovara: nje hrvatske diplomacije u vicarskoj,
... nastavno na Vae pismo od 28.11., ali se oito ne moemo osloniti niti
03.11.2008. piem gospoi Tafri

DO 108 - 2012. 23
iz ivota zajednice
Veleposlanik Mladen Andrli i Tamara Tafra na otvorenju izlobe.
na ljude koji bi se u Hrvatskoj trebali bri-
nuti za dobre odnose s nama u inozem-
stvu, kao i za to da nai hrvatski umjet-
nici dobiju pomo predstaviti se izvan
Hrvatske.....
13.03.2009. stie pismo veleposlanika
Muljaia iz Berna: ..... nastavno na
Vae pismo od 28.11.2008. te na za-
htjev za prijevozom zbirke slika naivne
umjetnosti iz vicarske u Hrvatsku upu-
ene MVPEI RH dana 01.12.2008. slo-
bodan sam Vas izvijestiti da do danas
nismo zaprimili odgovor. U meuvreme-
nu smo saznali da ste se i osobno obra-
tili na MVPEI za pomo u prijevozu sli-
ka. Neslubeno smo upoznati kako je
praksa MVPEI RH da jedino predmeti
koji su u inozemstvo poslani diplomats-
kom potom mogu u Hrvatsku biti vra-
eni istim putem. Meutim, s obzirom
na dosadanju dobru suradnju i Va
trud u organizaciji i promociji hrvatske
kulture u vicarskoj, ponovno smo za-
molili nadlene slube MVPEI RH da
Vam pomognu u povratku predmetne
zbirke u Hrvatsku......
Da, osobno sam se obratila i to je
ono to im ne odgovara! Ali, ja ne mo-
lim za pomo, nego se zauzimam za
umjetnike koji su nasjeli na njihova
obeanja.
24.03.2009. stie slijedei e-mail iz ve-
leposlanstva u Bernu: .... zaprimili smo
upit od strane Ministarstva koji se odno-
si na nain kako su slike ule u vicar-
sku. Kontaktirali smo i Hrvatsku maticu
iseljenika gdje nam je reeno da su oni
bili zadueni samo za prijevoz izlobe
hrvatskih tradicijskih glazbala te da nisu
upoznati s nainom ulaska slika hrvat-
ske naivne umjetnosti u vicarsku Kon-
federaciju. Stoga bismo Vam bili zahva-
lni da nam poaljete presliku dokumen-
tacije koja je pratila taj unos....
26.03.2009. prua mi se prigoda upoz-
nati g. Bariia na konvenciji Hrvatskog
svjetskog kongresa u Dubrovniku.
24
Predstavljam se i podsjeam ga na iz-
mjenjenu korespondenciju u svezi po-
vratka slika u Hrvatsku. Obeava mi da
e se sigurno nai rjeenje. S obzirom
na dosadanje iskustvo ne vjerujem ba
puno u to obeanje izreeno u 4 oka,
pa koristim prigodu narednog dana da
tu njegovu izjavu uje vie ljudi.
27.03.2009. uprilien je okrugli stol s
predstavnicima dravnih ustanova RH,
jedan od njih je i naelnik Samostalne
slube za Hrvate izvan RH pri MVPEI
Petar Barii. Tema su slube koje se
bave izvandomovinstvom, te kako po-
veati efikasnost rada i osigurati potreb-
no umreenje. Na kraju je nama, izvan-
domovinskim Hrvatima, pruena mogu-
nost postaviti pitanja, dati prijedloge ili
se poaliti na mogue probleme. Jav-
ljam se za rije i pred 30-tak prisutnih
opisujem iskustvo koje su nai hrvatski
umjetnici napravili s obeanjem velepo-
slanstva u vicarskoj. G. Barii, vidno
nezadovoljan mojim nastupom, kae da
mu je situacija poznata i izjavljuje ne-
kakvo rjeenje e se sigurno nai.
14.04.2009. odgovaram na e-mail vele-
poslanstva u Bernu od 24.03.2009, is-
priavam se to zbog vietjedne odsut-
nosti nisam bila u mogunosti prije
odgovoriti:
... Kao to sam u mome pismu naglasi-
la, izlobu slika Hrvatske naive organizi-
rala je Hrvatska kulturna zajednica u di-
rektnoj suradnji sa slikarima. Oni su sa-
mi organizirali i platili transport, kojeg je
u vicarskoj preuzela galerija u kojoj je
izloba bila odrana. Hrvatska matica
iseljenika nije imala nita s organizaci-
jom izlobe slika naive, a niti s organi-
zacijom izlobe instrumenata i njihovim
transportom. Te je pak vlasnik osobno
dovezao svojim automobilom, a HMI je
samo platila putne trokove. Kao to vi-
dite, HMI nije u niemu direktno sudje-
lovala, stoga i ne moe nita znati.
U meuvremenu je prodano vie sli-
ka, pa e za izvoz trebati napraviti novi
popis. Molim Vas javite mi kada je pla-
niran povrat slika i na koji nain. Slike
su pohranjene na vie mjesta, stoga bih
morala znati detalje oko njihovog trans-
porta u Hrvatsku, kako bih na vrijeme
priredila sve potrebno....
17.04.2009. pie mi ga. Tamara Tafra:
....dobili smo informaciju iz nadlenog
ministarstva kako samo predmeti koji su
u zemlju uli diplomatskom potom iz
zemlje mogu biti iznijeti na isti nain.
Kako bi se istraile druge mogunosti
potreban nam je uvid u dokumente koji
su pratili slike prilikom njihova unosa u
vicarsku te bismo Vam bili zahvalni
ukoliko biste nam ih mogli faksirati .....
17.04.2009. odgovaram:
.... transport slika izvren je jednim ma-
njim transportnim automobilom nekog
privatnog prijevoznik iz Hrvatske. Detalji
oko transporta nisu mi pozati, jer su se
o tome brinuli umjetnici, odnosno ga.
Hegedui, no mislim kako to i nije od
vanosti za povrat slika. to se tie do-
kumenata koji su pratili slike, za svakog
je umjetnika postojala posebna lista s
popisom njegovih slika oznaenih red-
nim brojem, dimenzijama, tehnikom cr-
tanja, nazivom slike, godinom kada je
napravljena i cijenom u CHF. No, kao
to sam ve pisala, liste nisu vie aktu-
elne, jer je svaki umjetnik prodao po-
neto slika, stoga nema smisla da Vam
sve te liste aljem. Nove u napraviti
osobno im prijevoz bude organiziran.
29.04.2009. gospoa Tafra pie gi.
Hegedui i meni: .... od nadlenog
Ministarstva smo zaprimili informaciju
kako navedeni dokumenti koje ste na-
veli u svome e-mailu nisu dovoljni za
iznoenje slika iz RH. Naime, prilikom
izvoza umjetnikih predmeta iz RH po-
trebno je imati vie dokumentacije po-
put ATA karneta i/ili potvrde nadlenih
institucija (poput Ministarstva kulture),
koje se po povratku moraju predoiti na
hrvatskoj granici. Ukoliko Vi niste u po-
sjedu te dokumentacije, moda je ima
pediter koji je prevozio slike iz Hrvat-
ske u vicarsku ili umjetnici osobno te
Vas molimo da kontaktirate s njima. Za
bilo kakvo daljnje postupanje potrebno
je dostaviti nam pravovaljanu izvoznu
dokumentaciju koja je pratila iznoenje
slika iz RH....
06.05.2009. na gornji e-mail gi. Tafra
odgovara ga. Hegedui: .... Izvoznu
dokumentaciju svatko od autora posje-
duje. Molim Vas potvrdite nam da ete
vratiti slike diplomatskom potom ili ne-
kako drugaije. Tada emo Vam poslati
i kompletnu izvoznu dokumentaciju
potom...
Ga. Hegedui predaje sve orginalne
izvozne dokumente Slubi za Hrvate u
inozemstvu (u Zagrebu). Usput nagla-
avam da ih nikada nije dobila natrag!
DO 108 - 2012.

