Zbornik - 18. Savjetovanje Huo 2010

ZBORNIK 18.
SAVJETOVANJA
O OBRADI I LIKVIDACIJI
AUTOMOBILSKIH TETA
Opatija, svibanj 2010.

Nakladnik:
Hrvatski ured za osiguranje
HR-10000 Zagreb, Martieva 73
Tel.: +3851 4696 600 Fax: +385 1 4696 660
e-mail: huo@huo.hr
www.huo.hr
Za nakladnika:
Hrvoje Paukovi
Naklada:
300 komada
Autori:
doc. dr. sc. Davor Babi; Vitomir Boi; mr. sc. Jasna Breanski; prof. dr. sc. Marijan urkovi;
mr. sc. Slaven Dobri; Mladenka Grgi; Katina Kaleb; Tjaa Korbar; Marin Matijaca; Berislav
Matijevi; Aleksandra Trbojevi; Ivica Veseli
Tisak
Art Studio Azinovi, Zagreb, Sermageova 11
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod
brojem 738208
ISBN 978-953-55464-2-9
Zagreb, 2010.
Nijedan dio ovog Zbornika ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez
nakladnikova pisanog doputenja.
2 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

TEME 18. SAVJETOVANJA HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE
Pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske tete

(Mladenka Grgi, Euroherc osiguranje d.d.)
5
Talijanski sustav naknade tete zbog povrede prava na ivot i zdravlje
(prof. dr. sc. Marijan urkovi, Koncern Agram)
21
Neka pitanja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti
osvrt na sudsku praksu
(mr. sc. Jasna Breanski, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske)
37
Neke iznimke od naela lex loci delicti comissi prema
Hakoj konvenciji o prometnim nezgodama iz 1971. godine
(doc. dr. sc. Davor Babi, Pravni fakultet, Sveuilite u Zagrebu)
53
Aktualni poloaj Slovenskog zavarovalnog zdruenja u Sloveniji i Sustavu zelene karte
(Tjaa Korbar, Slovensko zavarovalno zdruenje)
61
Priuva teta osiguranja motornih vozila
(Marin Matijaca, Triglav osiguranje d.d.)
69
Utjecaj vanjskih imbenika na obradu i visinu tete
(mr. sc. Slaven Dobri, Allianz Zagreb d.d.)
79
Nitetnost ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti
(Vitomir Boi, upanijski sud u Velikoj Gorici)
91
Izvanredna revizija temeljem promjena
Zakona o parninom postupku iz 2008. godine
(Aleksandra Trbojevi, Helios Vienna Insurance Group d.d.)
101
Naela dobre poslovne prakse u obavljanju poslova osiguranja putem interneta
(Katina Kaleb, Hrvatski ured za osiguranje)
111
Pjeaci kroz propise i sudsku praksu
(Berislav Matijevi, Croatia osiguranje d.d.)
127
Solidarna odgovornost osiguratelja i intervencijski efekt
(Ivica Veseli, upanijski sud u Zagrebu)
151
ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 3

Mladenka Grgi
PRAVILA POSTUPANJA U POSTUPKU

VREDNOVANJA NEIMOVINSKE TETE

Mladenka Grgi *
Pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske tete
1. UVOD
Pribliavajui se europskim zemljama i njihovim civilizacijskim dostignuima, suoeni smo s

problematikom glede postupanja kod zatite prava osobnosti kao i s nepostojanjem
objektivnih i jasnih pravila postupanja kod vrednovanja neimovinske tete. Stupanje na snagu
novog Zakona o obveznim odnosima (01.01.2006.) zateklo je pravne teoretiare ali i praktiare
(suce, odvjetnike, sudske vjetake i dr.) u pogledu odreivanja pojma neimovinske tete, koja
se sada definira kao povreda prava osobnosti a ne vie kao nanoenje drugom fizike i/ili
psihike boli i straha. Jo vie smo zateeni nespremni i s upitnikom na koji nain utvrditi
teinu i stupanj povrede tog prava, odnosno teinu i stupanj oteenja zdravlja, tjelesnog i
duevnog, to je osnovni uvjet za priznavanje pravine novane naknade. Pored pitanja kako
definirati pojam zdravlja, namee se i pitanje kako individualizirati povredu prava osobnosti
kod svake osobe i dodatno po kojim kriterijima priznati oteenoj osobi pravo na dosudu
pravine novane naknade. Mogu li se i dalje primjenjivati Orijentacijski kriteriji VSRH iz
2002. godine, ili isti sud treba ponovo reagirati. Osiguratelji u naoj zemlji ivotno su
zainteresirani za jasna pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske tete i
utvrivanja njene visine. 1 Na sva ova pitanja odgovore su pokuali dati eminentni pravni i
medicinski strunjaci na Savjetovanju u Opatiji koje je odrano u lipnju 2009. god. U nastavku
su neka miljenja u pogledu problematike koja je povezana s primjenom novog ZOO-a.
2. POVREDA PRAVA OSOBNOSTI I NEIMOVINSKA TETA
Prema novom ZOO/05 povreda prava osobnosti prema miljenjima relevantnih pravnih
strunjaka jest neimovinska teta za koju se dosuuje pravina novana naknada ako to
okolnosti sluaja opravdavaju. Broj prava osobnosti u ZOO/05 nije naveden numerus clausus
a kao najea prava osobnosti koja se kre u svakodnevnom ivotu jesu pravo na ivot i pravo
na tjelesno i duevno zdravlje. Povreda tih prava najee se vri u cestovnom prometu za koji
je zakonodavac propisao obvezu osiguranja od odgovornosti za uzrokovanu tetu. Propisavi
obvezu osiguranja od odgovornosti, zakonodavac je provoenje tog osiguranja, to znai i
*
Euroherc osiguranje d.d.
1
Urednitvo Zbornika, Naknada neimovinske tete - pravno-medicinski okvir, Zagreb, lipanj 2009, Inenjerski biro
d.d.

obvezu plaanja pravine novane naknade zbog krenja prava osobnosti, prava na ivot i
zdravlje u njegovoj ukupnosti, prenio na osiguratelje.
Pravilna primjena izmijenjenog pojma neimovinske tete zahtijeva dodatne zadae sudskoj
praksi, sudskim vjetacima, osigurateljima i dr., a najvanije se odnose na: 2
utvrivanje neimovinske tete. Budui da se teta sastoji u povredi prava osobnosti

oteenika, potrebno je podrobno poznavati pojam i sadraj povrijeenog prava
osobnosti, kako i ime se moe povrijediti, u kojim sluajevima je povreda iznimno
doputena i sl. 3
razradu mjerila za dosudu pravine novane naknade. Prema odredbi st. 1 l. 1100
ZOO-a, sud e dosuditi pravinu novanu naknadu samo ako to opravdavaju dva
elementa - teina povrede prava osobnosti i okolnosti konkretnog sluaja. Prema
tome, o teini povrede prava osobnosti ovisi hoe li se uope dosuditi pravina novana
i koliki iznos naknade. Oigledno je da za posve lake i neznatne povrede ne bi trebalo
dosuivati novanu naknadu, kao to bi bilo sasvim logino i opravdano da se s
poveanjem teine povrede povea i iznos naknade. Drugim rijeima, potrebno je
izraditi odreenu skalu teine povreda s nekoliko stupnjeva, npr. laka, srednja, teka ili
tome slino. Takva skala ne mora biti ista za sva prava osobnosti, neka mogu
zahtijevati vie stupnjeva teine, neka manje, no bitno je da postoje mjerila za teinu
povrede.
Ureenje neimovinske tete kako je od 1. sijenja 2006. god. propisano l.19.,1046. i 1099., do
1106. ZOO-a bit e velik izazov za praksu, upozoravaju nadalje pravni strunjaci. 4 Naime,
pravne osnove koje su prema l. 200 ZOO/78 omoguavale oteeniku pravinu novanu
naknadu nematerijalne tete (fizike boli, razliiti oblici duevnih boli, strah, naruenost itd.)
prema novom su ZOO-u samo injenice (kriteriji, mjerila odnosno kvalifikatorne okolnosti)
prema kojima sud, uzimajui u obzir teinu povrede i okolnosti sluaja, odreuje iznos
pravine novane naknade. Pravni temelj postaje povreda prava osobnosti kao neimovinska
teta. (l. 1046. ZOO-a)
No, zakonodavac je ostavio otvorenim pitanje koje injenice i na koji nain, u sluaju
spora, sud treba utvrditi da bi se utvrdio novani iznos/visina neimovinske tete na
koju oteenik ima pravo. Ono to je bitno, svaka povreda prava osobnosti iz odredbe
l. 19. ZOO-a, iako jest neimovinska teta (l.1100.st.1 ZOO-a) ne znai i bezuvjetno
pravo oteenika na isplatu pravine novane naknade. To e pravo u sluaju spora
oteenik ostvariti samo ako sud nae da to teina povrede i okolnosti sluaja
opravdavaju (l.1100 st.1.ZOO-a).
Odredba da je sadraj neimovinske tete povreda prava osobnosti je, meutim, od

povijesnog znaenja 5. Time se izmeu prava osobnosti i neimovinske tete stavlja znak
2
Prof. dr. sc. Petar Klari, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, Neimovinska teta - pojam, oblici, popravljanje,
Naknada neimovinske tete pravno medicinski okvir, Inenjerski biro d.d. Zagreb 2009.
3
Opirno o povredama pojedinih prava osobnosti u Odgovornost za neimovinsku tetu zbog povrede prava
osobnosti (Zbornik radova, opa redakcija Klari, P.) Zagreb, 2006.(izdanje Narodne novine, Zagreb)
4
Ivica Crni, odvjetnik u Zagrebu. Odtetno pravo, drugo bitno izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zgombi/Partneri
d.o.o, Zagreb, 2008.
5
Prof. dr. Aldo Radolovi, Pravo osobnosti u novom Zakonu o obveznim odnosima, Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991)
v. 27, br. 1, 129-170 (2006.)

jednakosti i to je inae stav za koji smo se i mi zalagali. Pojam prava osobnosti odnosno
povrede prava osobnosti i neimovinska teta su doista meusobno korespondentni pojmovi.
Nestaje potreba ranijeg dokazivanja da svaka bol i strah ne mogu biti neimovinska teta. I po
zakonu iz '78./91., kako smo vidjeli, bez interpolacije prava linosti (prava osobnosti) nije bilo
mogue razumjeti nematerijalnu tetu.
teta to je novi ZOO u st. 2. l. 1100. ("Pravina novana naknada") malo zaboravio na tu
svoju novu i pravilnu orijentaciju. Ponovio je staru odredbu da visina novane naknade ovisi o
"jaini i trajanju" bolova. Trebalo je samo rei da visina novane naknade ovisi o stupnju
povrede prava osobnosti. Nadamo se da e praksa ovu pogreku ispraviti, jer u protivnom
nova definicija iz l.1046. u znaajnoj mjeri gubi svoj smisao.
Izmijenjeno poimanje neimovinske tete trebalo bi napose imati dvije povoljne posljedice:
da sudac (ne vjetak) u veoj mjeri kreira visinu novane naknade (jer "povreda prava
osobnosti" nije primarno medicinski nego pravni pojam), i
da se vea vanost daje velikim i pravim sluajevima neimovinske tete (za sada je
praksa bila obrnuta, pri emu se na ponekad vrlo male povrede troio dragocjeni fond
namijenjen naknadi tete oteenicima). Utvrenje povrede prava osobnosti i napose
stupnja te povrede zahtijeva svakako poniranje u integritet oteenika (tuitelja). To je
ona tea, ali ujedno i ljepa strana svakog suenja.
Novana naknada neimovinske tete mora biti "pravina". Postojea praksa u tom smislu
moe se nastaviti, ali ne u cijelosti. Treba stvarati novu praksu u kojoj e dominirati pravni
stav da je visina novane naknade neimovinske tete korespondentna stupnju povrede
prava osobnosti. To zahtijeva nova promiljanja i mnogo veu i kreativniju poziciju suca koji
odreuje visinu naknade.
3. NOVI PRISTUP U POSTUPKU VREDNOVANJA NEIMOVINSKE TETE
Iako je novi ZOO/05 u primjeni ve nekoliko godina, u praksi se gotovo nita nije izmijenilo u
pogledu utvrivanja i vrednovanja neimovinske tete. Sukladno promijenjenoj definiciji pojma
neimovinske tete, pravni strunjaci upozoravaju da treba stvarati novu praksu u kojoj e
dominirati stajalite da visina novane naknade korespondira stupnju povrede prava
osobnosti. Novi ZOO ureuje pravinu novanu naknadu u l. 1100. Prva dva stavka toga
lanka odnose se na fiziku (naravnu) osobu:
u sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nae da teina povrede i okolnosti
sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade
imovinske tete i kad je nema
pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i
trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kojem slui ta

naknada, ali i o tome da njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive s njezinom
naravi i drutvenom svrhom.
Shodno navedenom, slijedi da su dvije pretpostavke potrebne za dosudu pravine novane

naknade fizikoj osobi: 6
teina povrede prava osobnosti koja opravdava dosudu
okolnosti konkretne povrede
Za pravilnu primjenu odredbe l. 1100. ZOO-a potrebno je ustanoviti orijentacijska mjerila, ali
ne za ocjenu jaine i trajanja fizikih i duevnih boli i straha (jer pojmovno vie nisu
neimovinska teta), nego za ocjenu teine pojedinih prava osobnosti. Tako utvrena skala sa
stupnjevima teine povrede odreenog prava osobnosti i raspona iznosa pravine novane
tete omoguit e sudu da pomou vjetaka utuenu povredu prava osobnosti, kao prvu fazu u
postupku, razvrsta u odgovarajui stupanj teine povrede. Potom e sud, kako bi utvrdio visinu
pravine novane naknade za konkretni sluaj, voditi rauna o okolnostima pod kojima se
povreda dogodila.
Dakle, prioritetno je potrebno da se, uz pomo odgovarajuih strunjaka, specijalista za

odreena podruja, utvrdi skala odnosno tabela sa stupnjevima teine povrede pojedinog
prava osobnosti. Najzahtjevnije, a za osigurateljnu struku najinteresantnije, e biti utvrenje
povrede prava osobnosti; tjelesnog i duevnog zdravlja, teinu kojih nije mogue utvrditi bez
pomoi sudskih vjetaka.
Izrada novih kriterija za utvrivanje visine pravine novane naknade neimovinske tete
prema ZOO/05., koji bi bili obvezni za sve, te donoenje opeprihvaenih tablica za
vrednovanje posljedica povreda na ivot i zdravlje, zaokruilo bi sustav naknade neimovinske
tete uzrokovane povredom prava na ivot i zdravlje. Na taj nain bi se smanjio pritisak
javnosti naspram osiguratelja a i sudova, jer je ista vrlo osjetljiva na ponaanje prema
oteenima a naroito prema oteenima iz nezgoda u cestovnom prometu. Imamo vrlo dobra
iskustva nekih europskih zemalja koje su prihvatile ak i zakonsku formu odreivanja kriterija
vrednovanja posljedica i kriterija utvrivanja iznosa pravine novane naknade neimovinske
tete. Bez obzira na poetne nedoumice i osporavanja takvog opredjeljenja, imamo saznanja
da su tako propisani kriteriji i pravila ponaanja vrlo dobro prihvaena u praksi a naroito zbog
toga to je oteenima omogueno da na brz i u pravilu jednostavan nain dou do naknade
tete uz minimalne trokove i nepotrebna parnienja.
4. NEKE POSTOJEE TABLICE SA STUPNJEVIMA TEINE POVREDE
U nastavku se daje kratki prikaz nekih od postojeih tablica sa stupnjevima teine povrede
tjelesnog i duevnog integriteta, koje mogu posluiti pri izradi tablice koja bi odgovarala
zahtjevima iz l.1100.ZOO-a, istie prof. dr. Klari. 7
6
Petar Klari, Naknada neimovinske tete pravno medicinski okvir, Neimovinska teta pojam, oblici,
popravljanje, Opatija 2009. Str.16.

Jedna od tablica primjenjuje se u austrijskoj sudskoj praksi, a odnosi se na povrede tjelesnog
integriteta, u prvom redu na povrede u prometnim nesreama. Slue kao ope smjernice za
vjetaenje povreda tjelesnog integriteta. Sve povrede su, po kriteriju teine, razvrstane i
opisane u est stupnjeva odnosno grupa:
1. posve lake povrede - modrice, podljevi krvi, ogrebotine, porezotine, laka uganua i sl. U
pravilu nepotrebna lijenika pomo, ozdravljenje za 1 do 2 tjedna.
2. lake povrede - rane koje zahtijevaju ivanje, laki lomovi kostiju (prsta, nosne kosti, rebra),
laka iaenja, ruptura bubnjia, potres mozga s kratkotrajnom nesvijesti, gubitak 1 do 2
zuba, gubitak jednog lanka prsta. Potrebno lijeenje, u pravilu ambulantno.
3. srednje teke povrede - nekomplicirani lomovi kostiju (ukljuivo prijelom vilice i lubanje),
prijelom vie rebara, tea iaenja s puknuem tetiva, potres mozga s duim trajanjem
nesvijesti, ozljede trbuha koje se dobro lijee, ozljede oiju bez trajnijih posljedica, gubitak
jednog prsta, gubitak 3 do 5 zubi. Potrebno krae stacionarno ili dulje ambulantno
zbrinjavanje.
4. teke povrede - komplicirani lomovi kostiju odnosno lomovi kostiju koji zahtijevaju dulje
lijeenje, prijelom natkoljenice, komplicirane operacije trbuha, recidiv. Ileus, suenje
mokrane cijevi, ruptura grkljana, ozljeda oiju sa smetnjama vida, gubitak 6 i vie zubi.
Nuan dulji boravak u bolnici.
5. vrlo teke povrede - amputacije, pseudoartroze velikih kostiju, tee rendgenske opekline,
gubitak jednog oka, nesposobnost raanja, tei sluajevi naruenosti (nosni defekt, gubitak
une koljke, gubitak kose i sl.). Bolniko lijeenje esto preko 6 tjedana. Viekratne
operacije.
6. neobino teke povrede - gubitak oba oka, potpuna gluhoa, prijelom kraljenice s
uzetou obje noge, mjehura, debelog crijeva s trajnim bolima, dvostrukim amputacijama,
amputacijama s fantomskim bolima, kauzalgijama i sl. 8
Uza svaku grupu povreda tjelesnog integriteta treba za konkretnog oteenika navesti koliko je
dana odnosno tjedana trpio jake, srednje jake i slabe bolove. Jaki bolovi objanjavaju se kao
oni koji potpuno ovladaju osobom, srednje jaki kao oni koji znatno umanjuju pozitivan osjeaj
ugode (Lustgefhl), a slabi kojima se naruava stanje dobrog osjeanja. 9 Ukljueni su i fiziki i
duevni bolovi.
Osim toga, vjetak treba navesti ogranienja oteenika u profesionalnom napredovanju,

pojaane napore u obavljanju dotadanjeg posla, smanjene izglede za udaju odnosno enidbu,
nemogunost bavljenja sportom ili drugim drutvenim aktivnostima, naruenost i sl.
Utvrivanje iznosa bolnine (Schmerzengeld) u iskljuivoj je nadlenosti suda.
7
Petar Klari, o.c.. str.18.
8
Jarosch-Mller-Piegler-Danzl, Das Schmerzengeld in medizinischer und juristischer Sicht, Wien, 1994., str. 61.
9
Jarosch-Mller-Piegler-Danzl, nav. djelo, str. 66.

U Austriji se ozbiljno razmilja o preureenju sustava odgovornosti za tetu. Prijedlog novog
odtetnog prava, titei osobna prava od (teke i objektivne) povrede, predvia naknadu za
neimovinsku tetu kao jedinstvenu cjelinu u obliku Schmerzengelda, to znai da se posebna
naknada za pretrpljene patnje zbog naruenja nee priznavati 10.
Druga tablica na koju valja obratiti pozornost je Europska indikativna tablica za ocjenu
povrede fizikog i psihikog integriteta iz 2003. 11 Nastala je kao jedna od inicijativa za
ujednaavanjem prava i sudske prakse unutar drava Europske unije.
Osnovno polazite za izradu ove tablice izraeno je zahtjevom da se, u interesu jednakosti i
pravednosti, stvori sustav u kojem e se za iste povrede zdravlja priznavati isti stupanj povrede
i jednaka obeteenja. Konkretno, da se gubitak odreenog dijela tijela (organa) ili funkcije
jednako vrednuje odnosno mjeri u itavoj Europskoj uniji. To je pretpostavka za daljnje
usklaivanje na planu odmjeravanja novanih naknada za tu neimovinsku tetu. U Preambuli
EU indikativnih tablica se navodi da naknada tete samo onda ima smisla kada se gubitak
odreenog organa ili odreene funkcije u itavoj Europskoj uniji jednako vrednuje.
Tablica se razlikuje od prve utoliko to se povrede ne grupiraju u pojedini stupanj teine, ve

se za svaku povredu fizikog i psihikog zdravlja utvruje pojedinaan postotkom izraen
stupanj povrede fizikog odnosno psihikog integriteta. Pregled povreda sistematiziran je u 10
zdravstvenih sustava - ivani, senzorni i stomatologija, kotani, kardiorespiratorni, krvoilni,
probavni, mokrani, spolni, endokrini i koni sustav.
U sluaju viestrukih povreda, ukupni stupanj povrede ne mora biti zbroj pojedinanih. Pravilo
je da kod sinergijskih povreda (koje se odnose na istu funkciju npr. istodobna povreda jednog
organa na razliitim mjestima) zbroj stupnjeva ne moe biti vei od stupnja povrede koji vrijedi
za totalni gubitak povrijeenog organa. Kod viestrukih povreda ne-sinergijske prirode ukupan
zbroj stupnjeva ne smije prekoraiti najvii mogui stupanj od 100%.
Vjetak utvruje povrede fizikog i psihikog integriteta koje se mogu medicinski utvrditi i
razjasniti i daje miljenje o eventualnim daljnjim posljedicama koje oteenik trpi u estetskom
izgledu, seksualnom ivotu (osim plodnosti), bavljenju aktivnostima u slobodno vrijeme i
iznimno jakim bolovima.
Europska tablica je uputa medicinskim vjetacima, a ne propis, stoji dalje u njezinoj Preambuli.
Moe posluiti u budunosti, kae se, i kao referentna tablica za osiguranje osoba.
Primjena ovih tablica u Europi se svakodnevno iri. Prva iroka primjena uoava se kod
osiguranja osoba i ini sastavni dio uvjeta za osiguranje rizika od posljedica nesretnog sluaja i
profesionalnih bolesti zaposlenika europskih zajednica, 12 a primjenjuje se uz sljedee definicije
(identine onima iz EU tablice):
Trajna invalidnost definitivno smanjenje fizikog i/ili psihikog potencijala koji je

mogue medicinski utvrditi i objasniti, kojemu se dodaju bolovi i psihike reperkusije
10
Prof. dr. Marijan urkovi: Repozicioniranje neimovinske tete u nekim europskim zemljama, Naknada
neimovinske tete medicinsko pravni okvir, Inenjerski biro d.d. Zagreb, lipanj 2009. str. 134.
11
Izradila ju je grupa strunjaka udruena u Confdration Europenne d'Experts en Rparation et Evaluation du
Dommage Corporel (CEREDOC) uz suradnju lijenika specijalista koji djeluju kao vjetaci.
12
Ovi uvjeti definirani su od strane svih institucija ija je zajednika suglasnost konstatirana od strane predsjednika
Suda Europskih zajednica dana 13. prosinca 2005. (primjena od 01.01.2006.)

za koje lijenik zna da se obino povezuju s posljedicom, jednako kao i posljedice u
svakodnevnom ivotu.
Postotak invalidnosti kategorija koja se odnosi na teorijski maksimum od 100%,

potekoe koju osoba osjea u smislu posljedica koje su kvantificirane u obavljanju
uobiajenih postupaka i djela iz svakodnevnog ivota.
Dodatna teta uz naknadu za invalidnost, za djelomini stalni invaliditet bit e
dodijeljena osiguraniku
za estetsku tetu
za seksualno oteenje (osim reproduktivnog)
iznimnu neobjektivnu bol koju je mogue medicinski dokazati, odnosno
za oteenje za posebne aktivnosti iz podruja hobija osiguranika
Ova je odteta odreena u funkciji skale za posebne oblike oteenja, koje se navode u Aneksu
C. (Kvalitativna skala sa stupnjevima od 1-7 i postotkom dodatne odtete od 0,5% do 7%)
Drugi primjeri primjene ove tablice sve su prisutniji u nalazima i miljenjima medicinskih
strunjaka, koja se daju u postupcima sudsko-medicinskog vjetaenja.
Ovdje smo se osvrnuli na problematiku mjerenja teine povrede samo dvaju prava osobnosti,
prava na tjelesno i duevno zdravlje, no to bi trebalo uiniti izradom odgovarajue tablice i za
ostala prava osobnosti.
Osim teine povrede prava osobnosti sud e, prilikom donoenja odluke o dosudi pravine
novane naknade na temelju l. 1100. ZOO-a uzeti u obzir i okolnosti sluaja koje opravdavaju
dosudu. Pored objektivnih okolnosti iz injeninog supstrata konkretnog sluaja, valja voditi
rauna i o nekim subjektivnim okolnostima, npr. o ivotnoj dobi i zanimanju oteenika, kao i o
nekima na strani tetnika, npr. o njegovu odnosu i ponaanju prema oteeniku i uinjenoj
povredi, obliku i stupnju njegove krivnje i sl.
5. OBJEKTIVNI OPEPRIHVAENI MEDICINSKI KRITERIJI - PODLOGA ZA

UTVRIVANJE PRAVINE NAKNADE
Zajedniko svim prethodno citiranim autorima je priznanje da bez objektivnih, ujednaenih i

opeprihvaenih medicinskih kriterija, koje treba dati prvenstveno medicinska znanost i
struka, nije mogua pravilna primjena odredbi 1100 ZOO-a, a oni svakako trebaju sadravati
Skalu sa stupnjevima teine povrede odreenog prava osobnosti i raspone iznosa pravine
novane naknade to e omoguiti sudu da uz pomo vjetaka, utuenu povredu prava
osobnosti, kao prvu fazu u postupku, razvrsta u odgovarajui stupanj teine povrede. Potom
e sud, kako bi utvrdio visinu iznosa pravine novane naknade za konkretni sluaj, po
slobodnoj procjeni ili nekim zajednikim kriterijima i mjerilima za dosuenje pravine naknade
(po uzoru na postojee Kriterije VSRH iz 2002 za ZOO/91) tu naknadu dosuditi
oteeniku/tuitelju.

Dok su pravni teoretiari zazivali medicinske strunjake na
izradu objektivnih medicinskih kriterija kao podloge za
pravilnu primjenu prava, u javnosti je izala knjiga Pristup
vjetaenju naknade za neimovinsku tetu prema ZOO/05 13,
s prijedlogom Skale s grupama oteenja po teini i
stupnjevima oteenja (Invalidnosti) zdravlja (tjelesnog i/ili
duevnog) i s Tablicom postotka (stupnja) oteenja
zdravlja i funkcioniranja koje mogu posluiti vjetacima i
sudu kao objektivni medicinski kriteriji za procjenu posljedica
oteenja zdravlja (tjelesnog i/ili duevnog), a na to upuuju
glavni naglasci iz knjige, koje nastavno citiramo:
Ova nova tablica ima kvalitetu medicinsku i pravnu da

bude podloga za izradu nalaza i miljenja lijenika vjetaka,
kada im je predmet vjetaenja, kojeg odreuje sud temeljem l. 258 ZPP-a; utvrenje;
oblika neimovinske tete (fizika osoba) po ZOO/05 (povreda prava na tjelesno
zdravlje i povreda prava na duevno zdravlje) i na nain:
Po naelu da je konano smanjenje tjelesnog (fizikog) i/ili duevnog (psihikog) zdravlja

(skraeno: SOTDZ-a) ono smanjenje potencijala koje je mogue utvrditi ili razjasniti na
medicinskoj osnovi, a kojem se dodaju bolovi (fiziki i duevni) i psihike posljedice (simptom
straha se vrednuje kao i svi drugi pojedinani psihiki simptomi) za koje lijenik zna da u pravilu
nastupaju s oteenjem kao i objektivni uinci na svakodnevni ivot a koji jesu u pravilu
povezani s oteenjem, uz mogunost da je u pojedinim sluajevima potrebno priznati i
posebna oteenja koja se dodaju na utvreni stupanja oteenja tjelesnog i/ili duevnog
zdravlja, i to neuobiajeno jaki bolovi (fiziki i duevni, npr. fantomska bol, kauzalgija i sl.) i
naruenost, AKO nisu u potpunosti uzeti u obzir kod odreivanja stupnja tjelesnog i/ili
duevnog zdravlja, odnosno za naruenost ako nije bila predmet kvantifikacije kao zaseban
postotak oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja (kao ista anatomska ozljeda).
Posebna oteenja se odreuju prema skali intenziteta, i to za boli prema jaini i trajanju a za
naruenost prema doivljenju gubitka samopouzdanja ili pogoranja miljenja koji drugi imaju
o njemu/njoj.
Kvalitativna skala Vrlo Dosta Vrlo

Lagano Umjereno Srednje Znaajno
po jaini i trajanju i p.m. lagano znaajno znaajno
Brojana skala 1 2 3 4 5 6 7
Poveanje stupnja
0,5% 1,0% 1,5% 2,0% 2,5% 4,0% 7,0%
oteenja
U sluaju izuzetno jake trajne boli (bol tea od uobiajene) na utvreni stupanj tjelesnog
(duevnog) oteenja dodaju se bolovi prema kvalitativnoj skali od 0-7. Isto se odnosi i u
sluaju trajne naruenosti.
S obzirom na sve navedeno, grupa istaknutih strunjaka iz podruja medicinskih znanosti s

viegodinjim iskustvom u sudsko-medicinskim vjetaenjima predlae neobvezujue
13
Autori, Strinovi, kavi i Zeevi, Izdava: Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka, Zagreb, 2009.

mogunost da se budui kriteriji za pravinu novanu naknadu za neimovinsku tetu odrede
rukovodei se kriterijima razmjera ili veliine oteenja zdravlja, razvrstane u pet grupa ili
razreda, kako slijedi: 14
SKALA S GRUPAMA OTEENJA po TEINI

I STUPNJEVIMA OTEENJA [Invalidnosti] ZDRAVLJA [Tjelesnog i/ili Duevnog]
Razredi Razmjer Stupanj ot.
Kategorija oteenja
po teini oteenja po MKF Invalidnost
Dijagnoze natuenja, kontuzije, potresa mozga, trzajna ozljeda vratne kraljenice i drugih slinih ozljeda koje su
postavljene na temelju anamnestikih podataka, na temelju bolnosti i drugih subjektivnih smetnji nije mogue
oznaiti ozljedama u kaznenom postupku jer iste nisu objektivno medicinski utvrene i opisane. Jednako tako, ista
medicinska dokumentacija ne moe ni u civilnom postupku mijenjati vanost ve jednako tako nije podobna za
vjetaenje jer ozljede nisu medicinski objektivizirane tj. utvrene i opisane. Iz ovoga treba biti jasno da se ne moe
govoriti ni o jednom vidu neimovinske tete u sluaju ovako postavljenih dijagnoza.
Prema tome, ovako postavljene dijagnoze ne mogu predstavljati osnovu za vjetaenje ni u kaznenom a ni u civilnom
postupku.
Neznatne - Bez promjena u

Izostao
beznaajne povrede strukturi tijela
U ovu grupu spadaju ozljede koje su objektivno medicinski utvrene i opisane kao na primjer: manji
O. krvni podljevi, ogrebotine, izrazito plitke rezne i ubodne rane koje ne zahtijevaju kirurku
intervenciju, ve je dovoljna i obrada nestrune osobe [pranje, ienje previjanje], laka uganua i
istegnua, kao i objektivno utvrene lake kontuzije praene oguljotinama, podljevima ili manjim
oteklinama i sl.
Posve lake povrede Nema oteenja 0 do 4%

I.
Znai da nikakvo oteenje funkcije nije uoeno
Lake povrede Blago oteenje 5 24%

II.
Znai da je svako vidljivo oteenje spojivo s najviim korisnim funkcioniranjem
2.1 5-9%
Kn za svaki 1% oteenja
2.2 10-14%
2.3 15-19%
2.4 20-24%
Srednje teke povrede Umjereno oteenje 25% 49%
III.
Znai da je vidljivo oteenje spojivo s nekim ali ne i sa svim korisnim funkcijama
3.1 25-29%
3.2 30-34%
3.3 35-39%
3.4 40-44%
3.5 45-49%
14
Osim autora (Zeevi, kavi) u oblikovanju tablica sudjelovali su i eminentni medicinski strunjaci i vjetaci: prim.
dr. M. Andrakovi, specijalist kirurgije, prof. dr. M. Bagatin, spec. maksofacijalne kirurgije, prof. dr. H. Brki,
specijalist forenzine stomatologije, prof. dr. B. Cerovski, specijalist oftalmolog, prof. dr. D. Gortan, specijalist
otorinolaringologije, prof. dr. J. Hanevi, specijalist kirurgije, prof. dr. D. Macan, specijalist maksofacijalne kirurgije,
prof. dr. T. Matasovi, specijalist ortoped, prim. dr. R. Pokupec, specijalist oftalmolog, prim. dr. J. Roje, specijalist
ortopedije, prof. dr. Z. Slobodnjak, specijalist kirurgije, prim. dr. V. ari, specijalist neurologije, prof. dr. N. prem,
specijalist otorinolaringologije.

