Horvat M., Kondi V., Brezoveki D.

Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja

ISSN 1846-6168
UDK 821.791

TEORIJSKE I PRAKTINE OSNOVE TIG POSTUPKA ZAVARIVANJA

SOME THEORETICAL AND PRACTICAL BASIS OF GTAW WELDING PROCESS

Marko Horvat, Veljko Kondi, Draen Brezoveki

Struni lanak
Saetak: TIG/GTAW postupak zavarivanja je elektroluni postupak zavarivanja netaljivom elektrodom u zatitnoj
atmosferi inertnih plinova ili smjesa plinova. U radu je prikazana kratka povijest i teorijske osnove postupka, prednosti
i nedostaci te osvrt na praktine osnove primjene postupka.

Kljune rijei: TIG postupak zavarivanja, teorijske i praktine osnove

Professional paper
Abstract: TIG/GTAW welding is a process, which uses a non-consumable solid tungsten electrode protected from the
atmosphere by an inert gas shield or gas mixture. This paper presents a brief history and theoretical basis of the
TIG/GTAW welding process, some advantages and disadvantages of process, and review of the practical application.

Key words: GTAW welding process, theoretical and practical basis

1. UVOD
TIG postupak zavarivanja je elektroluni postupak
zavarivanja netaljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi
inertnog plina (Ar, He) ili rjee smjesi plinova.
Skraenica imena postupka dolazi od punog naziva
''Tungsten Inert Gas'', a esto se naziva i WIG (Wolfram
Inert Gas) ili GTAW (Gas Tungsten Arc Welding). [1,
2,3]
Prema izvoru [4, 5] poetak razvoja TIG postupka
povezuje se sa poetkom II. svjetskog rata (1941/1942.
godina) i razvijem istog u svrhu zamjene plinskog
zavarivanja u avionskoj industriji (zavarivanje legura na
bazi magnezija). Russell Meredith koji je radio za
Northrup Aircraft patentirao je postupak pod imenom
''Heli-Arc Welding'' to se smatra preteom dananjeg
TIG/GTAW postupka zavarivanja. Razvoj ovog
postupka zavarivanja nastavljen je u tvrtci Linde koja je
otkupila patent i to prvenstveno zbog upotrebe inertnih
plinova u postupku, a razvoj je nastavljen kroz
konstrukciju i primjenu razliitih tipova gorionika,
sapnica i prouavanja strujanja zatitnog plina.
Komercijalna primjena TIG postupka zavarivanja
zapoela je u 50-tim godinama prolog stoljea.
Danas ovaj postupak, uz vrlo male konstrukcijske
promjene, ali zbog znaajnih prednosti ili primjeni
modificiranih izvedbi (omoguenih kroz razvoj izvora
struje za zavarivanje) predstavlja znaajan elektroluni
postupak zavarivanja primjenjiv na irokom spektru
materijala (elici, plemeniti elici, teki i laki obojeni
metali itd.) u runoj, polu-automatiziranoj ili
automatiziranoj primjeni. Slika 1. Patent gorionika za Heli-Arc postupak Russela
Mereditha iz 1942. godine [6]