08.07.2009. pie mi g. Muljai:
.... zaprimili smo dopis MVPEI RH u
kojem se, citiram, navodi slijedee: Bu-
dui da su slike u vicarsku dopremlje-
ne u organizaciji samih autora te je izlo-
ba bila prodajna, za Ministarstvo vanj-
skih poslova i europskih integracija to
oteava situaciju glede sudjelovanja u
transportu. Meutim, jo uvijek smo
spremni izai u susret, ali molimo da
nam organizator pomogne tako da nam
dostavi SVU dokumentaciju kako bismo
se uvjerili da su slike regularno izveze-
ne iz Hrvatske te uvezene u vicarsku
Konfederaciju, to nam je vrlo bitno ka-
ko bismo ih regularno vratili u Hrvat-
sku....
Proitavi taj dopis, pomislila sam da
sam u krivom filmu.
16.07.2009. uslijedio je moj odgovor:
.... Potvrujem primitak Vaeg pisma u
kojem javljate da je MVPEI jo uvijek
spremno izai u susret oko povratka
slika u Hrvatsku.
Dozvolite mi slijedeu primjedbu: niti
umjetnici, niti ja osobno ne oekujemo
nikakve usluge od Ministarstva vanjskih
poslova i europskih integracija. Oeku-
jemo jedino da preuzme odgovornost
za povrat slika koje su u vicarskoj os-
tale na izriitu elju biveg veleposlani-
ka i gospoe Tafre, a u svrhu organizi-
ranja izlobe u Bernu i enevi, do kojih
nikada nije dolo. Moralna je obaveza
hrvatske diplomacije, odnosno MVPEI,
snositi posljedice neodranog obeanja.
Kao to znate, za pokrie trokova po-
vratnog transporta imali smo sponzora,
ali kako su slike ostale u vicarskoj on
se povukao, jer od toga momenta to vi-
e nije bila obveza HKZ.
Uvredljiva je primjedba kako se MVPEI
eli uvjeriti ...da su slike regularno iz-
vezene iz Hrvatske te uvezene u vi-
carsku.... Hrvatska kulturna zajednica,
kao organizator izlobe, nikada ne bi
dola na ideju napraviti bilo to izvan
okvira zakona; isto vrijedi i za umjet-
nike....
29.07.2009. ponovno piem gospodinu
Bariiu, aljem mu pismo veleposla-
nika na mene i moj odgovor, ... a povo-
dom, jo uvijek neorganiziranog trans-
porta za povratak slika hrvatske naive,
koje su u vicarskoj ostale na izriitu
elju hrvatskog veleposlanstva. O toj
vrlo neugodnoj situaciji informirala sam
Vas pismeno 05.03.2009. i usmeno
27.03.2009. na otvorenoj tribini HSK u
Dubrovniku. Raunam na Vae obea-
nje koje ste mi tom prigodom dali t.j. da
ete slike vratiti u Hrvatsku...
Nastaje veliki i dugi tajac, nita se
ne dogaa, nitko se ne javlja. Onda mi
poetkom studenoga stie e-mail od
ge. Hegedui i u privitku pismo koje
je dobila od g. Bariia.
DO 108
36 104 - 2012.
2009.
Veleposlanik Jaka Muljai i naelnik Slube za Hrvate u inozemstvu Petar Barii
05.11.2009. pie Petar Barii:
.... Prema hrvatskoj carini ne postoje
obveze, s obzirom da su slike izale iz
RH bez obveze povratka. No ipak, ako
se eli, moe ih se vratiti kao domau
robu, dakle da se ne moraju platiti ni
carine ni porezi, ali to mora biti u roku 3
godine od dana kada su izvezene, dak-
le do 09.01.2010. g. Kako bi se pokre-
nuo postupak izvoza iz vicarske, po-
trebno je u vicarskoj kod pedicije, od-
nosno kod onog tko je radio uvoz slika
saznati kakav status slike imaju u vi-
carskoj, te koje su obveze prema njiho-
voj carini. Takoer, s tonim popisom
slika koje se vraaju u RH treba u vi-
carskoj saznati koja je procedura za iz-
voz, te pokrenuti istu.
eljeli bismo napomenuti da pediter
koji je radio izvoz slika 2007. g. vie ne
postoji, a njegove poslove preuzela je
firma ..... Slijedom Vaeg upita o mogu-
nosti da Ministarstvo vanjskih poslova i
europskih integracija obavi transport
spomenutih slika, moramo Vas naalost
izvijestiti da radi trenutne financijske si-
tuacije, iz naeg proraunskog dijela
moemo izdvajati sredstva samo za
one projekte koji su u Planu rada Odjela
za kulturu, te koji su odobreni....
I to je bilo zadnje to smo uli od na-
e diplomacije i dravnih tijela. Drugim
rijeima, gospodo naivci, bili ste u pra-
vom smislu Hlebinci kada ste povjero-
vali obeanju veleposlanika Andrlia i g.
Bariia.
Postavljam nekoliko pitanja za raz-
miljanje:
- to je g. Andrlia ponukalo ponuditi
umjetnicima organiziranje izlobe u
Bernu i enevi? Nitko ga nije potezao
za rukav, sam se je ponudio!
- Je li ta ponuda uope bila ozbiljana?
- Jesu li se gospoda prestraila posla?
Organizacija jedne takve izlobe je zah-
tjevna, to znam iz osobnog iskustva. Ali,
ako smo je mogli odraditi mi, Hrvatska
kulturna zajednica, i to dragovoljno i
bez naknade, a u svrhu promocije nae
domovine i kulture, zato to nije u sta-
iz ivota zajednice
nju napraviti veleposlanstvo koje ima
svoje zaposlenike i kojem je to ustvari
dunost?
- Zato se daju obeanja koja se ne
misle ispuniti?
- Zato gospoda nemaju hrabrosti rei
da su se zaletili i ispriati se?
- Zato naa Hrvatska ne preuzme od-
govornost za ono to zakuhaju njeni
slubenici?
- Zato se ima novaca za kojekakve
civilne udruge u Hrvatskoj koje orga-
niziraju predstave na kojima se trga
hrvatski stijeg, a nema se novaca za
hrvatske umjetnike i njihovo predstav-
ljanje u inozemstvu?
- Zato ima novaca za dizanje spome-
nika ustanku etnika, a nema novaca
za promociju hrvatske kulture u inozem-
stvu?
- Jesmo li zreli za Europu, kad je pona-
anje visokih dravnih slubenika na
razini neobrazovanog, nekulturnog
ovjeka?
I na kraju, sigurno se pitate to je
bilo sa slikama? Za izvoz iz Hrvatske
svaki je umjetnik imao hrpu raznih ovje-
renih formulara. U vicarsku su ule
bez ikakvih problema i bez carine, bio je
dovoljan samo ig na uvoznom papiru
koji nas je kotao ca. 80 Franaka. Po-
vratak u Hrvatsku, kao to ste vidjeli,
bio je optereen svim moguim proble-
mima, a zadnji ok bila je vijest da se
moraju vratiti u roku od 3 godine, to su
javili neposredno prije isteka roka i to
nakon oito namjernih zatezanja. Anga-
manom samih umjetnika i zaslugom
nekoliko portvovnih ljudi, slike su ipak
stigle natrag svojim vlasnicima.
Zato sam ekala s ovom priom ta-
ko dugo? Zato to su se umjetnici bojali
da e imati i veih problema, ako se o
njima bude javno pisalo. Podsjea li vas
to na neto? Kao da smo u staroj Jugi!
Hrvat se ne usuuje traiti ono na to
ima pravo, boji se represalija, oito ne
bez razloga!
DO 100 - 2007.
25
25
hrvati u vicarskoj
Crte Kruno Dvorski
OSVRT NA KNJIGU MARIJANA
KARABINA
USPUTNA STAJALITA
VIENJA JEDNE
SUPUTNICE
Pie Malkica Duge
Kao to lijepe, arene opravice u
gradskom izlogu zanesu oi djevojice
pa ih zaeli poto-poto posjedovati, od-
jenuti, tako i oku ugodne naslovnice
knjiga zanesu itatelja pa, ne slutei to
se krije na stranicama knjige, ponu ju
itati. To se i meni dogodilo s knjigom
Marijana Karabina "Usputna stajalita".
Zasiena i razoarana tunom hrvats-