SKALA S GRUPAMA OTEENJA po TEINI
I STUPNJEVIMA OTEENJA [Invalidnosti] ZDRAVLJA [Tjelesnog i/ili Duevnog]
Razredi Razmjer Stupanj ot.
Kategorija oteenja
po teini oteenja po MKF Invalidnost
Teke povrede Teko oteenje 50% 95%
IV. Znai da stupanj oteenja znaajno ometa korisno funkcioniranje. Samo za sebe teko
oteenje nee u potpunosti sprijeiti korisno funkcioniranje, ali zajedno s drugim oteenjima
u drugim strukturama moe ograniiti korisno funkcioniranje.
4.1 50-54%
4.2 55-59%
4.3 60-64%
4.4 65-69%
Kn za svaki 1% oteenja
4.5 70-74%
4.6 75-79%
4.7 80-84%
4.8 85-89%
4.9 90-95%
Osobito teke povrede Kompletno oteenje 96% 100%
Povreda prava osobnosti koju e se oznaiti kao 100 % oteenje zdravlja [tjelesnog i/ili
duevnog] predstavlja gubitak svih funkcija a da nijedna funkcija nije odrana emu bi
iskljuivo odgovaralo samo perzistentno vegetativno stanje [kliniko stanje budnosti-oi
V.
otvorene-bez svijesti]
Znai da oteenje ili ogranienje nije spojivo s korisnim funkcioniranjem. Krajnje oteenje u
provoenju dnevnih aktivnosti sugerira potpunu ovisnost o drugoj osobi za skrb.
a da bi pravilno slijedili sve faze kod izrade nalaza i miljenja i eliminirali uoene nedostatke
u dosadanjem postupanju, autori naroito istiu; da bi svaki lijenik vjetak u svom nalazu
morao biti znanstven i vjet (l. 258 st. 1. ZPP-a) uzimajui u obzir sljedee:
Da se vrednovanje ukupnog oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja (integriteta)

provodi prema Meunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja
(MKF) 15 a stupanj oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja (integriteta) prema novim
Tablicama uz obvezno uzimanje u obzir da Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih
zdravstvenih problema (MKB-10) 16 predstavlja obvezujui dijagnostiki standard i za
postavljanje svih somatskih dijagnoza, a na podruju psihijatrije kao glavni
15
Tekst je revizija Meunarodne klasifikacije oteenja, invalidnosti i hendikepa [ICIDH], (MKF), koju je prvotno
izdala Svjetska zdravstvena organizacija, kao probnu, 1980. godine. Prikupljanjem podataka i meunarodnim
konzultacijama razvijano je to prethodno izdanje, a to je poduprijela 54. Svjetska zdravstvena skuptina [SZS] te je
kao MKF [International Classification of Functioning, Disability and Health - Meunarodna klasifikacija
funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja] s openitom svrhom da osigura jedinstven i standardizirani jezik i okvir za opis
zdravlja i stanja vezanim za zdravlje. Potvrena je od strane 191 lanice SZO i u meunarodnoj je upotrebi od
22.5.2001. [rezolucija SZS-a 54.21] a njezin hrvatski prijevod u izdanju Medicinske naknade Zagreb, 2006./2007.
16
Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih stanja [koju ve nekoliko desetljea izdaje, uz stalne
izmjene i dopune, Svjetska zdravstvena organizacija. Trenutno je na snazi 10 revizija te klasifikacije ija je originalna
verzija objavljena 1992. god., a njezin hrvatski prijevod u izdanju Medicinske naklade-Zagreb, 1999.

dijagnostiki instrument treba se koristiti ICD-X-Meunarodna klasifikacija mentalnih
poremeaja i poremeaja ponaanja (10. revizija), a kao dopunski instrumenti za istu
se svrhu mogu koristiti DSM-I-Statistiki i dijagnostiki prirunik za mentalne
poremeaje (IV revizija) te, po potrebi, i Psihodinamski dijagnostiki prirunik (PDM).
6. ZAKLJUAK
Osiguravajua drutva u naoj zemlji ivotno su zainteresirana za jasna pravila postupanja u

postupku utvrivanja i vrednovanja neimovinske tete. Nejasnoe u postupanju jo su vie
eskalirale u posljednjih nekoliko godina a naroito otkad je na snagu stupio novi ZOO koji na
drugaiji nain definira neimovinsku tetu. U takvom kaotinom stanju svakodnevno se
poveava nezadovoljstvo svih sudionika ovog odnosa; osiguratelja zbog visokih iznosa odteta
a naroito u podruju bagatelnih teta i skupih sudskih postupaka; oteenika koji,
potpomognuti razliitim interesnih skupinama, dugo ekaju na naknadu i na koncu
nezadovoljni su i svi osiguranici koji kroz cijenu premije plaaju sve nejasnoe i neloginosti
koje uoavamo u naem svakodnevnom radu.
Uvaavajui miljenja uvodno citiranih pravnih i medicinskih strunjaka, moemo donijeti i

neke zakljuke odnosno smjernice za budua postupanja.
Povreda prava osobnosti, i to prava na tjelesno i duevno zdravlje, uz uvaavanje definicije

pojma zdravlja po objektivnim medicinskim kriterijima, moe se utvrditi kao:
1. Teina i stupanj oteenja ili ogranienja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja uz primjenu
MKF, MKB10 i ICD-X (u daljnjem tekstu: SOTDZ-a ili Invalidnost kao krovni pojam za
oteenja, ogranienja aktivnosti i sudjelovanja. Opisuje negativne aspekte interakcije
izmeu pojedinca (sa zdravstvenim stanjem) i kontekstualnih imbenika toga pojedinca
(imbenici okolia i osobni imbenici) a to su ona oteenja (Invalidnost) koje je mogue
utvrditi ili razjasniti na medicinskoj osnovi, u koji se uraunavaju (uzimaju se u obzir)
fiziki i duevni bolovi i strah (s napomenom da se simptom straha vrednuje kao i svi
drugi pojedinani psihiki simptomi) za koje vjetak utvrdi da u pravilu nastupaju s
utvrenom teinom i stupnjem oteenja 17,
kao i objektivni uinci na svakodnevni ivot (narueno socijalno blagostanje iz pojma
zdravlja, procjenjuje se preko MKF-ogranienje aktivnosti i ogranienje sudjelovanja) a
koji su u pravilu povezani s utvrenom teinom i stupnjem oteenja (Invalidnosti) a
koje je nastupilo kod oteenika kao posljedica traume,
2. a sve uz primjenu Skale s grupama oteenja po teini i stupnju oteenja

(Invalidnosti) zdravlja (tjelesnog i/ili duevnog) i Tablice postotaka (stupnjeva)
oteenja zdravlja i funkcioniranja po kojoj je 0% predstavlja idealno zdravlje (znai da
17
Napomena: za razliku od EU indikativnih tablica u Tablicama - Strinovi, kavi i Zeevi, u posebna oteenja ili
dodatna teta na osobi NE ukljuuje se seksualno oteenja jer su odreena kao posebna toka u Tablici i iskazuju
se kroz osnovnu Invalidnost, a oteenje aktivnosti iz hobija cijeni se takoer preko Invalidnosti, uz primjenu
aktivnosti i sudjelovanja

nikakvo oteenje funkcije nije uoeno) a 100 % oteenje zdravlja (tjelesnog i/ili
duevnog) predstavljala gubitak svih funkcija a da nijedna funkcija nije odrana emu
bi iskljuivo odgovaralo samo perzistentno vegetativno stanje (kliniko stanje budnosti-
oi otvorene-bez svijesti) i,
3. posebnih oteenja (ili dodatna teta) koja se dodaju na utvreni SOTDZ-a ili
Invalidnost (samo na trajno nepotpunu Invalidnost) i obraunavaju kao dodatna teta
prema naknadi za 1% u grupi Invalidnosti, a to su:
a. neuobiajeno jaki fiziki bolovi (to je bol koja je tea od uobiajene u istoj
klinikoj situaciji) i naruenost (kao izuzetna oteenja estetske naravi) ako
nisu u potpunosti uzeti u obzir kod odreivanja SOTDZ-a ili Invalidnosti.
b. posebna oteenja - odreuju se prema skali intenziteta, od 1 do 7 i poveanje

Invalidnosti za 0,5 do 7% i to za boli prema jaini i trajanju a za naruenost
prema doivljenju gubitka samopouzdanja ili pogoranja miljenja koji drugi
imaju o njemu/oj
Uza sve argumente moemo konstatirati da knjiga Pristup vjetaenju naknade za

neimovinsku tetu prema ZOO/05 18, u kojoj je sadran i prijedlog Skale s grupama oteenja
po teini i stupnjevima oteenja (Invalidnosti) zdravlja (tjelesnog i/ili duevnog i s Tablicom
postotka (stupnja) oteenja zdravlja i funkcioniranja moe posluiti vjetacima, sudu te
strankama u postupku kao objektivni neobvezujui medicinski kriterij za procjenu posljedica
oteenja zdravlja (tjelesnog i/ili duevnog). Autori spomenute knjige sa zadovoljstvom istiu
da predloene tablice postotka oteenja zdravlja u velikoj mjeri korespondiraju s Europskim
indikativnim tablicama za ocjenu umanjenja psihikog i fizikog integriteta. U Preambuli EU
indikativnih tablica navodi se da naknada tete samo onda ima smisla kada se gubitak organa
ili odreene funkcije u itavoj Europi jednako vrednuje.
Sada je sve u rukama sudova koji u svojim odlukama trebaju kreirati iznose za dosuenje
pravine novane naknade neimovinske tete. Moda treba opet reagirati VSH, kao i 2002.
god., kada je u primjeni bio ZOO/91, sada zbog uspostavljanja kriterija ili mjerila za
dosuenje pravine novane naknade, te radi jedinstvene primjene zakona i nenaruavanja
ravnopravnosti graana koji bi trebali u jednakoj pravnoj i injeninoj situaciji ostvariti istu
ili priblino istu pravinu novanu naknadu za neimovinsku tetu.
18
Autori, Strinovi, kavi i Zeevi, Izdava: Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka, Zagreb, 2009.

Literatura:
Ivica Crni, odvjetnik u Zagrebu. Odtetno pravo, drugo bitno izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Zgombi /Partneri d.o.o, Zagreb, 2008.
Zbornik radova grupa autora, Naknada neimovinske tete - pravno-medicinski okvir, Zagreb,
lipanj 2009., Inenjerski biro d.d.
Aldo Radolovi, Pravo osobnosti u novom Zakonu o obveznim odnosima, Zb. Prav. fak. Sveu.
Rij. (1991) v. 27, br. 1, 129-170 (2006.)
Petar Klari, Neimovinska teta - pojam, oblici, popravljanje, Naknada neimovinske tete
pravno medicinski okvir, Inenjerski biro d.d. Zagreb, 2009.
Marijan urkovi: Repozicioniranje neimovinske tete u nekim europskim zemljama, Naknada
neimovinske tete medicinsko pravni okvir, Inenjerski biro d.d., Zagreb, lipanj 2009., str. 134
Davor Strinovi, Josip kavi, Davor Zeevi, Pristup vjetaenju naknade za
neimovinsku tetu prema ZOO/05, Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka, Zagreb, 2009.

prof. dr. sc. Marijan urkovi
TALIJANSKI SUSTAV NAKNADE TETE

ZBOG POVREDE PRAVA NA IVOT I ZDRAVLJE

prof. dr. sc. Marijan urkovi *
Talijanski sustav naknade tete

zbog povrede prava na ivot i zdravlje
S obzirom na novi sustav naknade neimovinske tete zbog povrede prava osobnosti
promoviran naim novim Zakonom o obveznim odnosima, koji u praksi jo nije (bar ne) u
cijelosti zaivio i s obzirom na neizvjesne pravce razvoja, posebno s obzirom na injenicu da
lista prava osobnosti nije u Zakonu taksativno nabrojena, talijansko iskustvo u graenju
sustava naknade neimovinske tete zbog povrede prava na ivot i psihofiziko zdravlje osobe
moe nam dobro posluiti u traenju prave mjere i izbjegavanju stranputica.
1. Codice civile i koncept homo economicus
Talijanski Graanski zakonik 1 iz 1942.g. nije uspostavio cjelovit sustav naknade tete, posebno
ne naknade neimovinske tete 2. U godinama njegove primjene iza Drugog svjetskog rata
uobiajilo se prihvaati tezu po kojoj CC poznaje bipolarnost tete: imovinsku (danno
patrimoniale), koja se smatrala atipinom tetom (pojavni oblici nisu CC odreeni) i
neimovinsku tetu (danno non patrimoniale), koja je smatrana tipinom tetom, iji su pojavni
oblici CC tono odreeni. Na prvu se odnosi l. 2043. CC (Naknada tete zbog protupravne
radnje) 3, koji predstavlja stoernu normu graanskog odtetnog prava, a na drugu l. 2059.
(Neimovinska teta) 4. I dok s imovinskom tetom nije bilo problema 5, l. 2059. bio je izvor
mnogih sporova i nejasnoa. Naime, bilo je jasno da CC uzima u zatitu iskljuivo osobu kao
homo economicus-a 6. Od neimovinske tete priznavala se samo tzv. moralna teta (praetium
doloris), ali uz uvjet da je teta posljedica radnje koja je istovremeno bila i kazneno djelo 7.
Izvan toga, u sluaju ozljeda neke osobe, naknada se davala samo onima koji su zbog
posljedica ozljede izgubili mogunost ostvarivanja dohotka 8. Naravno da je takva praksa
*
Koncern Agram
Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje
1
Dalje CC
2
CC, naelno, prihvatio je tzv. akvilijanski dolus i culpa sustav odgovornosti za tetu, dakle odgovornost za
graanski delikt (illecito civile), koja poiva na krivnji.
3
Svaka radnja uinjena dolozno ili kulpozno, koja drugima uzrokuje protupravnu tetu, onoga koji ju je poinio
obvezuje na naknadu uinjene tete.
4
Neimovinska teta naknauje se samo u sluajevima koje predvia zakon.
5
U okviru naknade imovinske tete naknadjuje se i damnum emergens i lucrum cessans, v. l. 1123 CC.
6
ISVAP, Quaderni, 4: Il danno biologico problemi e prospettive di riforma, Milano, 1999., str. 1.
7
V. l. 185. Kaznenog zakonika
8
G.Ledda-M.Bruno, Risarcimento del danno fisico, Buffetti editore, Rim, 1991.

znaila nejednakost graana, jer su, primjerice, bez naknade ostajali svi oni ozlijeeni koji nisu
privreivali i zaraivali, odnosno stvarali dohodak. Drugim rijeima, ako se izuzme pravo na
naknadu moralne tete pod ograniavajuim uvjetom da se doista radi o kaznenom djelu, CC
je poznavao iskljuivo imovinsku tetu.
2. Multipolarnost neimovinske tete
Temeljne socio-gospodarske promjene ponukale su sudsku praksu, praenu i ohrabrivanu

pravnom naukom 9, da pristupi prilagoavanju graansko-pravne zatite prava osobnosti
novim okolnostima, to je i postigla inovacijom kodificiranog prava bez intervencije
zakonodavca 10. Naravno da to nije bilo lako, niti je moglo biti uinjeno u kratkom vremenu.
Posao ima znaaj prave i neprekinute evolucije kako pravne nauke tako i sudske prakse koja
traje do danas. Upravo su manjak specifinih normi u CC-u i brzina promjena drutveno -
gospodarske stvarnosti 11 bili kvasac eljenih promjena. Poetak je bio sedamdesetih godina,
kad je poela demontaa koncepta naknade neimovinske tete kao tete koja koincidira s
gubitkom zarade ozlijeene osobe i njegovom postupnom zamjenom konceptom neimovinske
tete kao tete zbog povrede prava na zdravlje, koje je ustavom zajameno svakoj osobi 12.
Dakle, prihvaanjem koncepta naknade neimovinske tete zbog povrede prava na zdravlje,
neovisno o njenom utjecaju na sposobnost zarade ozlijeene osobe. Insistiranje na novim
vrijednostima (ovjek vrijednost, zdravlje) trailo je priznavanje prava na naknadu za sve
neimovinske posljedice napada na pravo na zdravlje, kao to su stupanj invalidnosti, ali i
poremeaji u svakodnevnom radnom i drutvenom ivotu ozlijeene osobe, nemogunost
odravanja uobiajenih aktivnosti, socijalnih kontakata, naruenja, tete u seksualnoj sferi itd.
Tako se od bipolarnosti tete iz CC (imovinska i neimovinska teta) dolo do multipolarnosti,
gdje je svaki pojavni oblik neimovinske tete bio posebna vrsta tete koja se posebno
dosuivala. Moralna teta je i u toj situaciji zadrala svoju posebnost i autonomnost. Zbrku je
poveavala i injenica da je sudska praksa bila vrlo neujednaena, kako u pogledu priznavanja
naknadive vrste tete, tako i u odreivanju njene visine, to je dovodilo do ope pravne
nesigurnosti. No, u tom razdoblju sve te presude bolovale se od iste bolesti: svaka povreda
prava na zdravlje i dalje se procjenjivala s aspekta njenog utjecaja na mogunost zaraivanja
oteene osobe, to znai da je kriterij odmjeravanja visine naknade bio iskljuivo
ekonomski 13. Ako osoba nije privreivala pribjegavalo se fiktivnom obraunu dohotka, kao
primjerice, kod domaica, studenata, mlaih nezaposlenih osoba itd 14. Naravno da je to bila
posljedica vezanosti uz stari koncept neimovinske tete CC-a.
9
G.Ledda..., o.c., str. 21.
10
ISVAP, o.c., str. 1.
11
ISVAP, eodem loco
12
G.Ledda..., o.c., str. 1.
13
G.Ledda..., o.c.,str. 21.
14
Priznavao se odreeni broj bodova trajne invalidnosti kao damnum emergens, v. Spasiano, Carlo, Glossario dei
principali termini assicurativi, Assinews, 2008., str. 59.

3. Bioloka teta (il danno biologico) povreda prava na zdravlje
Ograniavajui initelj novim koncepcijama bio je vaei CC i njegovo priznavanje bipolarnosti

tete kao imovinske i moralne tete. Pozivom na odredbe l. 2059. moglo se pravdati samo
moralnu tetu a ne i ostale vidove neimovinske tete. A trailo se zatitu za sva prava koja su
nekoj osobi po Ustavu priznata kao osobna neotuiva i nepovrediva prava. Taj vid tete
nazvan je biolokom tetom (il danno biologico). Bioloka teta je edo sudske prakse. Prvo
spominjanje bioloke tete biljeimo u jednoj presudi Tribunale di Genova 15. Sudovi iza toga
sve ee trae novi izraz za neimovinsku tetu, razliitu od moralne tete. U uporabi je novi
izraz za takvu tetu danno extrapatrimoniale, kako bi se razlikovala od moralne tete kao
oblika neimovinske tete. Novi oblik neimovinske tete osigurava jednakost za sve, jer se kao
osnovica naknade uzima prosjek nacionalnog dohotka, a individualizacija se postie kroz
uzimanje u obzir korektiva, kao to su dob, spol i utvreni stupanj invalidnosti. Bitna
sastavnica bioloke tete jeste oteenje, privremeno ili trajno, psihofizikog integriteta neke
osobe i u sluaju kad to oteenje nema utjecaja na imovinsku tetu. Povreda zdravlja neke
osobe pretpostavka je bioloke tete. Za postojanje bioloke tete ne mora se raditi o
posljedici kaznenog djela, kao to je to nuno kod moralne tete. Bioloka teta je izraz prava
na zdravlje 16, a pravo na zdravlje je pravo osobnosti zatieno Ustavom 17. Upravo povezivanje
l. 32. Ustava i l. 2059. CC bila je osnovica novog koncepta neimovinske tete kao povrede
prava na zdravlje. Bioloka teta postaje kategorija koja se razlikuje od moralne tete i
imovinske tete. U poznatoj presudi br. 184/1986. Ustavni sud udara temelje pravnog
priznavanja bioloke tete uvodei novi pojam neimovinske tete teta zbog povrede prava
na zdravlje. Prema Sudu, bioloka teta predstavlja tetni akt kojim se napada pravo na
zdravlje, koji je sam po sebi teta (in se ipsa). Bioloka teta je teta - dogaaj (danno evento),
dok su moralna teta i imovinska teta tete koje spadaju u kategoriju teta posljedica
(danno conseguenza). Bioloka teta kao oteenje psiho-fizikog integriteta ne moe se
izjednaiti sa psihikim smetnjama koje susreemo kod subjektivne moralne tete (danno
morale subietivo). Ona predstavlja unutranji element tetne radnje, dok moralna teta i
imovinska teta predstavljaju njegove vanjske elemente i naknauju se samo ako oteeni
dokae postojanje posljedica (patnja, strah, imovinski gubitak). Ti vanjski elementi posljedice
nastupaju nakon to je bioloka teta ve uinjena. Jer, kod bioloke tete se radi o teti samoj
po sebi. Protupravnu radnju treba dokazati, ali ona je sama po sebi teta, ije posljedice ne
treba dokazivati jer se one pretpostavljaju 18. Bioloka teta uzima se u obzir i kad nema
imovinske tete, odnosno kad oteeni ne trpi moralnu tetu. Ona je izraz povrede prava na
zdravlje i, kao nepovredivo pravo koje titi Ustav, naknauje se u onom trenutku kad se
dogodila povreda takvog prava. Dakle, uvijek kad je dolo do tete na psihofizikom integritetu
neke osobe 19. Ona se cijeni kao teta koja utjee na kompletnu ovjeju vrijednost, koja se ne
iscrpljuje samo u mogunosti proizvodnje bogatstva, ve je povezana s ukupnou prirodnih
15
Presuda od 30. svibnja 1974.
16
Zbog ega se prvobitno i zvala: biloka teta ili teta zbog povrede zdravlja, v. Sartoris, Ricardo, Il danno biologico,
www.multiwire.net/ius/giur/danno-biologico.html
17
l. 32. Talijanskog Ustava glasi: Republika titi zdravlje kao temeljno pravo osobnosti i interes drutva.
18
Ovo stajalite Ustavni sud je u svojim kasnijim presudama pojasnio: dokaz o teti in se ipsa ne znai da je time
dokazano i pravo na odtetu. Naprotiv, potrebno je dokazati prirodu - bie tete, dakle, da je vulnus prava na
zdravlje uzrokovao tetu u obliku umanjenja vrijednosti osobe oteenoga, bez obzira na njegovu (ne)mogunost
stvaranja prihoda (presuda ustavnog suda br.372 od 27.10.1994.). To su slijedili i drugi sudovi, v. presudu
Kasacijskog suda br. 4991, od 29.5.1996.: to to se dogodila protupravna radnja ne znai da se nuno radi o
naknadivoj teti.
19
Sartoris, o.c., str. 1.

funkcija koje pripadaju osobi u prostoru u kojemu se odvija njezin ivot, i koja ima utjecaja ne
samo na ekonomski, ve i na bioloki, drutveni, kulturni, estetski i dr. aspekt te osobe 20.
Unato takvom stajalitu Ustavnog suda, sudovi su se i dalje drali stare koncepcije
neimovinske tete definirajui i bioloku tetu kao oteenje psihofizikog integriteta neke
osobe, koje predstavlja protupravnu tetu imovinske prirode... 21.
3.1. Bioloka teta kao tertium genus tete
Meutim, malo pomalo sudovi su ipak preuzeli novi koncept neimovinske tete, bioloku
tetu, kao tetu na zdravlju koja se naknauje u svakom sluaju kad se radi o tete na osobi,
dajui joj potpuno autonoman poloaj kao teti koju se svrstava izmeu imovinske i moralne
tete, kao tertium genus tete 22, u jednakoj distanci kako prema moralnoj tako i prema
imovinskoj teti 23. Povreda prava na zdravlje sama je po sebi dokaz o teti, ali ne i o njenoj
prirodi, koja se, u cilju odreivanja quantuma naknade, mora dokazati u svakom sluaju 24.
Razni su vidovi oteenja zdravlja, dakle i bioloke tete, ali oni se uvijek odnose na vrijednost
osobe vezanu uz nelukrativne potrebe i usluge prema samome sebi (oblaenje, njegovanje
vlastite osobe, hodanja, upravljanja prijevoznim sredstvom itd.). Ustavno pravo na zdravlje je,
kao takvo, apsolutno i naknada za njegovu povredu ne moe biti ograniena samo na
posljedice koje utjeu na mogunost ostvarivanja prihoda, ve obuhvaa sve druge vrijednosti,
meu kojima i one koje ne utjeu na sposobnost stvaranja prihoda, ali tiu se biolokih,
socijalnih, kulturnih i estetskih vrijednosti neke osobe 25.
U okvir novog pojma bioloke tete sudovi su svrstali razne tipove tete (reductio ad
unitatem), od one koja se odnosi na svakidanji uobiajeni ritam ivota ozlijeene osobe i
njenih odnosa s drutvenom okolinom (kao drutvena djelatnost, rekreativna djelatnost i sl.) 26,
preko tzv. seksualne tete 27, do tzv. estetske tete 28. Pojavni oblici bioloke tete, kako
proizlaze iz sudskih presuda, jesu:
- promjena vanjskog izgleda osobe,

- smanjenje psihofizike uinkovitosti ili smanjenje mogunosti uporabe vlastitog tijela,
- smanjenje socijalne mogunosti, ili smanjenje sposobnosti osobe da se potvrdi u
drutvu posredstvom drutvenog komuniciranja s drugim lanovima drutva,
- smanjenje ope radne sposobnosti ili openito nemogunosti obavljanja uobiajenih
opih radnih zadataka,
20
Presuda Kasacijskog suda br. 2883/1988.
21
Presuda Kasacijskog suda br. 1130/1985.
22
Tako izriito stoji u presudi Kasacijskog suda br. 5033 od 5.9.1988.
23
Ledda, o.c., str. 86.
24
Najnovije presude Kasacijskog suda, kao presuda br. 8827, 8828/2003, 16004/2003 izriito stoje na stajalitu da
neimovinska teta, i kad je posljedica povrede nepovredivih prava osobnosti, predstavlja tetu-posljedicu, koja
mora biti dokazana.
25
Presuda Kasacijskog suda br. 7101 od 1990.
26
Kasacijski sud, presuda br. 9170/1994.
27
28

- gubitak anse za napredovanje u poslu ili gubitak slobode izbora zanimanja odnosno
posla,
- pojaanje napora u obavljanju vlastitog posla, a bez utjecaja na dohodak,odnosno bez
potrebe ranijeg umirovljenja.
Sudovi su bioloku tetu dijelili u dvije podvrste, vane kod odreivanja naknade, i to: a) trajna
bioloka teta i b) privremena bioloka teta. Takvu diobu zadrao je i Zakon o osiguranju iz
2005. 29
3.2. Bioloka teta u sluaju smrti osobe
Posebno je bilo pitanje naknade bioloke tete u sluaju smrti ozlijeene osobe koja je bila
uzrokovana ozljedama. Prije je, u sluaju smrti, bilo mogue likvidirati nekoliko vrsta teta:
bioloku tetu, moralnu tetu, egzistencijalnu tetu i to iure proprio i iure hereditatis. Danas,
poslije odluka Kasacijskog suda iz 2008.g. svedene su na dvije: neimovinska teta iure proprio i
iure hereditatis 30. Kasacijski sud je u nizu presuda zauzeo stajalite da su pravo na ivot i
pravo na zdravlje dva odvojena pravna dobra, zatiena razliitim pravom, tako da se ozljede
sa smrtnom posljedicom ne mogu jednostavno podvesti pod pojam oteenja zdravlja koje
ukljuuje ostanak na ivotu ozlijeene osobe s odreenim zdravstvenim smetnjama. Pravo na
naknadu bioloke tete u sluaju smrti uzrokovane ozljedama pripada samo ozlijeenoj osobi i
to iure proprio, a moe se naknaditi njegovim nasljednicima iure hereditatis samo ako je de
cuius izvjesno vrijeme trpio posljedice ozljeda, dakle, ako je od tetne radnje do smrti
uzrokovane tom istom radnjom protekao odreeni znaajniji vremenski period u kojemu je
postojala bioloka teta (tonije, tanatoloka tete, il danno tanatalogico). Pravo na naknadu
pretrpljene bioloke tete imao je ozlijeeni, a to njegovo pravo iure successionis prelazi na
nasljednike 31. Smatra se da u trenutku nastanka tetne radnje na strani oteenoga nastaje
zahtjev za naknadu tete (potraivanje), koje ulazi u njegovu imovinu s kojom postaje
prenosivo 32.
to se tie visine naknade za takvu bioloku tetu presude sudova zauzimale su razliita
stajalita, od onih koje su uzimale u obzir samo bioloku tetu za vrijeme (spatium temporis)
dok je ozlijeeni bio na ivotu, pa do onih koje su tetu kalkulirali kao da do smrti nije ni
dolo 33. Kriteriji naknade ove tete uglavnom su tabelarni, iako teorija smatra da upravo kod
ovih teta treba kriterije maksimalno personalizirati i prilagoditi konkretnim sluajevima. To
posebno vrijedi za tzv. rodbinsku tetu (il danno parentale), koju trpe razni srodnici preminule
osobe. Tim prije to nigdje u zakonima nije odreeno koji srodnici imaju pravo na naknadu, pa
su u sudskoj praksi ukljueni svi srodnici preminuloga 34 s kojima se u zadnje vrijeme
izjednauju i tzv. novi srodnici (i nuovi parenti), meu koje se svrstavaju tzv. pripadnici
29
Codice delle assicurazioni private, v. l. 139. Zakona
30
V. Chindemi,Domenico, Il danno alla persona dopo le Sezioni unite, maggioli ed., II izd., 2009.,str.291 i dalje
31
Presude Kasacijskog suda br. 11169 od 27.12.1994; 10271 od 29.9.1995; 10628 od 12.10.1995.; 1704 od
25.02.1997., itd.
32
Rubini, Lucio, Il risarcimento del danno ai superstiti di vittime straniere in Italia, zbornik Il risarcimento del
danno ai superstiti delle vittime in Austria-Italia-Jugoslavia, AC Udine, 1987.
33
34
Chindemi, o.c., str. 313.

graanskih sporazuma o solidarnosti i de facto zajednice suivota odnosno zajednikog
ivljenja 35.
3.3. Psihika komponenta bioloke tete
Naravno, gore navedeni pojavni oblici bioloke tete nisu numerus clausus i novi oblici
bioloke tete su u praksi mogui. Pri tome se ima na umu i injenica da bioloka teta
obuhvaa i psihika oteenja. Naime, za razliku od fizikih oteenja koja uvijek ostavljaju
vidljive tragove na tijelu oteene osobe, psihika oteenja imaju znaaj nervoznih i duevnih
pojava koje ne ostavljaju uvijek vidljivih tragova na tijelu oteene osobe 36. Takva oteenja
sastoje se od umanjenja, privremenog ili stalnog, jedne ili vie psihikih funkcija osobe, koje
utjeu na ovjeju vrijednost u opem smislu, spreavaju oteenoga u cijelosti ili djelomino
da obavlja redovne aktivnosti u ivotu. Kod ovih vrsta povreda vrlo je vano, a i vrlo teko,
utvrditi postojanje kauzalne veze izmeu protupravne radnje i same tete. Meu takve tete
sudovi su uvrtavali, primjerice, tetu zbog prevelike buke, stres, uginue kunih ljubimaca,
smrt bliih srodnika itd. Moda se sadraj bioloke tete moe najbolje sagledati iz definicije
bioloke tete koju donosi novi talijanski Zakon o osiguranju u st. 2. l. 138. 37 Po odredbi toga
lanka bioloka teta je privremeno ili trajno oteenje psihofizike cjelovitosti neke osobe,
koje se moe medicinski utvrditi, a koje ima negativan utjecaj na svakodnevne aktivnosti i
drutveno-dinamine odnose oteenoga, neovisno od eventualnih utjecaja na njegovu
sposobnost stvaranja prihoda.
Rezimirajui naprijed navedeno, moe se rei da je bioloka teta u vrijeme svoje potpune
afirmacije tijekom devedesetih godina, obuhvaala nekada samostalne vrste teta, kao to su
privremena nesposobnost, trajna nesposobnost u opem radnom smislu, estetska teta, teta
zbog naruenih socijalnih odnosa i seksualnu tetu 38. No, unato gotovo postignutom
jednoglasju (pravne teorije i sudske prakse) o bezuvjetnom priznavanju bioloke tete, ostale
su velike razlike oko praktinog utvrivanja novane naknade za takvu tetu o emu malo
detaljnije neto nie.
4. Moralna teta (il danno morale)
Moralna teta (il danno morale) definira se kao teta koja se ne moe ni izravno ni neizravno
povezati s nekim imovinskim gubitkom koji bi se mogao izraziti u financijskom iznosu 39.
Moralna teta je izvorna kategorija neimovinske tete, a sastoji se u protupravnom tetnom
35
Filtar vrste i broja novih srodnika samo je u drutvenoj svijesti koja se mijenja, pa se danas priznaje pravo na
naknadu neimovinske tete zbog smrti drage osobe i preljubnikom branom partneru, ljubavnicima i sl., v.
Chindemi, o.c., str. 315.
36
Sartoris, o.c., str. 2.
37
Ovaj l. Zakona o osiguranju odnosi se samo na tete nastale u prometnim nesreama, ali zbog njegove vanosti
prieljkuje se njegovo proirenje na sve sluajeve neimovinskih teta, v. Spasiano, o.c., str. 59.
38
G.Ledda, o.c., str. 22.
39
Baloni, Franco Prgger, Ursula, Der imaterielle Schaden in Italia, Zbornik Dolor-Pretium?, 11. meunarodno
AVUS savjetovanje, 1991., str.2.

utjecaju na duevnu uravnoteenost neke osobe. Ona obuhvaa fizike i psihike boli, duevne
patnje, duevne smetnje, stanje zabrinutosti, stanje psiholoke ozbiljnosti, naruenje
obiteljske vedrine 40 itd. Te smetnje imaju subjektivan znaaj, zbog ega se naziv moralna teta
proiruje u naziv subjektivna moralna teta (il danno morale soggetivo). Radi se o istoj
neimovinskoj teti, koju je teko ocijeniti u novanoj protuvrijednosti i koja se preputa
mudroj ocjeni suca koji e koristiti naelo pravinosti 41. Moralna teta moe postojati i kad
nema tete na stvarima ili tete na osobama. Prvobitnu uvjetovanost prava na naknadu
moralne tete postojanjem kaznenog djela kasniji je razvoj dogaaja izmijenio. Dovoljno je da
se radi o hipotetskom postojanju kaznenog djela, odnosno o povredi prava zatienih l. 2.
Ustava 42. Nije, dakle, potrebno da protupravna radnja bude in concreto kazneno djelo iza
kojega je slijedila kaznena prijava i presuda 43.
Moralna teta moe postojati uz bioloku tetu i uz imovinsku tetu. Meutim, ona je uvijek
danno conseguenza, a te posljedice moraju se uvijek in concreto dokazati 44. Visina odtete za
pretrpljenu moralnu tetu odreivala se, prvobitno, po naelu pravinosti 45. No, kasnije je
sudska praksa naknadu odreivala u odreenim omjerima od bioloke tete (najee od 1/3
do ) 46.
5. Novi vid neimovinske tete egzistencijalna teta (il danno esistenziale)
Meutim, poetkom devedesetih godina sudovi su poeli priznavati novi vid neimovinske
tete, koju su nazvali egzistencijalna teta (il danno esistenziale). Naime tek to su smirili
duhove u diskusiji oko bioloke tete, poeli su tvrditi da se ne ivi samo od zdravlja 47.
Egzistencijalna teta ostvaruje se kao povreda ustavnih prava uroenih ljudskoj osobi u svim
ivotnim manifestacijama, razliitim od povrede prava na zdravlje. Radi li se o imovinskoj teti
iz l. 2043. ili o neimovinskoj iz l. 2059. CC? Postoje tri razliite teorije: 1) tzv. pizanska - to je
teta iz l. 2059., dakle neimovinska teta, naknadiva samo ako se radi o teti odreene
vanosti i konzistencije. U stvari, radi se o damnum emergens-u. Kritike: kriterij naknadivosti je
arbitraran, neutemeljen na zakonu, suprotan naelu pravne sigurnosti 48; 2) tzv. transka po
kojoj se radi o teti koja je pojavni dio bioloke tete i koja se naknauje suglasno kriterijima iz
l. 2043., ali s osloncem na odredbe l. 32. Ustava. U tom smislu i bioloka teta je
egzistencijalna teta, koja se sastoji u povredi kvalitete ivota, kao posljedice povrede prava na
zdravlje 49 3) tzv. torinska priznaje autonomiju egzistencijalnoj teti, dri da se radi o teti kod
koje je ve sama protupravna radnja teta in se, jer se radi o povredi ustavom zagarantiranih
40
V. presudu Kasacijskog suda br. 2396 od 6.4.1983.
41
Spasiano, o.c., str. 60.
42
Idem. U prijedlogu novele CC glede prava na moralnu tetu predlae se zadravanje moralne tete samo za
sluajeve tekih povreda prava osobnosti, v. ISVAP, o.c., str. 62.
43
G.Ledda, o.c., str. 85.
44
Comand, Giovanni, I recenti sviluppi legislativi e giurisprudenza in Italia, meunar odna konferencija Assurance
RC Auto et reglement des sinistres in Europe, Torino, 25-26. lipnja 2009., str. 5.
45
to je izriito i propisano u l. 1226. CC
46
V. G.Ledda, o.c., str. 88.
47
Luca d`Appolo, Danno esistenziale: parola alle sezioni unite, str. 1.; lanak dostupan na:
www.altalex.com/index.php?indot = 440650
48
Isti, str.2.
49
Spasiano, o.c., str. 59.

prava, ali koja se naknauje sukladno odredbi l. 2043., no bez uzimanja u obzir konkretnih
posljedica. Egzistencijalna teta definira se kao povreda bilo kojeg pravno relevantnog
interesa neke osobe, koja ima za posljedicu naknadu neimovinskih posljedica protupravne
radnje, ili svakog interesa koji pripada osobi, povrijeenoj protupravnom radnjom a koji je
razliit od prava na zdravlje, bez obzira to nije u Ustavu posebno spomenut, a povreda kojega
ne mora imati neku bolest koja bi utjecala na svakodnevno odvijanje ivota oteene osobe
50. Egzistencijalna teta u uem smislu 51 jeste nebioloka egzistencijalna teta, dakle,
teta koja nije povezana s povredom zdravlja neke osobe, ve se radi o povredi drugih prava,
kao primjerice, asti, ambijenta, privatnosti, slobode kretanja, obiteljskog ivota, itd. Ona se
razlikuje i od moralne tete, koja se manifestira kao duevno stanje patnje, unutarnje boli.
Egzistencijalna teta vie se odnosi na nemogunost injenja, na potrebu ponaanja koje je
drugaije od onoga koje bi bilo da nije bilo protupravne radnje. Egzistencijalna teta esto
moe koegzistirati uz moralnu tetu 52. U praksi, sudovi su, a posebno mirovni suci (giudici di
pace), nalazili stotine sluajeva u kojima su priznavali pravo na naknadu egzistencijalne tete.
Konani zajedniki nazivnik svih tih teta bio je: teta zbog povrede prava biti u ivotu sretan 53.
6. Reductio ad unum neimovinske tete
Takvo ponaanje sudske prakse prijetilo je totalnim kaosom u kojemu je svaki sudac ili svaki
mirovni sudac mogao odrediti naknadu za neku povredu apstraktnog prava na kvalitetu ivota,
na dobrostojee stanje (stato di benessere) 54i sl. Kasacijski sud je pokuao ispraviti krivinu, pa
je ve u presudama br. 8826. i 8827. iz 2003. g. insistirao na vraanju neimovinske tete pod
odredbe l. 2059. CC i potrebi da se o neimovinskoj teti odluuje kao o jednoj jedinstvenoj
teti. Ipak, trebat e jo vremena da se skri otpor sudova, to je postignuto poznatim
presudama Kasacijskog suda br. 26.972, 26.973, 26.974 i 26.975 (Opa sjednica odjela od 11.
studenoga 2008. g.). Te presude, po miljenju teorije 55, predstavljaju kopernikanski obrat u
dosuivanju naknade neimovinske tete. Tim presudama Kasacijski sud stavlja kraj na pokuaj
da se prizna pravo na naknadu svake neimovinske tete. Prema sudu, neimovinska teta je
opa kategorija koja se ne moe dijeliti na podvrste tete s razliitim nazivom. Posebno se ne
smije dozvoliti da se neka podvrsta proglaava opom kategorijom neimovinske tete koju e
se nazivati egzistencijalnom tetom 56, jer bi se takvim postupkom dolo do toga da se i
neimovinska teta proglasi netipinom, a to zakonodavac sigurno nije elio. U tom svijetlu
nema priznavanja naknade za tzv. egzistencijalnu tetu, kao to je pravo biti sretan u ivotu,
biti dobrostojei, uvaavan u drutvu i sl. I egzistencijalna teta je redovna neimovinska teta,
koja se ne moe dosuditi odvojeno samo zato to se zove drugaije. Samo povreda
nepovredivog prava neke osobe koja je konkretno individualizirana osnovica je za naknadivost
neimovinske tete. Naravno, nekadanje podvrste neimovinske tete mogu se spominjati, ali
50
Cendon, Giovanni, Il danno esistenziale, cit. prema DAppolo, o.c., str. 2.
51
Spasiano,o.c., str. 59.
52
Spasiano navodi primjer djeteta kojemu je u prometnoj nesrei poginula majka. To dijete trpi moralnu tetu
(patnja, depresija zbog gubitka majke), ali i egzistencijalnu tetu, jer se kvaliteta njegovog ivota izmijenila i postala
loija.
53
V. presudu br.26972/2008 Kasacijskog suda
54
Cataldi, Roberto, Cassazione: Sezioni Unite dicono no al danno esistenziale. L`infelicit non puo essere risarcita,
www.studiocataldi.it/news_giuridiche_asp/news_giuridica_6245, posjeeno 24.08.2009.
55
V. Comand, o.c., str. 3.
56
V. presudu Kasacijskog suda br. 26972.

samo u cilju opisa tete koju oteeni trpi. Nema dupliciranja naknade. U tom smislu i moralna
teta je samo jedan vid ukupne neimovinske tete o kojemu sudac mora voditi rauna kod
odmjeravanja naknade 57. I ne samo moralna teta: pozivanje na razne tipove tete, koji se
zovu razliitim nazivima (moralna teta, bioloka teta, teta zbog gubitka srodnika ) moe
posluiti samo za potrebe opisa tete, ali ne ukljuuje naknadu razliitih tipova neimovinske
tete Zadatak je suca utvrditi stvarnu konzistentnost tete, neovisno o nazivu pojedinih
stavki, individualizirati koje su negativne posljedice po ovjeka-vrijednost ostavile povrede i
dosuditi potpunu (integralnu) naknadu za takvu tetu 58. Jedinstvo neimovinske tete ne
spreava potpunu naknadu. Pri tome se mora voditi rauna o potrebi ispunjavanja uvjeta za
dosuivanje naknade neimovinske tete (ozbiljnost i teina povrede prava osobnosti). Jedan
od ograniavajuih kriterija jeste naelo drutvene tolerancije. To naelo ima za cilj 59
definirati pretpostavku po kojoj se, iako postoji neimovinska teta apstraktno naknadiva, ipak
ne dosuuje naknada. To se posebno odnosi na tetu egzistencijalno neznatnu (na pr.
nemogunost urlanja na stadionu, puenja, pijenje alkoholnih pia, i sl.) ili na povredu prava
osobnosti koja ne prelazi odreeni minimalni prag teine (bagatelna bioloka teta), kao to je
to primjerice ogrebotine na koi, glavobolja koju oteeni trpi jedan dan zbog tetnih emisija
neke tvornice i sl. Utvrdivi jedinstvo i tipinost neimovinske tete Kasacijski sud je promovirao
novu arhitekturu odtetnog prava neimovinske tete 60. Njegovo reductio ad unum
neimovinske tete i vraanje na bipolarnost tete (imovinska teta i neimovinska teta) znailo
bi da je suspendirana i autonomnost moralne tete, koja postaje dio ukupne neimovinske
tete. Meutim, dvojbe jo postoje i dovode u pitanje rezultat kopernikanskog obrata
Kasacijskog suda. Naime, povod za tvrdnju o uskrsnuu prava na naknadu moralne tete kao
samostalne kategorije, teorija 61 nalazi u nekim kasnijim presudama nekih sudova. Tako
moralnu tetu kao samostalnu kategoriju priznaje Tribunale di Lecce 62, ali i sam Kasacijski
sud 63. Dilema posebno postoji kod teta iz prometnih nesrea koje Zakon o osiguranju koji je
stupio na snagu 1. sijenja 2006. g., dakle prije ovih presuda Kasacijskog suda, posebno
ureuje spominjui bioloku tetu. Smatra se da tamo predviena sloboda suca da povea
kriterije iz tablice do 20% (za micropermanenti) odnosno do 30% (za macropermanenti)
predstavlja upravo zgodnu mogunost priznavanja i moralne tete 64. Ipak, uspjeh
kopernikanskog obrata ostaje u rukama njegovog tvorca, dakle kasacijskog suda 65.
57
Modaffari, Luigi, www.laprevidenza.it/news/leggi-e-normative/le-sezioni-unite-e-il-danno esistenziale.
58
Presuda kasacijskog suda br. 26972.
59
Comand, o.c., str. 6.
60
Isti, o.c., str. 8.
61
V. Pascotto, Bianca, La resurezione del danno morale dopo la pronuncia delle Sezioni unite della Cassazione,
Assinews, br. 195, veljaa, 2009., str. 76.
62
Presuda br. 368. od 29. studenoga 2008.
63
Presuda br. 29191 od 12. prosinca 2008. U toj presudi Kasacijski sud (kasacija presude Apelacijskog suda koji je
odbio zahtjev za naknadom moralne tete, smatrajui je dijelom bioloke tete), kae da se mora voditi rauna o
subjektivnim patnjama ljudske osobe i teini delikta, a ne moralnu tetu smatrati manjim dijelom bioloke tete.
64
V.Parodi, Romina, Il fu danno mortale risorto?, Assinews, br.207, oujak, 2010., str. 60.
65
Comand, o.c., str. 9.