426 Technical journal 8, 4(2014), 426-432

Horvat M., Kondi V., Brezoveki D.
2. TIG POSTUPAK ZAVARIVANJA,
PREDNOSTI I NEDOSTACI
Kod TIG postupka zavarivanja elektrini luk
uspostavlja se izmeu netaljive volframove elektrode i
osnovnog materijala. Zona utjecaja topline, rastopljeni
osnovni materijal i volframova elektroda zatieni su
atmosferom inertnog plina. Proces zavarivanja izvodi se
s dodatnim materijalom ili bez njega (pretaljivanje).
Shematski prikaz TIG procesa zavarivanja prikazan je
slikom 2 i 3. [1, 2, 3, 7]
Slika 2. Shematski prikaz standardne opreme za TIG
zavarivanje: 1 zatitni plin, 2 izvor struje za
zavarivanje, 3 gorionik, 4 dodatni materijal, 5
osnovni materijal; prema [1, 3]
1 dosezati preko 20 000 C. [1, 7, 10, 11]
6 Osnovne prednosti TIG postupka su:
8 7 2
3
4 pravilno izveden zavareni spoj spada u najkvalitetnije
5 zavarene spojeve izvedene elektrolunim postupkom
Slika 3. Shematski prikaz procesa TIG zavarivanja: 1
netaljiva elektroda, 2 sapnica gorionika, 3 elektrini
luk, 4 rastaljeni materijal, 5 osnovni materijal, 6
dodatni materijal, 7 visokofrekventni generator, 8
izvor struje; prema [1, 3]
Netaljiva elektroda slui iskljuivo za uspostavu
elektrinog luka, a njezino troenje rezultat je termikih
optereenja ili mehanikih oteenja. Takoer, netaljiva
elektroda svojom geometrijom utjee na karakteristiku
elektrinog luka.
Elektrini luk, slika 4, uspostavlja se kontaktno
(neposredno ili posredno) ili preko visokofrekventnog
generatora, sklopa integriranog zajedno sa upravljanjem i
izvorom struje za zavarivanje.
Tehniki glasnik 8, 4(2014), 426-432
Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja
b)
a)
Slika 4. a) Uspostava elektrinog luka
visokofrekventnim generatorom [8]; b) Elektrini luk [9]
Elektrini luk kod ovog postupka zavarivanja sastoji
se od tri podruja: katodnog, anodnog i podruja stupa
elektrinog luka. Anodno podruje (podruje plus pola) i
katodno podruje (podruje minus pola) malih su duljina,
a sastoje se od oblaka iona koji udaraju u anodu tj.
katodu te oslobaaju odreenu koliinu energije
(topline). Podruje stupa elektrinog luka, tj. njegova
duljina ovisi o naponu elektrinog luka, a najee
odgovara promjeru netaljive elektrode. Kako je po
definiciji prema izvoru [1] elektrini luk intenzivno
izbijanje u smjesi plinova i para, slijedi da je glavni
nosilac ionizacije kod ovog postupka zavarivanja upravo
zatitni plin, a o njemu ovisi takoer i uspostava i
stabilnost luka. Temperature koje se razvijaju kod TIG
postupka zavarivanja funkcija su osnovnih parametara
zavarivanja, vrsti zatitnog plina te vrsti osnovnog
materijala, a u samoj osi plazme elektrinog luka mogu
koncentriranost elektrinog luka, smanjeni ZUT
nema prskanja, nema troske
minimalna koliina tetnih plinova
zavarivanje irokog spektra metala i njihovih legura
mogunost zavarivanja raznorodnih materijala
mogunost izvoenja zavarivanja u svim poloajima
mogunost zavarivanja pozicija male debljine
pogodno za izvoenje reparaturnih radova
odlian izgled zavarenog spoja.
Osnovni nedostaci TIG postupka su:
mala brzina zavarivanja
mali depozit dodatnog materijala
neekonominost u zavarivanju debljih pozicija (iznad
6mm)
zahtjeva se precizna priprema zavarenog spoja
via cijena opreme za zavarivanje i zatitnih plinova
zahtjevnost izvoenja runog TIG zavarivanja, dua
izobrazba zavarivaa
oteanost izvoenja zavarivanja na otvorenim
prostorima
potreba za prisilnom ventilacijom zraka kod
izvoenja zavarivanja u skuenim prostorima
pojaana svijetlost i UV zraenje.
427
Horvat M., Kondi V., Brezoveki D.
3. NAJVANIJI UTJECAJNI FAKTORI KOD
TIG ZAVARIVANJA
3.1. Vrsta struje, polaritet elektrode
O primijenjenoj vrsti struje zavarivanja te polaritetu
elektrode ovisi raspodjela topline u elektrinom luku
(raspodjela topline izmeu netaljive elektrode i radnog
komada). Slijedom toga mogua su tri sluaja, tablica 1:
1. Istosmjerna struja elektroda na ''-'' polu (DCEN)
2. Istosmjerna struja elektroda na ''+'' polu (DCEP)