kom svakidanjicom u tuini i u Domo-
vini, tiskovinama koje obasipaju kupce
golotinjom ve ogoljele jave ili pak po-
navljanjem ve ponovljenog, nisam ni
pomislila da e me sadraj knjige Mari-
jana Karabina toliko zainteresirati da u
ju i po drugi put, pa ak i u nekoliko na-
vrata, poeti iznova itati, sve vie i du-
blje prodirui u autorove odnose prema
istini o ljudima i dogaajima koje iznosi
hrabro, ne uljepavajui, ali i ne krivo-
tvorei injenice.
Premda knjiga "Usputna stajalita"
nije ni roman, ni pripovijest, ni pjesma,
ni ogled, ni drama, ni basna, ve od
svega toga poneto, ona ostavlja dojam
zrelog, promiljenog i snagom iskrenog
domoljublja proetog knjievno-doku-
mentarnog djela koje neizravno poua-
va, a esto i dira senzibilnou izraza,
kao i iskrenou i istoom kazivanja.
Kako sam od poetka 1972. godine
(slom Hrvatskog proljea) sve do 1991.
(uspostava slobodne drave Republike
Hrvatske) pripadala hrvatskoj politikoj
emigraciji, a jo i danas Hrvatima izvan
Domovine, ujedno sam bila i suputnik
autora M. Karabina, iju sam zapaenu
kulturnu i drutveno-politiku djelatnost
u vicarskoj imala prilike pratiti izbliza,
26
t.j. iz svoje prekrasne daljine (V.G.
Bjelinski iz Pisma Gogolju) - iz Njema-
ke. Pri iznenadnim kratkim osobnim
susretima 1988. i 2001. godine, kojom
prilikom smo bili uspjeli izmijeniti tek ne-
koliko reenica, nisam ni mogla doznati
da je rije o mome politikom istomilje-
niku, profinjenom pjesniku i hrvatskom
domoljubu.
Iako sam proitala veinu njegovih
tekstova objavljenih u asopisu Maruli,
zatim njegov roman "Vjenanje u crni-
ni", pa knjige "Opredjeljenje za idioti-
zam", "Tragom jednog sjeanja", "Se-
damdeset" (izabrane pjesme) - tek knji-
ga "Usputna stajalita" razbistrila i otkri-
la mi je cjelovitost i pravu vrijednost
knjievnika, pjesnika, publicista i domo-
ljuba Marijana Karabina.
Knjiga "Usputna stajalita" podijelje-
na je na etiri ciklusa. Iz razumljivih raz-
loga ja u se ovdje osvrnuti samo na
neke od onih tekstova koji su me se po-
sebno dojmili.
Tako je u ciklusu "Iz tiskovnih medi-
ja" meu prvima moju pozornost privu-
klo izvjee iz glasila "Drutvene obavi-
jesti br. 49, Zrich, 20.12.1989." Te
znakovite 1989. godine, u organizaciji
DKH (Drutva knjievnika Hrvatske)
odran je u Zagrebu znanstveni skup
"Knjievnost izmeu dvije domovine"
kojemu je, u ime Hrvatske kulturne za-
jednice u vicarskoj, bio nazoan i Ma-
rijan Karabin. Ve sama injenica da te
1989. godine dananje DHK (Drutvo
hrvatskih knjievnika) jo nije bilo "iza-
lo iz genitiva", kao i da su javnu pove-
zanost domovinskih pisaca s tzv. hrvat-
skim emigrantskim piscima jugoslaven-
ske vlasti strogo kanjavale, ulijevala je
strah i nepovjerenje u ishod toga, na-
kon desetljea izoliranosti, prvog javnog
susreta s hrvatskim domovinskim knji-
evnicima. (Tajni susreti neka jo osta-
nu tajnom!) Zato je tim vie oduevilo
saznanje da je i M. Karabin imao hra-
brosti i odlunosti da, kao jedan od ma-
lobrojnih europskih izvandomovinskih
pisaca, doputuje u Zagreb i istupi sa
svojim referatom "Prednosti i potekoe
pisaca koji ive izvan domovine".
Priznajem da sam o tom njegovom
inu doznala tek iz njegovih "Usputnih
stajalita" i ostala mu nita manje za-
hvalna nego to bih to bila da sam ko-
jim sluajem o tome doznala ve davne
1989. godine. Tada, ne posve bezopas-
na, javno izraena elja M. Karabina da
bi hrvatski pisci iz DKH trebali spojiti
"sve one, koji na bilo koji nain sudje-
luju u stvaranju i irenju hrvatske knjie-
vnosti i kulture uope" jo i danas, po-
etkom 21. stoljea, nije izgubila na ak-
tualnosti pa ju izvandomovinski pisci jo
uvijek javno i gotovo pobono ponavlja-
ju, ali ne vie na Trgu Republike, ve
na Trgu bana Jelaia, odnosno u pro-
storijama DHK (Drutva hrvatskih knji-
evnika).
Pa ako se jo neslobodne 1989.
godine hvatskom emigrantskom piscu
M. Karabinu za dva-tri dana provedena
na skupu domovinskih i emigrantskih
pisaca, kako sam ree "isplatilo ivjeti",
zato se i nama, jo uvijek hrvatskim
emigrantskim piscima, ove slobodne
2011. godine ne bi isplatilo ivjeti vjeru-
jui u ispunjenje trajne elje da emo
biti ubatinjeni u hrvatsku knjievost i
kulturu kao sastavni, nerazdvojni dio
hrvatskog narodnog bia!
Osvrui se na poglede i zapise M.
Karabina ne mogu a da ne kaem jo
rije-dvije o njegovoj lucidnosti, objek-
tivnosti te elokventnosti u pristupu ne-
kim izvitoperenim miljenjima pojedinih
pisaca, a koja su svjesno ili nesvjesno,
ipak djelovala protuhrvatski. Konkretno
mislim na brouru dr. Jure Petrievia,
napisanu na njemakom i hrvatskom
jeziku "Hat der dritte Weltkrieg bereits
begonnnen?" ("Je li trei svjetski rat ve
poeo?"). U svojim kolumnama pod na-
slovom "Protiv hrvatskih interesa" Kara-
bin je tom brourom razoaran jer mu
"...djeluje poput nekog sektakog pam-
fleta koji odbija svojom agresivnou i
neuvjerljivou", pa nastavlja: "U pos-
tavkama i procjenama pisca djelomino
manjka sustavnost, a katkada nema ni
prave meusobne uzrono-posljedine
povezanosti" kao npr. u tvrdnji (Petrie-
via) da "lanica NATO-a Turska ostaje
jedini branitelj demokracije i ljudskih
prava kao i kranske i islamske civili-
zacije", dok s druge strane izostavljanje
injenica o ulozi Velike Britanije brouru
osiromauje. Takoer mu zamjera neke
postavke i poluistine o predsjedniku dr.
Franji Tumanu, kao npr. miljenje da
predsjednik Tuman igra "kobnu ulogu"
jer se "zalae za nerazboritu, neprave-
dnu i protupovijesnu podjelu suverene
drave BiH i time pomae srpsku agre-
siju", kao i da je "snagom svoje osobne
vlasti prigrabio mnoge druge diktator-
ske ovlasti" i sl. Karabin posebno za-
mjera Petrieviu "to je to uinio na
stranom jeziku i pred stranim svijetom" i
time se, htio on to ili ne, "stavio na stra-
nu protuhrvatskih interesa", da bi se na
kraju zapitao: "Zar je ba to ono to u
ovom trenutku mi Hrvati trebamo rei
toj Europi, o kojoj nam, naalost, toliko
toga ovisi?" Da i takvi rodoljubi kakav je
dr. Jure Petrievi nedvojbeno bio, i to
mu ne elim niti primilju umanjiti ili os-
poriti (a nije to uinio niti Karabin) mogu
i na tom polju pogrijeiti, svjedoi i jed-
no osobno iskustvo pri mom prvom (i
posljednjem) susretu s njim. Bilo je to
na Meunarodnom frankfurtskom sajmu
knjiga u listopadu 1987. godine, a pri-
godom 15. nastupa Hrvatske knjige u
slobodi, na tandu CROATIA.
Koliko iznenadan, toliko i kratak, taj
susret je zavrio mojim uenjem i ne-
lagodom i to samo zato, to sam dr. Pe-
trievia usmeno, (iz straha od moguih
atentata pismene pozive nismo upui-
vali) pozvala na knjievnu
DO 108 - 2012.