7. Kriteriji za odmjeravanje novanog iznosa naknade neimovinske tete
Problem nije bio samo u nominaciji neimovinske tete, odnosno raznih vrsta neimovinske
tete. Problem je bila i nehomogenost i odsutnost jedinstvenih i sigurnih kriterija kvalifikacije
posljedica i monetizacije neimovinske tete na cjelokupnom dravnom podruju. Razmatrano
razdoblje, a djelomino je tako i danas, obiljeava inflacija kriterija kvalifikacije i monetizacije
neimovinske tete 66. Poto o kriterijima ne stoji nita u zakonima 67, sudovi su uostalom kao i
kod kreiranja novih vidova neimovinske tete preuzeli ulogu kreatora kriterija, a to je
dovelo do toga da gotovo svaki sud ima svoje kriterije i svoju metodologiju odmjeravanja
naknade.
7.1. Kriteriji za odmjeravanje novanog iznosa naknade za bioloku tetu
Kod ove vrste neimovinske tete razlikuju se dvije faze. Prva koju obiljeava konfuznost i
potpuna neujednaenost kriterija. Ipak, i u tom neredu moe se konstatirati nekoliko kriterija
koji su prevladavali u sudskoj praksi. Tako, a) isto naelo pravinosti, odnosno, slobode suca
da, temeljem l. 2056. i 1226. CC, kad teta ne moe biti tono i precizno utvrena, odredi
iznos naknade ex aequo; b) naelo prosjenog nacionalnog dohotka kao osnovice za
utvrivanje iznosa naknade; c) naelo trostrukog iznosa prosjene socijalne mirovine 68 i c)
naelo bodovanja (il punto, slino francuskoj metodi calcul au point) 69. Tako rairena
nehomogenost kriterija pretvarala se u duboku socijalnu nepravdu, jer je oteeni graanin
primao naknadu ovisno o tome gdje mu se teta dogodila, odnosno o tome koji je sud sudio 70.
Ipak, moe se rei da je u ovoj prvoj fazi prevladavala metoda po kojoj se kao osnovica uzimala
trostruka socijalna mirovina 71. Drugu fazu, koja poinje 1993. 72, obiljeava naputanje krute
primjene kriterija trostruke socijalne mirovine, ili nacionalnog dohotka. Naime, sudovi su
poeli smatrati da je potrebno individualizirati izgubljenu osobnu vrijednost osobe, kroz
personalizaciju konkretnog sluaja. Sucu nije dozvoljeno, u obrazloenju presude, navesti
samo da je dosueni iznos ex aequo, ve treba obrazloiti presudu navodei metodoloki
pristup i kriterije koje je primijenio u konkretnom sluaju. Trailo se da primijenjena metoda i
kriteriji budu osnovani na naelima specijalistike nauke 73, pod im se podrazumijevala
(sudska) medicina (utvrivanje posljedica), odnosno proirenoj sudskoj praksi (kriteriji za
odreivanje quantum-a naknade). Kasacijski sud je traio neku ravnoteu izmeu potrebne
ope uniformiranosti metoda i kriterija i poeljne fleksibilnosti koju zahtjeva konkretan
sluaj. Opi kriterij temeljen na prosjenom nacionalnom dohotku ili prosjenom iznosu
trostruke socijalne mirove, u osnovi je dohodovno naelo, a ono je ontoloki suprotno
66
67
Uz iznimku Zakona o osiguranju, koji je donesen 2005. g.
68
Ovu metodu posebno je razradio i uporno primjenjivao Tribunale di Genoa, a slijedili su ga i drugi sudovi, tako da
je u promatranom razdoblju to bila prevladavajua metoda. Metodu je uvrstio i Zakon br. 39 od 26. veljae 1977.
(Zakon o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti) koji se takoer odluio za takvu metodu.
69
Ova metoda je uporno primjenjivana od strane Tribunale di Pisa, s vrlo znaajnim utjecajem na ostale sudove.
70
Molinari, Lodovico, Il risarcimento dei danni fisici da incidenti stradali in Europa e in paesi extra-europei, Cedam,
Padova, 1998. str. 197. Prema istraivanju ISVAP-a, devedesetih godina za dvadesetgodinjaka koji je ostao 10%
trajni invalid, naknada za 1 postotni bod je 1997. g. iznosila: prema praksi suda u Genovi 5.680.430 lira; suda u
Milanu 2.715.000 lira, suda u Firenzi 2.500.000 lira i suda u Rimu 2.362.500, ISVAP, o.c., str. 21.
71
u razdoblju od 1992-1995 tu metodu rabi 41,02% sudova,v. ISVAP, o.c., str. 9.
72
Zahvaljujui presudi Kasacijskog suda, Odjel III, br. 357. od 13. sijenja 1993. g.
73

biolokoj teti koja je izrazito nedohodovna kategorija. Zahvaljujui takvom stajalitu
Kasacijskog suda, od 1996. g. prevladava metoda promjenjivog boda 74, korigirana naelom
pravinosti konkretnog sluaja. Rezultat toga jesu tablice jedinstvenih parametara, koje
osiguravaju da svaki oteenik, pod uvjetom priblino istih ozljeda,dobije jednaku naknadu. U
tablicama je ukljuen i element personalizacije naknade, koji je unaprijed odreen kao
numerus clausus, i obuhvaa dob oteenika i utvreni stupanj trajne invalidnosti. Ovi dodatni
kriteriji trebali bi zadovoljiti i zahtjeve sudaca, jer im dozvoljavaju razuman odmak od tablica,
ako to zahtjeva konkretan sluaj. Problem je, meutim, to svaki sud eli vlastite tablice i to
se te tablice esto mijenjaju, a to negativno utjee i na izvansudski postupak naknade
neimovinske tete (kod osiguratelja i drugih institucija). Ovako utvreni kriteriji vie
odgovaraju novom konceptu jedinstvenosti neimovinske tete kao kategorije koja obuhvaa
sve mogue pojavne oblike teta nakon ozljede ili smrti neke osobe. Tablice koje se danas rabe
sadre: stupanj trajne invalidnosti, srednju vrijednost odtetnog boda u eurima (koja se
godinje aurira), dob oteenoga, faktor mogue personalizacije i faktor mogueg smanjenja
ovisno o godini starosti u okviru dobne skupine. Tako, primjerice, Tablice 2009. Tribunale di
Milano, koje koristi veina apelacijskih sudova, razvrstava oteene prema dobnoj skupini: 1-
10, 11-20, 21-30, 31-40, 41-50, 51-60, 61-70, 71-80, 81-90 i 91-100 godina. Bodovi su od 1 do
100, a odgovaraju postotku trajne invalidnosti, dakle 1 bod = 1% invalidnosti = odtetna
vrijednost boda koja je navedena u tabelama u eurima. Primjerice, jedno petogodinje dijete
za 10% trajne invalidnosti dobiva naknadu od 24.742,00 a za istu tetu desetogodinjak dobiva
24.111,00 eura. U ovom primjeru faktor personalizacije, dakle poveanja iznosa, moe biti do
49%. Za isti stupanj invalidnosti 40-godinjak dobiva naknadu od 20.324,00 eura, uz
mogunost poveanja do 49% ako sudac ocijeni da je potrebno odtetu personalizirati.
7.2. Jedinstvena nacionalna tabela Zakona o osiguranju iz 2005. godine
7.2.1. Tabela za tete veeg znaaja
Novi talijanski Zakon o osiguranju iz 2005. g., u l. 138., predvia obvezu predsjednika
Republike da svojom naredbom odredi izradu jedinstvene nacionalne tablice za cijelo podruje
Drave, koja e sadravati raspored psihofizikih oteenja u razrede od 10 do 100 bodova, te
da odredi novanu vrijednost pojedinog boda, koja e ukljuivati i koeficijent promjene boda
ovisno o starosti oteene osobe. Zakon sadri i definiciju bioloke tete (st. 2. l. 138.). Zakon
prihvaa dakle sustav kriterija temeljen na promjenjivoj vrijednosti boda, a ekonomska
(novana) vrijednost boda mora biti padajua funkcija starosti oteene osobe i rastua
funkcija stupnja trajne invalidnosti. U st. 3. istoga lanka Zakon ovlauje suca, kad nae
opravdanim zbog specifinosti sluaja (personalizacija odtete), da iznose iz tablice povea do
30%, uz obvezu obrazloenja odstupanja. Dosada takva jedinstvena nacionalna tabela nije
izraena i taj lanak Zakona nije jo primjenjiv 75.
74
Prema istraivanju ISVAP-a, za razdoblje 1996-1997 tu metodu primjenjuje 64,59% sudova, v. ISVAP, o.c., str.9.
75
Cassano, Giuseppe, Codice delle assicurazioni, IPSOA, 2006., str. 254. Odredba toga lanka Zakona spada u tzv.
programske odredbe.

7.2.2. Tabela za tete manjeg znaaja
Meutim, izraena je jedinstvena nacionalna tabela kriterija za ocjenjivanje bioloke tete za

tzv. micropermanenti 76, ozljede koje imaju za posljedicu trajnu invalidnost do ukljuivo 9%.
Naime, l. 139. Zakona o osiguranju iz 2005. propisuje obvezu predsjednika Republike da
naredi izradu jedinstvene nacionalne tablice naknade bioloke tete za ozljede lakeg znaaja
(di lieve entit), ali ta se odredba odnosi samo na tete koje proizlaze iz nesrea uzrokovanih
motornim vozilima i plovilima 77. Znaaj teta koje nastaju u prometu, a to znai teta koje su
pokrivene obveznim osiguranjem od odgovornosti, vrlo je velik. U ukupnom iznosu teta od
motornih vozila tete s naslova stradanja osoba sudjeluju sa 60%. Od toga pak na tzv. lake
(micropermanenti) ozljede otpada 90% po broju, a 60% po iznosu 78. Stoga je problem manjih
ozljeda bio rjeavan ve ranije. Zakon br. 57 od 5. oujka 2001. g. uveo je jedinstveni kriterij za
ocjenu vrijednosti boda za tzv. micropermanenti, dakle za tete kod kojih je oteeni imao
trajne posljedice od 1% do ukljuivo 9%. Zakon je odredio vrijednost temeljnog boda 79, koja se
onda mnoila s odreenim koeficijentom za svaki daljnji bod postotak invalidnosti. Tabela je
vodila rauna i o starosti osobe, pa se od ukljuivo 11. godine starosti vrijednost boda
umanjivala za 0,5%. Priznavala se i naknada za privremenu bioloku tetu, a tabelom je
odreeno da iznosi 70.000 lira po danu nesposobnosti 80. Zakon je omoguavao sucu da
odstupi od tablice, ako okolnosti sluaja to opravdavaju. Sadanja tabela za, primjerice, tetu s
1% trajne invalidnosti za osobu staru 10 godina iznosi 728.16 eura, 20 godina - 691,75 eura, 30
godina - 655,34 eura, 50 godina 582,53 eura, 70 godina 509,71 euro, 80 godina 473,30
eura, itd. Osoba stara deset godina za 9% trajne invalidnosti dobit e 15.072,91 eura itd.
Prema Zakonu (l. 139. st. 1.a) iznos raste vie nego razmjerno u odnosu na stupanj
invalidnosti, a smanjuje se s porastom starosne dobi i to za 0,5% za svaku godinu starosti,
poevi od ukljuivo 11 godine starosti. Za privremeni invaliditet (st. 1b l. 139.) naknada je
39,36 eura za svaki dan apsolutne nesposobnosti, a ako se radi o relativnoj nesposobnosti,
dakle manjoj od stopostotne naknada za svaki dan se odmjerava u iznosu koji odgovara
stupnju priznate invalidnosti. Gore navedeni iznosi mogu se poveati do 20%, ako sudac uz
obrazloenje nae da to zahtijevaju okolnosti sluaja. Zakonom predvieni iznosi se auriraju
godinje uredbom Ministarstva proizvodnje (l. 139. st. 5.) ovisno o promjeni nacionalnog
indeksa cijena potronih dobara za radniko-slubenike obitelji, prema podacima Dravnog
zavoda za statistiku.
Oteeni koji trpe tetu ije posljedice nisu mjerljive u obliku privremenog ili trajnog
invaliditeta spadaju u bioloku tetu koja se svrstava u bagatelne tete koje nisu naknadive,
iako se radi o povredi prava na zdravlje. To proizlazi iz definicije bioloke tete koju sadri l.
139.st. 2., a po kojoj se pod biolokom tetom podrazumijeva trajna ili privremena ozljeda
psihofizikog integriteta neke osobe, utvrena od strane sudskog vjetaka medicinske struke, a
koja se oituje kao negativan utjecaj na svakodnevne aktivnosti oteenoga, neovisno o
eventualnom utjecaju na mogunost stvaranja dohotka...
76
V. najnoviju auriranu tabelu suglasno uredbi Ministarstva proizvodnje, obj. u slubenom glasilu Republike Italije
br. 151, od 9. srpnja 2009.g.
77
Dakle, za izvore opasnosti koji podlijeu obveznom osiguranju od odgovornosti.
78
ISVAP,o.c,str. 6.
79
To je iznosilo 1,200.000 lira.
80
Det. v. Lovetti,Silvio, Novi talijanski propisi doneseni s ciljem omoguavanja brze i pravine naknade teta
prouzroenih u prometnim nezgodama, Zbornik s 10. savjetovanja o obradi i likvidaciji meunarodnih teta
Hrvatskog ureda za osiguranje, Opatija, 2002.g.

Literatura
Baloni, Franco Prgger, Ursula, Der imaterielle Schaden in Italia, Zbornik: Dolor Pretium? - 11.
AVUS Tagung, 1991.
Cassano, Giuseppe, Codice delle assicurazioni, IPSOA, Milano, 2006.
Comand, Giovanni, I recenti sviluppi legislativi e giurisprudenziali in Italia, zbornik s konferencije
Assurance RC Auto et reglement des sinstres in Europe, Torino, 2009.
ISVAP, Quaderni, 4. Il danno biologico problemi e prospettive di riforma, Milano, 1999.
Ledda, G.-Brno. M., Risarcimento del danno fisico, Buffetti ed.,Rim, 1991.
Lovetti, Silvio, Novi talijanski propisi doneseni s ciljem omoguavanja brze i pravine naknade tete
prouzroenih u prometnim nezgodama, Zbornik: Hrvatski ured za osiguranje, 10. Savjetovanje o
obradi i likvidaciji meunarodnih teta, Opatija, 2002.
Molinari, Lodovico, Il risarcimento del danno fisico da incidenti stradali in Europa, CEDAM, Padova,
1998.
Pascotto, Bianca, La resurezione del danno morale dopo la pronuncia delle Sezione unite della
Cassazione, Assinews, Poredenone, br. 195 veljaa 2009.
Rubini, Lucio, Il risarcimento del danno ai superstiti di vittime straniere in Italia, Zbornik AC Udine:
Il risarcimento del danno ai superstiti delle vittime in Austria Italia Jugoslavia, 1982.
Saetak
Autor obrauje problem naknade neimovinske tete u talijanskom pravu. Polazi od sustava
naknade kako ga je uredio talijanski Graanski zakonik iz 1942. g., a koji vie ne zadovoljava
novoj drutvenoj stvarnosti koja stoji na stajalitu apsolutne zatite prava osobnosti, u koje
spada i zatita ustavnog prava na zdravlje. Sustav Graanskog zakonika u dugotrajnoj i vrlo
promjenjivoj praksi mijenjali su sudovi, to je dovelo do opeg nereda u kojemu oteeni gube
sigurnost, a izloeni su potpunoj neizvjesnosti da li e i, ako hoe, koliko e dobiti s naslova
naknade neimovinske tete. Sudovi su naime svaki za sebe odluivali koji pojavni oblik
neimovinske tete e priznati i po kojim kriterijima e utvrivati iznos naknade. Intervencijom
Vrhovnog suda neimovinska teta vraa se u jednu vrstu bioloka teta koja nije pogodna
za diobu u podvrste koje bi same za sebe bile naknadive. No, kako autor priznaje, nije sigurno
da je time definitivno zavren ovaj dramatini razvoj instituta naknade neimovinske tete u
talijanskom pravu.

mr. sc. Jasna Breanski
NEKA PITANJA OBVEZNOG OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE

ODGOVORNOSTI OSVRT NA SUDSKU PRAKSU

mr. sc. Jasna Breanski *
Neka pitanja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti

osvrt na sudsku praksu
I. UVOD
Pred naim sudovima jo je uvijek u tijeku velik broj parnica u kojima se javljaju pitanja vezana
uz obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. O nekima od tih mnogobrojnih pitanja
ve smo pisali 1.
Odreena pitanja opetovano se javljaju kao sporna, to ne znai da su istovrsna ve, naprotiv,
okolnost da se sudska praksa njima esto bavila pokazuje da su se s tim u svezi javljala razliita
pitanja, a upuuje ujedno i na vanost pojedinih pitanja koja se javljaju.
Uvaavajui sve izloeno u svezi s navedenim obveznim osiguranjem, u ovom lanku razmotrit
emo sljedea pitanja:
- uvjeti osiguranja (nitetnosti pojedinih odredaba, obveza predaje uvjeta ugovaratelju
osiguranja),
- svota osigurateljnog pokria (teritorijalna valjanost, ogranienje, sudska nagodba,

revalorizacija),
- zastara (primjena i raunanje rokova kad je teta prouzroena kaznenim djelom, kad je
poinitelj nepoznat).
S obzirom da je u ovom lanku naglasak na sudskoj praksi, napominjemo da je koritena i

sudska praksa koja nije bila iskljuivo vezana uz obvezno osiguranje od automobilske
odgovornosti, i to u onim sluajevima u kojima su zauzeta stajalita mogla posluiti i u
odnosima iz navedenog obveznog osiguranja.
Uvodno smo u svakom odjeljku smatrali potrebnim ukratko naznaiti one bitne odrednice koje
su bile polazita u zauzimanju stajalita sudske prakse.
*
Vrhovni sud Republike Hrvatske
1
Jasna Breanski: "Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u sudskoj praksi" (Savjetovanje, 2007.)
Jasna Breanski: "Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti pravo na naknadu tete" (Savjetovanje
2006.)

II. UVJETI OSIGURANJA
II.1/ Nitetnost pojedinih odredaba
Uvodno bi istaknuli da na podruju osiguranja i nadalje dolaze do primjene ope odredbe koje
se odnose na ope uvjete ugovora a to su odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i
41/08, u daljnjem tekstu: Zakon o obveznim odnosima ili ZOO uz pojedine lanke)
Zakon o obveznim odnosima sadri odredbe o opim uvjetima ugovora i nitetnosti pojedinih
odredaba tih uvjeta u lancima 295. i 296.
Prema l. 295. st. 1. ZOO koji odreuje pojam uvjeta "opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe
sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku
sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom
(tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva". 2
Prema l. 296. st. 1. ZOO "nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu
savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na
tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako
su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela.
U skladu s navedenim kriterijima za ocjenu nitetnosti pojedinih odredaba ugovora prilikom
ocjene nitetnosti odreene odredbe opih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti
prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt
inidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih
uvjeta ugovora povezana.
Okolnosti koje treba uzeti u obzir pri ocjeni nitetnosti pojedine odredbe opih uvjeta,
primjerice su navedene to znai da se mogu uzeti u obzir i druge okolnosti a posebno i sve
okolnosti u smislu l. 322. ZOO koji sadri ope odredbe o nitetnosti.
- Prema stajalitu zauzetom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu:
Vrhovni sud RH) Rev 424/2007 od 22. srpnja 2009. (objavljena u Izboru odluka Vrhovnog suda
RH broj 1/2009) "nitave su odredbe ugovora koje predviaju i djelomini a ne samo potpuni
gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik ne izvri svoju obvezu
obavjetavanja osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja."
"Nitetna je odredba ugovora o valutnoj klauzuli koja ima za posljedicu djelomini gubitak
prava na naknadu zbog neobavjetavanja u predvienom roku, o nastupanju osiguranog
sluaja a koji se prijavio u valuti pripadajue kunske protuvrijednosti."
U obrazloenju se, izmeu ostalog, navodi:
"Revizijski razlog pogrene primjene materijalnog prava nije ostvaren u dijelu u kojem je
tubeni zahtjev odbijen za isplatu kunske protuvrijednosti iznosa od 13.693,83 USD spp.,
2
lanak 295. ZOO u cijelosti glasi:
"(1) Opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana
(sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u
formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.
(2) Opi uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu
obvezuju kao i ove.
(3) U sluaju neslaganja opih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje.
(4) Opi uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain.
(5) Opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora."

budui da prema Ugovoru o osiguranju svota osiguranja iznosi 30.000,00 USD, pa je zahtjev za
isplatu kunske protuvrijednosti iznosa preko 30.000,00 USD neosnovan.
Meutim, isti revizijski razlog pogrene primjene materijalnog prava ostvaren je u dijelu u
kojem je tubeni zahtjev odbijen za isplatu kunske protuvrijednosti iznosa od 30.000,00 USD
spp. po teaju na dan likvidacije tete.
Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog
prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (l. 356. ZPP).
U ovom sporu radi isplate svote osiguranja po polici za osiguranje od posljedica nesretnog
sluaja broj ... sporno je pravno pitanje, ima li tuiteljica, iji pravni prednik osigurani sluaj
tueniku nije prijavio u roku od tri dana, pravo na isplatu svote osiguranja u kunskoj
protuvrijednosti prema srednjem teaju HNB na dan nastanka osiguranog sluaja ili na dan
likvidacije tete.
Za rjeenje navedenog spornog pravnog pitanja mjerodavne su odredbe l. 918. u vezi l. 917.
ZOO, te to. 4. i 5. "Klauzule VK-2" Opih uvjeta za osiguranje od posljedica nesretnog sluaja
od 01. sijenja 1991.
Odredbom l. 918. ZOO propisano je da su nitave odredbe ugovora koje predviaju gubitak
prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog sluaja ne
izvri neku od propisanih ili ugovorenih obveza.
Obveza obavjetavanja osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja propisana je odredbom l.
917. ZOO, prema kojoj je osiguranik duan, izuzev u sluaju osiguranja ivota, obavijestiti
osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana od dana kad je to
saznao (st. 1.), te, ako ne izvri ovu svoju obvezu u odreeno vrijeme, da je duan naknaditi
osiguratelju tetu koju bi ovaj zbog toga imao.
Ista obveza (obavjetavanja osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja) propisana je i
ugovorom o osiguranju "Klauzulom VK-2" Opih uvjeta za osiguranje od posljedica nesretnog
sluaja od 01. sijenja 1991.
Mjerodavne odredbe "Klauzule VK-2" glase:"4. Ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik
duan je prijaviti svaku tetu u roku od tri dana od dana dogaaja, odnosno od dana kada je to
saznao i mogao prijaviti.
Osiguratelj e u sluaju nastanka osiguranog sluaja utvrditi iznos naknade u USD.
Ako je osigurani dogaaj prijavljen u roku iz toke 4., naknada e se isplatiti u hrvatskim
dinarima prema srednjem teaju teajne liste Narodne banke Hrvatske na dan kada je teta
likvidirana, djelomino ili u cijelosti.
Ako se osigurani dogaaj ne prijavi u roku iz toke 4., osiguratelj e isplatiti naknadu u
hrvatskim dinarima po srednjem teaju teajne liste Narodne banke Hrvatske na dan nastanka
osiguranog dogaaja."
U smislu odredbe l. 918. ZOO, kako je tumai ovaj sud, na temelju pravila logike
interpretacije "zakljuivanja od veeg na manje", nitave su i odredbe ugovora koje predviaju
i djelomini, a ne samo potpuni gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik
ne izvri svoju obvezu obavjetavanja osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja.
Djelomini gubitak prava na naknadu postoji i u sluaju kad se ugovori valutna klauzula koja u
primjeni ima za posljedicu konverziju svote osiguranja po nepovoljnijem teaju za osiguranika.

Tokom 5. "Klauzule VK-2", za sluaj neizvrenja obveze obavjetavanja osiguratelja o nastupu
osiguranog sluaja u roku iz toke 4. iste Klauzule, ugovorena je valutna klauzula koja, vaea u
vrijeme opepoznate inflacije, ima za posljedicu djelomini gubitak prava na naknadu i to u
visini razlike izmeu kunske protuvrijednosti svote osiguranja po teaju HNB na dan likvidacije
tete i kunske protuvrijednosti po teaju na dan nastanka osiguranog sluaja.
Takva valutna klauzula u smislu odredbe l. 918. ZOO je nitava. Odredba l. 918. ZOO
ograniava slobodu ugovaranja iz l. 395. st. 2. ZOO u smislu da se ne moe ugovoriti drugi
teaj nepovoljniji za osiguranika.
Zbog ovih razloga ovaj sud ocjenjuje da su sudovi pogreno primijenili citirane odredbe
mjerodavnog materijalnog prava kada su zauzeli pravno stajalite da tuiteljici pripada kunska
protuvrijednost svote osiguranja prema teaju na dan nastanka osiguranog sluaja i tubeni
zahtjev za iznos preko dosuenog, a do iznosa kunske protuvrijednosti 30.000 USD prema
teaju na dan likvidacije tete, odbili."
II.2/ Predaja uvjeta ugovora ugovaratelju osiguranja
Prema odredbi l. 295. st. 5. ZOO opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili
morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora.
Prema odredbi l. 926. st. 3. ZOO osiguratelj je duan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su
opi i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti
nisu ve otisnuti na polici. 3
Zbog znaajnih uinaka koji se vezuju uz predaju uvjeta osiguranja ugovaratelju osiguranja, a
to e preuzeti i nastavno izloena sudska praksa, to je pitanje nezaobilazno neovisno o tome
da li se radi o obveznom ili dobrovoljnom osiguranju.
- Prema odluci upanijskog suda u Osijeku G 2143/2006 od 20. rujna 2007. (objavljena u
Izboru odluka Vrhovnog suda RH broj 2/2008) "kada je osiguravatelj zakljuio s osiguranikom
ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti prema treim osobama istodobno sa
osiguranjem od automobilske nezgode, na istoj polici, te predao osiguraniku jedne Uvjete o
osiguranju kao sastavni dio zakljuene police osiguranja, u kojima nije navedeno da postoji
razlika u odnosu na navedena dva osiguranja u primjeni odredbi Uvjeta osiguranja o
poeknom roku, onda se ta odredba u poeknom roku primjenjuje i na osiguranje od
automobilske nezgode".
3
lanak 926. Zakona o obveznim odnosima u cijelosti glasi:
"(1) U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili drugi predmet
osiguranja, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokria, iznos osiguranja ili da je osiguranje
neogranieno, premija ili doprinos (ulog), nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih strana.
(2) Polica osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria ili drugom ispravom o osiguranju u koju se
unose bitni sastojci ugovora.
(3) Osiguratelj je duan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opi i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio
ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti nisu ve otisnuti na polici.
(4) Ispunjenje obveze iz stavka 3. ovoga lanka mora biti navedeno na polici.
(5) U sluaju neslaganja neke odredbe opih ili posebnih uvjeta i neke odredbe police primijenit e se odredba police;
u sluaju neslaganja neke tiskane i strojem pisane odredbe primijenit e se pisana odredba, a u sluaju neslaganja
ovih s rukopisnom odredbom, primijenit e se rukopisna odredba.
(6) Prema sporazumu ugovornih strana polica moe glasiti na ime odreene osobe, po naredbi, na donositelja ili za
raun koga se to tie."

"Tuenik kao osiguravatelj osporava obvezu naknade tete temeljem police osiguranja od
automobilske nezgode, jer smatra da je ugovor o osiguranju od automobilske nezgode
zakljuen po isteku ranijeg ugovora o osiguranju (u poeknom roku), dakle po nastanku
tetnog dogaaja, pa je nitavan (l. 898. ZOO/91).
Nije sporno da je istom policom 14.12.2005. zakljuen ugovor o osiguranju od automobilske
odgovornosti prema treima, te ugovor od automobilske nezgode. Ranije osiguranje isteklo je
20.11.2005. u 24 sata, a novim ugovorom odreeno je da osiguranje temeljem police od
14.12.2005. poinje od 20.11.2005. do 20.11.2006.
Kako u uvjetima osiguranja koje je tuenik predao tuitelju nije naznaeno da se odredbe
uvjeta o poeknom roku odnose samo na osiguranje od automobilske odgovornosti prema
treima, a ne i na osiguranje od automobilske nezgode i prema miljenju drugostupanjskog
suda tuenik je u obvezi naknaditi tetu tuitelju po polici osiguranja od automobilske nezgode
koja se desila u poeknom roku (6.12.2005.), u smislu l. 902. st. 5. ZOO, u vezi sa l. 100.
ZOO/91."
III. SVOTA OSIGURATELJNOG POKRIA
Obveza drutva za osiguranje na naknadu tete po osnovi osiguranja od automobilske

odgovornosti a posebno ogranienje te obveze s obzirom na svotu osiguranja esta su pitanja
koja se u parnicama javljaju kao sporna i o kojima su u sudskoj praksi zauzimana pravna
shvaanja.
U nastavku izlaganja navodimo u odnosu na neka od tih pitanja i stajalita koja su o njima
zauzeta.
III.1/ Teritorijalna valjanost osiguranja
Kod svih vrsta obveznog osiguranja u prometu ako drugaije nije ugovoreno osigurateljno se
pokrie protee na podruju Republike Hrvatske, a kod obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti i na drave lanice Sustava zelene karte osiguranja 4 (l. 4. ZOOP).
Odredbe o teritorijalnoj valjanosti obveznih osiguranja danas su sadrane u Zakonu o
obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, dalje u tekstu: ZOOP) time da se
moe ugovoriti i drukije.
Prema dotadanjim propisima odredbe o tome sadravali su uvjeti osiguranja pa tako i uvjeti
za osiguranje od automobilske odgovornosti.
- S tim u svezi, primjenjujui Uvjete za osiguranje od automobilske odgovornosti (od sijenja
1993. l. 6. st. 1. u svezi sa l. 14. st. 1.) Vrhovni sud RH je u svojoj odluci Rev x 296/2009 od
16. srpnja 2009. (objavljena u Izboru odluka Vrhovnog suda RH broj 1/2009) zauzeo slijedee
stajalite:
4
Ante Lui: "Obvezna osiguranja prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu", Zagreb, Inenjerski biro d.d.,
Zagreb, Novi propisi iz osiguranja, str. 136

"Kad je predvieno da osigurateljno pokrie pripada osiguraniku i u inozemstvu to se odnosi
samo na zemlje lanice sustava zelene karte."
"Predmet spora je zahtjev tuitelja, vozaa vozila inozemnih registarskih oznaka za naknadu
tete prouzroene u prometu (u mjestu Radiii, Bosna i Hercegovina) od Croatia osiguranja
d.d.- osiguratelja.
U postupku koji je prethodio reviziji opinski i upanijski sud su utvrdili:
- da su stranke sklopile ugovor o osiguranju od autoodgovornosti 20. listopada 1993. s rokom
vaenja do 18. listopada 1994. s proirenim pokriem na osobe koje se ne smatraju treim
osobama,
- da je Bosna i Hercegovina zemlja lanica u sustavu zelene karte od 1. srpnja 1998., kada je
Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini reintegriran u sustav zelene karte odlukom Ope
skuptine savjeta ureda, dakle, da u trenutku prometne nezgode Bosna i Hercegovina nije bila
reintegrirana u sustav zelene karte.
Na temelju navedenih utvrenja pravilno su sudovi nieg stupnja odbili tubeni zahtjev
primjenom odredbe l. 6. st. 1. i l. 14. st. 9. Uvjeta za osiguranje od automobilske
odgovornosti, koji se primjenjuju od 1. sijenja 1993. (dalje: Uvjeti), a kojima je ureeno
pitanje teritorijalne valjanosti osiguranja.
Prema odredbi l. 6. st. 1. Uvjeta osigurateljno pokrie protee se na podruje Republike
Hrvatske i na zemlje lanice sustava zelene karte, ako nije drukije ugovoreno.
Odredbom l. 14. st. 8. Uvjeta propisano je da se na proireno osigurateljno pokrie na
odtetne zahtjeve osoba koje se ne smatraju treim osobama primjenjuju ostale odredbe
Uvjeta, ako nisu u suprotnosti s odredbama koje se odnose na proireno osiguranje, a
odredbom l. 14. st. 9. Uvjeta propisano je da se proireno osiguranje odnosi i na tete nastale
u inozemstvu.
Naime, i prema stajalitu ovog suda, odredbu l. 14. st. 9. Uvjeta treba tumaiti vezano uz
odredbu l. 6. st. 1. Uvjeta. Prema tim odredbama osiguranik ima pravo na proireno
osigurateljno pokrie i u inozemstvu, ali samo u dravama koje su lanice sustava zelene
karte."
III.2/ Ogranienje svote osigurateljnog pokria
Obveza drutva za osiguranje na naknadu tete iz osnova osiguranja od automobilske

odgovornosti je ograniena (l. 9. ZOOP) te po jednom tetnom dogaaju ne moe biti vea:
- od iznosa utvrenog ZOOP ili
- od vie ugovorene svote osigurateljnog pokria.
Dakle, zakonom su propisane najnie svote osigurateljnog pokria, a vlasnik moe ugovoriti i
vie svote osigurateljnog pokria, u kojem sluaju je obveza drutva za osiguranje ograniena
dobrovoljno ugovorenim viim iznosom osigurateljnog pokria 5.
5
Ante Lui, op. cit. str. 143

Podsjetili bi da se ugovorene svote osigurateljnog pokria, neovisno o tome da li se radi o
propisanom minimumu ili dobrovoljno ugovorenim viim svotama, odnose na jedan tetni
dogaaj.
To znai da u sluaju vie tetnih dogaaja nastalih tijekom trajanja ugovora o osiguranju
drutvo za osiguranje po svakom tetnom dogaaju jami da svote osigurateljnog pokria
odreene na jedan od naprijed navedenih naina.
Kada teta odnosno ukupna naknada premauje ugovorene svote osigurateljnog pokria, to
nije rijedak sluaj u praksi, kad se radi o veim svotama s vie oteenih osoba drutvo za
osiguranje jami oteenim osobama najvie do iznosa ugovorene svote osigurateljnog
pokria, time da se prava oteenih osoba razmjerno smanjuju.
Smatrali smo u ovom izlaganju potrebnim i korisnim uvodno izloiti ove bitne zakonske
odrednice u svezi sa svotom osigurateljnog pokria jer su i stajalita sudske prakse koja emo
nastavno izloiti najee vezana upravo uz ta pitanja.
- Prema odluci Vrhovnog suda RH Rev 218/2008 od 13. svibnja 2009. (objavljena u Izboru
odluka Vrhovnog suda RH broj 1/2009) "odredbe koje kao mjerodavno pravo propisuju
domae pravo drave na ijem se podruju dogodila prometna nezgoda odnose se samo na
vrstu i opseg tete, a ne i na limit svote osiguranja."
"Predmet spora je potraivanje naknade tete povodom prometne nezgode od 4. srpnja 1987.,
u kojoj su sudjelovala dva vozila inozemne registracije, a zahtjev je istaknut protiv C.-o. d.d.
kao osiguravajueg drutva kojem je povjerena obrada i isplata predmetne tete.
Takoer, nije sporno da su oba vozila na dan nezgode imala sklopljen ugovor o osiguranju,
time da je vozilo u kojem je stradala tuiteljica N. Z. bilo osigurano policom N. o. d.d.
(Njemaka) i to u iznosu od 7.500.000 DEM, koja svota je navedena kao neograniena.
Tuiteljica N. Z. potrauje naknadu nematerijalne tete zbog duevnih bolova zbog smrti sina,
te naknadu za vlastitu nematerijalnu tetu uslijed pretrpljenih ozljeda i rentu za tuu pomo i
njegu, sve to po osnovi police osiguranja (N.) mini-busa njemakih registarskih oznaka, u
kojem je bila suputnik.
Utvrdivi da tuiteljica ima status tree osobe, u smislu l. 21. st. 1. to. 3. tada vaeeg Zakona
o osiguranju imovine i osoba (Narodne novine, broj 53/77), te otklonivi pritom istaknuti
prigovor tuenice glede obveze naknade tete do granica svote osiguranja propisane Odlukom
tadanjeg Saveznog izvrnog vijea (30.000.000 dinara) sukladno l. 53. Zakona o osnovama
sistema osiguranja imovine i osoba (Narodne novine, broj 24/76 - dalje. ZOSOIO),
niestupanjski sudovi su prihvatili zahtjev tuiteljice za naknadu nematerijalne tete u iznosu
od 523.303,00 kn, sa pripadajuom zateznom kamatom.
Tuenica u reviziji:
- i nadalje osporava svoju odgovornost preko visine ograniene svote osiguranja (tzv. limit
osiguranja) propisane Odlukom biveg SIV-a,
- prigovara visini dosuenog iznosa naknade nematerijalne tete za fizike bolove i duevne
bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti tuiteljice (ostalim vidovima te tete ne prigovara).
Obrazlaui prvi prigovor tuenica navodi da sudovi pogreno tumae odredbu l. 8. Hake
konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama od 4. svibnja 1971. (u
daljnjem tekstu: Haka konvencija) kada smatraju da se domae zakonodavstvo kao
mjerodavno pravo ne primjenjuje na limit osiguranja.