3. Izmjenina struja (AC) [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13]
Tabela 1. Primjeri karakteristika TIG zavarivanja ovisno
o vrsti struje i polaritetu, prema [13, 14]
Vrsta
struje
DC DC
Polaritet - +
ienje
NE DA
oksida
Raspodjela 1/3 na elektrodi 2/3 na elektrodi
topline 2/3 na materijalu 1/3 na materijalu
Penetracija
uska, duboka plitka, iroka
Kapacitet odlian lo
elektrode npr: 3,2/400A npr: 6,4/120A
Zavarivanje TIG postupkom istosmjernom strujom s
elektrodom na negativnom polu (istosmjerna struja je
vrsta elektrine struje gdje ne dolazi do promjene smjera
toka elektrona u jedinici vremena) je najea
kombinacija struje/polariteta kod primjene TIG postupka
(DCEN Direct Current Electrode Negative). Elektroni
se kreu s negativne elektrode na pozitivni osnovni
materijal, ubrzavajui kroz elektrini luk, a pozitivni
elektroni imaju suprotan smjer. Pri tome, koliina
kinetike energije elektrona znaajno je vea od one iona
pa dolazi do veeg zagrijavanja radnog komada, a
manjeg vrha elektrode (priblini odnos toplinskog
optereenja: 1/3 na elektrodi, 2/3 na radnom komadu).
Zbog toga ovaj nain TIG zavarivanja omoguuje rad sa
manjim promjerima elektroda tj. rad s velikim strujama,
a vrh elektrode moe biti zailjen to daje stabilnost
elektrinom luku. Ovaj nain zavarivanja daje dobru
penetraciju. [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13]
Kod zavarivanja TIG postupkom istosmjernom
strujom gdje je elektroda na pozitivnom polu (DCEP -
Direct Current Electrode Positive) smjer elektrona je
suprotan pa je time i raspodjela topline drugaija dolazi
do velikog toplinskog optereenja elektrode. Stoga, ovaj
nain zavarivanja je mogu kod manjih struja zavarivanja
uz primjenu netaljivih elektroda veeg promjera.
Takoer, u odnosu na prethodni sluaj, penetracija je
manja, a zaobljenost vrha elektrode moe rezultirati
nestabilnou elektrinog luka. Ipak, smjer pozitivnih
iona (s elektrode na radni komad) rezultira razaranjem
tankih povrinskih oksida s povrine osnovnog materijala
to omoguuje zavarivanje aluminija, magnezija i
njihovih legura. [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13]
428
Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja
Zavarivanje TIG postupkom izmjeninom strujom
(AC alternating current - izmjenina struja je vrsta
elektrine struje gdje dolazi do promjene smjera toka
elektrona u jedinici vremena) je nain TIG zavarivanja
gdje se uz mogunost dobrog ienja oksida s povrine
osnovnog materijala dobiva i dobra penetracija, a
termiko optereenje je priblino podjednako na
elektrodi i radnom komadu (iako ovisi o balansu
izmjenine struje). Pri tome, dolazi do mijenjanja pravca
kretanja estica (ovisno o frekvenciji struje), a time i do
''gaenja i paljenja'' luka to dovodi do njegove
nestabilnosti (utjecaj ove pojave moe se smanjiti
dodatnim ureajem na izvoru struje koji proizvodi
visokonaponsku i visokofrekventnu struju u trenutku
''gaenja'' luka). Kod TIG AC zavarivanja promjenom
frekvencije izmjenine struje, ali i njezinim balansom
AC (odnosom koliko vremena je elektroda na pozitivnom, a
koliko na negativnom polu), moe se utjecati na
geometriju zavarenog spoja, ienje oksida, ali i
termiko optereenje radnog komada i elektrode.
Primjeri kombinacije ovakvih parametara dani su slikom
5. [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13]
DA
(pola ciklusa)
1/2 na elektrodi
1/2 na materijalu
srednje iroka
srednje duboka
dobar
npr: 3,2/255A
a)
b)
c)
Slika 5. a) Kontrola balansa izmjenine struje: 1 - vee
EP vrijeme, vee ienje; 2 - vee EN vrijeme, manje
ienje; b) Kontrola frekvencije izmjenine struje: 1 -
manja frekvencija, ''meki'' luk, manja penetracija; 2 -
vea frekvencija, usmjereniji luk, dublja penetracija; c)
Nezavisna kontrola jakosti struje: 1 - vea struja u EP
podruju, manja penetracija; 2 - vea struja u EN
podruju, dublja penetracija, vea brzina zavarivanja. [7]
Technical journal 8, 4(2014), 426-432
Horvat M., Kondi V., Brezoveki D. Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja

Osim navedenih sluajeva (DCEN, DCEP, AC),

postoji i mogunost TIG zavarivanja impulsnim
strujama. Osnovna prednost takvog naina zavarivanja je
smanjeni unos topline tj. manje deformacije radnog
komada. Pri tome valja obratiti pozornost na slijedee
parametre:
vrna vrijednost struje (obino je via nego kod
konvencionalnog TIG zavarivanja)
minimalna vrijednost struje (omoguuje odravanje
elektrinog luka)
broj impulsa u jedinici vremena
postotak ukljuenog impulsa (vrijeme trajanja vrne
struje izraeno postotkom) [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12, 13]

3.2. Zatitni plinovi

Najei zatitni plinovi koji se koriste u primjeni
TIG postupka zavarivanja su plemeniti plinovi helij i
argon. Iako se u izvornom obliku TIG procesa koristio Slika 6. Ovisnost duljine elektrinog luka o vrsti
helij, danas je argon taj koji je dominantan u primjeni. zatitnog plina kod TIG zavarivanja, prema [15]
Oba plina su inertna te daju zatitnu atmosferu u kojoj ne
dolazi do kemijskih reakcija izmeu zatitnog plina i Osim istog inertnog plina argona i helija, esta je
osnovnog materijala. Osim primarnog cilja zatitnog upotreba i njihove mjeavine u razliitim omjerima.
plina, a to je zatita rastaljenog materijala od utjecaja Mjeavina argona i helija kombinacija je povoljnih
atmosfere, vano je za naglasiti da zatitni plin direktno svojstava argona odnosno helija, a primjeri karakteristika
utjee i na stabilnost te kvalitetu elektrinog luka, zavarivanja spomenutim plinovima prema izvoru [7],
geometrijske karakteristike zavarenog spoja, estetski dana je u tablici 2.
izgled zavarenog spoja kao i na koliinu para koje se
oslobaaju tijekom procesa zavarivanja. Tabela 2. Usporedba karakteristika zavarivanja pri
Argon je najjeftiniji inertni plin koji se koristi kod primjeni razliitih zatitnih plinova, prema [7]
TIG zavarivanja, ali to nije jedina njegova prednost. Ima Mjeavina
Karakteristika Ar He
niski ionizacijski potencijal (energija potrebna za Ar/He
uzimanje jednog elektrona atoma plina da ga pretvori u Brzina vea nego kod
smanjena vea
zavarivanja 100% Ar
ion), 15,7 eV, to olakava uspostavu i stabilnost vea nego kod
elektrinog luka. Takoer, 1,4 puta je tei od zraka te Penetracija smanjena poveana
100% Ar
izlaskom iz sapnice potiskuje zrak i dobro titi rastaljeni ienje oksida dobro
slinije kao
loe
metal, a ista karakteristika doprinosi i potrebi za manjim kod 100% Ar
bolja nego kod
protokom prilikom zavarivanja. Argon u odnosu na helij Uspostava luka laka
100% He
oteana
ima niu toplinsku vodljivost to rezultira kompaktnijim bolja nego kod nia kod
Stabilnost luka dobra
elektrinim lukom ime se dobiva manja penetracija i 100% He manjih struja
protaljivanje. Minimalna potrebna istoa argona iznosi Oblik luka ui, fokusiran
ui nego kod
iri
99,95%, iznimno 99,997%. 100% He
Napon luka manji srednja vei
Helij je plin s viim ionizacijskim potencijalom (24,5 vei nego kod
eV) to oteava uspostavu elektrinog luka. Male je mase Protok manji povean
100% Ar
(10 puta manje nego argon), zbog ega protoci helija Cijena nia
vea nego vea nego
moraju biti i do tri puta veu nego to je sluaj s 100% Ar 100% Ar
argonom. Dobra strana helija kao zatitnog plina je vrlo