priredbu "Rije iseljene Hrvatske" iji
sam inicijator i organizator bila, a na ko-
joj su svoje knjievne radove predstav-
ljali hrvatski izvandomovinski autori, pri-
spjeli sa gotovo svih kontinenata gdje
ive Hrvati. Njegov odgovor na moj po-
ziv glasio je: "Ja ne u doi tamo, gdje
se radi protiv Hrvatske". Ta, po sjeanju
citirana reenica, jo i danas u meni
izaziva gorak okus nepromiljenosti,
paualno izreene osude, bez potrebe
za osvjedoenjem i provjerom na licu
mjesta. A i on je bio hrvatski emigrant i
kao takav morao je poznavati i osjeati
bilo svojih hrvatskih suputnika.
No, bilo kako bilo, dr. Jure Petrievi
zacijelo nije pogrijeio to je dio svoje
bogate uteevine, na prijedlog odvjet-
nika i djelatnika Matice hrvatske Lava
Znidaria, oporuno darovao (kao za-
kladu) najpoznatijoj hrvatskoj kulturnoj
ustanovi - Matici hrvatskoj, a koja je tim
novcem dala sagraditi novu Palau Ma-
tice hrvatske, u kojoj e, nadajmo se,
rije hrvatska odzvanjati u djelima i srci-
ma hrvatskih knjievnih djelatnika, iriti
se, cvjetati i ostati prepoznatljivom od-
rednicom hrvatskog identiteta te tako
zasluiti zahvalnost svih dananjih i bu-
duih hrvatskih narataja.
U toj knjizi kolumne iz ciklusa "Pis-
ma jednog povratnika", spadaju, po mo-
jem miljenju, meu najzanimljivije i po-
najbolje njezine dijelove, ne samo zbog
autorove objektivne percepcije aktual-
nih zbivanja u izvandomovinstvu i u Re-
publici Hrvatskoj, njegovih subjektivnih
miljenja o mnogim segmentima hrvats-
ke svakidanjice, ve i po uvoenju nje-
FEST DER KULTUREN IN VISP
DAN KULTURA U VISPU
Pie Marija ulap Imhof
U subotu 18. lipnja oko 11.00 sati
na trgu Kaufplatz u Vispu pripremali su
se zavrni detalji oko dekoracije tando-
va i postavljanja odgovarajuih eleme-
nata za poetak serviranja i prodaje
mnogobrojnih i razliitih internacionalnih
DO 108 - 2012.
gova alter ega - "susjeda Iveka" u hu-
morom obasjan meuprostor zbivanja i
razmiljanja.
"Ba je super taj moj susjed Ivek",
tvrdi i sam autor u tekstu "Treba znati
meglu prodati", to mu itatelj zaista
moe i odobriti, ali, dakako, tek ako pa-
ljivo proita cijelu knjigu. A za one, koji
jo nisu imali tu priliku, evo tek nekoliko
Ivekovih mudrositnica:
"Ljudi su vam se tak vlienili da jednos-
tavne vie neeju ni delati. ak niti -
decu." "Pri nas ima pune ljudi ki su tak
bedasti da vu svoje bedastoe ne vidiju
- kak im je dobre." "Ova revolucija svoju
decu ne - papa. Ovem sad je preve
liepe, a da bi si s tim - kvarili svoje elu-
ce." itd., uvijek ponovno u tom i takvom
tonu i smislu.
Ne elei ovdje ulaziti u analizu ob-
javljenih pjesama i u kriterije odabira nji-
hovih autora, osjetila sam se poae-
nom to je urednik u tri navrata objavio
po jednu pjesmu iz triju mojih stihozbir-
ki. A dobro je to je, za manje upuene
itatelje, uz autore uvrtene u Knjievni
kutak, u ovoj knjizi objavio i nekoliko
svojih pjesama kao npr. "Zaviaj", "Dvie
elje", "Oprosti"- pisane simpatinom
kajkavtinom stubikoga kraja, to im,
uz naglaenu domoljubnu tematiku, tipi-
nu za mnoge hrvatske emigrantske
pjesnike, daje posebnu ar.
ZAVRNE MISLI
Nema vie "Hrvatskog puta" u To-
rontu, gdje jo i danas ivi pjesnikinja
Ljerka Luki koju je za hrvatske itatelje
na njemakom govornom podruju ot-
gurmanskih specijaliteta.
Mi Hrvati/ce smo ove godine mogli
organizirati samo jedan tand sa naim
hrvatskim kolaima. Vrijeme nije bilo
idealno, prije podne je padala kia, ali
poslijepodne je bilo sunano. Hrvati iz
Wallisa su sudjelovali i u kulturnom pro-
gramu sa folklornom udrugom Posav-
ski dragulji Wallis, pokazali su nae
tradicionalne hrvatske plesove. Znatnu
zainteresiranost posjetitelja su privukle
narodne nonje, a naa djeca u njima
hrvati u vicarskoj
krio M. Karabin. Nema vie ni hrvatskog
asopisa "Rije" u Wiesbadenu koji je
marno ureivao brani par Andrijevi;
nema ni "Pletera" u Mnchenu, a nema
ni one nae, srcu prirasle "Hrvatske re-
vije" Vinka Nikolia - u kojoj smo i Kara-
bin (rjee) i ja (ee) rado objavljivali
svoje pjesme. Nema "Hrvatske budu-
nosti" u Chicagu. Na nau veliku alost
nema vie ni jedinog hrvatskog asopi-
sa na njemakom jeziku "Kroatische
Berichte" s kojim je ime urednice Ivone
Donevi ostalo trajno povezano. Pa
kao to je asopis Hrvata njemake po-
krajine Baden-Wrttemberg CROtime
(Hrvatsko vrijeme) nedavno ugaen, ta-
ko su i svi drugi, ovdje spomenuti, ve
pali u zaborav. Ipak, rijei hrvatske, sve
ono to je u tim asopisima i desetljei-
ma bilo zapisivano - ostalo je zapame-
no, kao to e ostati i knjiga prof. Mari-
jana Karabina "Usputna stajalita", na-
stala voljom i nadahnuem, ljubavlju i
vjerom, srcem Domovini vjernoga sina.
Zahvaljujui tome, ona e zasigurno op-
stati i biti svjetionikom koji osvjetljava
puteve i stranputice onih koji jesu, ali i
onih koji e neminovno doi te nastaviti
promicati, uvati, tovati i oplemenjivati
rije hrvatsku.
Osobno vjerujem u trajnost pisane
knjievne rijei hrvatske te ovim skrom-
nim "Vienjima jedne suputnice" zahva-
ljujem knjievniku Marijanu Karabinu
to joj je hrabro i odluno krio put ak i
u onom "stranom asu" kada je slobo-
dna drava Hrvatska bila tek san, zami-
ljena sjajna zvijezda na nedokuivom
Nebu nadanja!
su izgledala jako privlano i simpatino.
Program je trajao do 20.00 sati,
razliite nacije su mogle predstaviti svo-
ju zemlju s kulturnim programom i gur-
manskim prepoznatljivim specijalite-
tima. Bilo je to jo jedno lijepo druenje
s osobama iz Wallisa i drugih nacional-
nosti u Vispu.
27
hrvati u vicarskoj
PROCESIJA U BRIGU
Pie Marija ulap Imhof
Na Tjelovo 13. lipnja 2011. kao i
svaku godinu u Brigu je organizirana
BALEGOVAKA ZABAVA
subota 01.10.2011. u Schlierenu
Pie Marija ulap Imhof
Bilo je ugodno i nezaboravno pono-
vno vidjeti osobe iz mladosti i rodnog
kraja, a to nam je i bio cilj okupiti nas,
sve Balegovane ratrkane po cijeloj
vicarskoj, na jednom mjestu. Nadam
se da emo svake godine napraviti je-
dan korak vie i jo profesionalnije i jo
mnogobrojnije se okupiti, znajui da sav
dobitak od zabave ide za pomo naem
selu i naim Balegovanima.
Sala Unterrohr u Schlierenu je u su-
botu 01. listopada 2011. bila popunjena
sa otprilike 400 do 500 osoba. Mogao
se uoiti velik broj mladih ljudi, to je ja-
ko pozitivno za nas starije - znai preni-
jeli smo dio nae ljubavi prema rodnoj
grudi i na nau djecu.
Balegovana je najvie dolo iz naj-
udaljenijih kantona vicarske, mnogo-
brojni su bili nai gosti iz drugih mjesta
na to smo ponosni da su pokazali inte-
28
procesija od strane katolike crkve. Za
razliku od drugih godina, ove godine
nas je katoliki sveenik pozvao da i mi
sudjelujemo u tom katolikom slavlju i
procesiji. Bili smo ponosni radi pozivni-
ce, ponosni smo bili i zato to smo po-
stali prepoznatljivi i zato to znaju za
nas Hrvate da smo katoliki narod kao i
oni.
Iako je vrijeme bilo nestabilno, tog
jutra nije padala kia, naa mlade i
djeca su dola obuena u hrvatskim na-
rodnim nonjama (veina je imala na
sebi nonje iz Bos. Posavine).
Slavlje je poelo misom u dvorcu
Stockalperschloss, skoro sve udruge iz
Briga su bile prisutne u svojim odorama
i svaka udruga je imala svoju zastavu
sa grbom. Sve osobe koje su nosile za-
stave su stajale pokraj oltara, po potrebi
za vrijeme mise su podizale i sputale
zastave. Bilo je dirljivo poto se po prvi
put tu nalazila i naa zastava koja je bi-
la jedinstvena meu ostalim.
Poslije mise procesija je krenula iz
dvorca, a nastavila se kroz centar grada
i na dvije postaje u gradu je bio postav-
ljen oltar gdje se molilo i pjevalo Bogu.
Jako puno osoba je sudjelovalo u pro-
res za nau zabavu.
Radna ekipa ove godine je imala is-
pomo u kuhinji od lanova koji dolaze
iz drugih mjesta, zbog ega smo im za-
hvalni. Naravno, ostatak ekipe bio je
sastavljen iskljuivo od naih marljivih
Balegovana. Moglo se jako dobro uo-
cesiji, muzika udruga grada Briga, fol-
klorna udruga grada, prvopriesnici, iz-
viai, vojska, naa hrvatska folklorna
udruga mladei i djece Posavski dra-
gulji - Wallis i svi ostali.
Izgledalo je sve velianstveno, jako
profesionalno organizirano, pogotovo
se moglo uoiti na postajama gdje se
molilo Bogu, skupine su bile podijeljene
sa dvije strane, a sredina pred oltarom
je bila popunjena osobama koje su no-
sile zastave svojih udruga i naravno
sveenik sa ministrantima.
Svi mi Hrvati/ce koji smo takoer su-
djelovali u tom katolikom slavlju smo
zasigurno bili ponosni na nau djecu,
koja su tim inom pokazala da su oni
nosioci nae kulture, tradicije, da prak-
ticiraju i potuju katoliku vjeru, tog da-
na su to velianstveno pokazali, ali za-
sigurno su bili jako dobro uoeni.
Nekoliko dana kasnije dobili smo
jako puno pozitivnog odjeka i komplime-
nata od graana Briga i od crkve.
iti ljubaznost i susretljivost nae radne
ekipe to je pokazivalo kvalitetu dobre
organizacije.
Glazbeni program je bio raznolik,
moglo se uivati u izvornoj glazbi Posa-
vine, od brae Begi Ilije i Marka i u na-
rodnoj i zabavnoj glazbi Zdenka
DO 108 - 2012.