Ujedno upuuje na l. 8. Londonskog sporazuma (za kojeg navodi da je bio na snazi u vrijeme
tetnog dogaaja), koji propisuje da e se Obraivaki ured konzultirati s Isplatnim uredom
radi dobivanja suglasnosti za dio odtetnog zahtjeva koji prelazi uvjete ili minimalne svote
pokria utvrene odredbama o obveznom osiguranju od odgovornosti zakona o osiguranju
motornih vozila u zemlji Obraivakog ureda, navodei da je slijedom navedenog bio potreban
izriiti pristanak stranog osiguravajueg drutva na isplatu preko limitirane svote osiguranja
koja je na dan tetnog dogaaja vrijedila u Republici Hrvatskoj, a to u ovom sluaju nije
uslijedilo.
Iz tih razloga tuenica smatra da su sudovi pogreno primijenili materijalno pravo odredivi
limit prema svoti osiguranja u Njemakoj (polica N. o.).
Suprotno takvom stajalitu tuenice, ovaj revizijski sud prihvaa pravno shvaanje
niestupanjskih sudova.
Prije svega, nema dvojbe da se na predmetnu nezgodu primjenjuje domae zakonodavstvo (u
ovom sluaju zakonodavstvo bive SFRJ), temeljem odredbe l. 3. Hake konvencije (koju je
ratificirala biva SFRJ) koji propisuje da je mjerodavno unutranje pravo drave na ijem se
podruju dogodila prometna nezgoda.
Meutim, za razliku od tumaenja tuenice, pravilno niestupanjski sudovi zakljuuju da se l.
8. Hake konvencije, koji upuuje na primjenu mjerodavnog prava (primjena domaeg
zakonodavstva) odnosi samo na vrstu i opseg tete (to. 4. tog lanka), time da se pod vrstom
tete podrazumijevaju vidovi tete koje predvia domae zakonodavstvo, a opseg tete
podrazumijeva visinu materijalne i nematerijalne tete koja se prema propisima domaeg
zakonodavstva moe dosuditi), a ne i na limit svote osiguranja.
I prema pravnom shvaanju ovog suda, pravilo domaeg prava o ogranienju odgovornosti
osiguratelja iz obveznog osiguranja od odgovornosti, ne odnosi se na sluaj kad domai
osiguratelj naknauje tetu za stranog osiguratelja kod kojega je bio osiguran vlasnik vozila.
Neutemeljeno se tuenica u reviziji poziva na sadraj citiranog l. 8. Londonskog sporazuma,
budui da je rije o novom tekstu Londonskog sporazuma iz 1991. koji Hrvatski ured za
osiguranje prihvatio 1996., a koji se prema l. 14. tog Sporazuma primjenjuje na sve odtetne
zahtjeve koji su proizali iz nezgoda koje su se dogodile 1. srpnja 1997. - dakle, ne i u ovom
sluaju. S druge pak strane, l. 8. Londonskog sporazuma iz 1951. uope nije takvog sadraja
na koji upuuje tuenica.
Naposljetku, valja istai da je Odlukom SIV-a (sukladno l. 53. ZOSOIO) odreena najnia svota
osiguranja, a pritom nije iskljueno ugovaranje vee svote osiguranja (dakako, uz plaanje
odgovarajue premije). U takvom sluaju postoji odgovornost za isplatu tete do visine
ugovorene svote osiguranja.
U kontekstu izloenog, dakle, ukazuje se pravilnim zakljuak niestupanjskih sudova da se u
ovom sluaju primjenjuje svota osiguranja (7.500.000 DEM) ugovorena policom osiguranja kod
njemakog osiguratelja N..
Stoga su sudovi pravilno utvrdili da dosueni iznosi naknade ne premauju iznos svote
osiguranja do kojeg odgovara tuenica, pa je utoliko tueniin prigovor iscrpljenosti limita
osiguranja neosnovan."
- Prema odluci Vrhovnog suda RH Rev 1382/2007 od 5. studenog 2008. (objavljena u Izboru
odluka Vrhovnog suda RH broj 1/2009) "zakonske odredbe s razmjernim smanjenjem prava
oteenih osoba prema osiguratelju, kad ima vie oteenih osoba, a ukupni iznos naknade

premauje svotu osiguranja, primjenjuje se neovisno o tome radi li se o zahtjevu upravljenom
prema drutvu osiguranja u sudskom postupku ili u postupku bez intervencije suda."
"U reviziji, ali i tijekom postupka pred sudom prvog stupnja kao i tijekom albene faze
postupka tuenik istie da su sudovi odluujui o visini tete pogreno primijenili materijalno
pravo ignorirajui odredbu lanka 83. stavak 1. i 3. Zakona o osiguranju ("Narodne novine",
broj 46/97) kojom je odreeno da obveza drutva za osiguranje na naknadu tete po osnovi
osiguranja od automobilske odgovornosti ne moe po jednom tetnom dogaaju biti vea od
iznosa to ga na prijedlog Direkcije za nazor drutva za osiguranje utvrdi Vlada Republike
Hrvatske, ako ugovorom o osiguranju nije utvren vei iznos (stavak 1.) te ako ima vie
oteenih osoba, a ukupna naknada premauje iznos iz stavka 1.ovog lanka, prava oteenih
osoba prema drutvu za osiguranje razmjerno se smanjuju (stavak 2.).
Pogrean je stav suda drugog stupnja da se radi o odredbi koja obvezuje samo osiguravatelja,
ovdje tuenika, ali ne i sudove u konkretnoj odtetnoj parnici kada svi oteeni nisu
obuhvaeni istim postupkom i kada tuenik kao osiguravatelj nije ponudio dokaze da je
nadoknadio tetu barem djelomino i drugim oteenima iz istog tetnog dogaaja.
Naime, odredba lanka 83. stavka 3. imperativne je prirode i primjenjuje se u svakom sluaju
kada se ostvaruju prava oteenih prema drutvu za osiguranje, neovisno o tome radi li se o
zahtjevu upravljenom prema drutvu osiguranja u sudskom postupku ili u postupku bez
intervencije suda."
- Prema odluci Vrhovnog suda RH Rev 942/2006 od 23. studenog 2006. (objavljena u Izboru
odluka Vrhovnog suda RH broj 1/2007, sent. 51) "ogranienje svote osiguranja (limit) po
proirenom osiguravajuem pokriu, kad nita posebno nije ugovoreno, jednak je osnovnom
pokriu od automobilske odgovornosti."
U obrazloenju se navodi:
"Tuenik neosnovano tvrdi da je odlukama drugostupanjskog i prvostupanjskog suda
prekoraen limit osiguranja, jer da on iznosi 400.000,00 kuna, a da je svim tuiteljima
dosueno ukupno 414.000,00 kuna. Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske ("Narodne
novine", broj 19/94) najnia svota na koju se mora ugovoriti osiguranje od automobilske
odgovornosti za tete na osobama bila je 1.000.000,00 kuna. Osiguravajui limit po
proirenom osiguravajuem pokriu, kad nita posebno nije ugovoreno, jednak je osnovnom
pokriu. U ovom sluaju to je 1.000.000,00 kuna. Ta svota, iznosima koji su isplaeni svim
tuiteljima, nije prekoraena, pa je tuenik u obvezi isplatiti osigurninu u cijelosti i tuitelju G.
B."
III.3/ Sudska nagodba
Ugovorom o nagodbi (l. 150. do 159. ZOO) osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o
nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju
neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obveze. Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje
odreenog prava nesigurno.
Sudska nagodba je nagodba pred sudom u predmetu spora (l. 321. do 324. Zakona o
parninom postupku NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08).

U ovom sluaju sudska praksa vezana je uz sudsku nagodbu, meutim, na manje znaajne
uinke na postojei odnos sudska moe proizvesti i izvansudsku nagodbu.
- Prema odluci Vrhovnog suda RH Rev x 188/2008 od 18. oujka 2009. "kad je osiguratelj s
oteenikom sklopio sudsku nagodbu (obvezao se isplatiti oteenom rentu zbog izgubljene
zarade) obveza osiguratelja proizlazi iz ugovora o nagodbi a ne iz police osiguranja i nije
ograniena obvezom prema polici osiguranja."
"Sud prvog stupnja odbio je tubeni zahtjev ocijenivi da obveza tuitelja ne proizlazi iz
ugovora o osiguranju ve iz sudske nagodbe kojom se je tuenik, u ovom predmetu tuitelj,
obvezao tuitelju, u ovom predmetu tueniku, plaati rentu s osnova izgubljene zarade do
odlaska tuitelja u redovnu mirovinu.
Drugostupanjski sud pak smatra da je osnova tuiteljeve obveze ugovor o osiguranju, a ne
sudska nagodba kojom su stranke utvrdile visinu tete, a kako se u vrijeme sklapanja nagodbe
inflacija nije mogla predvidjeti, tuitelj ima pravo traiti izmjenu odluke kojom je utvrena
rentna obveza ako su se bitno izmijenile okolnosti koje utjeu na osnov i visinu obveze. Kako je
u konkretnom sluaju tuitelj isplatio vei iznos nego to iznosi njegova obveza prema polici
osiguranja, drugostupanjski sud je preinaio prvostupanjsku presudu i prihvatio tubeni
zahtjev.
Prema ocjeni ovog suda, nakon sklopljene sudske nagodbe, obveza tuenika iz te nagodbe ne
moe proizlaziti iz police osiguranja, ve ista proizlazi iz nagodbe.
Prema odredbi l. 1089. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91,
3/94, 7/96, 112/99 i 88/01, dalje ZOO), koji se u ovom predmetu primjenjuje na temelju
odredbe l. 1163 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/08) ugovorom o
nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, s pomou
uzajamnih poputanja prekidaju spor odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja
uzajamna prava i obveze.
Sudska nagodba ima odreene procesno-pravne uinke, ali je ona ugovor kojim stranke
ureuju svoje graansko-pravne odnose o kojima mogu slobodno raspolagati. Dakle, nagodba
je ugovor i nakon sklapanje iste prava i obveze izmeu stranaka prosuuju se u skladu s
odredbama nagodbe.
Stoga ovaj sud prihvaa u cijelosti pravno stajalite prvostupanjskog suda koji je odbijanjem
tubenog zahtjeva pravilno primijenio materijalno pravo ocijenivi da obveza tuitelja proizlazi
iz sudske nagodbe te ista moe prestati raskidanjem nagodbe zbog promijenjenih okolnosti ili
ispunjenjem obveze. U konkretnom sluaju nisu se ispunile pretpostavke za raskid nagodbe
zbog promijenjenih okolnosti iz l. 133. ZOO niti je obveza tuitelja prestala, jer se je obvezao
nagodbom isplaivati J. L. rentu do ostvarenja prava na redovnu mirovinu s punim staom."
III.4/ Revalorizacija svote osigurateljnog pokria
I jo neto o revalorizaciji svote osiguranja u razdoblju kad se ta svota propisivala Odlukom

Vlade Republike Hrvatske o kojem se pitanju izjanjavao Vrhovni sud RH u svojoj odluci Rev x
142/2008 od 1. srpnja 2009. (objavljena u Izboru odluka Vrhovnog suda RH broj 1/2009).
- Prema razlozima navedene odluke "u odnosu na revizijski razlog pogrene primjene
materijalnog prava revident istie da je pogreno primijenjena odluka Vlade Republike

Hrvatske o odreivanju najniih svota na koje se mora ugovoriti osiguranje autoodgovornosti
za tetu nanesenu treim osobama pri uporabi motornih vozila (Narodne novine, broj 38/93
dalje: Odluka Vlade RH). Prema odredbi l. 1. st. 1. to. 2. Odluke Vlade RH svota osiguranja
na koju je vlasnik motornog vozila morao imati osigurano svoje vozilo za tetu nanesenu
treim osobama po jednom tetnom dogaaju iznosila je 400.000.000 HRD. Navedenom
odredbom odreeno je da se naknade tete revaloriziraju sa indeksom promjene teaja
hrvatskog dinara prema njemakoj marki, po srednjem teaju Narodne banke Hrvatske, od
dana stupanja na snagu navedene odluke do dana izvrenja obveze po osnovi ugovora o
osiguranju autoodgovornosti. Dakle, kod prigovora limita osiguranja naknada tete po jednom
dogaaju se revalorizira u DEM (odnosno u EUR-ima) to znai da se svota osiguranja
preraunava na dan stupanja na snagu Odluke u DEM, a isto tako i naknada tete. U sluaju
kada se radi o potraivanju rente onda se sukladno navedenoj Odluci Vlade RH i prema
pravnom shvaanju ovoga suda rente kapitaliziraju i utvruju prema cijenama na dan tetnog
dogaaja slijedom ega nije od znaaja kasnije plaanje pojedinanih iznosa rente.
Iz nalaza i miljenja mr. I. T. kako onog od 6. srpnja 1998. tako i onog od 11. rujna 2006.
nedvojbeno proizlazi da je iznos od 400.000.000 HRD odgovarajui iznosu od 400.000,00 kn,
odnosno 329.489,29 DEM i da uzimajui u obzir sve isplaene naknade tete tuitelju i drugim
osobama ukljuujui i potraivanje rente s osnova izgubljene zarade i tue i pomoi i njege
tuitelja u ovom postupku, svota osiguranja nije iscrpljena. Kod toga uope nije odluno to se
ti nalazi razlikuju u apsolutnom iznosu iscrpljene svote osiguranja, jer nedvojbeno iz oba
nalaza i miljenja proizlazi da svota osiguranja nije iscrpljena. Tome treba dodati da je i sam
sud pored provedenih vjetaenja utvrdio ukupan iznos naknade tete koji bi pripadao
tuitelju i temeljem kojeg utvrenja takoer nedvojbeno proizlazi da prigovor limita svote
osiguranja nije osnovan. Stoga su sudovi pravilno primijenili materijalno pravo iz citirane
Odluke Vlade Republike Hrvatske, a na temelju utvrenja u postupku iz kojih proizlazi da svota
osiguranja u konkretnom sluaju nije iscrpljena."
IV. ZASTARA
U svezi s pitanjem zastare izloit emo noviju sudsku praksu u primjeni l. 377. ranije vaeeg
Zakona o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 117/99, 88/01) sada l. 231.
vaeeg Zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na zastaru trabine naknade tete
prouzroene kaznenim djelom a zatim i u sluajevima kad je poinitelj tete nepoznat.
Iako sudska praksa koju emo navesti nije iskljuivo vezana uz obvezno osiguranje od
automobilske odgovornosti, moe doi do primjene i u tim sluajevima, kako smo to uvodno u
ovom lanku ve istakli.
S tim u svezi dosadanja ustaljena sudska praksa, dosljedna je u primjeni stajalita da se dulji
rok zastare iz l. 377. ranije vaeeg Zakona o obveznim odnosima, primjenjuje, osim na
tetnika, i na odgovornu osobu to znai da e se primijeniti i na osiguratelja iz osnova
obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za tete nanesene treim osobama.
to se tie teta iji je poinitelj nepoznat Zakon o obveznim osiguranjima u prometu priznanje
oteenom pravu na naknadu tete nastale uporabom nepoznatog vozila, pod odreenim

zakonom predvienim pretpostavkama. Odtetni zahtjev podnosi se Hrvatskom uredu za
osiguranje.
Iz svih navedenih razloga stajalita sudske prakse o navedenim pitanjima nesumnjivo nalaze
primjenu i u svezi s osiguranjem od automobilske odgovornosti.
- Prema presudi Vrhovnog suda RH Rev x 83/2009 od 10. lipnja 2009. (objavljena u Izboru
odluka Vrhovnog suda RH broj 1/2009) "zastarijevanje nije prekinuto isticanjem
imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku nakon nastupa apsolutne zastare kaznenog
gonjenja."
"U postupku pred niestupanjskim sudovima je utvreno:
- da je tuitelj kao pjeak zadobio tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi 10. veljae 1995. u K.,
kada ga je udario osobni automobil reg. br. u vlasnitvu H. K. kojim je upravljao . M.,
- da je tuitelj kao oteenik u kaznenom postupku protiv . M. istaknuo imovinskopravni
zahtjev 7. prosinca 2004., a tubu u ovom predmetu podnio je 8. studenog 1999.
Ocijenivi osnovanim tuenikov prigovor zastare potraivanja niestupanjski sudovi su odbili
tubeni zahtjev, a time su materijalno pravo pravilno primijenili.
Tuba u ovom predmetu dodue je podnesena u okviru roka iz l. 376. st. 2. ZOO (objektivni
rok), ali nakon isteka roka iz l. 376. st. 1. ZOO (subjektivni rok).
Drugostupanjski je sud pravilno istaknuo u obrazloenju svoje presude da je tuitelj kao
oteenik istaknuo imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku protiv okrivljenika . M. 7.
prosinca 2004. nakon nastupa apsolutne zastare kaznenog progona koja je nastupila 10.
veljae 2001., zbog ega nema mjesta primjeni odredbe l. 390. st. 1. ZOO, prema kojoj ako
je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kog drugog uzroka koji se ne tie
biti stvari, pa vjerovnik podigne ponovo tubu u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti
odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tubom. Naime
tuba u ovom sporu podnesena je prije podnoenja imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom
postupku.
Isto tako je drugostupanjski sud pravilno istaknuo da nastup zastare kaznenog gonjenja nije
okolnost koja ima znaenje takve procesne smetnje radi koje bi parnini sud bio ovlaten
utvrivati je li teta poinjena kaznenim djelom.
Podnoenjem imovinskopravnog zahtjeva za naknadu tete u kaznenom postupku nakon
isteka roka predvienog za zastaru ne nastupa prekid zastare, pa su niestupanjski sudovi
pravilno zakljuili da je u ovom sluaju nastupila zastara potraivanja naknade tete."
- Prema odluci Vrhovnog suda RH Rev x 196/2008 od 28. sijenja 2009. "kad je kazneni
postupak bilo doputeno provesti ali je nastupila apsolutna zastara konkretnog postupka pa je
u kaznenom postupku optunica odbaena nema mogunosti primjene zastarnog roka za
trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom".
Obrazloenje glasi:
"Predmet spora je zahtjev svih tuitelja da im tuenici solidarno naknade tetu za duevne boli
zbog smrti sina, odnosno brata koji je stradao u prometnoj nesrei koja se je dogodila 15.
oujka 1987.
U revizijskoj fazi postupka je sporno je li u ovom sluaju nastupila zastara zahtjeva za naknadu
tete.

Sudovi nieg stupnja su u postupku koji je prethodio reviziji utvrdili da je zbog prometne
nesree u kojoj je smrtno stradao sin, odnosno brat tuitelja voen kazneni postupak.
Rjeenjem tog suda odbaena je optunica protiv okrivljenika D. . zbog apsolutne zastare
kaznenog progona.
- Prema odredbi l. 377. ZOO kada je teta prouzroena kaznenim djelom, a za kazneno
gonjenje je predvien dulji rok zastare, zahtjev za naknadu tete prema odgovornoj osobi
zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru kaznenog gonjenja (st. 1.).
Sudovi nieg stupnja otklanjaju primjenu l. 377. ZOO. Utvruju da zbog proteka roka zastare
za kazneno gonjenje kazneni postupak nije voen pa smatraju da nema mjesta primjeni l.
377. st. 1. ZOO.
U pravu su sudovi nieg stupnja kada su u ovom predmetu ocijenili da ne postoje pretpostavke
za primjenu l. 377. st. 1. ZOO. To se odredba ne moe primijeniti kad je kazneni postupak
dovren odlukom koja nije osuujua u odnosu prema odgovornoj osobi, pa makar to bila i
posljedica zastare kaznenog progona. Iznimku predstavlja pravo parninog suda utvrditi je li
teta prouzroena kaznenim djelom samo kada su postojale procesne smetnje zbog kojih se
protiv odgovorne osobe nije mogao provesti kazneni postupak, primjerice ako je ona umrla, pa
nije bilo zakonske mogunosti za provoenje kaznenog postupka ili je postojala njezina
nesposobnost za rasuivanje.
U situaciji kada je kazneni postupak bilo doputeno provesti, ali je nastupila zastara kaznenog
progona, nije mogue primijeniti odredbu l. 377. st. 1. ZOO . U takvoj situaciji primjenjuje se
odredba l. 376. st. 1. i 2. ZOO pa su sudovi nieg stupnja primjenom te odredbe pravilno
utvrdili da je u ovom predmetu nastupila zastara zahtjeva za naknadu tete."
- U svezi s primjenom l. 376. ZOO prema odlukama Vrhovnog suda RH Rev 352/2008 od 7.
sijenja 2009., Rev 152/2008 od 21. sijenja 2009. i Rev x 196/2008 od 28. sijenja 2009. "kod
subjektivnog roka zastare trabine naknade tete koji vai od saznanja oteenog za tetu i za
poinitelja taj e se rok raunati od saznanja za jednu od ovih okolnosti za koju je posljednju
saznao."
Obrazloenje, izmeu ostalog, glasi:
"Sukladno odredbi lanka 376. st. 1. ZOO-a potraivanje naknade tete zastarijeva za tri godine
od kada je oteenik doznao za tetu i osobu koja je tetu uinila, te se stoga, kako to pravilno
i ocjenjuju sudovi nieg stupnja, krei trogodinji rok zastare potraivanja naknade tete moe
se raunati od onog trenutka kada je oteeni saznao za opseg i visinu tete, te za tetnika,
time da se trenutak saznanja svakog od ovih elemenata ne mora vremenski poklapati. U tom
sluaju rok zastare e se poeti raunati od onog trenutka kada je oteeni saznao za jedan od
ovih elemenata iz lanka 376. st. 1. ZOO-a za kojeg je posljednjeg saznao."
U sluajevima kad je poinitelj tete nepoznat u sudskoj praksi uvijek se iznova kao sporno
postavlja pitanje mogunosti primjene zastarnog roka predvienog za tete prouzroene
kaznenim djelom (l. 231. ZOO) odnosno u svezi s primjenom opeg zastarnog roka za trabine
naknade tete (l. 230. ZOO) postavlja se pitanje primjene subjektivnog ili objektivnog roka
zastarijevanja.
- Prema odluci Vrhovnog suda RH Rev 89/2008 od 14. listopada 2008. "kad poinitelj kaznenog
djela nije poznat parnini sud nije ovlaten kao prethodno pitanje raspraviti da li je teta
prouzroena kaznenim djelom."

"Prema odredbi l. 377. st. 1. ZOO kad je teta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno
gonjenje je predvien dulji rok zastare, zahtjev za naknadu tete prema odgovornoj osobi
zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru kaznenog gonjenja.
Citirana zakonska odredba, a time i dulji rok zastare se primjenjuje samo u sluaju da je protiv
poinitelja kaznenog djela voen kazneni postupak i dovren osuujuom presudom. Parnini
sud je samo iznimno ovlaten kao prethodno pitanje utvrivati je li teta uzrokovana kaznenim
djelom ukoliko su postojale odreene procesne smetnje zbog kojih se protiv poznatog
poinitelja nije mogao provesti kazneni postupak. Ako poinitelj kaznenog djela nije uope
poznat parnini sud nije ovlaten raspraviti kao prethodno pitanje je li teta uzrokovana
kaznenim djelom.
Dakle, u situaciji kakva je u ovom predmetu kad poinitelji teroristikog akta nisu poznati,
potraivanje naknade tete zastarijeva po odredbama l. 376. ZOO, a odredbe l. 377. ZOO se
ne mogu primijeniti.
Prema tome, niestupanjski sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kad su primjenom
l. 376. ZOO smatrali predmetni zahtjev neosnovanim, jer je za predmetno potraivanje u
smislu te zakonske odredbe nastupila zastara."
- Prema odlukama Vrhovnog suda RH Rev 921/2007 od 19. studenog 2008. i Rev 1350/2007 od
19. studenog 2008. "objektivni rok zastare trabine naknade tete od pet godina od nastanka
tete primjenjuje se i kada subjektivni zastarni rok od tri godine od saznanja na tetu i
uinitelja istjee izvan toga roka, a primjenjuje se i kada je oteeni doznao za tetu ali ne i za
uinitelja jer tada subjektivni zastarni rok ne poinje tei pa trabina naknade tete zastarijeva
samo zbog proteka objektivnog zastarnog roka."
"Odredbom l. 376. st. 1. i 2. ZOO propisano je da potraivanje naknade uzrokovane tete
zastarijeva za tri godine od kada je oteenik doznao za tetu i za osobu koja je tetu uinila. U
svakom sluaju ovo potraivanje zastarijeva za pet godina od kada je teta nastala.
Objektivni rok zastare trabine naknade tete od pet godina kada je teta nastala primjenjuje
se kada subjektivni rok od tri godine od kada je se doznalo za tetu i poinitelja istjee izvan
toga roka. Taj rok se primjenjuje i u sluaju kada je oteenik doznao za tetu no ne i za osobu
koja je tetu uinila, jer u tom sluaju subjektivni zastarni rok uope ne poinje tei, tako da
trabina naknade tete zastaruje samo zbog proteka objektivnog zastarnog roka."
V. UMJESTO ZAKLJUKA
S obzirom da je predmet ovog lanka osvrt na sudsku praksu, nadamo se da e izloena

stajalita odabranih sudskih odluka dati korisnu informaciju svakom u jednom dijelu estih
pitanja i dvojbi u svezi s obveznim osiguranjem od automobilske odgovornosti.

doc. dr. sc. Davor Babi
NEKE IZNIMKE OD NAELA LEX LOCI DELICTI COMISSI

PREMA HAKOJ KONVENCIJI O PROMETNIM NEZGODAMA
IZ 1971. GODINE

doc. dr. sc. Davor Babi *
Neke iznimke od naela lex loci delicti comissi prema

Hakoj konvenciji o prometnim nezgodama iz 1971. godine
Pravo mjerodavno za odgovornost za tetu zbog prometne nezgode u Republici Hrvatskoj se

odreuje primjenom Hake konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na
cestama iz 1971. (Nar. nov. MU br. 4/1994, Sl. list SFRJ br. 26/1976). Konvencija se primjenjuje
neovisno o uzajamnosti, tj. bez obzira jesu li drave s kojima je povezana teta za koju se
odreuje mjerodavno pravo ugovornice te konvencije (l. 11).
Kako prema Ustavu Republike Hrvatske (l. 140.) meunarodni ugovori imaju prednost pred
zakonom, kolizijske norme Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u
odreenim odnosima (Nar. nov. br. 53/91) o pravu mjerodavnom za izvanugovornu
odgovornost za tetu (l. 28. ZRSZ), ne primjenjuju se na prometne nezgode (l. 3. ZRSZ).
Temeljno pravilo Konvencije jest da je za tetu zbog prometne nezgode mjerodavno unutarnje
pravo drave na teritoriju koje se dogodila prometna nezgoda (l. 3). Tim pravilom kodificirano
je tradicionalno kolizijskopravno naelo o mjerodavnosti lex loci delicti commissi.
U lancima 4.-6. Konvencija propisuje iznimke tom opem pravilu u sluajevima kada je neko
drugo pravo blie povezano sa tetnim dogaajem.
Prema lanku 4. stavak (a) druga alineja, ako je samo jedno vozilo sudjelovalo u nezgodi i ako
je registrirano u dravi razliitoj od one na ijem podruju se dogodila nezgoda, unutarnje
pravo drave registracije toga vozila primjenjuje se na odgovornost prema rtvi koja je bila
putnik, ako se njezino uobiajeno boravite nalazi u nekoj drugoj dravi osim one na teritoriju
koje se dogodila nesrea.
U hrvatskoj sudskoj praksi postavilo se pitanje primjenjuje li se ta iznimka i na odgovornost

prema posredno oteenim osobama, kao to su srodnici neposredno oteene osobe koja je
poginula u prometnoj nezgodi.
Iz sistematskog (sustavnog), svrhovitog (teleolokog) i historijskog tumaenja Konvencije,

proizlazi zakljuak da se ova iznimka primjenjuje se i u tim sluajevima te da je mjerodavno
pravo drave registracije vozila, a ne pravo drave u kojoj se prometna nezgoda dogodila.
*
Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

Sistematsko tumaenje meunarodnih ugovora podrazumijeva odreivanje znaenje izraza iz
ugovora u njihovu kontekstu (l. 31. st. 2. Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz
1969.; Nar. nov. MU br. 12/93, 16/93, 9/98 dalje: Beka konvencija). Kontekst neke
odredbe pritom znai prije svega cjeloviti tekst meunarodnog ugovora, ukljuujui njegovu
preambulu i priloge. Tijelo primjene ne moe doslovno primijeniti jednu odredbu
meunarodnog ugovora bez uvaavanja drugih.
Slijedom navedenog, pri tumaenju dosega iznimke iz l. 4. st. (a) druga alineja Konvencije
valja uzeti u obzir cjelokupni tekst Konvencije, a osobito odredbu lanka 8. koji ureuje polje
primjene prava koje je prema Konvenciji mjerodavno za tetu. Prema toki 6. toga lanka,
pravo mjerodavno prema konvenciji odreuje koje osobe imaju pravo na naknadu tete koju
su osobno pretrpjele. Iz ove odredbe jasno slijedi da se tek prema materijalnom pravu koje je
mjerodavno prema odredbama Konvencije to ukljuuje i odredbu l. 4. st. (a) druga alineja
treba odrediti koje osobe imaju pravo samostalno ostvarivati zahtjev za naknadu tete.
Slubeni prijevod konvencije koji je objavljen u Slubenom listu SFRJ (MU br. 26/1976)
doslovno odgovara francuskoj verziji Konvencije (les personnes ayant droit rparation du
dommage qu'elles ont personnellement subi). Iz engleske verzije Konvencije, koja je jednako
vjerodostojna, jo je jasnije da se odredba l. 4. st. (a) druga alineja primjenjuje i onda kada
neka druga osoba, kao posredno oteena, podnosi tubu u vlastito ime. Prema toj verziji,
pravo mjerodavno prema Konvenciji odreuje koje su osobe pretrpjele tetu i tko moe
zahtijevati naknadu tete u svoje ime (the persons who have suffered damage and who may
claim damages in their own right). Iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da se kolizijske
norme Konvencije, ukljuujui i sve odredbe l. 4., primjenjuju i u ovim sluajevima.
Metoda teleolokog tumaenja meunarodnih ugovora izrijekom je prihvaena odredbom l.

31. st. 1. Beke konvencije koja propisuje da se meunarodni ugovori tumae u svjetlu
njihovog predmeta i svrhe. Svrha odredbe l. 4. jest omoguiti rjeenje za potekoe koje se
pojavljuju u primjeni lokalnog prava u sluaju kada su sve stranke nezgode povezane s
dravom razliitom od one u kojoj se nezgoda dogodila. 1 Ta svrha ne bi bila ostvarena ako se
iznimka iz l. 4.(a) druga alineja ne primjenjuje onda kada tubu podnose srodnici neposredno
oteene osobe koja je imala redovno boravite u dravi razliitoj od one u kojoj se nezgoda
dogodila. U takvim sluajevima, veza s dravom mjesta gdje se prometna nezgoda dogodila je
jednako slaba, ako ne i slabija, nego u sluajevima kada neposredno oteena osoba koja je
nezgodu preivjela sama ostvaruje odtetni zahtjev. Svrha l. 4. Konvencije, a to je primjena
prava koje je s odtetnim zahtjevom blie povezano od prava drave gdje se nezgoda dogodila,
moe se ostvariti samo ako se pravo registracije temeljem l. 4. primijeni i na zahtjev posredno
oteenih osoba.
Tumaenje po kojemu se iznimka iz l. 4.(a) druga alineja primjenjuje samo na zahtjeve

neposredno oteenih osoba dovelo bi do nesvrsishodnih i neloginih rezultata. Npr. ako
zahtjeve za naknadu tete istiu i neposredno oteena osoba i njezini srodnici, za te zahtjeve
bi bilo mjerodavno razliito pravo. U sluajevima u kojima je u istom vozilu u istom mjestu
nastradalo vie osoba s redovnim boravitem u istoj dravi, a samo neke od njih su izgubile
ivot, mjerodavno pravo razliito bi se odreivalo za preivjele i poginule putnike, premda
okolnost je li putnik preivio nezgodu ne bi smjela utjecati na odreivanje mjerodavnog prava.
1
Eksplanatorno izvjee Stalnog ureda Hake konferencije (izvjestitelj: Eric Essn), www.hcch.net, komentar uz l.
4., odlomak 5: en remdiant l'inconvnient de la comptence de la loi locale lorsque toutes les parties un
accident se rattachent un pays autre que celui sur le territoire duquel l'accident est survenu. Engl. prijevod
Stalnog ureda Hake konferencije: providing a solution to the disadvantages encountered in applying the local
law when all parties in an accident are connected with a country other than that in which the accident occurred.