dobra toplinska vodljivost te daje iri elektrini luk. Osim spomenutih kombinacija plinova i mjeavina,
Toplina iz elektrinog luka bre se prenosi na radni postoji mogunost dodavanja manjeg postotka drugih
komad, daje veu penetraciju i toplinski input (napon plinova u mjeavine pa tako, npr., vodik koji ima vrlo
elektrinog luka sa zatitnim plinom helijem je znaajno dobru toplinsku vodljivost poveava penetraciju dok se
vei nego kod argona pri istim strujama), slika 5. Ova mjeavine s dodatkom duika upotrebljavaju uglavnom
karakteristika posebno dolazi do izraaja prilikom kod zavarivanja materijala s austenitnom strukturom.
zavarivanja materijala velike toplinske vodljivosti (npr. Osim navedenog, vano je spomenuti da se TIG
bakar) te zavarivanja pozicija veih debljina. Takoer, iz zavarivanje zbog nekih svojih nedostataka upotrebljava
slike je vidljivo poveavanje napona elektrinog luka pri kod zahtjevnijih zavarenih spojeva gdje je esta i nuna
niim strujama (kod helija je to izmeu 50 i 100 A to je zatita korijenskog dijela zavarenog spoja. U ovom
nepovoljno kod zavarivanja tanjih materijala koje se sluaju cilj je ''odstraniti'' zrak s korijenske strane spoja i
upravo i zavaruju u ovom rasponu struja. Minimalna upuhati zatitni plin te ga odravati pod niskim
potrebna istoa helija kao zatitnog plina iznosi 99,99%. pritiskom. Zatita je mogua i kod sueonih i kod
cijevnih spojeva iz pomo jednostavnih naprava, a esto
se upotrebljava i kod polu-automatiziranih sustava. [1, 2,
3, 7, 10, 11, 12, 13, 15]

Tehniki glasnik 8, 4(2014), 426-432 429

Horvat M., Kondi V., Brezoveki D. Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja

3.3. Netaljive elektrode
Netaljiva elektroda slui za uspostavu elektrinog
luka izmeu gorionika i radnog komada, tj, kao
provodnik elektrine struje. Ne tali se, njezino troenje
iskljuivo je povezano za oblikovanjem njezine
geometrije bruenjem, ili eventualno oteenjima zbog
nepravilne tehnike rada. Prosjeni vijek trajanja netaljive
elektrode duine 200 mm iznosi 30 sati. Elektrode se
izrauju od volframa, metala velike gustoe (poznat i kao
tungsten; vedski: ''teki kamen'') i talita 3422 C.
Razvojem TIG zavarivanja i izvora struje za zavarivanje
dolazilo je i do veih zahtjeva u pogledu uspostave i
stabilnosti elektrinog luka pa se danas upotrebljavaju
elektrode koje nisu od istog volframa, ve se legiraju
kako bi se poboljale njezine radne karakteristike.
primjeri legiranja, primjene i oznaka elektrode dani su u
tablici 3.
debljina cca 3 mm. Ukoliko postoji potreba za dodatnim
materijalom on se dodaje runo ili automatizirano. Kod
runog dodavanja materijala u zavareni spoj govori se o
ipkama razliitih promjera i duljine cca 915 mm (36 in).
Kod automatiziranog dodavanja dodatnog materijala gdje
se dodatni materijal mehanizirano dovodi do rastaljenog
osnovnog materijala u ''hladnom'' (''cold wire'') ili
predgrijanom stanju (''hot wire''). Osnovna prednost
ovakvog naina dovoenja dodatnog materijala kod TIG
zavarivanja je znatno poveanje produktivnosti procesa
(vea koliina depozita) ime se umanjuje najvei
nedostatak istog, slika 6. [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12,13, 17]