Gudelja, ovjeka naeg kraja, bolje re-
eno iz susjednog sela.
Cijelu veer gosti su mogli uivati u
raznovrsnim domaim kulinarskim spe-
cijalitetima i kolaima.
Nastupale su dvije folklorne skupine
sa svojim programom, "HKUD Posavina
Zrich - Baden" i " HKUD Posavina Ti-
cino", njihov dio programa je uljepao i
nadopunio kvalitetu programa te veeri.
Bilo je jako dirljivo vidjeti nau djecu
i omladinu koja su kroz tradicionalni
folklorni ples Posavine doarali nam jo
blie pomalo zaboravljenu ili potisnutu
tradiciju.
hrvati u vicarskoj
Tombola je bila jako bogata zahva-
ljujui naim darovateljima, koji su veli-
koduno darovali vrijedne stvari, od
srca im se zahvaljujemo.
Atmosfera cijele veeri je bila ugod-
na i zabavna, mladi i stariji su plesali,
druili se i razgovarali sa osobama koje
dugo nisu vidjeli, a naa radna ekipa je
do ranih jutarnjih sati ostala sve poistiti
i posremiti.

ZABAVA ZA SV. NIKOLU

Pie Marija ulap Imhof

03. prosinca 2011. u Glisu bilo je jo

jedno ugodno i nezaboravno druenje
Hrvata iz Oberwallisa. Sala je bila popu-
njena do zadnjeg mjesta, mogao se uo-
iti velik broj mladih osoba. Program je
otvorio pozdravnim govorom predsjed-
nik folklorne skupine Posavski Dragulji
Wallis gospodin Mato Laci. Poslije
je Marko Imhof (djeak od 14 godina )
otpjevao hrvatsku himnu Lijepa naa
domovino.

Goste je zabavljao pjeva Stipo Bo-

i sa svojim bendom, koji je stvarno
uspio zabaviti publiku, pa je veina te
veeri plesala. Mlada skupina folkloraa
iz Oberwallisa (sa 22 lan ) Posavski
dragulji Wallis su izveli odlian pro-
gram sa super koreografijom, zahvalju-
jui njihovom voditelju gospodinu
Bivi.

DO 108 - 2012. 29
hrvati u vicarskoj
Kulinarske specijalitete je pripremio
na profesinalni kuhar Darko Kosti iz
Natersa, mnogi su bili oduevljeni kvali-
tetom pripremljenih jela. Zahvaljujui
30
osobama koje su nas te veeri poslui- mosferi te veeri, mnogi su plesali, ve-
vale, mogli smo sa velikim zadovolj- selili se i druili do ranih jutarnjih sati.
stvom uivati u oputenoj i zabavnoj at-
DO 108 - 2012.
 hrvati u vicarskoj

P JESMA O V UKOVARU N O BEZ SNA

Teko je pojesti juhu gorine, Otkucaji sata prenue sanjara

teko je dokazivati Hrvatske istine. U misli utonuo
to je istina, a to la, Neto lijepo rasplinilo mu i tijelo i duu
crna je ta prolost kao a. Osjea li to radost il' tugu
Ni sam ne zna
Mnogi su ostali bez roditelja No pomutila mu misli -
i s pravom se mogu ljutiti na neprijatelja. Ili mu otvara oi?
Neki nisu dovjeli djecu i unuke,
i to su Vukovarske muke. *mikk
J ESENJE JUTRO
alosne su Vukovarske prie,
na pakao ponekad lie! Kad jesen se uvukla u moju duu
Mnogih meu nama nema, J ESEN U moj san
to je tuna Vukovarska scena. Kad probudi me jesenje sunce
List pomalo ut Pa ne znam jel jutro ili dan
Zlobnici Vukovarce odveli, Pade mi na put Kad arenilo jesenjih boja
pa ih muki pobili... Tu stajat e zgaen oduzima mi dah
Hrabro ginuli Hrvatski heroji, Tko zna koliko dugo Kad pitam se:
za sve nas prijatelji moji. Moda, dok ne skloni se u kakav kut koji je to umjetnik prosuo areni sag?

Dubravka Pranje *mikk

O, kako je jesen lijepa
Sva arena, razigrana u paleti boja
Jesen, ona je i siva
NE BUDI ME Ali nije jadna, nije za to kriva U NOI

Ne budi me iz lijepog sna To Bog joj dade ljepotu svu

U tiini noi
Utonuh u dubinu due To On joj pokaza dobrotu svu
Ukradeno srce skvrilo se
Lijepo mi je ovdje To On joj dade veliinu svu
Lomi se
Da ovjek se ne odaje zlu.
Ne oajava, ne proklinje
Ne budi me Prebire tek sjeanja
*mikk
Tek istinu spoznah I moli
istu ko zagrljaj ljubavi
Jasnu ko treptaj srca *mikk
I drhtaj ruke
Ko strast kad dvoje se vole
Ko spoj neba i zemlje sljubljeni u jedno

Ne budi me J EDNO IME

Ja spavam
Ili samo budno sanjam U dubini due
U tiini neba i zemlje
*mikk
J ESENJA NOSTALGIJA U oblaku punom kie
U suncu to tebe i mene grije
Jesen pokucala na vrata U travi to se zeleni
I nudi paletu prekrasnih boja U moru to pjeva
Samo Tvoje ime
UDAN DAN Jesen koju dugo zavoljet nisam mogla
Zbog magle i kie
I puno toga vie *mikk
Zima udomila se
Zubi cvokou Jesen ona je sada moja
Radost bjeline U ovoj dubokoj jesenjoj noi
Toplina neka razmilila se Traim put do srca koje mi znam
Razmazila se Nee doi
Razdragana vrckava prolost I sutra e proi jo jedan pun neke nade dan
vapi za budunou I on e biti i ostati samo nada
Samo budan san
Stol pun ispraznosti I noas u te moda isto
Zakukuljen u bogato ruho Il' slino kao i prole noi sanjati
Umilio se I sutra e tvoj glas dubinu moje due osvajati
A tebe nema
Iekivanje nepoznatog gosta Ti nees doi
Neodreeni dani Ni ove ni idue noi
Trae posljednji spas I sutra u se zorom ve s jeseni druiti
Opravdanje u mirisu kose I sutra e mi ona svoje ari nuditi
Dok noge klecaju i posru. Ja u joj o svojim snovima priati
I znam ponovno tuna biti.
*mikk *mikk

*mikk

DO 108 - 2012. 31
zanimljivosti
PRIA O OBITELJI VON
TRAPP
Svake godine u svijetu se proizvede
velik broj filmova. A ipak svatko od nas
moe na prste jedne ruke nabrojati one
koji nam mijenjaju ivot i nain na koji
ga osjeamo. Jedan od takvih filmova je
Moje pjesme, moji snovi (The Sound
of Music) iz 1965.godine u kojem glu-
me Julie Andrews i Christopher Plum-
mer. Pria je to o obiteljskim vrijednosti-
ma i ljudskim idealima, o ljubavi izmeu
mukarca i ene, o roditeljskoj ljubavi i
ljubavi prema domovini za koju se spre-
mno podnosi rtva. Film je snimljen pre-
ma autobiografiji Marie Auguste von
Trapp, a pria je, vjerujem, svima po-
znata: umirovljeni pomorski asnik ne-
stale k.u.k. monarhije, nakon smrti su-
pruge ivi sam s djecom na imanju blizu
Salzburga. Kao guvernantu zapoljava
mladu Mariju Kutscheru, novakinju iz
oblinjeg benediktinskog samostana.
Stega i spontanost, glazba, djeji nesta-
luci i fin kuni odgoj, raanje ljubavi iz-
meu mukarca i ene te bijeg iz naci-
stike Austrije teme su filma.
Malo tko meutim zna da postoji i
autobiografija Georga von Trappa i da
je taj najodlikovaniji podmorniki kape-
tan propale Monarhije roen i kolovan
u Hrvatskoj, gdje je upoznao i svoju pr-
vu suprugu i gdje mu je roeno prvo tro-
je djece. Pria o njihovu susretu i ljubavi
ujedno je meutim i pria o dva vana
monarhijska sredita: mornarike Pule i
trgovako-industrijske Rijeke.
Georg von Trapp roen je 4. travnja
1880. u Zadru, a dio djetinjstva proveo
je u Puli kamo mu je bio premjeten
otac August Ritter von Trapp. U to je
doba Pula ve bila glavna vojna pomor-
ska luka Austro-Ugarske Monarhije.
Mnoge vojarne, vojne bolnice, mornari-
ka zvjezdarnica, zgrada Admiraliteta,
nekoliko sjajno dizajniranih parkova, ve-
lebna crkva Gospe od mora, gradska
knjinica, kasino, vile za asnike, kaza-
lite, lukobran i druga zdanja svjedoe i
danas o vanosti nekadanje glavne
carske luke. Mukarci u uniformama i
ene u toaletama davale su duh i ritam
gradskom ivotu. Stroga vojna hijerarhi-
ja, ali i hijerarhija plemikih titula davale
su ton tada jo pomno ureenu svijetu.
ast mukarca i dostojanstvo ene u to
su se vrijeme jo branili maem i bili su
znakom uspjeno voenog i proivlje-
nog ivota.
Ako proeete Pulom, uz tragove
antikog svijeta stalno ete susretati ve-
lebne zgrade koje svjedoe i o sjaju gla-
vne vojne luke nestale Monarhije. Tako
npr. Mornarika crkva (Garnisonkirche
Madonna del Mare) nije bila pod inge-
rencijom pulskog i porekog biskupa
nego austrijskog Vojnog vikarijata, a ka-
men temeljac poloio je sam car Franjo
Josip I. i za nju osobno dao 5000 kruna.
32
To se dogodilo 28. lipnja 1891.godine,
uoi sv. Petra i Pavla, prigodom 25. ob-
ljetnice austrijske pobjede nad talijans-
kom vojskom kod Visa, a u spomen po-
ginulim mornarima.
Pompa odora i inova, parade vojne
moi, korza i koncerti, obvezan odlazak
u crkvu i kavanu nedjeljom, odluan ko-
rak mornara i njeno utanje ipkastih sade s eksplozivom. U to se doba ljeva-
toaleta kao da se jo slute tijekom etnji
gradom. U Puli je Georg von Trapp pos-
lije ivio s obitelji, ali pria ipak mora
potivati kronologiju Georgova ivota pa
nam valja poi do Rijeke u kojoj on po-
haa srednju pomorsku kolu i Pomor-
sku akademiju koje zavrava 1898. i
dobiva titulu kadeta (istu akademiju za-
vrio je i njegov otac, kapetan u austrij-
skoj mornarici). Sastavni dio asnike
izobrazbe tada su bili i bonton, ples i
sviranje violine, jer su asnici smjeli po-
haati drutvena okupljanja aristokraci-
je i buroazije i imali su pristup dvors-
kim plesovima.
U to vrijeme Rijeka je bila na vrhun-
cu trgovake i industrijske moi (polovi-
ca tadanje ukupne hrvatske industrije
je u Rijeci). Samo sredite Rijeke obilje-
eno je zgradama sa pet katova, visine
tipine za Be i Budimpetu, a kojih ne-
ma toliko ni u Grazu, Klagenfurtu ili u
Zagrebu. Brinost i temeljitost, radino-
st i strpljivost uz odvanost lokalnih po-
duzetnika i danas se osjete u gradu.
Rafinerija eera otvorena je 1754. g. i
ve je tada zapoljavala 1000 ljudi.
1858. g. Rijeka ima 12 brodogradilita,
veliku tvornicu papira i najveu tvornicu
duhana u cijeloj Monarhiji. Na prijelazu
stoljea rijeka luka bila je, prema koli-
ini prometa, meu deset najveih eu-
ropskih luka.
Za nau je priu meutim kljuan
podatak o osnutku Ljevaonice metala
1853. g. koja poinje raditi sljedee go-
dine. Iz Trsta u nju dolazi inenjer Ro-
bert Whitehead i donosi tehnologiju iz-
rade parnih kotlova pa je novoosnovano
poduzee izradilo parne strojeve za ok-
lopne fregate Erzherzog Ferdinand
Max i Kaiser Maximillian. Polovicom
ezdesetih godina upoznaje umirovlje-
nog oficira Ivana Luppisa koji je imao
ideju o novom oruju amcu bez po-
onica jo zvala Rijeko tehniko podu-
zee. Zapoelo se s istraivanjima, po-
kusima, tehnikim i mehanikim poslo-
vima. Rezultat rada je prvi torpedo na
svijetu, proizveden u Rijeci 1866. god.
(tvrtka se tada preimenovala u Torpe-
dofabrik Whitehead und Co.).
Rijeka je postala sredite najmoder-
nije svjetske industrije. Whitehead je bio
vlasnik i etrdeset velikih stambenih
zgrada u Rijeci. Iako je sam sebi izgra-
dio monumentalnu grobnicu u obliku pi-
ramide na Kozali sa sarkofagom na ko-
jem je isklesan u prirodnoj veliini, ipak
je 1905. godine pokopan u Engleskoj.
Sin John eni austrijsku groficu Agathe
Breunner i kupuje imanje blizu Zell am
See. Najstariju ki udaje za sina kance-
lara Bismarcka, a mlaa Johnova ki,
Agatha se na porinuu podmornice U-
6 u brodogradilitu 3. maj zaljubljuje u
Georga von Trappa, poslije prvog zapo-
vjednika te podmornice.
Krtenje i porinue broda najsvea-
niji je trenutak za grad u kojem postoji
brodogradilite. Brodogradilite je smje-
teno nedaleko od sredita grada, a
osnovano je g. 1892. Ozraje sveano-
sti osjeti se ve na cesti koja se sputa
do kvera. Svi su primjereno odjeveni, a
doekuju vas zvuci limene glazbe. Tu
su radnici u plavim kombinezonima sa
lanovima obitelji, a uiteljica je dovela
razred kolske mlaarije. Uz trup goto-
vog broda, spremnog za in krtenja i
primopredaje kao da je rije o kakvoj
mladoj koja stupa u brak, uzdiu
DO 108 - 2012.