Ako bi neposredno oteena osoba koja je pokrenula radi naknade tete umrla tijekom
parnice, nakon njezine smrti vie ne bi bilo mjerodavno pravo registracije vozila ve lex loci,
to svakako ne bi bilo svrsishodno.
Osobito bi takvo tumaenje bilo neprimjereno u sluajevima u kojima neposredno i posredno

oteena osoba imaju redovno boravite u istoj dravi. U tim sluajevima, posebno je
opravdano primijeniti pravo koje im je zajedniko.
Metodu historijskog tumaenja meunarodnih ugovora treba primijeniti kao dopunsku ako je
znaenje ugovora dvosmisleno ili nejasno ili ako dovodi do ishoda koji je oito besmislen ili
nerazuman (l. 32. Beke konvencije). Ako bi ta metoda bila primijenjena na tekst l. 4(a)(2)
Hake konvencije, ona nedvojbeno govori u prilog tumaenju da se iznimka propisana tom
odredbom primjenjuje i na zahtjeve nasljednika neposredno oteenih osoba.
Zakonodavna povijest konvencije izraena je prije svega u Eksplanatornom izvjetaju koji je

sastavio izvjestitelj Hake konferencije za tu konvenciju, g. Eric Essn. 2 U tom izvjetaju
izrijekom se navodi da se sve posredno oteene osobe u pogledu odreivanja mjerodavnog
prava u potpunosti izjednauju s neposrednim oteenikom:
To pravilo se ne odnosi samo na oteenike koji se nalaze na mjestu nezgode u

vrijeme kada se ona dogodila, tj. na 'neposredne oteenike'. Druge osobe koje imaju
pravo na naknadu tete koju su pretrpjele posredno zbog povrede nanesene
neposrednom oteeniku, npr. temeljem pravila o naknadi nematerijalne tete ili tete
nastale zbog smrti ili nesposobnosti za rad druge osobe, u potpunosti su izjednaene u
pogledu odreivanja mjerodavnog prava s neposrednim oteenikom. Njihovi zahtjevi
podvrgnuti su pravu koje je mjerodavno ili bi bilo mjerodavno za odgovornost prema
neposredno oteenoj osobi. Ipak, iz teksta konvencije jasno je da se redovno
boravite posrednog oteenika treba uzeti u obzir ako je bio prisutan na mjestu
nezgode. Pravo koje je mjerodavno prema redovnom boravitu neposrednog
oteenika ureuje, prema l. 8. t. 6., koje osobe imaju pravo na naknadu tete. 3
Ovo tumaenje ponovljeno je i u dijelu izvjetaja koji se odnosi na l. 8. 4
Essnov izvjetaj vjerno odraava pripremne materijale temeljem kojih su voeni pregovori o
konvenciji. Ve je prvi nacrt konvencije, koji je dana 4. svibnja 1968. usvojila Posebna komisija
(Commission spciale) za tu konvenciju, slijedio shvaanje da se iznimke od lex loci delicti
commissi primjenjuju bez obzira da li zahtjev istie neposredno ili posredno oteena osoba.
Odredba l. 3. toga nacrta propisivala je primjenu prava zajednikog redovnog boravita
2
www.hcch.net
3
Eksplanatorno izvjee, op. cit., tekst uz l. 4., odlomak 9.3. U francuskom izvorniku: La rU francuskom izvorniku:
La rgle ne vise que les victimes qui se trouvaient sur les lieux de l'accident au moment o celui-ci est survenu
savoir 'les victimes directes'. Les autres personnes ayant droit rparation du dommage qu'elles peuvent avoir subi
'par ricochet' la suite du prjudice qui a frapp la victime directe, par exemple en vertu des rgles sur la rparation
du tort moral o udu prjudice rsultant du dcs ou de l'incapacit de travail d'une autre personne, sont
entirement assimiles, du point de vue de la dtermination de la loi applicable, la victime directe. Leurs
prtentions sont donc soumises la loi qui rgit la responsabilit envers la victime directe ou qui l'aurait rgi.
Toutefois, il ressort du texte que la rsidence habituelle d'une victime par ricochet doit tre pris en considration si
elle est prsente sur les lieux de l'accident. La loi dclare applicable sur la base de la rsidence habituelle d'une
victime directe dteremine, en vertu de l'article 8 No 6, les autres personnes ayant droit rparation du dommage.
4
Tekst uz l. 8. Toka 9.

stranaka. 5 Prema toj odredbi, mjerodavno pravo odreuje se prema redovnom boravitu
neposredno oteene osobe, a ne i posrednih oteenika. 6 Kao i prema konanom tekstu
konvencije, u odredbi kojom je odreeno polje primjene mjerodavnog prava (l. 6. Nacrta) bilo
je propisano da to pravo odreuje krug osoba koje imaju pravo na naknadu tete. U izvjetaju
Posebne komisije sastavljenom uz Nacrt izrijekom se navodi da se iznimka iz l. 3. primjenjuje i
na zahtjeve posredno oteenih osoba. 7 Kako odredba l. 6. Nacrta doslovno odgovara l. 8.
konanog teksta Konvencije, izvjetaj koji je bio priloen kao materijal za pregovore
predstavlja dodatnu potvrdu da se l. 4. stavak a) primjenjuje i na zahtjeve posredno oteenih
osoba.
Pored navedenih interpretativnih metoda, kod tumaenja konvencije treba, u interesu njezine
ujednaene primjene, uzeti u obzir i sudsku praksu drugih drava ugovornica. Prema
dostupnim izvorima sudske prakse o Hakoj konvenciji iz 1971., sudovi drava ugovornica
primjenjuju l. 4 st. a) te konvencije i onda kada tubu za naknadu tete podnose nasljednici
osobe koja je u prometnoj nezgodi izgubila ivot. Na ovaj zakljuak upuuje praksa objavljena
u zbirkama Les nouvelles conventions de la Haye leur application par les juges nationaux
(Nove Hake konvencije njihova primjena pred dravnim sudovima). 8
U odlukama objavljenima u tim zbirkama mjerodavnost prava drave registracije vozila u

ovakvim sluajevima najee nije ni bila osporavana.
Npr. u odluci od 7. veljae 1970., albeni sud Pariza (Cour d'appel de Paris) utvrdio je da u
tubi nasljednika francuskog rezidenta koji je izgubio ivot u prometnoj nezgodi u panjolskoj
u kojoj je sudjelovalo samo jedno vozilo registrirano u Francuskoj, prema Konvenciji treba
primijeniti francusko pravo. 9
Graanski sud u Anversu (Belgija) dana 4. studenoga 1976. odluio je da je prema l. 4. (a) 2.
Konvencije mjerodavno belgijsko pravo u sluaju u kojemu su u prometnoj nezgodi koja se
dogodila u Njemakoj, u belgijskom vozilu tri belgijska putnika poginula, a jedan bio ozlijeen.
Sud nije razlikovao odreivanje mjerodavnog prava u pogledu poginulih i preivjelih putnika. 10
Francuski Kasacijski (vrhovni) sud odluio je 21. oujka 1979. da je prema Konvenciji
mjerodavno francusko pravo u sluaju u kojemu su dva maloljetnika s redovnim boravitem u
Francuskoj izgubila ivot u prometnoj nezgodi koja se dogodila u panjolskoj u vozilu koje je
registrirano i osigurano u Francuskoj. 11
5
Avant-projet de Convention sur la loi applicable en matire daccidents de la circulation routire (Nacrt Konvencije
o pravu mjerodavnom za prometne nezgode na cestama), Confrence de La Haye de droit international priv, Actes
et documents de la Onzime session, Tome III Accidents de la circulation routire (Stalni ured Hake konferencije
za meunarodno privatno pravo, Den Haag (1970)), str. 62-63.
6
Izvjetaj uz prvi nacrt, tekst uz l. 3., toka 3.7., str. 72.
7
Ibid, tekst uz l. 6., toka 2.4. str. 77.
8
Les nouvelles conventions de la Haye leur application par les juges nationaux, ur. Mathilde Sumampouw,
(Leiden, 1976, 1980, 1984).
9
Ibid., (Leiden, 1976.), str. 293. albeni sud utvrdio je da se francusko pravo ipak ne primjenjuje jer konvencija jo
nije bila stupila na snagu, a u nezgodi nije sudjelovalo samo jedno vozilo.
10
Ibid., (1980), str. 175.
11
Ibid, str. 176. Sud ipak nije primijenio konvenciju jer se prometna nezgoda dogodila prije njezinog stupanja na
snagu.

Isti sud je u odluci od 12. svibnja 1981. utvrdio da bi u sluaju u kojemu je u Belgiji kao pjeak
nastradao Francuz od vozila registriranog u Francuskoj prema Konvenciji bilo mjerodavno
francusko pravo (l. 4. st. a), trea alineja). 12
U predmetu o kojemu je odluivao Graanski sud u Hasseltu (Belgija), dana 21. oujka 1983. u
prometnoj nezgodi u Bugarskoj u kojoj je sudjelovalo vozilo registrirano u Belgiji poginuo je
belgijski putnik. Njegovi nasljednici zatraili su naknadu tete prema belgijskom pravu. Tuenik
je zagovarao tumaenje po kojemu prema l. 3. i 4. Konvencije treba razlikovati zahtjev za
naknadu tete ex haerede tj. od strane nasljednika od zahtjeva istaknutog u vlastito ime.
Sud je ovu argumentaciju odbio i utvrdio da je prema l. 4. mjerodavno belgijsko pravo. U tom
pogledu, sud je izrijekom uputio na odredbu l. 8. koja ureuje polje primjene mjerodavnog
prava prema Konvenciji. Ovu odluku je 5. veljae 1985. potvrdio albeni sud Anversa. 13
Samo u posljednjem predmetu bila je iznesena teza da se u sluajevima kada tubu podnose
nasljednici primjenjuje pravo mjesta prometne nezgode, ali je tu tezu sud izrijekom odbio. U
svim drugim citiranim sluajevima, tumaenje prema kojemu se l. 4. st. a) primjenjuje i onda
kada tubu podnose nasljednici uope nije bilo osporeno.
Iz svega navedenog slijedi da bi, primjenjujui Haku konvenciju iz 1971. u sluajevima kada se
prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo samo jedno vozilo dogodila u dravi razliitoj od
drave registracije vozila, a neposredno oteena osoba koja je smrtno stradala i njezini
srodnici koji postavljaju zahtjev za naknadu tete imaju redovno boravite u drugoj dravi,
hrvatska sudska praksa trebala zauzeti stav da je za odgovornost za tetu zbog prometne
nezgode mjerodavno pravo drave redovnog boravita neposredno oteene osobe.
12
Ibid., (1984), str. 152. Sud nije primijenio konvenciju jer se nezgoda dogodila prije no to je konvencija stupila na
snagu.
13
Ibid., (1994), str. 142.

Tjaa Korbar
AKTUALNI POLOAJ SLOVENSKOG ZAVAROVALNOG

ZDRUENJA U SLOVENIJI I SUSTAVU ZELENE KARTE

Tjaa Korbar *
Aktualni poloaj Slovenskog zavarovalnog zdruenja

u Sloveniji i Sustavu zelene karte
Slajd 1
Aktualni poloaj Slovenskog

zavarovalnog zdruenja u Sloveniji i u
Sustavu zelene karte
Tjaa Korbar
Slovensko zavarovalno zdruenje
Slajd 2
Slovensko zavarovalno zdruenje (SZZ)

Sukladno Zakonu o osiguranju / Zakonu o obveznim osiguranjima u
prometu SZZ obavlja poslove:
UREDA ZELENE KARTE
GARANCIJSKOG FONDA
INFORMACIJSKOG CENTRA (4. Direktiva o osiguranju motornih
vozila)
UREDA ZA NAKNADU (4. Direktiva )
voenja REGISTRA TETNIH DOGAAJA (sukladno 5. Direktivi -
obveza izdavanja potvrda o povijesti teta po ugovoru o osiguranju
za razdoblje od prethodnih 5 godina - na zahtjev ugovaratelja
osiguranja + online osiguranje od automobilske odgovornosti)
ORGANIZACIJE EDUKACIJE, PROVJERE STRUNIH ZNANJA
POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZASTUPANJA I
POSREDOVANJA U OSIGURANJU
GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE
*
Slovensko zavarovalno zdruenje

Slajd 3
SZZ LANOVI UREDA ZELENE KARTE

6 KOMPOZITNIH DRUTAVA ZA OSIGURANJE
Trite osiguranja od AO udjeli 2009.
TRIGLAV (cca. 49 %)
MARIBOR (cca. 20 %)
ADRIATIC SLOVENICA (cca. 17 %)
TILIA (cca. 7 %)
GENERALI (cca. 6 %)
GRAWE (cca. 1 %)
OBVEZA FINANCIRANJA GARANCIJSKOG FONDA / UREDA ZA NAKNADU ZA SVA

DRUTVA ZA OSIGURANJE KOJA SE BAVE OSIGURANJEM OD AUTOMOBILSKE
ODGOVORNOSTI U SLOVENIJI
(ODNOSI SE I NA DRUTVA ZA OSIGURANJE IZ DRUGIH ZEMALJA LANICA EU KOJA
OBAVLJAJU POSLOVE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI NEPOSREDNO
ILI PREKO PODRUNICE)
Slajd 4
OPI POKAZATELJI: SLO osiguranje od AO
SLO 2 milijuna stanovnika cca. 1.3 milijuna motornih vozila

(1 milijun osobnih vozila)
osigurateljno pokrie za cjelokupno podruje Europskog
gospodarskog prostora (EEA) na temelju jedne jedinstvene premije
(od 01. 05. 2004.); veina drutava nudi svjetsko pokrie
neosigurana motorna vozila (2008.): oko 6.550 vozila (0.5 %)
isplaene tete / zaraunata bruto premija (2008.): 180,0 mil. EUR /
329,8 mil. EUR (kvota teta 54.6%); 3. po veliini vrsta osiguranja
prosjena premija AO (2008.): 214 EUR
prosjena teta AO (2008.): 2.851 EUR
minimalne svote pokria u SLO:
- tete na osobama 3.700.000 EUR od 01. 01. 2012.: 5.000.000 EUR
- tete na stvarima 500.000 EUR od 01. 01. 2012.: 1.000.000 EUR

Slajd 5
SZZ u Sustavu ZK vane prekretnice
SZZ, Ured zelene karte lan Savjeta ureda - Council of

Bureaux od listopada 1992.;
potpisnik Multilateralnog sporazuma (naelo
uobiajenog stacioniranja vozila) sukladno 1. Direktivi o
osiguranju motornih vozila od 1996., s primjenom od 1.
studenog 1997.;
nove nadlenosti SZZ temeljem 4. Direktive s prijemom
Slovenije u lanstvo EU 1. svibnja 2004.: Informacijski
centar, Garancijski fond i Ured za naknadu
Slajd 6
Broj teta po zelenoj karti u SLO

Broj teta ZK u Sloveniji u
razdoblju 2007. 2009.:
2.500
2007.: 2.438 ZK teta
2.000 2008.: 2.248 ZK teta
1.500 2009.: 2.111 ZK teta
- tete po zelenoj karti (tete strane
1.000 odgovornosti) rjeavaju lanovi
Slovenskog zavarovalnog zdruenja -
500 Ureda zelene karte
- veinu teta po zelenoj karti rjeavaju
0 korespondenti (1.907 teta od ukupnog
2007 2008 2009 broja od 2.111 teta u 2009. )
- veina teta po zelenoj karti rijeena je
u mirnom postupku (ispod 2% sudskih
postupaka)

Slajd 7
ZK tete u Sloveniji u 2009.

tete po zelenoj karti
(ukupno 2.111) po Others I
dravama tetnika:
I 389 BIH 49
A 291 CH 43 SK
D 248 BG 39
HR 230 NL 34 CZ A
H 150 F 33 PL
RO 140 E 27
PL 105 UA 25 RO
CZ 76 TR 21 D
SK 63 LT 18 H
SRB 53 MK 16 HR
Slajd 8
SZZ sa svojim lanovima i 4. Direktiva

izmjene slovenskih zakona u 2002. ali uz odgodu primjene odredbi koji se odnose
na 4. Direktivu do dana prijema Slovenije u lanstvu EU dobra osnova za SZZ i
njegove lanove za uspjean start 01. 05. 2004.
SZZ nije imalo veih problema u obavljanju svojih novih dunosti u svojstvu
Informacijskog centra (pristup podacima o osiguranju SLO vozila te o
imenovanim ovlatenim predstavnicima za rjeavanje teta putem web stranice
SZZ: http://www.zav-zdruzenje.si) i Ureda za naknadu glavni razlozi:
svih 6 drutava lanova imenovalo je svoje ovlatene predstavnike u svim zemljama
EEA + CH (bilateralni sporazum) te su od stranih drutava imenovani za ovlatene
predstavnike u SLO
intenzivna suradnja SZZ i lanova na edukaciji zaposlenika, osobito onih koji ostvaruju
prvi kontakt s klijentima / oteenicima: okrunice o pitanjima meunarodnih teta,
radionice, seminari; Struni odbor Ureda zelene karte (razmjena iskustava, razvoj
smjernica o dobrim poslovnim obiajima u poslovanju odjela za meunarodne tete)
podrka/informacije slovenskim oteenicima o njihovom pravu na podnoenje
odtetnog zahtjeva u sluaju teta nastalih u prometnim nesreama u nekoj drugoj
zemlji lanici Sustava ZK a prouzroenih od motornih vozila registriranih/osiguranih u
drugoj zemlji EEA ili CH: SZZ oteenicima prua adekvatne informacije o
meunarodnim tetama (na web stranicama, telefonom, u brourama, na
konferencijama za tisak)
razvoj uinkovitog informacijskog sustava u okrilju SZZ (pravna osnova!)

Slajd 9
SZZ sa svojim lanovima i 4. Direktiva

Utjecaj 4. Direktive na Sustav zelene karte:
poveanje broja korespondentnih ugovora (obveza imenovanja
ovlatenog predstavnika za rjeavanje teta po 4. Direktivi u svim
zemljama lanicama EU)
poboljana uinkovitost u postupku obrade teta skraivanje rokova
za potvrdu pokria, likvidaciju teta (rokovi za davanje utemeljenog
odgovora/ponude )
vie suradnje i povjerenja izmeu partnera, razmjene iskustava, znanja
i dobrih poslovnih obiaja (vanost dobre reputacije oteeni ne
prepoznaju razliku izmeu korespondenta i ovlatenog predstavnika,
razlike u sloenosti obine meunarodne tete i tete 4. Direktive
(strano pravo!), obraaju se korespondentu / ovlatenom predstavniku
u svojoj zemlji, a ne stranom osiguratelju)
bolja financijska disciplina i posljedino manje intervencija Ureda (vie
posla, bolja suradnja vea fleksibilnost osiguratelja, posebni
sporazumi/dogovori za vane partnere)
prednost imanja vie institucija pod jednim krovom (SZZ posluje kao
Ured ZK, GF, IC, Ured za naknadu)
Slajd 10
Broj teta po 4. Direktivi u SLO

Broj teta po 4. Direktivi (aktivne i
pasivne) za razdoblje 2007. 2009.:
2.000 2007.: 1.648 (1.143 i 505) teta
1.800 2008.: 1.829 (1.176 i 653) teta
1.600
1.400
2009.: 1.784 (1.151 i 633) teta
1.200 - tete 4. Direktive veinom obrauju
1.000 lanovi SZZ u svojstvu ovlatenih
800
predstavnika inozemnih osiguratelja
600 - mali broj sudskih predmeta usprkos
400 pravu slovenskog oteenika na
200
podnoenje tube protiv inozemnog
osiguratelja u Sloveniji
0
2007 2008 2009 - SZZ je u svojstvu Ureda za naknadu i
Garancijskog fonda (aktivne i pasivne
tete) obraivalo vrlo mali broj teta u
razdoblju od 01. 05. 2004. do danas (oko
50) veinom su to bile tete po
neosiguranim ili nepoznatim vozilima

Slajd 11
Aktivne tete 4. Direktive u SLO u 2009.

tete po 4. Direktivi (ukupno Others
1.151) po dravi inozemnog NL

osiguratelja: RO
PL I
I 385 GB 19 CZ
A 292 SK 19
D 144 CH 19
F
H 53 B 17 H
F 41 BG 9
CZ 35
PL 29 D
RO 24
NL 23 A
E 20
Slajd 12
Suradnja SZZ s drugim institucijama

SZZ pridaje velik znaaj (na domaoj i meunarodnoj razini):
suradnji s Ministarstvom financija i Agencijom za nadzor nad
osiguranjem na pripremi novih zakona iz podruja osiguranja
suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova:
baza policijskih zapisnika (elektronska razmjena podataka za SZZ i njegove
lanove) baza podataka o motornim vozilima registriranim u Sloveniji
kontrola osiguranja od AO slovenskih i stranih vozila zajednike tiskovne
konferencije u organizaciji SZZ i Ministarstva unutarnjih poslova / Policije;
aktivnom sudjelovanju djelatnika SZZ u radu odbora Savjeta ureda Council
of Bureaux, u Grupi srednjeeuropskih Ureda CoB
razmjeni iskustava, informacija i bliskoj suradnji s drugim nacionalnim
Uredima zelene karte, Garancijskim fondovima, Uredima za naknadu,
Informacijskim centrima, osobito iz susjednih zemalja, zemalja jugoistone Europe
praenju EU agende dogaanja, pitanja od znaaja za industriju osiguranja s
naglaskom na zakonodavstvo - kroz lanstvo u europskoj federaciji osiguratelja i
reosiguratelja CEA

Marin Matijaca
PRIUVA TETA OSIGURANJA MOTORNIH VOZILA

Marin Matijaca *
Priuva teta osiguranja motornih vozila
1. UVOD
U okviru ovog rada bavimo se problematikom odreivanja priuva teta s posebnim

naglaskom na automobilska osiguranja, utjecajem dostupnih podataka na procjene priuva
teta te utjecajem krivih procjena priuva na poslovni rezultat drutva za osiguranje.
Prosjeni iznos tete u priuvi osiguranja od automobilske odgovornosti biljei kontinuirani

rast u proteklim godinama. U periodu 2003-2009 iznos prosjene tete je porastao za 88,79%
tako da na 31.12.2009. iznosi 90.257 kuna 1.
Bruto priuve teta osiguranja motornih vozila su u periodu 2003 2008 godine porasle za
52,27% te su na dan 31.12.2008. iznosile 4,4 milijardi kuna to ini 75,28% ukupne priuve
teta za neivotna osiguranja na osigurateljnom tritu u RH. Dio priuva teta osiguranja
motornih vozila koji je formiran temeljem aktuarskih procjena i projekcija iznosio je 1,92
milijardi kuna 2.
Neto dobit trita neivotnih osiguranja u RH za 2008. godinu iznosila je 120,9 milijuna kuna 3.
Iz gore navedenih statistikih podataka lako je izvui zakljuak da bi aktuari eventualnim

koritenjem opreznijih pretpostavki pri procjeni priuva teta osiguranja motornih vozila te
njihovim poveanjem za samo 6,31% pojeli cijelu dobit trita neivotnih osiguranja u RH.
Ova injenica nam vrlo jasno ukazuje kolika odgovornost lei na aktuarima i ispravnosti
njihovih procjena.
*
Triglav osiguranje d.d.
Ovlateni aktuar
1
Izvjee o tritu obveznih osiguranja u prometu s posebnim osvrtom na osiguranje od automobilske
odgovornosti, HUO, 2010
2
HRsp2003 -2008, Obrazac sp-8.1-O, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
3
Godinje izvjee 2008, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

2. STRUKTURA PRIUVE ZA NERIJEENE TETE (engl. Outstanding Claims Reserve
OSCR)
Drutvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati
odgovarajue tehnike priuve osiguranja namijenjene pokriu buduih obveza iz osiguranja i
eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja 4.
Drutvo za osiguranje duno je formirati priuvu za tete koje su se dogodile ali jo uvijek nisu
potpuno rijeene. Ta priuva se sastoji od slijedeih komponenti:
1. Priuva za prijavljene tete koje nisu potpuno rijeene (engl. Reported but not
settled RBNS)
2. Priuva za tete koje su nastale i nisu prijavljene do kraja obraunskog razdoblja za
koje se utvruje priuva teta (engl. Incurred but not reported IBNR)
3. Priuva za trokove obrade teta
4. Priuva za prijavljene a nedovoljno rezervirane tete (engl. Incurred but not
enough reported IBNER)
5. Priuva za tete koje bi mogle biti reaktivirane u budunosti
6. Priuva za tete u prijenosu tj. nezapisane tete (engl. Reported but not reserved
RBNR)
Temeljem odredbi lanka 101. stavak 5. i lanka 107. stavak 7. Zakona o osiguranju (NN br
151/05, 87/08, 82/09) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je na sjednici
odranoj dana 23. srpnja 2009. godine Pravilnik o minimalnim standardima, nainu obrauna i
mjerilima za izraun tehnikih priuva osiguranja. Prema navedenom pravilniku komponente
1-3 drutvo za osiguranje duno je formirati te ih zasebno iskazivati u tromjesenim
izvjetajima prema nadzornom tijelu (HANFA) dok stavke 4-6 nisu obvezne te se, ukoliko su
formirane, iskazuju kao dio IBNR-a.
3. IZRAUN PRIUVE ZA NERIJEENE TETE
a) Izraun priuve za prijavljene tete koje nisu potpuno rijeene RBNS
Uobiajeni nain oblikovanja ove priuve je procjena sluaj po sluaj od strane likvidatora
teta s relevantnim iskustvom. U tom procesu vrlo je bitno pri prvom kontaktu s osobom koja
prijavljuje tetu prikupiti to je mogue vie podataka o samoj teti kako bi se postavila to
tonija inicijalna priuva. Inicijalnu priuvu za tete automobilskog kaska te materijalne tete
osiguranja od automobilske odgovornosti je relativno lako procijeniti dok to nije sluaj za
nematerijalne tete zbog potrebnog prikupljanja veeg broja specifinih podataka.
4
Zakon o osiguranju, NN br 151/05, 87/08, 82/09, lanak 107.

Nakon postavljanja iznosa inicijalne priuve potrebno je u to kraem roku prikupiti sve
relevantne podatke o tetnom dogaaju te to realnije procijeniti stvarnu visinu potrebne
priuve ukljuujui i direktne trokove obrade tete.
Proces monitoriranja svake pojedine tete traje permanentno do konane isplate te je

potrebno revidirati iznose priuve obzirom na eventualna dodatna saznanja.
U priuvi za prijavljene tete utvruje se i priuva za rentne tete koju je potrebno posebno
iskazati u izvjetaju prema nadzornom tijelu. Ovu priuvu izraunavaju aktuari raunajui
svaku rentu posebno koristei razborite tablice smrtnosti te diskontnu stopu ne veu od 5%
godinje uzimajui u obzir oekivano poveanje iznosa rente 5.
b) Izraun priuve za nastale, a neprijavljene tete IBNR
IBNR priuvu raunaju iskljuivo aktuari koristei priznate aktuarske metode te pridravajui se
Pravilnika o minimalnim standardima, nainu obrauna i mjerilima za izraun tehnikih priuva
osiguranja.
Automobilski kasko
Za osiguranje automobilskog kaska velikoj veini broja teta treba krae od dvije godine da se
prijave i rijee u odnosu na datum nastanka pa se samim time IBNR priuva relativno lako
moe izraunati koristei jednu od paualnih metoda. Paualne metode se uglavnom svode na
umnoak prosjene likvidirane tete s oekivanim brojem naknadno prijavljenih teta koje su
nastale prije obraunskog razdoblja. Takve metode se mogu koristiti ukoliko je portfelj
izbalansiran i stabilan.
Osiguranje od automobilske odgovornosti
Pri izraunu IBNR priuva za osiguranje od automobilske odgovornosti optimalno je izraunati

priuvu posebno za materijalne, a posebno za nematerijalne tete ukoliko nam informatiki
sustav omoguava njihovo razdvajanje. Naime, ponaanje materijalnih AO teta je gotovo
identino ponaanju kasko teta te se na isti nain moe i procijeniti IBNR priuva.
Najkompleksniji izraun se odnosi na nematerijalne AO tete. Kod njih se tete prijavljuju s
velikim kanjenjem te postoji znaajan broj sudskih teta. Samim time potrebno je koristiti
priznate aktuarske metode za izraun IBNR priuve:
Osnovna metoda ulananih ljestvica

Metoda ulananih ljestvica prilagoena za inflaciju
Bornhuetter-Ferguson metoda
5
Pravilnik o minimalnim standardima, nainu obrauna i mjerilima za izraun tehnikih priuva osiguranja, Hrvatska
agencija za nadzor financijskih usluga, 2009.

Metoda tablice odgode
Metoda oekivane kvote teta
Metoda prosjenog iznosa tete
Ostale aktuarske metode
Kod stabilnog i starog portfelja te uz dovoljno dobre informatike alate optimalan nain
izrauna IBNR priuve je koritenje vie aktuarskih metoda te njihovo kombiniranje uzimajui u
obzir sve raspoloive podatke o vanjskim i unutarnjim utjecajima na podatke na temelju kojih
se radi izraun.
Kod brzorastueg i mladog portfelja jedina metoda koju je logino primijeniti je metoda
oekivane kvote teta temeljena na povijesnim podacima trita te uzimajui u obzir
eventualne promjene legislative i sl.
c) Izraun priuve za trokove obrade teta
Trokove obrade teta dijelimo na:
1) Direktne mogu se alocirati na pojedinu tetu (npr. trokovi vanjskih procjenitelja

i sl.)
2) Indirektne ne mogu se alocirati na pojedinu tetu (npr. plae zaposlenih u
sektoru teta, struja, voda i sl.)
Ukoliko pri izraunu RBNS-a koristimo pristup sluaj po sluaj uobiajeno je direktne trokove
obrade teta ukljuiti u procjenu pa samim time nije potrebno za njih formirati posebnu
priuvu.
Priuva za indirektne trokove obrade teta se uobiajeno formira kao postotak od OSCR-a koji
odreujemo iz prolog iskustva uz moguu korekciju uslijed poznatih promjena u poslovanju.
Prema Pravilniku o minimalnim standardima, nainu obrauna i mjerilima za izraun tehnikih
priuva osiguranja minimalni postotak je 0,50% od zbroja priuva za prijavljene tete, priuva
za nastale a neprijavljene tete i direktnih trokova obrade teta.
d) Izraun priuve za tete u prijenosu tj. nezapisane tete
Obzirom da se ova priuva odnosi na tete koje su prijavljene ali nisu unesene u sustav moe
ih se promatrati kao IBNR tete tj. pretpostavlja se da e kvalitetno projicirana IBNR priuva
ukljuiti i efekt ovih teta. Samim time rijetkost je formiranje ovih priuva osim u sluajevima
kada je prijavljena velika teta a nemogue ju je unijeti u informatiki sustav (npr. automatsko
zakljuavanje sustava pri zavretku obraunskog razdoblja, a naknadno se utvrdi da teta nije
unesena u sustav)

e) Izraun priuve za prijavljene a nedovoljno rezervirane tete
Ova priuva nastaje kao posljedica pogrene procjene RBNS-a te moe biti pozitivna ili
negativna. IBNER priuvu izraunavaju aktuari najee temeljem analize run-off-a RBNS
priuve teta.
Run off analizom provjerava se dostatnost oblikovane priuve na poetku promatranog

razdoblja. Ukoliko je run-off negativan te ukoliko se nisu poduzele adekvatne mjere u cilju
realnog odreivanja RBNS-a potrebno je formirati IBNER priuvu.
RBNS na dan Likvidirane tete u periodu RBNS na dan 31.12.2010. Run off priuve od
31.12.2009. 1.1. - 31.12.2010. prijavljene za tete prijavljene prije 31.12.2009. na dan
prije 01.01.2009. 01.01.2010. 31.12.2010.
1 2 3 4 = 1-2-3
Analiza je vrlo jednostavna i koristan je pokazatelj dostatnosti oblikovane priuve na neki dan
te u apsolutnom iznosu prikazuje utjecaj na poslovni rezultat tekue godine.
f) Izraun priuve za tete koje bi mogle biti reaktivirane u budunosti
Obzirom da se reaktiviranu tetu moe promatrati kao tetu koja je u trenutku procjene
priuve tete bila rezervirana s iznosom 0 formiranjem IBNER priuve ukljuiti emo i potrebnu
priuvu za ove tete.
Drutvo moe, bez obzira na rezultate run off analize oblikovati priuvu za reaktivirane tete.
Jedan od naina je odreivanje % udjela reaktiviranih teta u promatranom razdoblju
(najee u godini dana) u odnosu na visinu RBNS-a na poetku razdoblja.
4. UTJECAJ DOSTUPNIH PODATAKA NA PROCJENE PRIUVA TETA
Aktuari odreuju priuve na temelju podataka iz prolosti tj. projiciraju budunost

pretpostavljajui da e se razvoj prijave i isplate teta u budunosti ponaati slino kao to se
dogaalo u prolosti.
Bilo kakve greke u podacima, izostavljeni podaci ili iskrivljenja podataka direktno vode do
pogrenih procjena ukoliko aktuar pri procjeni priuva nije neutralizirao efekte istih.
Tipina greka u podacima je pogrean unos valute (npr. kn umjesto EUR) to se moe izbjei
koritenjem sustava unutarnjih kontrola primijenjenog na informatiki sustav.

Do izostavljanja podataka najee dolazi uslijed kanjenja pri obradi teta to se moe u
potpunosti izbjei pojaanim radom djelatnika pri zavretku obraunskih razdoblja.
Iskrivljenja podataka mogu se desiti iz vie razloga 6:
a) Vanjski utjecaji: katastrofalne tete, inflacija, promjene u prirodi rizika, promjena

legislative i sl.
b) Unutarnji utjecaji: promjene uvjeta osiguranja, promjene u preuzimanju rizika,
promjene u procesu rjeavanja teta, promjene ugovora o reosiguranju i sl.
c) Sluajne fluktuacije velikih teta
d) Promjene strukture portfelja
Iskusan aktuar bi trebao biti upoznat sa svim uzronicima iskrivljenja podataka te korigirati
svoje procjene na temelju tih saznanja.
Aktuar neizostavno mora permanentno pratiti sve procese unutar drutva za osiguranje, bitne
znaajke trita osiguranja, legislativu te ekonomske pokazatelje u dravi. Na temelju tih
saznanja te paljivom interpretacijom dostupnih podataka uz koritenje razumnih pretpostavki
biti e u stanju ispravno procijeniti priuve teta.
5. UTJECAJ KRIVE PROCJENE PRIUVA ZA PRIJAVLJENE TETE NA REZULTAT

POSLOVANJA
Kvaliteta oblikovanog RBNS-a izravno utjee na rezultat poslovanja kako tekueg tako i
slijedeih obraunskih razdoblja. Iznimno je vano oblikovati realnu visinu priuve u razdoblju
kada se teta prijavi kako bi se na pravilan nain povezale priuve i premije odgovarajueg
razdoblja. Krivo odreena priuva bez obzira bila ona podcijenjena ili precijenjena nosi
dalekosene posljedice u budunosti te generira probleme znatno vee od onih koji bi nastali
da je teta bila pravilno rezervirana u samome poetku procesa. Stoga moemo zakljuiti da
veliki teret odgovornosti za stabilno poslovanje drutva za osiguranje lei na ljudima koji RBNS
odreuju procjenom sluaj po sluaj.
Primjeri:
a) Adekvatno utvrena visina RBNS-a
Opis Iznos
RBNS 31.12.2009. 1000
Likvidirana teta 31.03.2010 -1000
Utjecaj na rezultat poslovanja 2009. godine -1000
Utjecaj na rezultat poslovanja 2010. godine 0
6
Core reading 303, Institute and Faculty Education Limited, 2003

Iz tablice vidimo da ukoliko je oblikovani RBNS u visini 1000 te se ista teta likvidira u iznosu
1000, nema utjecaja na poslovni rezultat. Likvidacijom tete od 1000, teta e izai iz RBNS-a
u istom iznosu, te teta iz prethodnog razdoblja ne utjee na poslovni rezultat tekue godine.
Aktuari u ovom sluaju dobivaju tone podatke za procjenu priuva.
b) Neadekvatno utvrena visina RBNS-a podcijenjena priuva
Opis Iznos
RBNS 31.12.2009. 1000
Likvidirana teta 31.03.2010. -5000
Utjecaj na rezultat poslovanja 2010. godine -4000-IBNER
Likvidacijom tete u iznosu 5000, RBNS e se smanjiti za 1000 te direktno generirati gubitak od
4000 u tekuoj godini budui da je oblikovani RBNS na poetku razdoblja bio podcijenjen za taj
iznos.
Ujedno, posljedica situacije kakva je u primjeru, je i negativni run-off koji e prouzroiti

oblikovanje IBNER priuva te dalje pogorati rezultat tekueg razdoblja.
c) Neadekvatno utvrena visina RBNS-a - precijenjene priuve
Opis Iznos
RBNS 31.12.2009. 6000
Likvidirana teta 31.03.2010. -1000
Utjecaj na rezultat poslovanja 2010. godine +5000
Navedeni primjer prikazuje situaciju kada je poslovni rezultat tekueg razdoblja poboljan na
raun loijeg rezultata prethodne poslovne godine.
Aktuari u ovom sluaju dobivaju iskrivljene podatke te, ukoliko ne izuzmu efekte ove tete,
projiciraju prenisku priuvu teta u budunosti.
6. ZAKLJUAK
Realno procijenjena priuva za prijavljene tete je fundament za stabilno poslovanje drutva za

osiguranje u buduim razdobljima. Generalno gledajui, pogreno oblikovane priuve
impliciraju dalekosene posljedice ije efekte je vrlo teko neutralizirati bez koordinirane
sanacije koja podrazumijeva sinergiju izmeu vlasnika, menadmenta i ovlatenog aktuara
drutva za osiguranje.

mr. sc. Slaven Dobri
UTJECAJ VANJSKIH IMBENIKA

NA OBRADU I VISINU TETE

mr. sc. Slaven Dobri *
Utjecaj vanjskih imbenika na obradu i visinu tete

- osvrt na vanjske imbenike bitne za industriju osiguranja
Poslovanje drutva osiguranja izvrgnuto je utjecaju posebnih imbenika koje moemo razvrstati u
dvije grupe: unutarnje i vanjske imbenike. Na unutarnje imbenike drutvo za osiguranje, u najveem
dijelu, ima mogunost utjecaja, pa time i upravljanja tim imbenicima, doim na vanjske imbenike
drutvo, naprotiv, u najveem dijelu nema u potpunosti ili uope nema mogunost utjecaja.
Primjerice, na stopu inflacije, koja je od vanosti za sva drutva osiguranja, ona uope ne mogu
utjecati, kao i na ostale ekonomske imbenike. Takoer, minimalan je utjecaj drutava osiguranja na
klimatske imbenike kao i one vezane za okoli. Drutvo za osiguranje, meutim, moe posredno ili
neposredno utjecati na politike i zakonodavne imbenike. Ovim radom, autor eli ukazati na
zapostavljenost vanjskih imbenika, na koja drutva za osiguranje samostalno ili putem udruenja
osiguratelja ne obraaju dovoljno pozornosti.
1. Uvod: Dovoljno je unutarnjih imbenika, a da bi obraali panju na vanjske
Uistinu, kada promotrimo hrvatsko trite osiguranja 2009. godine, moemo nai dovoljno
argumenata za tvrdnju da hrvatska drutva osiguranja ne moraju obraati panju na vanjske
imbenike, ve raspoloive resurse moraju okrenuti prema unutarnjih imbenicima, onima kojima
mogu upravljati.
Teorija ove unutarnje imbenike, dijeli u tri grupe:
a) Mjeavinu (miks) portfelja osiguranja drutva osiguranja i volumen portfelja,

b) Preuzimanje rizika (eng. Underwritting): cjenike i uvjete osiguranja drutva
osiguranja, te
c) Upravljanje obradom teta.
Drutva osiguranja kroz cjenovnu politiku drutva te uvjete osiguranja (pokria) mogu u cijelosti
donijeti politike i na taj nain upravljati preuzimanjem rizika koje uzimaju u osiguranje te upravljati
obradom teta koje drutvo ima u portfelju, te mogu unutar zakonskih ogranienja, zahtjeve rjeavati
u mirnom ili sudskom postupku, po nagodbi ili raunu, koritenjem vanjskih ili unutarnjih specijalista i
*
Allianz Zagreb d.d.