Tabela 3. Usporedba karakteristika zavarivanja pri

primjeni razliitih zatitnih plinova, prema [16]
Oznaka
Tip elektrode Primjena i karakteristike
(boja)
dobra stabilnost luka kod AC
W ZELENA zavarivanja, otporna na
oneienja, nia cijena
karakteristike sline kao i kod
dodatak oksida Slika 7. TIG ''HOT WIRE'' postupak zavarivanja [17]
elektroda sa torijevim oksidom,
1,8-2,2 % SIVA
laka uspostava luka, dui vijek
CeO2
trajanja
laka uspostava luka, vea
3.5. Oprema za TIG zavarivanje
CRVENA stabilnost luka, podnosi vee
dodatak oksida
1,7-2,2 %
UTA optereenje, dui vijek trajanja, Osnovni dijelovi konvencionalnog ureaja za TIG
LJUBIASTA oteana stabilnost luka kod postupak zavarivanja su:
ThO2
NARANASTA oblog oblikovanja na AC
strujama
1. Izvor struje za zavarivanje
dodatak oksida ZLATNA vrlo sline karakteristike kao 2. Vodii struje i plina
1,3-1,7 % CRNA kod elektroda s torijevim 3. Gorionik
La2O3 PLAVA oksidom 4. Sustav za hlaenje
izvrsne karakteristike kod AC
5. Sustav za dovoenje zatitnog plina.
zavarivanja i zaobljenog vrha
dodatak oksida elektrode, visoka otpornost na
0,15-0,40 % SMEA oneienja, laka uspostava Iako je TIG postupak zavarivanja elektroluni
ZrO2 elektrinog luka, prikladno kod postupak s estom primjenom u praksi, ba kao i kod
zahtjeva gdje nije dozvoljeno
ostalih postupaka zavarivanja primjetan je konstantan
prisutstvo wolframa u zavaru
razvoj opreme za zavarivanje te njezino unapreenje u
cilju smanjenja nekih nedostataka ovog postupka ili
Elektrode se izrauju u promjerima 0,5; 1,0; 1,6; 2,4; poboljanja kvalitete zavarenog spoja.
3,2; 4,0; 6,4 i 8,0 mm, a duljine najee 150 mm Izvori struje za zavarivanje ima strmopadajuu
(postoje i manje standardne duljine). Osim pravilnog karakteristiku poto se zavarivanje uglavnom izvodi
izbora legirane elektrode, jednako je vana i priprema runo. Osnovne karakteristike izvora struje je vrsta struje
iste. Priprema se sastoji od zaobljena ili zailjenja vrha zavarivanja (AC/DC, impulsna), mogunost VF paljenja
prilikom ega valja imati na umu da geometrija netaljive luka, intermitencija, raspon struje zavarivanja, prikljuni
elektrode direktno utjee na geometriju elektrinog luka. napon, mogunosti upravljanja parametrima (poetna i
Zaobljeni vrh elektrode koristi se uglavnom kod zavrna struja, ''up slope'', ''down slope'', predplin zavrni
zavarivanja Al, Mg i legura. Ostali materijali zahtijevaju plin, upravljanje impulsima, frekvencijom, balansom
iljatu geometriju vrha elektrode (oblik stoca, visina itd.).
stoca ovisi o zahtjevima geometrije luka). Prilikom Zbog specifinosti potreba zavarivanja poseban
izrade geometrije elektrode pravilnom tehnologijom naglasak valja staviti na TIG gorionike za zavarivanje.
bruenja izbjegavaju se nestabilnosti luka ili Danas su na tritu prisutni gorionici razliitih
kontaminacija drugim metalima. konstrukcija (veliina, oblik, duina kape, fleksibilnost
itd.) koje uvelike mogu biti korisne prilikom posebnih
3.4. Dodatni materijal zahtjeva konstrukcije. Vaan dio gorionika jest i vanjska
sapnica. Ona direktno utjee na karakteristike zatite
Izvoenje TIG zavarivanja mogue je s ili bez metala zavara, ali i netaljive elektrode. Konstrukcijski
dodatnog materijala. Zavarivanje bez dodatnog moe utjecati i na turbolentnost zatitnog plina. Vanjske
materijala, pretaljivanje, upotrebljava se najee do sapnice izrauju se najee od keramikih materijala