se skele kojima ste blie trupu broda.
Skele su okiene zelenilom, njihovim
stubama penju se uzvanici i odlinici,
nebo je ogromno i plavo i odjednom sil-
no blizu, s mora neto pue, ali ga goto-
vo i ne vidite od trupa grdosije uz koju
osjeate strahopotovanje i nemo i pi-
tate se kako je to ljudska ruka napravi-
la. Tu su se prvi put vidjeli Agatha i Ge-
org i, kau svi, zaljubili na prvi pogled.
On je ve tada bio prokuan u borbi, us-
pravna dranja, ponosita pogleda, na-
petih prsiju, s briima, a ona, kuma
broda, bila je ki iz viih krugova, do-
bra prilika. Poneseni sveanim ugoa-
jem susreli su se Agatha i Georg opet
na domjenku neto kasnije na terasi ho-
tela Continental, izgraena 1880. g. i
otplesali svoj prvi ples. Najbolje slastice
u gradu, otmjeni konobari, mukarci s
prslucima iz ijih depova vire zlatni sa-
tovi, majke i tete to pomno prate kret-
nje svojih njenih mladica i potencijalnih
povoljnih prilika, glazba koja lagano svi-
ra na terasi okrenutoj Rjeini i moru, to
je okvir njihovih kasnijih susreta i njego-
va udvaranja. Dobro ureen graanski
svijet vrstih pravila zabavu je zavrio
laganom etnjom Korzom da bi zatim
nestao u intimi salona s vitrinama kakve
i danas uva Pomorski muzej u Guver-
nerovoj palai.
U to vrijeme, dakle 1908. g. Georg
se nakon zavretka kolovanja vratio s
prekoocanskih putovanja na oklopnom
krstau Kaiserin und Knigin Maria
Theresia. Sudjelovao je u guenju Bok-
serskog ustanka u kineskim vodama, is-
kazao je hrabrost, snalaljivost i port-
vovnost pa je odlikovan i promaknut u
in porunika bojnog broda.
Od 1910. do 1913. Georg plovi na
podmornici, testira njena bojna svojstva
i rad torpeda. Na poetku 1911. godine,
10. sijenja, vjenaju se on i Agatha, a
iste godine roen je u Puli, u imperijal-
nom zdanju dananje bolnice Negri, i
njihov prvi sin Rupert von Trapp. Obitelj
ivi u Puli. Georg se sav posvetio izgra-
dnji imperijalne podmornike flote i po-
trebnim testiranjima i usavravanjima.
1912. g. obitelj useljava u velebnu vilu
Casa Trapp, izgraenu za njih. Nju je,
uz jo desetak okolnih vila, projektirao
austrijski arhitekt Ferdinand Geyer. Vila
Trapp nalazi se na Verudi, ondanjoj
DO 108 - 2012.
pulskoj rezidencijalnoj etvrti za visoke
asnike. Danas je vila na adresi Pina
Budicina 11, a u prizemlju je smjeten
djeji vrti More. Vila je velika i pro-
strana, takve ete nai recimo u Beu u
etvrti Dbling. Mjeavina je gradske vi-
le i lovake kurije, a tornjii, vijugave
stepenice i zaobljeni prozorski okviri
omiljeni su graditeljski element toga do-
ba. Ima dva kata i danas zaputen vrt
koji su, vjerujem, resili ukrasni grmovi
rua ili hortenzija. Puteljci oko kue ne-
ko su bili njegovani, a drvee pomno
obrezano. Ako dvaput zaokruite oko
kue, vjerujem da ete uti smijeh Ru- dovima i podmornicama, manjim i ve-
perta i male Agathe koja se rodila ubrzo
nakon sina prvijenca. Pretpostavljam da
je posluga, koja je kao i svugdje ivjela
u potkrovlju, na terasu uveer donosila
rashlaena pia. Presvueni za veeru,
dame i gospoda oputeno bi avrljali i
razmijenjivali najnovije vijesti i duhovito-
sti. Pinijama bi se povremeno oteo te-
ak uzdah, a more bi se samo zahiho-
talo. U prizemlju su bile gospodarske
prostorije poput kuhinje i smonica, a
na prvom katu (piano nobile) odvijao se
drutveni ivot obitelji u salonima za ka-
vu, za muziciranje, pisanje pisama i i-
tanje, objedovanje i primanje gostiju. Na
drugom katu bile su spavaonice obitelji.
Obitelj von Trapp ivjela je uobiajenim
ivotom klase kojoj je pripadala. For-
malnost i krui nain ophoenja jo nisu put kad sam ih uo. A koncert stotine
bili ustuknuli pred idejama slobode koja
esto ne poznaje i ne prihvaa nikakva
pravila. vrsti ritam dana omeen du-
nostima, obrocima i satovima primanja
davao je ivotu mir i preglednost.
Danas je zgrada podijeljena na vie
stanova. Glavni ulaz je zaputen. Ako
naiete na otkljuana vrata, uite i ugle-
dat ete prekrasno veliko drveno stubi-
te lijepih rukohvata. Pod je od hrastovih
dasaka. Sve skupa podsjea na neto
umanjeno stubite austrijskog imanja iz
filma na kojem djeca izvode poznatu
pjesmu za laku no. Tu su ivjeli Agat-
ha i Rupert von Trapp kad je poeo rat.
Kad se rodila mala Maria Francesca 28.
rujna 1914. g., Agatha je muu poslala
telegram s unaprijed dogovorenom if-
rom SMS Maria stigla. SMS tad je bila
kratica za Seiner Majestt Schiff.
Georg tek 1915. g. u travnju stupa u
aktivnu slubu. Preuzima zapovjedni-
zanimljivosti
tvo podmornice U-5 usidrene u Boki
kotorskoj i uva Otrantska vrata. Samo
pet dana nakon preuzimanja zapovjed-
nitva, u noi sa 26. na 27. travnja, po-
tapa s dva izravna hitca francusku krs-
taricu Leon Gambeta i vrlo brzo stjee
strahopotovanje i kod neprijatelja i kod
suboraca. U svibnju 1918. biva promak-
nut u in kapetana korvete i imenovan
zapovjednikom Boke kotorske.
Biti astan vojnik i asno se boriti
bio je credo Georga von Trappa. Omi-
ljen meu mornarima jednako kao pos-
lije meu lanovima obitelji vie je slu-
io, manje nareivao, a zaslugama se
uope nije diio. Jasno je osjeao da
postoji granica izmeu pravih i pogre-
nih odabira, izmeu Dobra i Zla. Bio je
ovjek od rijei i ovjek integriteta.
Osjeti se to na svakoj stranici knjige ko-
ju je napisao 1935. g. na njemakom
jeziku Bis zum letzten Flaggenschuss.
Knjigu je zbog ljubavi prema djedu ko-
jeg nikad nije upoznala prevela njegova
unuka Elisabeth, ki njegove najmlae
keri Eleonore Lorli pa je danas lako
dostupna (To the Last Salute, Memoir-
es of an Austrian U-boat Commander).
To je prava knjiga ratnog kapetana po-
sveena mornarici, moru, razliitim bro-
im torpednim amcima, razmiljanjima
o vojnoj strategiji i taktici, vanosti ljud-
stva i njihovoj odanosti, o odlukama,
neprijatelju i vojnikoj asti. Ali u njoj je i
puno predivnih opisa podneblja i ljudi
to ih je susreo du cijelog Jadrana.
A kad kreu na more, ti ljudi uvijek
pjevaju svoje prastare puke pjesme.
Balade su to s bezbroj stihova u kojima
odjekuju bojni poklii, ali se uju i njeni
ljubavni glasovi. Neobine su to melodi-
je, a tonovi koji odjekuju kao da nama
sjevernjacima priaju prie o tajnoj lju-
bavi, tuzi i enji ponosne nacije poro-
bljene stoljeima. Pa iako ne razumijem
rijei, razumijem tunu stoljetnu enju
to iz njih izvire. Njihovo pjevanje dirnu-
lo mi je duu na udan nain ve prvi
cvraka kao da im je pratnja. Miris zem-
lje to ga donosi noni povjetarac kao
da ovjeka omami, tako je teak i
sladak.
A malo dalje posebno je opisao Crno-
gorce: Kad Crnogorci silaze na trnicu
u Kotor, mukarac jae na magarcu, a
ena hoda uza nj i nosi sav teret. Jedan
od asnika poao je do ovjeka i upitao
ga: A ti? Zar ti nita ne radi? Zar pu-
ta eni da sve sama radi? Nita? Pa
spavam sa enom! Ali stvari nisu tako
loe kako izgledaju. Mukarci su dobri
mornari i ribari i obrauju zemlju koju se
ne bi usudio taknuti niti jedan seljak iz
ravnice. San im je poi u Ameriku gdje
su im ve braa i strievi, vratiti se s
neto dolara i otvoriti restoran.
Na kraju prvog svjetskog rata Mo-
narhija je propala. Pula vie nije bila
glavna carska ratna luka, naputaju je
mnoge obitelji.
33
zanimljivosti
Kad se Georg vratio obitelji, Agatha je
rekla djeci: Morate biti dobri i dragi pre-
ma tatici, izgubio je i rat i mornaricu.
Ostalo troje djece roeno je u Austriji,
na imanju Agathine majke blizu Zell am
See. Georgu je tu preusko pa obitelj
1921. seli u Klosterneuburg, gdje se ra-
a jo i Martina. Djecu tad zahvaa ar-
lah od kojeg 3. rujna 1922. g. umire
Agatha. Georg odlazi s obitelji u blizinu
Salzburga u predgrae Aigen i sav se
posveuje djeci. Spadao je u mukarce
koji vole biti oevi i u tome nalaze dubo-
ko zadovoljstvo. Obitelj poinje zajedno raka plua kao i mnogi njegovi suborci, ma da svjedoim porinuu. Ta je ena
muzicirati, a to se intenzivira dolaskom jer u to su vrijeme podmornice ispara- odgojila sina koji je bio astan ovjek, a
mlade novakinje Marije Kutschera. Par vale mnoge otrovne plinove. Na samrt- to je veliko djelo. Na blagoj uzvisini gro-
se vjenao 26. studenog 1927. Svjetska nom krevetu bio je okruen obitelji koja blje smiruje tiinom koja je transcendi-
financijska kriza odnijela im je velik dio mu je pjevala. Pokopan je na obiteljs- rala ritam svakodnevice i uurbane hit-
imovine pohranjene u Austrijskoj banci, kom imanju u Vermontu. nje koji kao da ne vode rauna o kona-
pa se dijelom uzdravaju zajednikim Njegov otac August Ritter von Trapp nom smiraju. Na povratku u grad proi
nastupima. i njegova majka Hedwig Wepler lee je- ete pokraj bijele i i neumoljive zgrade
Georg von Trapp odbio je tri puta dno uz drugo na Mornarikom groblju u Mornarike crkve Gospe od mora koja
stupiti u nacistiku mornaricu kao i pje- Puli (K.u.K. Marinefriedhof Pola). Grob- kao da eli natkriliti more. Tu je neko
vati s obitelji na Fhrerovu roendanu u lje se nalazi u dijelu grada zvanom Sto- stajao car Franjo Josip I., tu sam naru-
oblinjem Berchtesgadenu. Cijela obitelj ja. Poite onamo. Groblje je lijepo ure- ila misu za pokojne iz obitelji von
pjeice bjei u Italiju, a ne u vicarsku, eno, empresi smiruju, a srce e vam Trapp.
kako je u filmu prikazano. Poslije odlaze ganuti mnogobrojni natpisi. Georgov
u Ameriku gdje nastupaju kao The otac umro je ve 1884. od tifusa pa je Pie Anika Reetar
Trapp Family. Od zaraena novca ku- majka od skromne mirovine sama od- Tekst je objavljen u magazinu Croatia
puju imanje u dravi Vermont, u mjestu gojila Georga, njegova starijeg brata i Airlines 2009.
Stowe. Ondje 30. svibnja 1947. umire sestru. Na njen grob poloila sam ruu
kapetan korvete, najodlikovaniji pod- koju sam tog dana dobila u Rijeci na
morniki asnik prvog svjetskog rata, od Valentinovo kad sam se penjala stuba-