dr. Uz to, manja digresija autora: aljivo govorei jedan na kolega prozvao je procjenitelje teta
motornih vozila: "...onima to broje blatobrane...", a imovine: "...onima to broje vodokotlie...", pa
mi esto u ali kaemo, kad nas pitaju: "to je zapravo osiguranje?", da je to u konanici brojanje
blatobrana i vodokotlia.
Drutvo osiguranja moe u veem dijelu, odnosno djelomino, upravljati mjeavinom portfelja kojeg
preuzima kroz politiku i strategiju prodaje i provizioniranja odreenih proizvoda, ali u konanici
mjeavina portfelja e ovisiti i o vanjskim imbenicima: situaciji na tritu, ekonomskoj situaciji u
drutvu, ali i volji ugovaratelja osiguranja da kupe i plate odreeni proizvod osiguranja. U tom
pogledu osiguranje je poseban proizvod, razliit od drugih proizvoda na tritu: bez obzira na cijenu
ugovaratelj osiguranja e kupiti ili nee kupiti osigurateljni proizvod, on e to uiniti samo ako mu je
potrebna takva vrsta zatite. Primjerice, ak i ako proizvod osiguranja automobilskog kaska spustimo
za 100% nee doi do poveane potranje u tom omjeru. Ipak, izgleda da je to gradivo koje hrvatski
osiguratelji nikako ne mogu nauiti ili moda nisu bili u koli kada je predavano.
Kako izgleda hrvatsko trite osiguranja, razvidno je iz slijedee tablice, koja prikazuje dobit hrvatskih
osiguratelja prije oporezivanja, 2009. i 2008. godine 1:
Drutvo 2008 2009 Drutvo 2008 2009

- HRVATSKI NUKLEARNI
TRIGLAV OSIGURANJE D. D. -110.118.583 32.893 34.320
55.144.046 POOL
COSMOPOLITAN LIFE - ALLIANZ
-63.405.494 358.763 41.199
VIENNA INSURANCE GROUP 14.108.974 REOSIGURANJE D.D.
BASLER OSIGURANJE - BASLER OSIGURANJE
-35.265.645 -3.727.359 633.487
ZAGREB D.D. 78.992.941 D.D.
GENERALI OSIGURANJE - BASLER IVOTNO
-31.282.095 2.347.231 714.052
D.D. 56.469.665 OSIGURANJE
HELIOS VIENNA INSURANCE - UNIQA OSIGURANJE
-21.083.942 3.566.809 3.439.114
GROUP D.D. 31.303.277 D.D.
KVARNER VIENNA - CROATIA
-20.731.810 4.097.506 5.676.116
INSURANCE GROUP 30.755.930 ZDRAVSTVENO
- SUNCE OSIGURANJE
VELEBIT OSIGURANJE D.D. -18.522.252 16.147.152 17.274.673
17.564.281 D.D.
VELEBIT IVOTNO MERKUR OSIGURANJE
-9.828.782 -9.330.469 1.077.798 32.712.324
OSIGURANJE D.D. D.D.
HOK-OSIGURANJE D.D. 353.066 -7.578.782 GRAWE HRVATSKA D.D. 40.925.791 33.089.499
KD IVOTNO OSIGURANJE
-9.617.755 -7.266.907 CROATIA LLOYD, D.D. 55.112.910 35.923.239
D.D.
AGRAM IVOTNO
CARDIF OSIGURANJE D.D. -7.953.924 -3.531.216 65.355.647 41.455.731
OSIGURANJE
SOCIT GNRALE JADRANSKO
0 -2.635.850 48.318.219 50.608.269
OSIGURANJE D.D. OSIGURANJE D.D.
VICTORIA OSIGURANJE D.D. 0 -2.232.407 ALLIANZ ZAGREB D.D. 23.828.951 58.144.660
VICTORIA IVOTNO EUROHERC
-5.462.545 -1.961.168 75.251.647 79.940.855
OSIGURANJE D.D. OSIGURANJE D.D.
ERSTE OSIGURANJE VIENNA CROATIA OSIGURANJE
514.882 15.699 68.473.350 97.004.615
INSURANCE GROUP D.D.
Hrvatska drutva osiguranja ukupno su iskazala dobit prije oporezivanja za 2009. godinu, u iznosu od
121 Mkn, ime su poveali dobit u odnosu na 2008. godinu za 37 Mkn. Meutim, od 30 drutava
osiguranja, samo njih 16 je poslovalo s dobiti, doim je njih 14 poslovao s gubitkom. Gubitak trita
koji iskazuju "gubitai" raste iz godine u godinu pa je kumuliran iznosio 335 MKn, u odnosu na 321
1
Izvor: Podaci iz RGFI-a za Osiguravajua drutva, Fina, Centar za registre

MKn iz 2008. godine. Na tritu su se stvorile etiri grupacije: Croatia grupa, Agram grupa, austrijski
osiguratelji (Uniqa i Merkur) i Allianz koje posluju s dobiti, te svi ostali koji (neki sada ve kronino) ne
uspijevaju prei prag profitabilnosti.
Hrvatsko trite moemo promatrati i iz drugaije perspektive, kroz "rak ranu" hrvatskog osiguranja:
osiguranje cestovnih vozila (kasko osiguranje). Kretanje ove vrste osiguranja razvidno je iz slijedee
tablice 2:
Osiguranje cestovnih vozila 2008 2009 Indeks 09/08
Zaraunata bruto premija 1.153.652.073 1.004.089.294 87

Broj osiguranja 480.044 453.489 94,5
Prosjena premija 2.403 2.214 92
Ovdje se vraamo na lekciju koju smo prespavali u koli osiguranja, a koja kae da bez obzira na
sputanje cijene osiguranja nee doi do poveane potronje osiguranja, ako ne postoji poveana
potreba za osiguranjem. A svi znamo (i znali smo i prole godine) da je broj novoprodanih vozila u
Hrvatskoj prole godine znatno stagnirao. U ovom trenutku teko je rei jesmo li dotaknuli
osigurateljno dno, glede cijene osiguranja cestovnih vozila, ali optimizam daje porast prosjene cijene
nakon tri mjeseca 2010. godine koja sada iznosi 2.260 Kn.
Konano, hrvatsko trite osiguranja izuzetno je volatilno u odnosu na motorna vozila, pa je 2009.
godina zavrila s udjelima, kako slijedi:
gdje su 41,8% inila motorna vozila (od ega

31,1% AO te 10,7% osiguranje cestovnih
vozila), 26,4% ivotna osiguranja te 31,8%
ostala neivotna osiguranja.
Upravo stoga autor smatra da je vano razumjeti i pokuati upravljati vanjskim imbenicima koji su
bitni za poslovanja drutava osiguranja.
2
Izvor: Podaci za web - mjeseni - 12-2009.xlsx, www.huo.hr

2. Vanjski imbenici
Osnovna podjela vanjskih imbenika koji utjeu na osiguranje je kako slijedi:

a) Inflacija i gospodarski imbenici,
b) Pravni, politiki i socijalni imbenici, te
c) Klimatski imbenici i imbenici vezani uz promjenu okolia.
2.1 Inflacija i gospodarski imbenici
Ovi vanjski imbenici dijele se u slijedee podgrupe:
2.1.1 Inflacija
Na savrenom tritu s racionalnim oekivanjima, osiguratelji postavljaju premije na nain da

odgovaraju sadanjoj vrijednosti oekivanih buduih teta koristei se pri tome svim dostupnim
informacijama. Kako su premije odraz diskontiranih buduih teta, svaka promjena kamatnih stopa
uzrokuje promjene premija te kamatne stope (koje su usko vezane, ali ne i nuno uz stopu inflacije )
utjeu na porast ili smanjenje premije i profitabilnosti.
Stopa inflacije utjee na vrijednost novca te dolazi do poskupljenja roba i/ili usluga ija se vrijednost
izraava u nominalnim novanim jedinicama. No, sama stopa inflacije esto ne govori dovoljno o
pokazateljima kretanja u pojedinim segmentima financijskog trita.
Predmetno je razvidno iz sljedee tablice koja pokazuje indeks porasta cijena popravka po tetama u
osiguranju cestovnih vozila 2007. i 2009. godine, kako slijedi:
Marka
AUDI BMW FIAT MERCEDES MITSUBISHI
vozila
Indeks
110 131 114 160 112
09/07
Marka
RENAULT SEAT KODA TOYOTA VOLKSWAGEN
vozila
Indeks
109 119 115 138 103
09/07
Predmetna tablica nije rezultat znanstvenog, nego strunog istraivanja autora, te prikazuje kretanja
cijena popravaka u osiguranju cestovnih vozila, pa ju je potrebno uzeti kao indikaciju trenda, a ne kao
empirijski dokaz promijene cijena u promatranom razdoblju. Meutim, ak i kao takva pokazuje da je
u razdoblju 2007-2009 godine dolo do znatnog porasta cijena popravaka marki BMW, Fiat,
Mercedes, Seat, koda i Toyota. Naravno, nije potrebno opet naglaavati da je u istom razdoblju
dolo do pada, a ne rasta cijena osiguranja cestovnih vozila.

2.1.2 Osigurateljni ciklusi
Istraivanja provedena u razdoblju od 1950. godine do 1986. godine pokazala su da je, kod neivotnih
osiguranja, bilo est kriza osiguranja koje su karakterizirale porast cijena osiguranja koje prati
smanjenje potranje za osiguranjem 1. Uobiajeni ciklus osiguranja sadri etiri faze:
faza niske profitabilnosti osiguranja: temelj faze su niske cijene osiguranja i mala potranja,
faza poveane profitabilnosti osiguranja: temelj faze su porast cijene i izuzetno visoke
potranje,
faza stagnacije profitabilnosti: temelj faze su visoke cijene osiguranja i visoke (ali smanjenje)
potranje, te
faza pada profitabilnosti: temelj faze su padajue cijene i mala potranja.
Pratei trite osiguranja cestovnih vozila u Hrvatskoj, autor se samo moe ponadati da smo zavrili
ciklus niske profitabilnosti te da kreemo prema rastu cijena, ali i potranje.
2.1.3 Uvjeti investiranja
Uvjeti investiranja su izuzetno bitan faktor, od vanosti za poslovanje osiguratelja, a na koji

osiguratelji, kao veliki institucionalni igrai mogu parcijalno utjecati. Istie se parcijalno, jer i dalje u
Hrvatskoj dominantan utjecaj na uvjete investiranja imaju banke i fondovi, a u manjoj mjeri drutva
osiguranja.
Meutim, uvjeti investiranja su itekako znaajni za poslovanje drutva osiguranja pa je su drutva

osiguranja u 2009. godini ostvarili ukupne prihode od ulaganja od 1.546 Mkn. To je u odnosu na
1.141 Mkn porast od 36%. Samo na prihodima od kamata hrvatska drutva osiguranja zaradila su
1.018 Mkn, to je porast od 199 Mkn u odnosu na 2008. godini. Dakle, bez prihoda od kamata cijelo
hrvatsko trite osiguranja bi u 2009. godini ostvarilo gubitak.
2.1.4 Valutni teaj
Slino kao i stopa inflacije, tako je teaj valuta bitan za poslovanje drutava osiguranja. U 2009. godini
ak 1,26 milijarda Kn premije predano je u reosiguranje (od ukupno 9,90 milijardi kn BZP, odnosno
ak 13%), pa je razvidno da i najmanje promjene teaja mogu uzrokovati milijunske gubitke za
osiguratelje.
2.2 Pravni, politiki i socijalni imbenici
1
" Capacity constraintsand cycles in property-casualty insurance markets", Anne Gron, RAND Journal of Economics, Vol. 25,
No. 1, Spring 1994

2.2.1 Zakonodavstvo
Novo zakonodavstvo ili promjena postojeeg zakonodavstva uzrokuju prekid dotadanjeg

kontinuiteta u obradi teta, ali i voenju drutva osiguranja, uope. Novo zakonodavstvo trebalo bi
imati pozitivan uinak na poslovanje gospodarstva, ali u praksi postoje primjeri koji djeluju upravo
suprotno. Razlozi za to su dvojaki: s jedne strane imamo malo ili nikakvo ukljuenje industrije ili
udruga industrije osiguranja u izmjene ili izrade zakona, dok s druge strane zakonodavac preesto
donosi politike odluke, ne vodei pri tome rauna o osnovnim ekonomskim kriterijima. Kao tipian
primjer za zakon (akt), koji je donesen bez osnovne analize koju ima na trokove poslovanja, u
literaturi se nalazi Sarbanes-Oxley, koji je uveo nova pravila izlistavanja dionica na Njujorkoj burzi.
Posljedice ovog zakona bile su tako opsene da su zabiljeeni sluajevi povlaenja dionica kompanija s
te burze, samo kako bi se izbjegli visoki trokovi koje je taj zakon nepotrebno nametnuo 2.
Primjera za izmijenjenu zakonsku regulativu koja je ostavila znatan utjecaj na poslovanje drutava
osiguranja u recentnoj hrvatskoj povijesti ima vie, pa nabrajamo samo one najznaajnije, kako
slijedi:
lanak 53. st. 1. to. 10., lanak 53. st. 2. i lanak 138. Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju (Narodne novine br. 150/2008), te lanak 53 st.2., st.3 i st.4, l.125.a Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 150/2008, 94/2009), odnosno
lanak 10., 14. i 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju (Narodne novine 94/2009) - kojim je uveden kao prihod Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje izdvajanje drutva za osiguranje u visini od 10% (izmjenama 7%)
naplaene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske
odgovornosti. Obzirom na notornost ove odredbe, valja tek rei da gubici ukupno trita
osiguranja zbog njenog utjecaja mogu iznositi i do 150 MKn, to je razlika izmeu stvarno
plaenih teta za lijeenje ozljeenika u prometnim nezgodama, za koje postoji odgovornost
odgovornog osiguratelja i iznosa koji se mora isplatiti primjenom ove odredbe,
"Program gospodarskog oporavka" Vlade Republike Hrvatske iz travnja ove godine, najnoviji
je primjer politike odluke kojoj nisu, barem u osigurateljnom dijelu, prethodile konzultacije
struke niti je napravljen utjecaj konanog uinka predloenih mjera na ukupnost hrvatskog
gospodarstva,
este promijene Zakona o sigurnosti prometa na cestama - s jedne strane imaju pozitivan
uinak, s obzirom da dolazi do smanjenja nesrea s tekim posljedicama (smrtnim
sluajevima i tekim tjelesnim ozljedama oteenika) te pozitivno utjee na smanjenje
frekvencije teta automobilske odgovornosti, dok s druge strane ukidanjem obveznog
oevida prometne nezgode od strane policije otvara vrata moguim manipulacijama i utjee
na povean broj prijevarnih teta,
Stupanjem na snagu Z00/05 i ZOOP dolo je do kopernikanskog obrata u dospijeu naknade
neimovinske tete. Iako je odredba lanka 186. starog Zakona o obveznim odnosima (dalje:
ZOO/91 3) identina odredbi lanka 1086. ZOO/05, odredbom lanka 1103. ZOO/05 odreeno
je da obveza pravine novane naknade dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili
tube, osim ako je teta nastala nakon toga, time da se ova odredba, naravno, odnosi samo
na tijek kamata na neimovinsku tetu. Ovo znai povratak na pravnu praksu kakva je bila do
1978. godine, do kada je, na temelju pravnih pravila bivih zakona, praksa zauzimala stav da
zatezne kamate na naknadu neimovinske tete teku od dana od kojeg je oteenik pozvao
2
"External forces impacting the insurance industry: Threats from regulation", James S. Schiro, The Geneva Papers, 2006, 31
3
Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01

tetnika da nadoknadi tetu, odnosno od dana podizanja tube. Podsjetimo, 1987. godine u
Bugojnu je odrano Savjetovanje graanskih i graansko-privrednih odjela Saveznog suda,
Vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda na kojem je
usvojen niz dalekosenih zakljuaka koji se jo i danas primjenjuju u pravnoj praksi Republike
Hrvatske (u odnosu na sporove koji su ureeni starim Zakonom o obveznim odnosima), te je
usvojeno naelno stajalite da obveza na isplatu naknade neimovinske tete dospijeva
donoenjem prvostupanjske presude, jer da tek tada ta naknada dobiva svoj novani oblik,
odnosno opseg te naknade kao novane obveze moe biti poznat tek kad se izrazi u novcu, a
to znai donoenjem prvostupanjske presude.
Rezimirano, autor smatra da iako je rije o vanjskom imbeniku da bi se osiguratelji sami ili kroz
zajednike udruge ubudue morali aktivnije postaviti u odnosi na nove propise koji e se donositi u
Republici Hrvatskoj.
2.2.2 Sudske odluke
Dana 29.11.2002. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske usvojio je nove Orijentacijske kriterije i
iznose za utvrivanje visine pravine novane naknade nematerijalne tete. Ovi kriteriji primijenjeni
su odmah na sve aktivne sudske sporove bez obzira na trenutak nastanka tete i bez obzira na stadij
postupka. Bez ikakvog daljnjeg obrazloenja kriteriji su povisili naknadu za duevne boli zbog smrti
bliskog srodnika sa 75.000 Kn (negdje i u manjim iznosima) na 220.000 Kn ime su znaajno utjecali
na poslovanje hrvatskih osiguratelja. S obzirom na pojedinanu nemogunost pristupa Vrhovnom
sudu za manje sporove (do 100.000 kn) u praksi su se stari kriteriji za manje ozljede djelomino
odrali dok se sudovi nekritiki dre novih kriterija bez obzira na specifinost pojedinih sluajeva:
primjerice dosuuje se ista naknada za smrt branog druga bez obzira na starost oteenika, trajanje
brane zajednice, same okolnosti nezgode i sl.
S obzirom na promjenu sudsko-medicinskog aspekta ocjene posljedica nastale traume te na

viegodinju primjenu ZOO/05, za oekivati je da e u dogledno vrijeme doi do revizije ovih Kriterija.
Autor se nada da e novi kriteriji ispraviti neloginosti koje su unijeli postojei (uz izuzetno pozitivan
uinak koji su dali kroz sigurnost i predvidljivost poslovanja osiguratelja te ujednaenje sudske prakse
u Republici Hrvatskoj), te da e donoenju prethoditi javna rasprava i komparativni prikaz naknada
zemalja u okruenju i Europske unije.
2.2.3 Sklonost parnienju
Da se Hrvati rado sude to znamo ve i iz dnevnog tiska: danas se barata brojkom od milijun
nerijeenih sudskih sporova, odnosno svaka obitelj vodi jedan spor. Izmjene i dopune Zakona o
parninom postupku, Zakona o odvjetnitvu te promjene kriterija Vrhovnog suda, ipak nisu u
konanici imali za posljedicu nestajanje sudskih sporova. Dok primjerice u Finskoj na 100 000
stanovnika pred sud dolazi 180 sporova godinje, u Hrvatskoj je rije o 3600 sporova godinje 4.
Meutim, unutar same industrije osiguranja vidljiv je viegodinji trend smanjenja broja sudskih teta
u tetama u obradi, s 24,14% u 1998. godini, na 15,50% u 2008. godini 5.
4
Izvor: http://www.sudacka-mreza.hr/press/1._nagrada_-_ksenija_grejic.pdf
5
Vidjeti lanak autora: Sudske tete u Republici Hrvatskoj: rizici i trendovi, 17. Savjetovanje o obradi i likvidaciji
automobilskih teta, Opatija, 2009

2.2.4 Trendovi u ponaanju
Zakonodavstvo je stvorilo okvir (male kazne u Kaznenom zakonu za djelo Zlouporabe osiguranja,
nepostojanje obveze pozivanja policije na oevid prometne nezgode), a institucije osnaile
(neizricanjem kazne npr. bezuvjetne kazne zatvora za to djelo) trend ponaanja da je prijevara
osiguratelja drutveno prihvatljiva pa ak i poeljna. Gospodarska kriza te kriza morala kroz koju
prolazi Republika Hrvatska, svakako e udariti jo jai peat na ovaj trend te je za oekivati i nadalje
poveani broj prijevara osiguratelja.
2.3 Klimatski imbenici i imbenici vezani uz promjenu okolia
2.3.1 Vremenske prilike
Vremenske prilike, pa ak i ako nije rije o prirodnim katastrofama, mogu imati znatan utjecaj na
poslovanje osiguratelja, te se osiguratelj prema njima mora odnositi s poveanom brinosti, a kako bi
zatitio njegovo poslovanje. Tipian primjer koji nalazimo u literaturi je briga oko teta koje nastanu u
razdoblju oko Boia, a koje e biti prijavljene tek nakon zatvaranja poslovnih knjiga, 31.12., a uzrok
ovih teta je led i poledica koji su tipini za to doba godine. Ukoliko poveanom brinosti osiguratelj
ne rezervira adekvatno ove tete na temelju iskustva tog tjedna prethodne godine, to e imati za
posljedicu negativan financijski efekt idue godine.
2.3.2 Prirodne i ostale katastrofe
Na poslovanje osiguratelja posebno veliki utjecaj mogu imati katastrofalne tete izazvane olujama,
poplavama, potresima i eksplozijama, a na koje vanjske imbenike osiguratelji, gotovo, ne mogu imati
nikakvog utjecaja. Za primijetiti je da je uestalost tih katastrofa, vezano i uz klimatske promijene,
porasla u proteklom razdoblju, to meutim nije bilo popraeno znatnim porastom ostalih osiguranja
imovine, pa je 2008/2007 indeks porasta istih iznosio 108, a 2009/2008 samo 102, s ukupno 604.625
zakljuene police osiguranja u 2009. godini.
2.3.3 Prikriveni rizici
U literaturi kao tipian primjer prikrivenih vanjskih imbenika, koji su ostavili znatan utjecaj na
poslovanje osiguratelja, nalazimo primjer azbestoze. Izlaganje azbestozi moe uzrokovati fatalne
bolesti ak 20 do 30 godina nakon izlaganju; no to je tek utvreno 70-tih godina 20. stoljea, pa su
osiguravatelji plaali naknade tete koje su nastale u 50-tim i 60-tim godinama 20-tog stoljea. Nije
potrebno posebno naznaiti da osiguratelji, do 70-tih godina, nisu mogli nikakvom briljivom
tehnologijom niti naporom izvriti pravilnu rezervaciju za te tete, s obzirom da nisu postajala
tehnika saznanja koja bi im to omoguila.

Meutim, danas se postavlja pitanje koji od tih prikrivenih rizika vrebaju, a bez da uope imamo
saznanja od moguim negativnim utjecajima na zdravlje ili okoli. Postoje odreene naznake da bi
nova azbestoza mogao biti benzen na strani kemikalija, te nano tehnologije i zagaenje okolia (Sisak
?!).
Sretna je okolnost to je svijest o postojanju nunosti za zakljuenjem osiguranja od odgovornosti u

Hrvatskoj mala, pa je prolu godinu napravljeno samo 269 MKn premije istih, ime su ova osiguranja
zauzela samo 2,86% od ukupno zaraunate premije trita osiguranja.
3. Zakljuak
Dugorono ukoliko ele ostvariti pretpostavke stabilnosti i trajnog ispunjavanja obveza po ugovorima
o osiguranju, drutva osiguranja, ali i trite osiguranja u cijelosti, moraju poslovati pozitivno.
Autor lankom skree pozornost da gotovo 1/2 trita osiguranja u Republici Hrvatskoj kontinuirano
ne posluje s dobitkom. Nadalje, skree se pozornost na negativan trend u osiguranju cestovnih vozila
te na veliku ovisnost trita osiguranja o osiguranju motornih vozila (posebno u odnosu na
automobilsku odgovornost). Zbog takve strukture trita hrvatsko je osiguranje izuzetno ovisno o
vanjskim imbenicima; posebno onima vezanima uz zakonske promijene te promijene cijene
popravaka motornih vozila i promijene odreivanja naknade za neimovinske tete. Nadalje, kako iz
temeljne djelatnosti hrvatska drutva osiguranja oigledno proizvode gubitke, ona su snano vezana i
na rezultat prihoda od ulaganja.
Idue razdoblje, nakon dekade prosperiteta osiguranja, odredit e zakonske promijene vezane uz
osiguranje od automobilske odgovornosti (neupitna liberalizacija trenutkom ulaska u Europsku uniju)
te budui kriteriji naknade neimovinske tete. Takoer, snaan peat osigurateljnoj industriji dat e i
reforma zdravstva koja je u stalnom provoenju; u ovom trenutku bez mogueg predvidivog
predznaka (+ ili -) za industriju osiguranja. Kratkorono, mogue su i odluke vezane za ivotna
osiguranja (tzv. Vladin program), ali bez znaajnih dugoronih posljedica ili dugoronijeg trajanja.
Nadalje, stalno je prisutna, kao vanjski imbenik, sklonost Hrvata parnienju te pojavnost trenda
ponaanja u kojem je prijevara osiguratelja neto to je uobiajeno i nekanjivo. Za oekivati je da e
trenutna ekonomska situacija dati daljnji podstrek takvim trendovima.
Hrvatska drutva osiguranja bi, prema sudu autora, trebala postati aktivan sudionik vanjskih
imbenika te kao partner, samostalno ili putem udruenja, sudjelovati u kreiranju zakonskog
okruenja, ali i partner i sudionik autoindustrije u vezi s popravcima oteenih vozila.
U protivnom izvrgavamo se riziku iz prie, s poetka ovog lanka, da "brojimo blatobrane i

vodokotlie" dok na Islandu eruptiraju vulkani te da trajno budemo okrenuti sebi, bez svijesti o
vanjskim imbenicima i bez volje da na njih to je vie mogue utjeemo.

Vitomir Boi
NITETNOST UGOVORA O OSIGURANJU

OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI

Vitomir Boi *
Nitetnost ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti
UVOD
Nitetnost pojedinih odredaba ugovora o osiguranju ili cijelog ugovora, mogu u pojedinim
sluajevima predstavljati pravne probleme, koji se mogu u velikoj mjeri sprijeiti kvalitetnijim
postupanjem ugovornih strana pri zakljuenju ugovora o osiguranju, ali i kvalitetnijim
odnosom osiguratelja i zastupnika osiguratelja.
Nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja,
prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu suugovaratelja
sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako su opi uvjeti koji ih
sadre odobreni od nadlenog tijela 1. Kada se ocjenjuje nitetnost odreene odredbe opih
uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije ali i u vrijeme sklapanja ugovora.
Na vlasnika vozila, koji je u zakljuanom vozilu, u jakni ostavio knjiicu vozila i prometnu
dozvolu, a koje vozilo je ukradeno, nee se primjenjivati odredbe Pravilnika o kasko osiguranju
motornih vozila prema kojima osiguranik gubi pravo iz osiguranja, ako nakon prijavljivanja
krae vozila nije u mogunosti predoiti osiguratelju originalne kljueve, vlasniki list i
prometnu dozvolu, jer su nepravine i pretjerano stroge 2.
Sud nee primijeniti odredbe Opih uvjeta prema kojima propust osiguranika da prijavi
nesretni sluaj osiguratelju ima za posljedicu gubitak prava na kamate 3.
UGOVOR O OSIGURANJU
Ugovorom o osiguranju obvezuje se osiguratelj ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili

korisniku osiguranja osigurninu, ako nastane osigurani sluaj, a ugovaratelj se osiguranja
obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja 4. Ugovor o osiguranju je dvostrano obvezan i
*
upanijski sud u Velikoj Gorici
1
l. 296. st. 1 Zakona o obveznim odnosima NN broj: 35/05 i 41/08; dalje ZOO
2
upanijski sud u Bjelovaru, G-1158/04 od 29. rujna 2004. godine IO VSRH graansko pravo
3
VS, Rev-819/96 od 7. oujka 2000. godine IO VS-2000-2
4
l. 921. ZOO

konsenzualan. Bitne sastojke ugovora o osiguranju predstavlja obveza isplate osigurnine s
jedne strane, te s druge strane obveza plaanja premije osiguranja. Ugovor o osiguranju od
automobilske odgovornosti nastaje na temelju aktivnosti ugovornih stranaka, s jedne strane
ugovaratelja osiguranja i s druge strane osiguratelja.
Ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju prihvaena 5. Kao potvrdu o

sklopljenom ugovoru o osiguranju, osiguratelj je obvezan bez odgaanja ugovaratelju
osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o
osiguranju npr. list pokria. Sadraj police o osiguranju odreen je lankom 926. ZOO, te tako
u polici moraju biti navedeni slijedei podaci:
- ugovorne strane
- osigurana osoba, odnosno osigurana stvar
- rizik obuhvaen osiguranjem
- trajanje osiguranja i vrijeme pokria
- iznos osiguranja
- premija ili doprinos
- datum izdavanja police
- potpisi ugovornih strana
Sama polica osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria ili drugom ispravom o
osiguranju, u koju moraju biti uneseni bitni sastojci ugovora. Police osiguranja od
automobilske odgovornosti razlikuju se u sitnim detaljima, ovisno o tome od kojeg osiguratelja
je koja polica izdana, no na svim policama najsitnijim slovima je napisano da su uvjeti
osiguranja sastavni dio ugovora te da su urueni ugovaratelju.
U polici osiguranja od automobilske odgovornosti upisuju se podaci koji mogu posluiti

identifikaciji konkretnog motornog vozila, te se upisuju slijedei podaci:
- registarska oznaka vozila

- vrsta i namjena
- marka i tip
- broj asije
- tehnike osobine vozila
- boja i dr.
Na samom obrascu police upisuje se poetak osiguranja i to kako s naznakom dana, tako i
sata, a jednako tako i istek osiguranja. Na pregledanim obrascima polica osiguranja od
automobilske odgovornosti nisu pronaeni podaci o trajanju osigurateljnog pokria.
5
l. 925. st. 1 ZOO

TRAJANJE UGOVORA O OSIGURANJU
Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti zakljuuje se s djelovanjem u budunosti,

te je bitno osim odreivanja trajanja tog ugovora, tono preciziranje kada taj ugovor poinje
vaiti. Zakon o obveznim odnosima predvia ugovore o osiguranju na neodreeno vrijeme i
ugovore o osiguranju na odreeno vrijeme. Bitno je znati i razlikovati vrijeme trajanja ugovora
o osiguranju od vremena trajanja osigurateljnog pokria. Vrijeme osigurateljnog pokria
predstavlja ono vrijeme za koje osiguratelj snosi rizik. Vrijeme trajanja osigurateljnog pokria
moe se, ali i ne mora vremenski podudarati s vremenom trajanja ugovora o osiguranju.
OSIGURANI SLUAJ
Osigurani sluaj predstavlja odreeni dogaaj koji je prouzroen osiguranim rizikom. Rizik koji
je obuhvaen osiguranjem i koji se naziva osigurani rizik mora biti:
- budui
- neizvjestan
- nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika
Ugovor o osiguranju je nitetan ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani

sluaj, ili je taj bio u nastupanju ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili je ve tada bila prestala
mogunost da on nastane 6. Sudska praksa je ve zauzela stav oko toga to su to razlozi tada za
nitavost sada za nitetnost ugovora o osiguranju npr. od poplave, bujice i visoke vode, kada ti
razlozi ne nastupe iznenada.
Ugovor o osiguranju, u pravilu, proizvodi svoje uinke istekom dana koji je njime oznaen kao
dan poetka trajanja osiguranja, pa sve do svretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje
ugovoreno. Jednako tako ako je ugovoreno da se premija plaa prilikom sklapanja ugovora,
obveza osiguratelja da isplati osigurninu odreenu ugovorom poinje idueg dana od dana
uplate premije. Gornja utvrenja precizno su navedena u lancima 946. st. 1. i 937. st. 1. ZOO,
no unato toga, kako je to ve ranije navedeno, u police osiguranja se osim datuma poetka
osiguranja upisuje i sat poetka osiguranja, to je sigurno uvjetovano odreenim
pragmatinim razlozima, no otvara i prostor za odreene problematine situacije.
POEKNI ROK
Poekni rok ili ''respiro rok'' je ugovorna klauzula kojom stranke ugovora o osiguranju od
automobilske odgovornosti odstupaju od odredbe prema kojoj obveza osiguratelja prestaje
6
l. 922 st. 3 ZOO

svretkom posljednjem dana roka za koji je to osiguranje bilo ugovoreno. Citiranom klauzulom
produljuje se vrijeme osigurateljnog pokria i nakon isteka ugovora o osiguranju. Poekni rok
je mogu samo kod ugovora na odreeno vrijeme i iznosi 30 dana. Vano je znati, da poekni
rok ili respiro rok ne predstavlja osiguranje, te da svaki osiguranik koji upravlja motornim
vozilom u tom periodu ini prekraj s obzirom da upravlja neosiguranim vozilom unato toga
to je produljeno vrijeme osigurateljnog pokria.
Vlasnik prijevoznog sredstva, oznaenog u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, duan

je prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavljati
sve dok je prijevozno sredstvo u prometu 7.
VRIJEME OSIGURATELJNOG POKRIA
Vrijeme trajanja osigurateljnog pokria ne mora se uvijek vremenski podudarati s vremenom

valjanosti registracije konkretnog motornog vozila. Registracija prometnog vozila vrijedi od
dana izdavanja do dana isteka oznaenog u prometnoj dozvoli. Poekni rok kod ugovora o
osiguranju od automobilske odgovornosti produuje pokrie za jo 30 dana, dok se po
specijalnim propisima o registraciji, smatra da je vozilo ne registrirano ako je proteklo 15 dana
od dana naznaenog u prometnoj dozvoli, a to je sve u zadnje vrijeme aktualizirano,
zajednikom akcijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog ureda za osiguranje.
OBVEZE STRANAKA PRILIKOM SKLAPANJA UGOVORA O OSIGURANJU
Ugovaratelj osiguranja duan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti
koje su znaajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate 8.
Ugovor o osiguranju je ugovor povjerenja, te tu odredbu treba imati na umu uvijek kada se
tumae pojedine odredbe ugovora o osiguranju ili cijeli ugovor o osiguranju.
Ako je ugovaratelj osiguranja namjerno uinio netonu prijavu ili namjerno preutio neku
okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari,
osiguratelj moe zahtijevati ponitaj ugovora 9.
Tu treba jasno ukazati na razliite pretpostavke za nitetnost, odnosno za pobojnost.
7
l. 4. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu NN broj: 151/05, 36/09 i 75/09.
8
l. 931. ZOO
9
l. 932. st. 1 ZOO

NITETNOST I POBOJNOST UGOVORA
Zakon o obveznim odnosima determinira stupnjevanje nevaljanosti ugovora i dijeli ih na:

- nitetne ugovore (apsolutna nitetnost)
- pobojne ugovore (relativna nitetnost)
Nitetan je onaj ugovor koji je protivan:

- Ustavu Republike Hrvatske
- prisilnim propisima
- moralu drutva
osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u
odreenom sluaju ne propisuje to drugo. Stranka koja smatra da je ugovor nitetan, moe
zahtijevati zatitu pred sudom podnoenjem tube za utvrenje nitetnosti, i nitetnost
nastaje, ex tunc, tj. od samog trenutka zakljuenja predmetnog ugovora.
Prema odredbi l. 330. Zakona o obveznim odnosima ugovor je pobojan:

- kada ga je sklopila ogranieno poslovno sposobna strana
- kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje
- kad je to Zakonom o obveznim odnosima ili nekim drugim posebnim propisom
odreeno
U situaciji kada ugovaratelj osiguranja namjerno preuti odreene okolnosti ili uini netonu
prijavu, takva okolnost daje osiguratelju pravo zahtijevati ponitaj ugovora, a ne utvrenje
njegove nitetnosti. Termin ponitaj ugovora iz l. 932. st. 1. ZOO treba tumaiti kao zahtjev
za utvrivanje pobojnosti ugovora, a nikako ne kao zahtjev za utvrivanje nitetnosti ugovora.
Vrhovni sud Republike Hrvatske 10 odbio je reviziju tuitelja kao neosnovanu.
Drugostupanjskom presudom odbijena je alba tuitelja i potvrena presuda suda prvog
stupnja, kojom je odbijen tubeni zahtjev za utvrenje nitavim ugovora o osiguranju,
zakljuenog izmeu osiguratelja i fizike osobe koja je prilikom sklapanja ugovora o osiguranju
dala negativan odgovor na pitanje o postojanju ranijih ozljeda, a ta je okolnost bila znaajna za
ocjenu rizika osiguratelja. Osiguratelj je smatrao da je sklopljeni ugovor o osiguranju nitav jer
je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. Tadanji l. 908.
st. 1. Zakona o obveznim odnosima 11 davao je pravo osiguratelju da moe zahtijevati
ponitenje ugovora ako je ugovaratelj osiguranja namjerno uinio netonu prijavu ili namjerno
preutio neku okolnost takve prirode da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo
stanje stvari, a gotovo identina odredba sadrana je u l. 932. st. 1. sadanjeg ZOO.
Posebna je situacija kada je osigurani sluaj ve nastao u trenutku sklapanja ugovora o

osiguranju. Rizik koji bi trebao biti pokriven ugovorom o osiguranju mora biti budui, te
10
Vs, Rev 596/03-2 od 29. rujna 2004. godine Izbor 1/05-68
11
NN broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99

neizvjestan, kako bi se moglo govoriti o osiguranom sluaju koji je pokriven ugovorom o
osiguranju.
NITETNOST UGOVORA O OSIGURANJU
Ugovor o osiguranju je NITETAN ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani

sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili je ve tada bila prestala
mogunost da on nastane 12.
Opinski sud u Jastrebarskom u svojoj presudi poslovni broj P-515/06 od 6. oujka 2008.
godine, a koja presuda je potvrena presudom upanijskog suda u Koprivnici poslovni broj G-
1932/08 od 1. listopada 2009. godine, utvruje nitetnim ugovor o osiguranju, na osnovu
kojeg je izdata polica osiguranja od automobilske odgovornosti.
injenino, radilo se o tubenom zahtjevu za utvrenje nitetnosti odreenog ugovora o

osiguranju te izdate police, a sve zbog injenice da je osigurani sluaj nastao prije sklapanja
police osiguranja.
U postupku je izmeu ostalog provedeno i informatiko vjetaenje. Uvidom u policu

osiguranja od automobilske odgovornosti utvreno je da je njome osigurano odreeno
motorno vozilo, da je u polici kao poetak osiguranja naznaen datum 31. kolovoza 2006.
godine u 15:00 sati, istek osiguranja 31. kolovoz 2007. godine u 24:00 sata, te da je polica
izdana u Zagrebu dana 31. kolovoza 2006. godine u 15:49 sati.
Vjetak je utvrdio da se nakon unosa osnovnih podataka o osiguraniku i osiguranom vozilu, u

za to predviena polja, automatski popunjavaju i polja poetak osiguranja i istek
osiguranja pri tome polje poetak osiguranja automatski se popunjava s datumom tog
dana, a sat se popunjava s trenutnim satom i to bez minuta. Pri dnu police u polju mjesto i
datum izdavanja program ispisuje mjesto i datum s vremenom, to znai da se ispisuje i sat i
minute kada je polica izdana, te se i ta polja automatski popunjavaju i taj se unos ne moe
mijenjati, ve ga program uzima iz sistemskog vremena raunala.
Temeljem tog vjetaenja nesporno je utvreno da je konkretna polica osiguranja od

automobilske odgovornosti zakljuena dana 31. kolovoza 2006. godine u 15 sati i 49 minuta.
tetni dogaaj dogodio se 31. kolovoza 2006. godine u 15:15 sati, dakle prije zakljuenja
konkretne police osiguranja. U situaciji kada je osigurani sluaj ve bio nastao prije sklapanja
police osiguranja pravilno su sudovi utvrdili nitetnost ugovora o osiguranju te na osnovi tog
ugovora izdate police osiguranja od automobilske odgovornosti.
Tijekom postupka tuena je iskazivala da je polica osiguranja od automobilske odgovornosti

zakljuena prije nezgode, pa da je samim time tubeni zahtjev tuitelja neosnovan. Temeljem
l. 296. st. 1. ZPP-a 13, ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije
odazvala pozivu suda, radi sasluanja, niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza. No, ako
12
l. 922. st. 3. ZOO
13
Zakon o parninom postupku NN broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08

stranka pristane iskazivati duna je govoriti istinu. Za laan iskaz dan u stadiju sasluavanja,
odnosno tijekom sasluavanja stranaka radi dokazivanja, stranka je kazneno odgovorna, no
njezina odgovornost je neto blaa, jer laan iskaz stranke je kazneno djelo samo ako je sud na
tom iskazu zasnovao svoju odluku.
ZASTUPNICI OSIGURANJA
U situaciji kada osiguratelj ovlasti nekoga da ga zastupa, a ne odredi opseg njegovih

ovlatenja, zastupnik je ovlaten u ime i za raun osiguratelja sklapati ugovore o osiguranju,
ugovarati izmjene ugovora ili produljenje njihova vaenja, izdati police osiguranja, naplaivati
premije i primati izjave upuene osiguratelju.
Posebno je bitno da ako osiguratelj ogranii ovlatenje svog zastupnika, a to ugovaratelju

osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ogranienja nisu niti postojala. Ukazano
upuuje na potrebu stalnog nadziranja osoba koje su zastupnici osiguranja, ali i u sluaju
potrebe na zakoniti raskid ugovora o zastupanju. Kako to izgleda u praksi?
Osiguratelj posumnja u kvalitetu postupanja svog zastupnika te ga dopisom pozove na

razduivanje dokumentacije. Zastupnika se poziva da u najkraem roku vrati sve police, zelene
karte, iskaze, blagajnike uplatnice, koje je temeljem ugovora o dijelu za prodaju osiguranja
preuzeo. Upozorava ga se dodatno ako ne postupi po tom pozivu da e se nerazduena
dokumentacija objaviti kao nevaea u Narodnim novinama te da u sluaju bilo kakve daljnje
tete osiguratelj nema daljnje odgovornosti.
Nakon toga, u sluaju tetnog dogaaja, slijedi dopisivanje i sa treim osobama, u ovom
sluaju, Hrvatskim uredom za osiguranje, kojeg se obavjetava da odreeno vozilo nema
policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sve iz razloga jer je u Narodnim
novinama objavljeno da je konkretna polica ponitena i da je nevaea, pa samim time treba
pristupiti obradi i likvidaciji tete nastalih od neosiguranih ili nepoznatih motornih vozila.
S jedne strane otvara se spor izmeu osiguratelja i Hrvatskog ureda za osiguranje, a s druge
strane znatno se oteava i usporava mogunost naknade tete oteenom.
DJELOMINA NITETNOST
Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svaka zainteresirana
osoba, a utvrenje nitenosti moe traiti i dravni odvjetnik.

Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai nitetnost ugovora, ako on moe opstati bez
nitetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor
sklopljen 14.
upanijski sud u Velikoj Gorici u svojoj odluci poslovni broj G-36/09-5, od 7. travnja 2010.
godine, utvruje da nitetnost neke odredbe ne povlai nitetnost cijelog ugovora, ako on
moe opstati bez te nitetne odredbe, u konkretnom sluaju, na jednu od stranaka se odnosi
nitetnost ugovora dok u odnosu na druge strane, koje su potpisivale i zakljuivale predmetni
ugovor, predmetni ugovor nije nitetan.
ZAKLJUAK
Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti moe biti u pojedinim sluajevima nitetan

u cijelosti, posebno kada je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani sluaj. Daljnje je
pitanje kako postupaju osiguratelji u situaciji kada dobiju presudu kojom se utvruje
nitetnost ugovora o osiguranju, te da li o toj injenici obavjetavaju relevantne pravne
subjekte.
Iz opisanog sluaja, na koji se odnosi citirana presuda Opinskog suda u Jastrebarskom, vidljivo
je koliko je bitno sve relevantne podatke upisivati s to veim stupnjem preciznosti. To se
odnosi kako na unoenje podataka u zapisnik o oevidu, gdje je posebno bitno precizno
naznaiti kada i od koga je dojavljeno za konkretnu prometnu nezgodu, jer e se na temelju tih
podataka u nekim od sluajeva moi dokazati da je pojedini ugovor o osiguranju nitetan, tako
i na unoenju podataka u polici osiguranja od automobilske odgovornosti u pogledu dana, sata
i minute popunjavanja i ispunjavanja pojedine police.
14
l. 324. st. 1 ZOO

Aleksandra Trbojevi
IZVANREDNA REVIZIJA TEMELJEM PROMJENA

ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU IZ 2008. GODINE

Aleksandra Trbojevi *
Izvanredna revizija temeljem promjena

Zakona o parninom postupku iz 2008. godine
UVOD
Izvanredna revizija nije zakonski termin, nego uobiajeni naziv za reviziju ija mogunost
izjavljivanja ne ovisi iskljuivo o visini vrijednosti osporenog dijela presude, nego o nekim
posebnim pretpostavkama.
Ona je uvedena u na pravni poredak novelom Zakona o parninom postupku iz 2003. godine,
kad je osim zbog vrijednosti predmeta spora pobijanog dijela presude, koji prelazi 100.000 kn
(odnosno 500.000 kn u trgovakim sporovima), kad je u l. 382. st. 2. propisana mogunost
ulaganja revizije i kod nie vrijednosti pobijanog dijela drugostupanjske presude, ali uz
doputenje drugostupanjskog suda.
Prema noveliranom l. 382. st. 2. ZPP-a iz 2003. godine bilo je mogue uloiti reviziju na
drugostupanjsku presudu ako je drugostupanjski sud u njenoj izreci odredio da je protiv te
presude revizija doputena.
Ideja je bila da drugostupanjski sud donese ovakvu odluku kad ocijeni da spor ovisi o rjeenju
nekog pravnog pitanja bitnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti
graana, pa da u obrazloenju presude naznai koje je to pravno pitanje i izloi razloge zbog
kojih smatra da je upravo to pravno pitanje vano u mjeri u kojoj je potrebno da o njemu
odluku donese Vrhovni sud. Prema odredbi l. 118. Ustava, Vrhovni sud Republike Hrvatske,
kao najvii sud u dravi, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, a
situacija u kojoj vrijednost predmeta spora ograniava dovoenje odreenog pravnog pitanja
na odluku Vrhovnom sudu ne ide u smjeru ostvarenja te njegove ustavne uloge.
IZVANREDNA REVIZIJA PREMA ZPP-u IZ 2003. GODINE
Izmjene ZPP-a iz 2003. godine znaajno su suzile mogunost podnoenja redovne revizije,
prvenstveno vrijednou predmeta spora, a onda i vrstom spora (ona je uvijek bila mogua u
radnim sporovima u kojima radnik osporava odluku o prestanku ugovora o radu).
*
Helios Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje

Za tzv. izvanrednu reviziju, prema tadanjim je odredbama bilo potrebno ispuniti slijedee
pretpostavke za njeno podnoenje protiv drugostupanjske presude:
- nije se smjelo raditi o presudi po kojoj je revizija doputena prema l. 382. st. 1.
(ogranienje visinom pobijanog dijela presude),
- nije se smjelo raditi o sporovima za koje ZPP ili neki drugi zakon izriito odreuje da u
njima revizija nije doputena,
- drugostupanjski ju je sud trebao dopustiti u izreci svoje presude.
U postupcima koji se odnose na ovaj na, relativno uski predmet interesa tete osiguratelji
su mogli uloiti reviziju nevezanu uz vrijednost pobijanog dijela samo iz razloga koje je
drugostupanjski sud obrazloio u svojoj presudi. Ako bi ona bila podnesena iz nekog drugog
razloga, bila bi odbaena.
Dakle, ocjenu o pravnom pitanju i njegovoj vanosti za jedinstvenu primjenu zakona donosio je
drugostupanjski sud, protiv ije je presude trebalo uloiti reviziju.
Izvanrednih revizija po doputenju drugostupanjskih sudova od 2003. nadalje bilo je

minimalno, pa ak i nedovoljno, to je rezultiralo razliitim odlukama upanijskih sudova o
istim pravnim pitanjima, bez mogunosti ujednaavanja sudske prakse.
Ova je situacija dovela do prilino ekstenzivnog koritenja ustavne tube, kojom su stranke
pokuavale ishoditi odluku usmjerenu na usklaenja prakse i jedinstvene primjene zakona, pa
se ubrzo najvei broj ustavnih tubi odnosio upravo na drugostupanjske presude protiv kojih
se nije mogla uloiti revizija.
A onda je Ustavni sud odlukom U-I-1569/04 od 20.12.2006., u postupku ocjene suglasnosti s

Ustavom, ukinuo dotadanje odredbe o doputenosti revizije, sadrajno u bitnome obrazlaui
svoju odluku time da je temeljna pravna svrha revizije osigurati jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost graana, to u postojeoj situaciji kad doputenost revizije ovisi o odluci
albenog suda nije i ne moe biti omogueno.
Tom su odlukom Ustavnog suda ukinuti dijelovi l. 382. i l. 497. Zakona o parninom
postupku, koji su propisivali protiv kojih se presuda revizija moe podnijeti.
Ukinute su odredbe trebale prestati vaiti s danom 15.07.2008., no njihovo je vaenje

produeno do 01.10.2008., kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
parninom postupku.
IZVANREDNA REVIZIJA PREMA ZPP-u IZ 2008. GODINE
Novim je izmjenama ZPP-a izvanredna revizija ureena bitno drugaije.

U cijelosti se napustilo doputenje albenog suda i omoguilo strankama da same ocijene radi
li se o materijalnopravnom ili procesnopravnom pitanju zbog kojeg smatraju opravdanim
uloiti reviziju, neovisno o vrijednosti osporenog dijela drugostupanjske presude, a koje
pitanje je vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana.
Sadanji l. 382. st. 2. ZPP-a navodi razloge za izvanrednu reviziju egzemplikativno, odnosno
navodi ih primjerice, a glasi:
U sluajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovog lanka, stranke
mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rjeenju
nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene
primjene zakona i ravnopravnosti graana, primjerice:
1) ako o tom pitanju revizijski sud jo uvijek nije zauzeo shvaanje odluujui u pojedinim
predmetima ili na odjelskoj ili opoj sjednici, a rije je o pitanju o kojemu postoji razliita
praksa drugostupanjskih sudova,
2) ako o tom pitanju revizijski sud jo uvijek nije zauzeo shvaanje, a moglo bi se oekivati da
bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati razliita shvaanja, npr. zbog
mogunosti razliitoga tumaenja odreenih zakonskih odredaba,
3) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvaanje, ali je odluka drugostupanjskoga
suda utemeljena na shvaanju koje nije podudarno s tim shvaanjem,
4) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvaanje i presuda se drugostupanjskoga
suda temelji na tom shvaanju, ali bi osobito uvaavajui razloge iznijete tijekom
prethodnoga prvostupanjskoga i albenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu
uvjetovane novim zakonodavstvom ili meunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga
suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava trebalo preispitati sudsku
praksu.
U reviziji iz stavka 2. ovoga lanka stranka treba odreeno naznaiti pravno pitanje zbog kojeg
ju je podnijela i izloiti razloge zbog kojih smatra da je ono vano za osiguranje jedinstvene
primjene zakona i ravnopravnosti graana.
Stranka koja podnosi izvanrednu reviziju mora odreeno naznaiti pravno pitanje zbog kojeg
je podnosi i obrazloiti razloge zbog kojih smatra da je upravo to pitanje vano za jedinstvenu
primjenu zakona i ravnopravnost graana.
Budui da su u l. 382. st. 2. ZPP-a samo primjerice navedeni razlozi zbog kojih se izvanredna
revizija moe izjaviti, ona se moe izjaviti i iz drugih razloga, ako odluka ovisi o rjeenju nekog
materijalnopravnog ili procesno pravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene
zakona i ravnopravnosti graana.
O izvanrednoj reviziji odluuje vijee od 3 suca Vrhovnog suda, pa ako nae da konkretno
pravno pitanje nije od utjecaja na osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti
graana, odbacuje ju rjeenjem.
Pobijana presuda ispituje se samo u dijelu koji se pobija revizijom i samo zbog pravnog pitanja
koje je njome istaknuto.

Ako ona bude prihvaena, sud kojem je predmet vraen na ponovno suenje, vezan je
pravnim shvaanjem na kojem se temelji rjeenje revizijskog suda o ukidanju pobijane
drugostupanjske presude.
U l. 91.a ZPP-a uvedeno je ogranienje u pogledu ovlatenika prava na podnoenje revizije,

kako redovne tako i izvanredne.
Naime, revizija se moe podnijeti samo po punomoniku koji je odvjetnik, ili izuzetno po osobi
koja ima poloen pravosudni ispit.
Dakle, ako stranka u postupku sama odlui podnijeti reviziju, mora imati poloen pravosudni
ispit, kao i ako u ime stranke reviziju podnosi punomonik koji nije odvjetnik.
Zakonski zastupnici ili zastupnici po zakonu takoer moraju imati poloen pravosudni ispit ako
podnose reviziju, bez obzira to u ime stranke imaju pravo poduzimati sve radnje u postupku.
Uz reviziju je potrebno dostaviti dokaz o poloenom pravosudnom ispitu, ako taj dokaz nije
ve ranije tijekom postupka dostavljen u spis, i to izvornik ili presliku potvrde o poloenom
pravosudnom ispitu.
Donekle je ovo odreenje u suprotnosti s l. 6. Europske konvencije o zatiti ljudskih prava i

temeljnih sloboda, iji je Hrvatska lan, odnosno u odreenoj mjeri ograniava pravo na
poteno suenje koje izmeu ostalog obuhvaa i pravo na pristup sudu.
No, i Europskom konvencijom pravo na pristup sudu nije apsolutno i odreena su mu

ogranienja doputena u pravu svake drave lanice, pa ogranienje u pogledu ovlatenika
prava na podnoenje revizije predstavlja zatitu digniteta Vrhovnog suda i olakava mu
efikasnost. Ovo stoga to je kod odluivanja o reviziji sudu daleko lake, ili bi trebalo biti, ako
je ona obrazloena po strunoj osobi.
Naime, moe se oekivati da zbog novog ureenja izvanredne revizije Vrhovni sud postane
optereen kao nikad prije, pa je ogranienje njenog podnoenja po kvalificiranim osobama
minimum zatite i omoguavanja efikasnosti u uvjetima potencijalno znaajnog poveanje
broja predmeta.
DA LI I KAKO OSIGURATELJI KORISTE MOGUNOST ULAGANJA IZVANREDNE

REVIZIJE?
Imajui u vidu izuzetno mali broj predmeta u kojima je nakon 2003. godine postojalo
doputenje albenog suda na podnoenje revizije, bilo je za oekivati da e novo ureenje
izvanredne revizije utaiti glad osiguratelja za irokim pristupom Vrhovnom sudu.
No, da li je to zaista tako?

U pripremanju ovog referata konzultirala sam se s kolegama iz drugih drutava, u pogledu
predmeta u kojima su podnosili izvanredne revizije i u pogledu pravnih pitanja koja su smatrali
bitnima iznjeti Vrhovnom sudu, bez obzira na vrijednost predmeta spora.
Iz odgovora kolega zakljuila sam (moda prerano!) da osiguratelji zasad nee biti onaj
presudni faktor koji e znaajno poveati opseg posla Vrhovnom sudu, jer veina nas
izvanredne revizije u pravilu ne podnosi u velikom broju, niti zbog irokog spektra razloga.
Neki od nas su promjenu ovog instituta shvatili kao poticaj za ukazivanje na potrebu
usuglaavanja prakse kod dosuivanja visine novane naknade neimovinske tete. U tim se
sluajevima izvanredna revizija ulae radi bitnih odstupanja u dosuenim visinama naknade
izmeu razliitih upanijskih sudova kod istih ili slinih ozljeda, odnosno istih ili slinih pojavnih
oblika neimovinske tete. Pravno pitanje za koje se u tim predmetima trai jedinstvena
primjena zakona je ujednaavanje kriterija kod dosuivanja pravine novane naknade
neimovinske tete u istim ili slinim sluajevima.
Polazite stava je praksa europskih sudova koji u pravilu za iste objektivne parametre ozljeda
(npr. % smanjenja aktivnosti ili invaliditet) dosuuju ujednaene visine naknada, s tim da je
mogue odstupanje u okviru 20% od standardne naknade, uz posebne okolnosti sluaja koje
ukljuuju dob i zanimanje oteenika.
Iako je injenica da postoje razliite odluke o visinama za iste ili sline pojavne oblike
neimovinske tete, dosad je stav upanijskih sudova bio da novana naknada kod neimovinske
tete ovisi o konkretnim i posebnim okolnostima svakog sluaja.
Uz pretpostavku znatne razlike u visini pravomono dosuenih naknada izmeu pojedinih

upanijskih sudova, opravdana je dvojba da li se radi o pravnom pitanju i potrebi jedinstvene
primjene zakona. Da li e Vrhovni sud ovako postavljenu dvojbu tretirati dostatno bitnom za
donoenje odluke o jedinstvenoj primjeni zakona, kao i to u novanom smislu predstavlja
znatnu razliku u pravomonim presudama koje se odnose na iste ili sline ozljede, ostaje nam
tek za vidjeti odnosno priekati revizijske odluke.
Neke od izvanrednih revizija, koje smo kao osiguratelji uloili nakon 01.10.2008. godine, a ne
odnose se iskljuivo na visinu dosuene naknade, odnose se na slijedee:
- Da li parnini sud po prijedlogu izvjetavanja tree osobe o parnici u smislu l. 211.

Zakona o parninom postupku treba postupiti na nain da donese rjeenje kojim taj
prijedlog usvaja ili odbija, kao i da li svoju odluku treba obrazloiti
Izvanredna revizija je uloena u predmetu u kojem se u odgovoru na tubu postavlja prijedlog

izvjetavanja tree osobe, sa svim potrebnim elementima za postupanje po tom prijedlogu
(naziv i adresa tree osobe, primjerak tube i dokumentacije za dostavu treoj osobi, pravni
osnov za interes tree osobe na mijeanje). Prvostupanjski sud o prijedlogu izvjetavanja tree
osobe o parnici nije donio nikakvu odluku niti u presudi obrazloio zato to nije uinio. Zbog
toga je kao jedan od albenih razloga istaknuta postupovna povreda iz l. 354. st. 1. u vezi s l.
300. ZPP-a, koji je odbijen uz obrazloenje da tuenik pogreno zakljuuje kako je u odgovoru

na tubu stavio prijedlog za mijeanje u smislu l. 211. ZPP-a iako tuenik nije ni tvrdio da je
stavio prijedlog za mijeanje, nego prijedlog izvjetavanja tree osobe o parnici.
Drugostupanjska odluka ne sadri razloge o tome to je u prijedlogu izvjetavanja tree osobe
u smislu l. 211. ZPP-a bilo nedostatno, nego obrazlae da umjea mora temeljem l. 206.
ZPP-a sam postaviti prijedlog za mijeanje u parnicu. Iz takvog se obrazloenja
drugostupanjske odluke zakljuuje o stavu da mijeanje tree osobe u parnicu dolazi u obzir
iskljuivo u sluaju primjene l. 206. ZPP-a, odnosno iskljuivo u sluaju kad trea osoba sama
prijavi svoje mijeanje u parnicu, nevezano uz to na koji nain su dobile saznanje o otpoetoj
parnici a da stranke zapravo nemaju mogunost izvijestiti treu osobu o parnici putem suda,
odnosno da nemaju mogunost praktino primijeniti l. 211. ZPP-a. Nesporno je da trea
osoba mora prijaviti svoje mijeanje u otpoetu parnicu u smislu l. 206. ZPP-a, no sporno je
da li sud mora postupiti po prijedlogu iz l. 211. ZPP-a, a imajui u vidu da obavijest iz l. 211.
ZPP-a omoguava zasnivanje graanskopravnog uinka.
- Da li se naknada tete zbog izgubljene zarade presuuje prema dobitku koji se mogao
osnovano oekivati prema redovitom tijeku stvari u vrijednostima aktualnim u vrijeme
presuenja ili u vrijeme nastanka tete te od kad teku kamate ako se taj dobitak
procjenjuje prema cijenama i vrijednostima iz vremena presuenja
Izvanredna revizija uloena je u predmetu u kojem je tuitelju odreena naknada s osnova

izgubljene zarade, za iji egzaktni iznos nije imao relevantnih materijalnih dokaza koliko bi ona
iznosila u vrijeme nastanka tete (1993. godina), pa se presudilo prema vrijednostima mogue
zarade koju prijevoznici ostvaruju u vrijeme presuenja (2009. godine). Tueniku je odreeno
naknaditi tuitelju tako odreeni iznos izgubljene zarade s kamatama od nastanka tetnog
dogaaja, iako je u nekolicini revizijskih odluka ve zauzet stav da u sluaju naknade tete u
novcu tetnik ne moe pasti u zakanjenje sa ispunjenjem obveze prije nego je poznata njezina
visina, pa u situaciji kada se visina tete utvruje prema cijenama u vrijeme presuenja, tek
tada je dolo do dunikog zakanjenja, od kada poinju tei i zakonske zatezne kamate na
dosueni iznos naknade tete.
Budui da je u konkretnom sluaju tuitelj zatraio naknadu tete prema cijenama u vrijeme
presuenja, dok za cijene u vrijeme nastanka tete nije dostavio dokaze niti mu ih je naloeno
dostaviti, a naknada tete mu je prema cijenama iz vremena presuenja i dosuena, nije jasan
razlog presuenja obveze isplate zakonskih zateznih kamata za razdoblje do dana donoenja
prvostupanjske presude, posebno imajui u vidu da se tijekom postupka nisu niti provodili
dokazi o stvarnoj visini izgubljene zarade u vrijeme tetnog dogaaja.
- Da li se kod odluke o limitu svote osiguranja, za sluajeve kod kojih je nominalna

vrijednost svote osiguranja u vrijeme presuenja istovjetna nominalnoj vrijednosti te
svote u vrijeme tetnog dogaaja (jer nije dolo niti do denominacije niti do promjene
valute), primjenjuje odredba l. 85. Zakona o osiguranju (iz 1997. godine) prema kojoj
obveza drutva za osiguranje na naknadu tete po osnovi osiguranja od automobilske
odgovornosti ne moe po jednom tetnom dogaaju biti vea od iznosa to ga na
prijedlog Direkcije za nadzor drutva za osiguranje utvrdi Vlada Republike Hrvatske,
ako ugovorom o osiguranju nije utvren vei iznos.

Izvanredna revizija uloena je u predmetu u kojem se mogla uloiti i redovna revizija, a koja je
takoer uloena, ali iz drugih razloga, pa je pri sastavu revizije podnositelj bio u nedoumici oko
tehnikog pitanja da li se u takvim sluajevima redovna i izvanredna revizija podnose u istom
podnesku, ili ih je potrebno razdvojiti.
Razlog za izvanrednu reviziju je odluka upanijskog suda o doputenosti prekoraenja limita

svote osiguranja, za tetu nastalu 1998. godine, kad je na snazi bio Zakon o osiguranju (NN
46/97) kojim je u l. 85. propisana maksimalna obveza drutva za osiguranje po jednom
tetnom dogaaju u visini svote osiguranja. Nominalna vrijednost svote osiguranja iznosi
jednak broj novanih jedinica u vrijeme presuenja i u vrijeme tetnog dogaaja. upanijski
sud je zauzeo stav kako je limit doputeno prekoraiti, obrazlaui svoju odluku primjenom
prakse revizijskog suda, koja se praksa odnosi na tetne dogaaje nastale prije 10.10.1994.
godine. Pretraivanjem prakse VSRH, revident smatra da je revizijski sud zauzeo stav o
doputenosti prekoraenja limita svote osiguranja u sluajevima u kojima je njen nominalni
iznos zbog promjene valute ili zbog denominacije u vrijeme presuenja neprimjereno nizak i
nema istu nominalnu vrijednost koju je imao u vrijeme tetnog dogaaja, a dogaaj iz 1998.
godine (za koji je limit svote 1.400.000 kn) ne predstavlja takav sluaj.
UMJESTO ZAKLJUKA
Iako nakon promjena ZPP-a iz 2003. godine nismo kao osiguratelji, u odtetnim parnicama
uglavnom s pozicije tuenika, imali mogunost ulagati revizije onoliko esto koliko smo moda
htjeli, sad nam je ta mogunost otvorena u sluajevima kad smatramo (i znamo obrazloiti) da
postoji potreba za jedinstvenom primjenom zakona i ravnopravnou graana, pa i u
sluajevima kad smatramo da je postojeu praksu potrebno preispitati.
Znamo da od preoptereenog Vrhovnog suda ne moemo oekivati efikasnost, pa niti

pozitivan stav prema osigurateljima ako oni budu glavni razlog njegovog poveanog opsega
posla. Istovremeno, naravno da bez upornosti nema niti rezultata i da jedino o nama samima
ovisi uspjeh u primjeni novih odredbi ZPP-a.
Zbog toga izvanrednu reviziju trebamo shvatiti vrlo ozbiljno - ona nam nakon dugo vremena
daje priliku pristupa Vrhovnom sudu u sluajevima koje smatramo bitnima ne samo za rjeenje
pojedinane parnice, nego prvenstveno bitnim za uspostavu standarda.
Cilj bi nam trebao biti da u koritenju ovog instituta budemo prepoznati kao djelatnost koja
vodi brigu kako o svojim profesionalnim naelima sigurnosti i profitabilnosti, tako i o
jedinstvenoj primjeni zakona te jednakosti svih pravnih subjekata pred zakonom.

Katina Kaleb
NAELA DOBRE POSLOVNE PRAKSE U OBAVLJANJU

POSLOVA OSIGURANJA PUTEM INTERNETA

Katina Kaleb *
Naela dobre poslovne prakse u obavljanju

poslova osiguranja putem interneta
Razvoj komunikacijske tehnologije potpomognute stvaranjem informatike infrastrukture

omoguio je, tijekom zadnjih dvadesetak godina, stvaranje (ne vie) nove tehnologije
poslovanja poslovanje putem interneta za sve vrste proizvoda i usluga 1.
Jednostavno koritenje, velika brzina rada koja omoguuje pristup velikoj koliini traenih
podataka u realnom vremenu, mogunost sueljavanja ponude i potranje svih moguih vrsta
roba i usluga, relativno jeftina tehnika oprema i pristup te mogunost relativno sigurnog
provoenja financijskih transakcija stvorili su sve preduvjete za masovnu upotrebu interneta u
privatnim i poslovnim segmentima svakodnevnog ivota. Meutim sve ove prednosti mogu se
pretvoriti i u svoju suprotnost zloupotrebama kojih postajemo sve svjesniji.
Prema podacima istraivanja trita u Hrvatskoj 2 66% kuanstava posjeduje raunala (2000.
godine 24%), a 49% stanovnitva starijeg od 15 godina koristi se internetom (2000. godine
12%). Prema podacima HNB za prvi kvartal 2009. godine, uslugu internet bankarstva u
Hrvatskoj koristilo je 597.866 graana te 155.721 poslovnih subjekata.
Naravno da se i djelatnost osiguranja ukljuila u ope internet trendove.
Hrvatska drutva za osiguranje ve due vrijeme na svojim internet stranicama pruaju

(potencijalnim) osiguranicima mogunost detaljnijeg upoznavanja sa osigurateljnim
proizvodima koje nude, kao i interaktivno putem on-line kontakta. U novije vrijeme neka
drutva nude mogunost zakljuivanja i obnove osiguranja putem interneta.
Unato injenici da je zastupljenost koritenja internetom u RH znaajna i u poslovnom i u

privatnom koritenju, ovaj nain prodaje u osiguranju nije ire zastupljen.
Meutim, tek razvojem internetskog servisa koji je osmislio Hrvatski ured za osiguranje na
inicijativu drutava za osiguranje, te implementiranjem servisa putem zatitnog koda u
*
Hrvatski ured za osiguranje
1
Electronic Commerce /e-commerce moe se definirati kao bilo koja transakcija koja ukljuuje prodaju ili kupnju
dobara odnosno usluga putem interneta, to bi u hrvatskom prijevodu glasilo "elektroniko trgovanje
Electronic business /e-business ima iri smisao i u prijevodu glasi "elektroniko poslovanje"/" internet
poslovanje", to ukljuuje sve poslovne aktivnosti provedene putem interneta: ponudu, kupnju, prodaju, logistiku
vezanu uz proizvodnju i prometovanje robom i uslugama, usluge namijenjene potroaima, provoenje financijskih
transakcija i dr.
Prema www.europa.eu.int/information society/topics/ebusiness/ecomerce/
2
GfK Croatia Centar za istraivanje trita bilten br.14 oujak 2010.

postupak obnove registracije vozila koji se obavlja na stanicama za tehniki pregled (u
suradnji sa Centrom za vozila) i po prihvaanju njegove vjerodostojnosti od strane MUP-a,
moemo rei da je hrvatsko osiguranje zakorailo u stvarnost internetskog poslovanja 3.
E - POSLOVANJE U EUROPSKOJ UNIJI
U najnovijem statistikom izvjeu koji je objavila CEA 4 /Comit Europen des Assurances/ u
oujku ove godine Insurance Distribution Channels in Europe CEA Statistics N39 za
razdoblje do 2008. godine nije, na alost, mogue pronai podatak o zastupljenosti interneta u
sklapanju osigurateljnih poslova - jo uvijek sakriven pod ostaloili u okviru prodaje na
daljinu; kroz cijelo izvjee se posebice naglaava njegov sve vei utjecaj kao kanala
distribucije osigurateljnih proizvoda i kao nove tehnologije sklapanja osigurateljnih poslova.
Znatna i sve ira, iako u ovom momentu jo statistiki egzaktno neiskazana zastupljenost
poslovanja obavljenog putem interneta definitivno stavlja pred sudionike ovog naina
poslovanja zahtjeve za ekonomskim ujednaavanjem i pravnom regulativom koja bi svima
pruila koliko toliko sigurnu podlogu u poslovanju, pri emu se ne smije zanemariti i jedan
posebno osjetljiv segment u poslovanju putem interneta - zatitu potroaa.
Osnovni zakonski okvir za reguliranje principa poslovanja na internet tritu u okviru Europske
Unije uspostavljen je relativno davno donoenjem
o Direktive o elektronikom potpisu 1999/93/EC na snazi od 19. 01. 2000.

o Direktive o elektronikom trgovanju 2000/31/EC na snazi od 17. 07. 2000.
(izmijenjena u kolovozu 2002.)
o "Zelenim papirom" o zatiti potroaa (Green paper on consumer protection).
EUROPSKI KODEKS POSLOVANJA PUTEM INTERNETA ZA OSIGURATELJE
Na temelju direktiva EU o elektronikom potpisu i elektronikom poslovanju, te rjeenja koje

je kao nunost donijela trina, odnosno poslovna praksa, europski osiguratelji udrueni u CEA
donijeli su ve u lipnju 2001. EUROPEAN GOOD PRACTICE GUIDE FOR INSURANCE BUSINESS
ON THE INTERNET.
3
OKR-29/2010. Hrvatskog ureda za osiguranje - Potvrda o ugovorenom osiguranju putem interneta - poetak
primjene od 15.03.2010
4
CEA je europsko udruenje osiguratelja i reosiguratelja osnovano 1953. godine sa zadatkom da zastupa strukovne
interese osiguratelja u meunarodnim zakonodavnim tijelima. lanovi CEA-e su 33 nacionalna udruenja
osiguratelja i reosiguratelja koji predstavljaju preko 5.000 drutava za osiguranje i reosiguranje. Od 2002. Hrvatski
ured za osiguranje je pridrueni, a od lipnja 2007. punopravni lan CEA /www.cea.eu/

Europski kodeks poslovanja putem interneta za osiguratelje 5
Prilikom ponude osigurateljnih proizvoda putem interneta osiguratelji su suglasni da e

potencijalnim korisnicima svojih usluga davati ponude koje e biti valjani temelj za
zakljuivanje ugovora.
Postavke naznaene u Kodeksu nisu navedene kako bi prejudicirale zakonodavnu

regulativu pojedinih zemalja, iako e se u budunosti sam Kodeks obnavljati i
osuvremenjivati na temelju novih zakonodavnih rjeenja i zahtjeva prakse.
CILJEVI I ZADACI
Utvrditi i pridravati se visokih standarda punog informiranja potroaa o postupcima

provoenja osiguranja kao i o ponuenim osigurateljnim proizvodima.
Poduzeti sve potrebne sigurnosne mjere radi zatite tajnosti podataka relevantnih za
utvrivanje visine premija i naina plaanja.
Jamiti sudionicima sklapanje ugovora pod istim komercijalnim uvjetima kao i ostalima
koji nisu zakljuivali ugovore o osiguranju putem interneta.
Osnovni je zadatak donoenja Kodeksa razviti povjerenje u poslovanje putem interneta kako bi
se proirio ovakav nain poslovanja, te kako bi se omoguilo njegovim korisnicima puno
poznavanje svih bitnih elemenata.
BITNI ELEMENTI
Identifikacija ponuditelja
Svaki osiguratelj ili njegov zastupnik, koji putem interneta /on line/, nudi potencijalnom
potroau - osiguraniku mogunost kupnje svog osigurateljnog proizvoda mora na svojim
stranicama omoguiti lagan, direktan i stalan pristup do slijedeih informacija:
naziv ponuditelja /osiguratelja i zastupnika/

osnovne podatke o registraciji i licenci za ugovaranje ponuenih osiguranja sa
poveznicom /"linkom"/ koji omoguava provjeru navedenih podataka.
adresa sjedita uprave ponuditelja
podaci o upravi i organizacijskoj strukturi ponuditelja
podaci o podrunici ili organizacijskom dijelu sa kojim e se potencijalni ugovor
realizirati ( adresa, telefon, @-mail adresa)
5
obradila prema izvornom dokumentu K. Kaleb

podaci o kontakt osobi koja je zaduena za struni kontakt sa potencijalnim
potroaima/osiguranicima.
Opi podaci o osigurateljnom proizvodu
Svaki potencijalni potroa/osiguranik koji posjeti stranice ponuditelja osiguratelja treba

imati direktan i lagan pristup tumaenju i definiciji svih strunih termina koji se koriste na
stranicama ponuditelja.
Na stranicama takoer moraju biti dostupne, kao minimum nunih podataka, slijedee
informacije:
opi uvjeti za sklapanje ponuenog ugovora

jezik u kojem je sklopljeni ugovor pravno valjan
teritorijalno pokrie koje obuhvaa ponueni osigurateljni ugovor
nain plaanja
ponuditelj je duan informirati potroaa na jasan i razumljiv nain da su financijski
podaci vezani uz kartine transakcije zatieni (na primjer koritenjem tehnike
kriptiranja),
opi podaci o nainu ostvarivanja prava na naknadu tete
(kontakt osoba, potrebna dokumentacija, vrijeme potrebno za rjeavanje)
sukladno odredbama ugovora mora biti navedena mogunost pokretanja albenog
postupka, ukljuujui i postojanje tijela zaduenog za vansudsko rjeavanje
eventualnog spora, to ni u kojem sluaju ne moe osporiti osiguranikovo pravo na
zatitu svojih prava putem suda,
navesti u kojim je sluajevima mogue naknadu tete rijeiti putem on line kontakta
uz eventualnu pisanu suglasnost.
Uvjeti pod kojima potroau mogu biti dostavljane ponude
Svaki ponuditelj osiguratelj koji potencijalnom potroau/osiguraniku alje e-mail sa

nakanom da zakljui ugovor o osiguranju mora sukladno zakonskoj regulativi u svojoj zemlji:
omoguiti potivanje volje potroaa fizikih osoba koji ne ele primati komercijalne
ponude putem e-maila /eventualnim upisom u posebni registar takovih osoba/;
odnosno pribaviti posebnu suglasnost potencijalnih potroaa koji su suglasni sa
primanjem komercijalnih ponuda,
omoguiti da komercijalna komunikacija bude jasno definirana u smislu pune
prepoznatljivosti proizvoda i ponuditelja,
osigurati da promocijske ponude, eventualne nagradne igre i slino budu definirane
posebnim uvjetima iz kojih se jasno, na jednostavan i nedvosmislen nain prezentiraju
mogunosti osvajanja nagrade.