430 Technical journal 8, 4(2014), 426-432

Horvat M., Kondi V., Brezoveki D. Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja

koje podnose visoke temperature, ali je i dostupna Isti izvor preporuuje parametre zavarivanja te odabir
transparenta sapnica za posebne zahtjeve vidljivosti netaljivih elektroda i zatitnih plinova kod zavarivanja
zavarenog spoja te sapnice za specijalne namjene razliitih materijala prema tablici 4 i 5.
(zavarivanje titana itd.). Gorionici mogu biti hlaeni
zrakom (primjena za manje struje zavarivanja) i vodom u Tabela 4. Preporueni parametri zavarivanja (za zatitni
zatvorenom sustavu. [1, 2, 3, 7, 10, 11, 12,13] plin Ar), prema [16]
Promjer Raspon struje [A]
Promjer
netaljive DC AC
sapnice
elektrode
4. PRAKTINA PRIMJENA TIG ZAVARIVANJA [mm]
[''] DCEN 70% penetracija 50/50 balans AC

1,0 3/8; #5 15-80 20-60 15-80 10-30 20-60

TIG zavarivanje je postupak zavarivanja koji iziskuje
1,6 3/8; #5 70-150 50-100 70-150 30-80 60-120
najduu izobrazbu zavarivaa od svih elektrolunih
postupaka. Osnovne tehnike rada prema izvoru [16] 100- 140- 100-
2,4 1/2; #8 150-250 60-130
160 235 180
prikazuje slika 7.
150- 225- 100- 160-
3,2 1/2; #8 250-400
200 325 180 250

Tabela 5. Preporueni parametri zavarivanja, prema [16]

Netaljiva Zatitni
Metal Debljina Struja
elektroda plin
zelena
siva
sve AC Ar
crvena
zlatna
siva
Al AC
a) izvoenje sueonog spoja sve crvena Ar
Squarewave
zlatna
siva
iznad 5mm AC crvena Ar
zlatna
siva
Cu i legure sve DCEN crvena Ar
zlatna
siva
Mg i legure sve AC crvena Ar
zlatna
siva
elik sve DCEN crvena Ar
zlatna
siva
Nehrajui
b) izvoenje preklopnog spoja elik
sve DCEN crvena Ar
zlatna

c) izvoenje kutnog spoja
d) izvoenje rubnog spoja
Slika 8. Tehnike izvoenja TIG zavarivanja [16]
5. ZAKLJUAK
TIG postupak zavarivanja je postupak elektrolunog
zavarivanja koji bez obzira na neke bitne nedostatke
(brzina zavarivanja, mali depozit dodatnog materijala,
ekonominost) zauzima vano mjesto u izradi strojarskih
konstrukcija, a glavni razlog tome je prilagodljivost
procesa zahtjevima konstrukcije i iznimna kvaliteta
zavarenog spoja. Takoer, znaajna je karakteristika je
primjena ovog postupka na svim metalnim materijalima
sa opremom pristupane cijene. Od samog poetka
patentiranja postupka TIG zavarivanja vidljiv je
konstantan razvoj opreme za zavarivanje (izvori struje za
zavarivanje, gorionici, plinske sapnice itd.), ali i
dostupnost razliitih plinskih mjeavina u svrhu
dobivanja to kvalitetnijih zavarenih spojeva. Iako se
izvodi uglavnom kao runi postupak, polu-automatizacija
i automatizacija procesa nije rijedak sluaj u primjeni
TIG zavarivanja. Ista se moe postii ve sa vrlo
jednostavnim napravama ili sofisticiranim robotskim
rjeenjima. Primjetan je i razvoj modificiranih TIG
postupaka (TIP-TIG, A-TIG). Primjena TIG postupka
je vrlo iroka bez obzira to se uglavnom koristi kod