Tako drugorazredne pojedinosti, ko- Rezultat? Nepristrani promatrai bili

U LAI SU KRATKE - je inae ukljuujemo u opis prolog do- su u pravu u 52 posto sluajeva u odva-
RIJEI?! gaaja ("imao sam na sebi lijepo plavo
odijelo"), uzmiu pred turim injenica-
janju lai od istine - to nije puno bolje
nego da su nagaali nasumce. Kompju-
Preneseno iz: PLIVAZ zdravlje
ma, obino zainjenim aktivnim glagoli- terski je program bio u pravu u 67 posto
ma ("ona je povikala na mene, i pobje- sluajeva, ovisno o tipu pripovijedanja.
"Kad lau, ljudi komuniciraju kvalita-
gao sam"). Oito je da metoda nije jednostavna.
tivno drukije", objanjava Matthew
Napokon, teret lai moe se prepo- "Za prepoznavanje laljivaca najbolji su
Newman, istraiva sa Sveuilita Tex-
znati u negativnim emocijama poput uvjebani strunjaci koji tono znaju na
as u Austinu. Uz pomo najsuvremeni-
ljutnje ili tjeskobe. "Laljivci vjerojatno koje izraze se mora obratiti pozornost,
jeg kompjutorskog programa za analizu
osjeaju krivnju zbog lai i boje se da bi ili poligraf", rekao je Newman. I upozo-
rijei, on i suradnici uspjeli su uhvatiti
ih mogli uloviti. Zato njihove izmiljotine rio da razmetljivce odaje ton pripovije-
laljivce u dvije treine sluajeva, "pre-
imaju negativan emotivni naboj, a rijei danja, a ne samo pojedine rijei ili fraze
poznajui njihovu psihologiju".
odaju ljutnju ili strah. koje koriste.
Rezultati istraivanja predstavljeni
Za ispitivanje tih pretpostavki, New- Policija je svjesna vanosti lingvis-
su u Savanni na godinjem sastanku
man i suradnici naveli su ispitanike na tikih pokazatelja u svjedoenjima. "FBI
Drutva za drutvenu psihologiju i prou-
la, odnosno govore istinu o svojim sta- koristi neto slino za analizu izjava",
avanje osobnosti. Sve vie istraivanja
jalitima ili iskustvima, u pet razliitih rekao je Newman. Strunjaci te agenci-
pokazuju da ljude u lai odaju rijei koje
scenarija. Istinitost pria procjenjivali su je ponekad trae od osumnjienih pisa-
koriste, i to na tri oita naina.
nepristrani "suci" kao i posebno obliko- ne izjave, a zatim pokuavaju pronai
Prvo, laljivci izbjegavaju rije "ja".
van kompjuterski program Linguistic In- nedosljednost u prii.
"S jedne strane, tako se ograuju od la-
quiry and Word Count (LIWC). LIWC
i koju izgovaraju", objanjava New-
odvaja uzorke rijei u priama i analizi-
man. "Zato manje spominju sebe." A
ra njihov "potencijal za la".
budui da njihova pria "nije utemeljena
u osobnom iskustvu, oni jednostavno
nisu dio onoga to opisuju", dodaje.
Drugo, laljivci izbjegavaju pojedino-
sti u korist nekoliko jasnih injenica.
"Kad laete, pod nekom ste vrstom kog-
nitivnog pritiska, to znai da morate na
umu imati puno stvari", kae Newman.
"Ne samo da morate izmisliti priu, ne-
go je morate uiniti i uvjerljivom. Istodo-
bno se brinete hoete li uspjeti prodati
izmiljotinu. Zato nemate energije za
razradu stvari."

34 DO 108 - 2012.
 obavijesti

Narudbenica kojom neopozivo naruujem:

IMPRESSUM Naslov CHF Kom.

NAKLADNIK / HERAUSGEBER:
Hrvatski domovinski rat 1991.-1995. 30.-
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U VICARSKOJ Strateki pogled
KROATISCHER KULTURVEREIN IN DER SCHWEIZ Davor Domazet-Loo
Predsjednik protiv predsjednika, 25.-
Drutvene obavijesti - Zdravko Tomac
GLASILO HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE U CH Ponone misli, Zdravko Tomac 25.-

ZA POTPISANE LANKE ODGOVARA AUTOR, ZA NEPOTPISANE Treejanuarska Hrvatska, 25.-

Joko elan
UREDNITVO
Oklevetani narod, Hrvati u BiH 25.-
Urednitvo / Redaktion: 1990.-2000. Joko elan
Osvin Gaupp, glavni urednik / Chefredaktor Oteto zaboravu, Joko elan 30.-
Tomislav Kukalj, urednik web stranice Presvijetli i Rabin, 30.-
Dunja Gaupp, grafiko oblikovanje Miroslav Meimorec
Darko Koli, lan urednitva
Anglo ameriki establishment, 45.-
Carroll Quigley (prijevod Emil i)
Priloge i oglase slati na:
Kroatischer Kulturverein, Postfach, 8050 Zrich Haaki sud Zajedniki zloinaki 15.-
e-mail: hkzkkv@hkz-kkv.ch pothvat - to je to?

www.hkz-kkv.ch S one strane granice, . . ori 25.-

CD Zabranjena pria, Dario Plevnik 15.-
DVD Oprez, Mine! - Zbor Angelus 20.-
humanitarni koncert Pazi, ne gazi
Kolektivni lan /
Vodstvo udruge / Kollektivmitglied: DVD, predstavljanje knjige admirala 15.-
Fhrungsorgane Domazeta Hrvatski domovinski rat...
Hrvatsko glazbeno drutvo
Tamburica, Vorarlberg Vjera u sjeni politike 20.-
Upravni odbor / Damir Borovak
Vorstand: Poasni lanovi /
Ivan Matari, predsjednik Ehrenmitglieder: (potarina nije uraunata u cijenu)
Dunja Gaupp, Tomislav Kukalj, ing. Stipe Roi,
Marija ulap Imhof, dr. Vlado imunovi, Ime i prezime, adresa i telefon naruitelja:
Milica Krakan prof. dr. Marko Turina,
prof. dr. arko Dolinar ,
Nadzorni odbor / fra Lucijan Kordi,
Kontrollstelle: dr. Jure Petrievi,
Marija Macuki, Juraj Milivoj prof. dr. Vladimir Prelog,
dr. Tihomil Raa Cjenik oglasa /
Cinsek
Inseraten Preise:
Potpis: 1/1 Seite: CHF 670.-
1/2 Seite: CHF 360.-
Narudbenicu poslati na1/4 Seite: CHF 200.-
adresu:
1/8 Seite: CHF 110.-
Hrvatska kulturna zajednica
1/16 Seite: CHF 60.-
Kroatischer Kulturverein
Zamolba Postfach, 8050 Zrich

Knjige se mogu naruiti E-Mail-om

Potovani primatelji
Vane adrese
Drutvenih obavijesti Wichtige Adressen
HRVATSKI SVJETSKI KONGRES CH/FL
Kroatischer Weltkongres CH/FL
molimo vas mislite na to da Veleposlanstvo RH Branka Lovri, tajnica
Thunstr. 45, 3005 Bern Postfach 3664, CH-8021 Zrich
Tel. 031 3520275, Fax: 0313520373 Tel./FAX 055 2407258
nam na vrijeme javite Konzularni odjel: e-mail: Branka.Lovric@gmx.ch
Tel. 031 3525080, Fax: 0313528059
promjenu prezimena i/ili Konzulat RH
Bellerivestr. 5, 8008 Zrich HRVATSKA DOPUNSKA KOLA
Tel. 044 4228318, Fax: 044 4228354 Zrcherstrasse 48, 8953 Dietikon
adresu stanovanja. Konzulat RH telefon 044 212 65 44; fax 044 212 65 46
e-mail: hds-ch@bluewin.ch
Via Folleti 20, 6900 Lugano
Tel. 091 9666310,
Fax: 091 9672110

DO 108 - 2012. 35
 VOR 20 JAHREN BRACH MITTEN IN EUROPA EIN KRIEG AUS
UND DIE WELTGEMEINSCHAFT SCHAUTE TATENLOS ZU
Am 18. November 1991 fiel die kroatische Stadt Vukovar in die Hnde serbischer Frei-
schrler und der Jugoslawischen Volksarmee. Drei Monate lang wurde sie zuvor mit
allen Waffengattungen beschossen. Man rechnet, dass rund sechs Millionen Geschos-
se in die Strassen und Gebude Vukovars einschlugen. Und in die Krper der Bevl-
kerung und die wenigen Verteidiger. Als sie schliesslich aufgeben mussten, und die
Eroberer in die Stadt einmarschierten, lag kein Stein auf dem anderen, Vukovar wurde
dem Erdboden gleichgemacht.

Nach der Eroberung Vukovars wurde gegen alle Regeln der Menschlichkeit und der
Genfer Konventionen verstossen. Anstatt die Zivilbevlkerung ziehen zu lassen, wur-
den am 20. November 1991 rund 400 Menschen, die im Krankenhaus Zuflucht ge-
sucht hatten, von regulren Truppen der Jugoslawischen Volksarmee ins nur wenige
Kilometer entfernte Ovara, eine ehemalige Schweinefarm, verschleppt. 200 wurden
gleich ermordet und in einem Massengrab verscharrt, die anderen nach Serbien
verschlept wo sich jede weitere Spur verliert.

Im August 1995 wurden die von Serben eroberten Gebiete in der sogenannten Krajina
im Zuge der kroatischen Militroperation Sturm befreit. Gleichzeitig wurde in Ueber-
einkunft mit bosnischen Moslems die bosnische Stadt Biha von der serbischen Bela-
gerung befreit. Ein hnliches Massaker an Moslems, wie in Srebrenica, wurde damit
verhindert. Die UNO hat Srebrenica zur Schutzzone erklrt und mit UNO-Truppen be-
schtzt, dem Treiben der Serben aber tatenlos zugeschaut. Ohne kroatischen Gene-
rle wre in Biha gleiches geschehen.

Die Region um Vukovar und die Stadt selbst wurde nicht militrisch befreit. Vukovar
kam, nach dem Abkommen von Erdut vom 12. November 1995, unter provisorische
UN-Verwaltung. Der Kroatienkrieg wurde zuvor am 07. August 1995 beendet.
1997 kehrten die ersten Vertriebenen wieder zurck, ein Jahr spter wurde Vukovar in
Kroatien reintegriert. Die serbische Minderheit erhielt in Vukovar wie auch im gesam-
ten Kroatien Sonderrechte.
CH-8050 ZRICH

Anstelle, dass die kroatischen Generle den internationallen Lob erhalten, wurden sie
P.P./JOURNAL

angeklagt und am 15. April 2011 von den Internationalen Tribunals fr Kriegsverbre-
chen im ehemaligen Jugoslawien in den Haag (ICTY) erstinstanzlich verurteilt. General
Ante Gotovina auf 24 Jahre, General Mladen Marka auf 18 Jahre.

WIR KROATEN SIND GESCHOCKT UND TEILEN DEM SICHERHEITSRAD DER VEREINIGTEN
NATIONEN FOLGENDES MIT:

Wir haben nicht erwartet, dass sie uns vor Aggression und Terror beschtzen, Kano-
nenbeschuss unserer Stdte verhindern und die serbischen Scharfschtzen verhin-
dern unsere Brger zu beschiessen. Wir haben nicht erwartet, dass sie den Beschuss
des Krankenhauses in Vukovar verhindern und das Gemetzel der Verwundeten be-
ABSENDER: KROATISCHER KULTURVEREIN, POSTFACH 5837, 8050 ZRICH

enden. Wir haben nicht erwarten, dass sie den Raub kroatischer Kunstschtze und die
Zerstrung kroatischen Kulturerbes und Nationalparks verhindern. Wir haben nicht
erwartet, dass sie das Genozid an den Wehrlosen verhindern und unsere Frauen von
der Vergewaltiger beschtzen.

Den Frieden habt ihr uns nicht gebracht, den Frieden haben wir nur Dank unseren
kroatischen Verteidigern, die jetzt in Kerkern von Den Haag ihr Dasein fristen.

Wir fordern Sie deswegen auf, die Verteidiger unseres Vaterlandes, die eingekerkert
und ohne jeglichen Schuldbeweis verurteilt wurden, zurckzugeben. Das ist das Ein-
zige was wir von euch erwarten. Nur auf diese Weise knnen Sie ihre Ehre wiederher-
stellen, die individuelle sowie die der Institution. Und nach der werden Sie in der
Geschichte gemessen.

Die Generle
Ante Gotovina und Mladen Marka
mssen befreit werden!