Tehniki glasnik 8, 4(2014), 426-432 431

Horvat M., Kondi V., Brezoveki D. Teorijske i praktine osnove TIG postupka zavarivanja

zavarivanja pozicija debljine do 6 mm. Najee Kontakt autora:

primjene TIG zavarivanja su proizvodna zavarivanja,
navarivanja, reparaturna zavarivanja itd. Marko Horvat, dipl. ing.
Sveuilite Sjever
Sveuilini centar Varadin
6. LITERATURA 104. brigade 3
42000 Varadin
[1] Kralj, S.; Andri, .: Osnove zavarivakih i srodnih e-mail: marko.horvat@velv.hr
postupaka, Sveuilite u Zagrebu, fakultet strojarstva
i brodogradnje, Zagreb, 1992. Veljko Kondi, mag. ing. mech.
[2] Lukaevi, Z.: Zavarivanje, Sveuilite Josip Juraj Sveuilite Sjever
Strossmayer, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveuilini centar Varadin
Slavonski Brod, 1998. 104. brigade 3
[3] Prirunik za zavarivanje, Elektroda Zagreb, Zagreb 42000 Varadin
1987. e-mail: veljko.kondic@unin.hr
[4] http://www.netwelding.com/history_tig_welding.htm
[5] http://www.weldinghistory.org/whfolder/biography/bi Draen Brezoveki, CIWT
o-meredith.html, preuzeto 27.11.2014. Bajkmont d.o.o.
[6] https://www.google.com/patents/US2274631?dq=227 Svetomatejska 12
4631&hl=hr&sa=X&ei=dv94VL6wLqHVygPGmoH 10360 Sesvete
gCg&ved=0CBsQ6AEwAA, preuzeto 27.11.2014.
[7] Guidelines for Gas Tungsten Arc Welding; Miller
Electric; 2013.
[8] http://www.reddit.com/r/mildlyinteresting/comments/
1vzry6/an_arc_getting_ready_to_strike_from_a_tig_
welder/, preuzeto 27.11.2014.
[9] https://www.ewm-
group.com/en/presse/pressemitteilungen/455-pm-
201306-tigspeed-mehr-als-nur-ein-tig-schneller.html,
preuzeto 27.11.2014.
[10] Kou, S.: Welding Metallurgy, John Wiley & Sons
Inc., 2003.
[11] ivi, M.: Tig zavarivanje osnovne
karakteristike postupka, Zavarivanje, 1985., broj 1,
39 45 str.
[12] ivi, M.: Tig zavarivanje osnovne
karakteristike postupka, Zavarivanje, 1985., broj 2,
99 107 str.
[13] ASM Welding Handbook Welding, Brazing and
Soldering, ASM International, Materials park, 1993.
[14] http://www.mooseforge.com/Welding/tig.html,
preuzeto 27.11.2014.
[15] http://aluminium.matter.org.uk/content/html/eng/def
ault.asp?catid=195&pageid=2144416789, preuzeto
28.11.2014.
[16] http://www.millerwelds.com/resources/tech_tips/TI
G_tips/hints_tips.html, preuzeto 28.11.2014.
[17] https://www.ewm-
group.com/en/presse/pressemitteilungen/455-pm-
201306-tigspeed-mehr-als-nur-ein-tig-
schneller.html, preuzeto 28.11.2014.

432 Technical journal 8, 4(2014), 426-432