Informacije o zatiti osobnih podataka
Svaki ponuditelj osiguratelj koji u svrhu zakljuivanja ugovora o osiguranju putem interneta
prikuplja osobne podatke potencijalnih osiguranika treba se obvezati:
da e osobne podatke koristiti u dobroj namjeri i iskljuivo namjenski,

da e postupati sa njima odgovorno, te kada je neophodno, iskljuivo uz privolu
osobe iji se osobni podaci koriste,
da e osobne podatke zadrati u obliku koji omoguuje identifikaciju osobe na koju se
odnose, i to iskljuivo za razdoblje koje ne prelazi ono najnunije za davanje ponude,
da e po isteku razdoblja na koje se odnosi, uz suglasnost osobe na koju se odnose
biti definirana mogua budua upotreba osobnih podataka,
da e osobi na koju se odnose osigurati bilo koju traenu informaciju vezanu uz
prikupljanje i obradu njezinih osobnih podataka, te da e se iznai naini pristupa i
dopune podataka prilikom mogue budue upotrebe,
da e izvjeivati bez naknade osobu iji se podaci koriste o njezinom pravu prigovora
na eventualnu obradu prikupljenih podataka u komercijalne svrhe.
Potroau potencijalnom osiguraniku - mora biti omoguen pristup informacijama, ukoliko

to eli, o postupanju sa osobnim podacima, te o konanom cilju za koji se prikupljaju, i to
ukoliko je mogue prije konanog kompletiranja i slanja traenih osobnih podataka.
Ponuditelj osiguranja mora takoer izvijestiti potroaa na jasan i razumljiv nain o

postavljanju programskih oznaivaa /cookies 6/ na njegovom hard disku.
Predugovorne informacije
Osiguratelji su duni na jasan i lako razumljiv nain, u svrhu pribavljanja pune suglasnosti
potroaa - buduih osiguranika, kao i njihove pune svjesnosti o relevantnim injenicama,
pruiti potencijalnom osiguraniku koji namjerava zakljuiti osiguranje putem interneta, prije
samog potpisivanja ugovora o osiguranju, slijedee precizno izraene informacije:
prilikom zakljuivanja ivotnih osiguranja
1. definiciju svih ponuenih oblika i njihove pogodnosti, odnosno moguu naknadu

iz osiguranja,
2. uvjete ugovora,
3. naini raskida ugovora,
4. naine i rokove dospijea plaanja premije,
5. nain obraunavanja i odobravanja bonifikacija,
6
"Cookie" je tekstna datoteka koja se prilikom prve posjete nekoj www stranici automatski pohranjuje na hard disk
posjetioca. Po elji posjetioca ova opcija mora imati mogunost programskog ponitenja.

6. naputak o mogunosti odustajanja od ugovora i zagarantiranoj otkupnoj
vrijednosti, odnosno povratu uplaenih iznosa,
7. o premiji za svaku od moguih naknada iz osiguranja, bilo da se radi o glavnom
ili dopunskom obliku,
8. za police/ugovore vezane uz (obino) investicijske fondove neophodan je toan
naziv i definicija vezanog fonda kao i mjerilo o kojemu ovisi ostvarenje naknada
iz osiguranja (npr. burzovni indeks),
9. o razdoblju opoziva koje podrazumijeva rok u kojem se osiguranik moe
predomisliti te otkazati ugovor o osiguranju ivota uz povrat uplaene premije u
punom iznosu (tj. bez posljedica kao u sluaju prijevremenog raskida ugovora),
10. ope informacije o poreznim olakicama koje se mogu primijeniti sukladno
osiguranju zakljuenom na polici,
11. stvarno nadleni zakon i sudsku nadlenost 7 koji se primjenjuju u sluaju spora.
prilikom zakljuivanja neivotnih osiguranja
1. datum stupanja ugovora na snagu,

2. uvjete ugovora,
3. nain plaanja premije,
4. o ugovorenoj svoti osiguranja i svoti pokria,
5. puni iznos premije za naplatu ukljuujui sve poreze ukoliko premija ne moe
biti tono utvrena mora biti navedena osnovica za obraun, odnosno prikazan
postupak indeksacije,
6. osnovno obiljeje pokria prema ugovoru i glavna iskljuenja iz pokria,
7. iznos doplataka,
8. stvarno nadleni zakon i sudska nadlenost koji se primjenjuju u sluaju spora.
Informacije navedene u oba sluaja moraju biti na mediju koji omoguava njihovo
pohranjivanje i tisak.
Postupak zakljuivanja ugovora
Prije konanog zakljuivanja ugovora o osiguranju putem interneta, cijeli on line postupak i u
tehnikom smislu mora biti protumaen potroau - potencijalnom osiguraniku na razumljiv i
nedvojben nain:
a) potroa koji sklapa ugovor mora imati uvid u obvezujue klauzule ugovora po svakoj
pojedinoj etapi zakljuivanja ugovora, to je neophodno za potvrivanje valjanosti
ugovora
7
zemlje EU nemaju unificirano zakonodavstvo niti jedinstvenu sudsku jurisdikciju

b) kako sredstva identifikacije te mogunosti ispravljanja pogreaka u bazi podataka
moraju biti dostupni tijekom cijelog procesa sklapanja ugovora, osiguratelj moe
ponuditi svojim klijentima sustav "dvostrukog klika" odnosno dvostruke potvrde pri
emu:
prvom potvrdom stranka izraava pristanak na sadraj ugovora, osiguratelj potom
daje na uvid stranki saetak uvjeta pod kojima se zakljuuje ugovor i ugovorenu
premiju, a osiguraniku mora biti omogueno da ovaj potvreni ugovor reproducira
i zadri.
drugom potvrdom prihvaa se i potvruje ugovor; osiguratelj je obvezan bez
odgode, elektronikim putem dati povratnu informaciju o konanom prihvaanju
ugovora i aurirati sve dijelove ugovora koji su rezultat informacija koje je dobio
od osiguranika.
Po zakljuivanju ugovora osiguratelj treba i dalje ostati na raspolaganju osiguraniku zbog

eventualnih dodatnih upita, s time da je duan poduzeti sve potrebne mjere za ouvanje
povjerljivosti podataka o osiguraniku i uvjetima ugovora.
Preduvjeti za sigurnost plaanja
Svaki osiguratelj koji nudi mogunost potpunog zakljuivanja ugovora putm interneta /on -
line/ mora imati razvijen zatieni sustav plaanja koji omoguava sigurno provoenje
financijskih transakcija.
UGRADNJA KODEKSA U NACIONALNE SUSTAVE OSIGURANJA
Prikazani Europski kodeks poslovanja putem interneta za osiguratelje predstavlja ogledni

naputak namijenjen nacionalnim udruenjima osiguratelja sa svrhom da ga promoviraju u
okviru sustava osiguranja u vlastitim zemljama.
Sami osiguratelji trebali su ovaj kodeks dobre poslovne prakse prezentirati na svojim internet
stranicama te se truditi pridravati se preporuenih pravila za uspostavljanje odnosa
povjerenja sa osiguranicima uz potivanje njihovog prava na izbor temeljenog na punom
poznavanju podataka neophodnih za ravnopravno zakljuivanje komercijalnih ugovora o
osiguranju.
Iako je u preambuli navedeno da e se u budunosti kodeks obnavljati i osuvremenjivati na

temelju novih zakonodavnih rjeenja i zahtjeva prakse, sam Kodeks, koji je velikim dijelom
ugraen u praksu postupanja osiguratelja pri poslovanju putem interneta u zemljama EU, nije
obnavljan.
U zadnjih deset godina, od usuglaavanja kodeksa i njegovog objavljivanja, uvjeti poslovanja

drutava za osiguranje bitno su pootreni, pa tako i oni koji se odnose na poslovanje na

daljinu, u to se svrstava i poslovanje putem interneta, a uvedena su i brojna striktna pravila
zatite potroaa u svim segmentima.
U svibnju 2009. Europska komisija je objavila sveobuhvatan on-line vodi 8 koji prua detaljna i
lako razumljiva tumaenja svih prava u zatiti potroaa
sa poveznicom na direktive EU koju reguliraju sporno
pitanje iz podruja primjene prava potroaa pri web i
on-line trgovanju.
PREDUVJETI ZA POSLOVANJE PUTEM INTERNETA U OSIGURANJU U HRVATSKOJ
Drutva za osiguranje i reosiguranje, lanovi Udruenja osiguravatelja Hrvatske gospodarske

komore, donijela su u travnju 1999. Kodeks ponaanja u obavljanju poslova osiguranja, s
ciljem razvoja i podizanja razine poslovanja, profesionalnog odnosa i strunog obavljanja
poslova osiguranja. Osnovna je svrha ovog Kodeksa bila postavljanje principa strukovne etike
meu osiguratelje "zavaene" nelojalnom utakmicom, a u znatno manjoj mjeri "nastupu
povjerenja" osiguratelja prema potencijalnim osiguranicima potroaima.
U listopadu 2004. Udruenje osiguravatelja HGK donijelo je novi poboljani KODEKS

POSLOVNE OSIGURAVATELJNE I REOSIGURAVATELJNE ETIKE odredbe kojega su obvezujue
za sva drutva lanice Udruenja
U cilju promicanja etikog postupanja, u skladu s dobrim poslovnim obiajima i
poslovnim moralom, jaanja profesionalnog odnosa prema strankama te uzajamnog
povjerenja i podizanja ope razine poslovanja i kolegijalne suradnje, obvezatno
potujui ekonomska naela i strukovna osiguravateljno-reosiguravateljna i aktuarska
pravila.
meu osnovnim naelima navedeno je i naelo uzajamnog povjerenja i zatita prava
te probitaka stranke: Odnos drutva u poslovanju sa strankama mora se temeljiti na
naelu uzajamnog povjerenja i naelu zatite prava i probitaka stranke te potovanju
pravila i naela (re)osiguravateljne struke.
Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje je poetkom 2005. godine donio Odluku o
osnivanju i radu pravobraniteljstva na podruju osiguranja kojom odlukom su ustanovljene
nadlenosti ovog neovisnog i samostalnog tijela osnovanog u okviru Hrvatskog ureda za
osiguranje pravobranitelj odluuje u izvansudskom postupku o nesuglasjima nastalim
izmeu stranaka i drutava za osiguranje do kojih je dolo zbog nepotivanja Kodeksa
poslovne osiguravateljne i reosiguravateljne etike i drugih dobrih poslovnih obiaja te
temeljnih naela struke osiguranja.
Donoenjem Zakona o osiguranju (NN 151/2005., odnosno njegovih prvih izmjena i dopuna
(NN 87/2008.) u lancima 65.a do 65.d utvreno je postupanje vezano uz promidbene
aktivnosti
8
http://ec.europa.eu/information_society/eyouguide/

Promidbene aktivnosti i informacije o drutvima za osiguranje i proizvodima koje
nude na tritu moraju sadravati jasne, istinite i potpune informacije koje se temelje
na vjerodostojnim podacima.
Drutvo za osiguranje odgovorno je za jasnost, potpunost i istinitost informacija koje
se objavljuju u svrhu promidbe drutva za osiguranje i njegovih proizvoda.
U promidbene informacije spadaju sve informacije priopene treim osobama i
potencijalnim osiguranicima putem oglasa u tisku, radiju, televiziji, putem osobnih
posjeta, telefonskih poziva, internet mree i elektronskih medija, putem interaktivne
televizije te na bilo koji drugi nain iz kojeg proizlazi namjera promidbe.
Prilikom pruanja promidbenih informacija o drutvima za osiguranje i proizvodima
koje nude na tritu, drutva za osiguranje:
ne smiju prikrivati ili na zabludljiv nain prikazivati promidbenu svrhu i cilj
informacije,
moraju navesti cjelovit, toan, jasan i istinit opis osiguravateljnog proizvoda,
propisane obveze, projekciju prinosa i mogunost gubitka te opis rizika koji iz
takvog proizvoda proizlazi,
injenice koje se iznose u informacijama moraju biti potkrijepljene vjerodostojnim
dokazima,
ne smiju se navoditi lani ili neprovjereni pokazatelji o drutvu za osiguranje i
njegovom poloaju na tritu i proizvodima koje nudi,
sve informacije moraju po svom izgledu, sadraju i obliku biti jednako i istoznano
zastupljene.
Pravilnikom o promidbenim aktivnostima (NN 159/2009.) podrobnije su (i prekruto)

razraeni postupci vezani uz provedbu odredbi Zakona o osiguranju.
Pravni okvir za razvoj informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj 9 osim u dijelu koji se
odnosi specifino na djelatnost osiguranja reguliran je brojnim zakonima i pravilnicima
donesenim, odnosno izmijenjenim i dopunjenim, zadnjih godina u okviru pristupa Hrvatske
EU.
To su zakoni vezani uz:
Informacijsku sigurnost i borbu protiv kibernetikog kriminala

Usluge informacijskog drutva
Elektronike komunikacije
Zatitu osobnih podataka
Zatitu intelektualnog vlasnitva
Pravo na pristup informacijama
9
detaljan popis zakona (sa poveznicama) koji ureuju pravni okvir ukupnog informatikog poslovanja nalazi se na
stranicama e Hrvatska www.e-hrvatska.hr portala Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku

meu kojima treba posebno istaknuti:
Zakon o elektronikom potpisu (NN 10/02.; NN 80/08.) kojim se ureuje pravo fizikih
i pravnih osoba na uporabu elektronikog potpisa u upravnim, sudskim i drugim
postupcima, poslovnim i drugim radnjama,
Zakon o elektronikoj trgovini (NN 173/03.; NN 67/08.; 36/09.) kojim se ureuje

pruanje usluga informacijskog drutva, odgovornost davatelja usluga informacijskog
drutva, te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektronikom obliku.
Sukladno Zakonu, usluga informacijskog drutva je usluga koja se uz naknadu prua

elektronikim putem na individualni zahtjev korisnika, a posebno INTERNET prodaja
robe i usluga, nuenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta,
elektroniki pretraivai, te mogunost traenja podataka i usluga koje se prenose
elektronikom mreom, posreduju u pristupu mrei ili pohranjuju podatke korisnika.
Zakonom je definiran i ugovor u elektronikom obliku kao ugovor to ga pravne i

fizike osobe u cijelosti ili djelomino sklapaju, alju, primaju, raskidaju, otkazuju,
pristupaju i prikazuju elektronikom putem koristei elektronika, optika ili slina
sredstva, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na prijenos internetom.
Treba spomenuti takoer i:
Zakon o zatiti potroaa (NN 79/2007; NN 125/2007.; NN 79/2009.) iako regulira

sklapanje ugovora na daljinu pri emu se koriste sredstva daljinske komunikacije, te
odredbe o zavaravajuoj poslovnoj praksi, izriito navodi da se odredbe Zakona ne
odnose na usluge osiguranja i reosiguranja, to naravno ne znai da osiguratelji ne
mogu iskoristiti neka dobra rjeenja ovog Zakona.
Zakon o nedoputenom oglaavanju (NN 43/2009.) kojim se ureuje zatita trgovaca

od zavaravajueg oglaavanja i njegovih nepotenih posljedica, kao i propisivanje
pretpostavki pod kojima e usporedno oglaavanje biti doputeno, s time da je
definirano zavaravajue oglaavanje kao bilo koje oglaavanje koje na bilo koji nain,
ukljuujui njegovo predstavljanje, dovodi u zabludu ili je vjerojatno da e dovesti u
zabludu osobe kojima je upueno ili do kojih dopire pa je vjerojatno da e zbog toga
utjecati na njihovo ekonomsko ponaanje, odnosno da zbog toga povreuje ili je
vjerojatno da e povrijediti konkurente.
Temeljem ovog Zakona Vlada RH je donijela Uredbu o odreivanju osoba ovlatenih za
pokretanje postupka u svrhu kolektivne zatite trgovaca od nedoputenog oglaavanja
(NN 88/2009.) kojom je Hrvatski ured za osiguranje odreen kao jedna od osoba za
pokretanje postupka pred nadlenim Trgovakim sudom (uz HGK, HOK i HUB) i to po
slubenoj dunosti ili na temelju prijave.
Hrvatski ured za osiguranje takoer je u sklopu provedbe Projekta CARDS 2004 Twining
Daljnje jaanje kapaciteta na podruju zatite potroaa, u nadlenosti Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva RH koje je u oujku 2008. godine uspostavilo Centralni
informacijski sustav zatite potroaa CISZP, ukljuen u sijenju 2010. u sustav zatite
potroaa u djelatnosti osiguranja.

ZAKLJUNI PRIJEDLOG
Nedvojbeno je da elektroniko poslovanje, (iako jo statistiki neiskazano) u svijetu, u

Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj uzima sve vie maha.
Zbog svoje jednostavnosti i pristupanosti, ali i zbog svih rizika kojima su izloeni doslovno svi
sudionici poslovanja putem interneta, a koji su povezani ba uz tu pristupanost i
jednostavnost primjene, u hodu je tijekom dvadesetak godina primjene donesena prava
regulatorna prauma iz koje se zaista teko izvui bez vodia.
Zbog toga ne bi bilo loe da se u okviru ovlasti i potencijala Hrvatskog ureda za osiguranje kao
udruenja drutava za osiguranje i reosiguranje, te potencijala drutava za osiguranje,
sistematizira uma propisa, pravila i prakse kako bi se olakala njihova primjena i to jednako
onima koji nude proizvode osiguranja kao i onima koji ih trae na tritu osiguranja - sve vie
putem interneta.

Produenje osiguranja od autoodgovornosti putem interneta
je veliki korak naprijed za osiguranje u Hrvatskoj
Osiguranicima je napokon u pravom smislu rijei omogueno sklapanje osiguranja od

automobilske odgovornosti putem Interneta, a tvrtka In cubis zajedno s portalom
www.osiguranje.hr uzela si je za zadatak doprinijeti unapreenju osiguranja u Hrvatskoj.
Prihvaanjem ove realnosti hrvatska osiguravajua drutva pokazala su potpunu zrelost i

odlunost za promjene na bolje.
Mada moda na samom poetku to i ne izgleda tako ova inovacija ubrzo e dovesti do
konanog sreivanja stanja na tritu autoosiguranja u Hrvatskoj, a drutvima omoguiti
zdravu konkurenciju i novo pozicioniranje na ovom dijelu trita.
injenica da se ovim nainom osiguranja izbjegavaju posrednici daje opravdanje za niu

premiju za ovako sklopljena osiguranja, a nia premija ubrzo e dati rezultate kroz poveani
interes.
Ne manje vana je i injenica da e ovako sklopljena osiguranja pozitivno utjecati povjerenje

osiguranika kao i na porast ukupne premije jer su ovako sklopljene police osiguranja tarifno
ispravne i nema nezasluenih popusta kao oblika nelojalne konkurencije.
Prepoznajui znaenje ovakvog sustava za trite osiguranja u cijelosti In cubis d.o.o. u dijelu
informatike potpore Internet portal www.osiguranje.hr u dijelu promidbe ve due vrijeme
zajedniki rade na implementaciji ovog rjeenja.
Rezultat ovog zajednikog projekta je dogovorena implementacija Internet prodaje osiguranja

od automobilske odgovornosti za osam osiguravatelja od kojih neki sustavi ve funkcioniraju, a
drugi su spremni ili ekaju na realizaciju ugovora o elektronikom plaanju.
Mada je Internet zakljuenje osiguranja zasigurno veoma pozitivan korak ka konanom

sreivanju stanja to je samo prva polovica prie. Druga polovica mogla bi biti u zajednikom
informacijskom sustavu za prijavu i procjenu teta od autoodgovornosti na emu tvrtka In
cubis d.o.o. i portal osiguranje.hr rade ve due vrijeme.

Berislav Matijevi
PJEACI KROZ PROPISE I SUDSKU PRAKSU

Berislav Matijevi *
Pjeaci kroz propise i sudsku praksu
1. UVOD
Pjeaenje je najstariji i najpopularniji nain koji ovjek koristi za svladavanje prostora. Naa je
svakodnevnica obiljeena metrima i metrima pjeice (hodajui) svladanog prostora. Dobar dio
tog, svakodnevno pjeice, svladanog prostora otpada na nae kretanje po cestovnim
prometnim povrinama kao osnovama na kojima se odvija cestovni promet.
Kretanje po cestovnim prometnim povrinama, ovjeka "pretvara" u aktivnog sudionika

prometa, u pjeaka. Pjeaci su takva kategorija sudionika prometa koja s obzirom na
mogunost ozljeivanja predstavljaju "najslabiju kariku" cestovnog prometa. Temelj za ovakvu
tvrdnju proizlazi iz poznatog prometnog naela: "nema brzinu, nema masu, i nije zatien" 1.
Ljudsko tijelo u stanju je tolerirati samo ogranien iznos vanjskih energija - sila, te su brzina i
masa temeljni imbenik rizika stradavanja pjeaka u prometu 2.
Iz tog razloga, kao visokopotencijalne rtve prometa, pjeaci su jedna od najzatienijih

kategorija sudionika prometa (ili bi to trebali biti). Meutim, ta zatienost pjeaka, nipoto
ne znai da isti svojim sudjelovanjem u prometu imaju pravo ometati ili ugroavati njegovu
sigurnost.
Svrha ovog rada je jedan "podsjetnik" o pjeacima kao sudionicima prometa, kako po pitanju
pravila o sigurnosti prometa na cestama i odgovornosti za tetu, tako i po pitanju
najznaajnijeg pravnog "prometnog znaka" sudske prakse.
Kljune rijei: sigurnost prometa, pjeak, stradavanje, zatita
2. POJAM I KATEGORIJE PJEAKA
Pojam pjeaka u smislu sigurnosti prometa na cestama definiran je najznaajnijim propisom

koji ustrojava hrvatsko cestovno prometno pravo. To je Zakon o sigurnosti prometa na
*
Croatia osiguranje d.d.
* CROATIA osiguranje d.d., Filijala Rijeka
1
izv. engl.: no speed, no mass, and no protection"
2
S. Caviso i dr., "Valutazione dei fattori rischio pedonali", SV - 17. Convegno nazionale, Milano, 2008., str. 3.

cestama 3 nastavno ZSCP. Prema ZSCP pjeak je "osoba koja sudjeluje u prometu, a ne
upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vue
runa kolica, zapreno vozilo ili motorno vozilo, djeje prijevozno sredstvo, bicikl ili prijevozno
sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tom
kree brzinom ovjejeg hoda te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama ili se vozi na
koturaljkama, skateboardu i sl." 4 Navedenu definiciju pjeaka mogue je prihvatiti i u smislu
odtetnog prava. Meutim, treba voditi rauna da, s obzirom na svoju svrhu, odtetno pravo
zaokruuje jedno mnogo ire podruje od onog to normira ZSCP, te u sluaju potrebe
definiranja pojma pjeaka u smislu odtetnog prava, za oekivati je jednu in lato sensu
definiciju ovog pojma.
Pjeaci, predstavljaju jednu raznoliku i vrlo iroku kategoriju sudionika prometa podlonu
razvrstavanju po raznim kriterijima (dob, zaposlene, struna sprema itd.), gdje svaki od
odabranih kriterija ima svoje prednosti i nedostatke. Meutim, ipak postoji konsenzus oko
postojanja odreenih masovnih i za sigurnost prometa znaajnih kategorija pjeaka. One bi
bile slijedee:
- djeca (do 13 godina), za ovu se kategoriju pjeaka kao osnovna znaajka istie da imaju
umanjenu percepciju opasnosti koju sa sobom nosi sudjelovanje u prometu, kao i da nisu
svjesni opasnosti koju mogu izazvati svojim ponaanjem u prometu;
- mladi (14-24 godine), za ovu kategoriju pjeaka kao osnovna znaajka istie se
tvrdoglavost i podlonost psihologiji mase; tvrdoglavost je usmjerena na (svjesno)
nepotivanje i krenje prometnih pravila, a psihologija grupe, da kada su u skupini i oni koji
se inae primjereno ponaaju u prometu, pod utjecajem grupe postaju kritelji prometnih
pravila;
- odrasle osobe (25- 60 godine), za ovu kategoriju pjeaka kao osnovna znaajka istie se
nepoznavanje elementarnih prometnih pravila; lo su primjer mlaim kategorijama
pjeaka; esto se pojavljuju kao recidivisti u krenju prometnih pravila iz istog inata;
- starije osobe (61 na vie), za ovu se kategoriju pjeaka, s obzirom na njihovu relativno
visoku ivotnu dob, kao osnovna znaajka istie loa percepcija opasnosti koju sa sobom
donosi sudjelovanje u prometu, oslabljeni refleksi i usporena mogunost reagiranja na
opasnost, motorike potekoe kod reakcija na opasnost; ova kategorija pjeaka ujedno
predstavlja i najriziniju kategoriju pjeaka sudionika prometa;
- osobe s invaliditetom, za ovu se kategoriju pjeaka, kao osnovna znaajka istie slaba
pokretljivost i usporena mogunost reagiranja na opasnost s obzirom na invaliditet; ova
kategorija pjeaka pod posebnim je prometnim reimom i predstavlja jednu vrlo socijalno
osjetljivu skupinu sudionika prometa; karakterizira ju i vrlo visoki stupanj poznavanja
prometnih pravila. 5
3
Nar. nov. br. 67/08 od 09. lipnja 2008.
4
ZSCP l.2. st.1. to.68.
5
za detaljnije o kategorijama pjeaka upuujemo na A. Tamburlin, "Strade sicure", Monduzzi Ed., Bologna, 2008.

3. STATISTIKI POKAZATELJI
U 2005. godini, poginulo je 3683 pjeaka u cestovnom prometu EU-14, to sveukupno ini
14,1% svih poginulih u cestovnom prometu za 2005. 6 Na razini EU-18 taj prosjek iznosi 17,5% 7.
Poginuli pjeaci u nekim Europskim dravama za 2005.
Drava Poginuli pjeaci Ukupno poginuli pjeaci u prometu Ratio

Belgium 108 1089 9,9%
Denmark 44 331 13,3%
Greece 234 1658 14,1%
Spain 680 4442 15,3%
France 635 5318 11,9%
Italy 710 5625 12,6%
Austria 97 768 12,6%
Hungary 289 1278 22,6%
Poland 1756 5444 32,3%
Netherlands 97 1028 9,4%
Sweden 50 440 11,4%
United Kingdom 699 3336 21,0%
Izvor: CARE database / EC, octobar 2007.
Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa 8 - nastavno Bilten, u 2008. godini u republici
Hrvatskoj je poginulo 136 pjeaka, dok ih je ozlijeeno bilo njih 2251.
S obzirom na dobnu strukturu, najvie je poginulih i ozlijeenih pjeaka otpada na dob - vie
od 61 godine: 66 poginulih i 544 ozlijeenih. U 2008. poginulo je i 6 pjeaka stranih
dravljana a ozlijeeno je njih 71.
Nastradali pjeaci u razdoblju 1999 2007.
PJEACI 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004 2005 2006 2007
poginuli 158 107 142 152 132 115 101 126 124
tee ozlijeeni 803 854 828 812 800 812 773 751 745
lake ozlijeeni 1428 1636 1786 1759 1753 1636 1677 1726 1706
UKUPNO 2389 2597 2756 2723 2685 2563 2551 2603 2575
Izvor: Bilten MUP RH - 2008
6
EU Commision Directorate of transport, "European road safey observatory", veljaa 2008., str. 1.
7
ibid, str. 3
8
MUP RH, Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2008., Zagreb, 2009

Poginuli pjeaci prema dobnoj strukturi u razdoblju 1999. - 2007.
DOB 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
do 6 god. 7 5 5 - 4 4 1 6 2
6-9 god. 6 6 3 4 3 7 4 6 5
10-14 god. 4 1 6 1 3 3 1 1 1
15-17 god. 1 4 6 5 3 2 3 4 1
18-20 god. 2 5 7 3 4 4 1 1 1
21-24 god. 7 3 2 9 3 3 2 1 4
25-64 god. 66 42 53 58 46 48 42 51 49
65 i vie god. 65 41 60 72 66 44 47 56 60
Izvor: Bilten MUP RH - 2008
U Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006. -2010. 9

pod strateke aktivnosti Nacionalnog programa navodi se: ..., 2. zatita djece, mladih i
najranjivijih sudionika u prometu 10, nastavno: pjeacima kao najugroenijoj i najranjivijoj
skupini sudionika u prometu potrebno je dati poseban znaaj: Pritom tri skupine pjeaka
djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom, trebaju biti predmetnom posebne skrbi u
prometu. Preventivno djelovanje, izobrazba nastavnika i odgajatelja predkolske i kolske
djece te promicanje ispravnog ponaanja u prometu provodite e se kontinuirano, a pristup
rjeavanju problema pjeaka proirit e se i na tehnike mjere za osiguranje prometnih
povrina za njihovo sigurno kretanje. 11
U saborskom Izvjeu o provedbi nacionalnog programa sigurnosti cestovnog programa za

2008. godinu 12 - nastavno Izvjee, pod stratekom aktivnou - Zatita djece, mladih i
najranjivijih sudionika u prometu, navodi se : U sklopu ove aktivnosti, na poetku kolske
godine 2008./2009., policijski slubenici obili su sve prve razrede osnovnih kola i odrali
prvaiima 20-minutna predavanja s ciljem upoznavanja ove populacije o opasnostima s
kojima se mogu susresti u prometu, nainom njihovog izbjegavanja te poeljnim ponaanjem
djece u prometu. Na taj je nain educirano gotovo 50.000 djece. Prilikom obilaska osnovnih
kola, svako dijete je dobilo reflektirajue naramenice, kruni memento - djeca pjeaci,
magnetni blok i silikonski privjesak za kljueve. Osim toga, svaki prvi razred je dobio edukativni
plakat djeca pjeaci. Isto tako provedene su i preventivno-represivne akcije zatite pjeaka u
prometu i to s dva aspekta. Prvi aspekt promatra vozaa kao potencijalnu opasnost za pjeake
te je aktivnost usmjerena na promjenu ponaanja vozaa u susretu s pjeacima. Drugi aspekt
promatra pjeaka koji nepotivanjem propisa dovodi sam sebe u opasnost pa je aktivnost
usmjerena na ponaanje pjeaka, odnosno inzistiranje na njihovom bezrezervnom potivanju
prometnih propisa. Na taj nain je evidentiran 7.851 prekraj vozaa i 6.316 prekraja
pjeaka. 13
9
Nar. nov. br. 24/06 od 01. 03.2006.
10
ibid str. 11.
11
ibid str. 15.
12
Sabor RH, 11. Sjednica od 5. lipnja 2009.
13
Izvjee str. 4. i 5.

4. PRAVILA O PONAANJU PJEAKA
Osnova ponaanja pjeaka u prometu, kao uostalom i svih ostalih sudionika u prometu,
propisana je blanketnom normom: "Sudionici u prometu duni su postupati u skladu s
znakovima i naredbama ovlatenih osoba, propisima o prometnim pravilima te prometnim
znakovima postavljenim na cesti." 14 Navedena se odredba, kada su u pitanju pjeaci,
razrauje kroz dvije vrste pravila: kroz pravila o kretanju pjeaka, i kroz pravila o obvezama
vozaa prema pjeacima. Radi se o raspodjeli odgovornosti radi sprjeavanja pojava
ugroavanja pjeaka. 15
4.1. KRETANJE PJEAKA
Pjeak se ne smije kretati ni zadravati na kolniku. Pjeak se mora kretati nogostupom ili
drugom povrinom odreenom za kretanje pjeaka, odnosno povrinom pokraj kolnika
prikladnom za kretanje pjeaka. Iznimno, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga
povrina odreena, odnosno prikladna za kretanje pjeaka, ili na cesti na kojoj postoji
nogostup ili druga povrina odreena, odnosno prikladna za kretanje pjeaka kojom se pjeaci
ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pjeaci se mogu kretati kolnikom.
Ako se pjeak kree kolnikom, mora se kretati to blie rubu kolnika na nain kojim ne ometa
i ne spreava promet vozila. Kad se pjeaci kreu kolnikom na kojem sigurnost prometa to
zahtijeva, a osobito u sluaju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa
vozila, duni su kretati se jedan iza drugoga.
Pjeak koji se kree kolnikom na javnoj cesti izvan naselja duan je kretati se uz lijevi rub
kolnika u smjeru kretanja a nou i danju u sluaju smanjene vidljivosti mora biti osvijetljen ili
oznaen s reflektirajuom materijom.
Iznimno, pjeak se moe kretati uz desni rub kolnika samo kad je takvo kretanje za njega
sigurnije (nepregledan zavoj, ponor, usjek, zasjek, odron i sl.).
Pjeak koji gura runa kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreu pomou
prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako
se pri tom ne kreu brzinom veom od brzine ovjejeg hoda te organizirana kolona pjeaka
moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.
Pjeak je duan preko kolnika i biciklistike staze ili trake prelaziti paljivo i najkraim putem,
nakon to se prije stupanja na kolnik uvjeri da to moe uiniti na siguran nain. Na cesti koja
ima obiljeene pjeake prijelaze ili posebno izgraene prijelaze, odnosno prolaze za pjeake,
pjeak je duan pri prelaenju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu
od njega udaljeni vie od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.
Na obiljeenome pjeakom prijelazu na kojem se prometom pjeaka upravlja prometnim

svjetlima za pjeake, odnosno na raskriju, pjeak je duan postupiti prema tim znakovima.
Na obiljeenome pjeakom prijelazu ili raskriju na kojem se prometom pjeaka ne upravlja
14
ZSCP l. 34. st. 1.
15
B.Pavii i dr., "Komentar Zakona o sigurnosti prometa na cestama", Pf u Rijeci, Rijeka, 1996., str. 122.

posebnim prometnim svjetlima za pjeake, ali se prometom vozila upravlja prometnim
svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlatena osoba, pjeaci mogu prelaziti preko kolnika
samo dok je danim znakom doputen prijelaz preko kolnika.
Na obiljeenome pjeakom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim svjetlima

ni znacima to ih daje ovlatena osoba, pjeak je duan prije stupanja na pjeaki prijelaz
obratiti panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju. Pjeak koji namjerava
prijei preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz ne smije stupiti
na kolnik ako time ometa promet vozila.
Organizirana kolona pjeaka ne smije biti dua od 50 m, osim pogrebne i odobrene povorke ili
policijske ili vojne jedinice. Kada se kolnikom kree vie organiziranih kolona pjeaka razmak
izmeu kolona mora biti najmanje 50 m. Nou i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u
drugim sluajevima kada je to potrebito radi sigurnosti prometa, pjeaci koji se kreu kolnikom
u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki te policijskih ili vojnih jedinica,
moraju se kretati u koloni po jedan. 16
4.2. OBVEZE VOZAA PREMA PJEACIMA
Ako se prometom na obiljeenome pjeakom prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili

znacima ovlatene osobe, voza je duan svoje vozilo zaustaviti ispred pjeakog prijelaza
kad mu je danim znakom zabranjen prolaz.
Ako se obiljeeni pjeaki prijelaz nalazi na ulazu na bonu cestu, voza koji skree na tu cestu
duan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pjeake koji su ve stupili ili stupaju na
pjeaki prijelaz, a prema potrebi i zaustaviti svoje vozilo radi proputanja pjeaka.
Ako se na obiljeenome pjeakom prijelazu prometom ne upravlja ureajima za davanje

prometnih svjetala ni znacima ovlatene osobe, voza je duan pjeakom prijelazu pribliavati
se sigurnosnom brzinom tako da ne ugroava pjeake, odnosno tako da moe zaustaviti svoje
vozilo da bi propustio pjeake koji su ve stupili na pjeaki prijelaz.
Ako su pjeaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s invaliditetom,
voza je duan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pjeaki prijelaz.
U sluaju da se radi o kolniku s dvije ili vie prometnih traka za promet u istom smjeru,
zabranjeno je prolaenje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pjeakog
prijelaza da bi propustilo pjeake.
Voza koji skree na bonu cestu na ijem ulazu ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz duan je
skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pjeake koji su ve stupili na kolnik 17.
16
v. ZSCP l. 124. 132.
17
v. ZSCP l. 133. 135.

5. PRAVILA O ODGOVORNOSTI ZA TETU
Uvodno smo naznaili da se pjeaci kao sudionici prometa tretiraju kao visokopotencijalni
oteenici, i iz tog razloga slijedi i zakljuak da kada se govori o stradavanjima pjeaka,
bezuvjetno se na njihove odtetne zahtjeve primjenjuje naelo o kauzalnoj (objektivnoj)
odgovornosti 18. Navedeni zakljuak potkrjepljuje i sudska praksa, prema kojoj se automobil
(motorno vozilo, op.a.) smatra opasnom stvari 19, a za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih
potjee poveana opasnost tete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju 20. Dovoljno je
da oteeni pjeak dokae postojanje tete i da ona potjee od opasne stvari ili opasne
djelatnosti, tj. da su te stvari sudjelovale u tetnom dogaaju 21.
Iako ovakva impostacija odgovornosti olakava poloaj pjeaka kao oteenika, ista jo uvijek
nije na razini tzv. apsolutne neodgovornosti pjeaka koju su neke europske drave
inkorporirale u svoja pravila 22.
Isto tako, treba navesti da se pjeaci kao oteenici u prometu smatraju treim osobama, gdje
treba praviti "malu" razliku u pojmovima u tri situacije:
a) kada se radi o "istim" pravilima odtetnog prava o odgovornosti za tetu, gdje se

pod pojmom tree osobe smatraju sve osobe koje nisu sudionik odreenog pravnog
posla;
b) kada se radi o pravilima odtetnog prava o odgovornosti za tetu izazvanu motornim
vozilom u pogonu, gdje se treom osobom smatra oteenik koji nije ujedno i vlasnik,
ni neovlateni korisnik motornog vozila, niti osoba zaduena u vezi s pogonom
motornog vozila 23, i
c) kada se radi o pravilima osiguranja od automobilske odgovornosti, gdje se treom
osobom smatraju sve osobe koje nisu iskljuene iz osiguranja 24.
U svakom sluaju, suvlasnici, odnosno zajedniki vlasnici motornog vozila, te vlasnici dvaju ili
vie motornih vozila ijim je pogonom prouzroena teta treim osobama, odgovaraju
solidarno 25.
To je ona odgovornost kada svaki dunik solidarne obveze (tetnik) odgovara vjerovniku
(oteenom) za cijelu obvezu (naknadu tete), te vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje
(naknadu) od koga hoe sve dok ne bude potpuno ispunjena obveza (naknaena teta) 26.
18
J. Rucner, "Odgovornost za tetu u privredi i saobraaju, Informator", Zagreb, 1968., str. 75.
19
Vs, Rev-3238/93 od 15.03.1995. (cit. prema I. Crni, "Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom
praksom", Organizator, Zagreb, 1996., str.176.)
20
Zakon o obveznim odnosima nastavno ZOO , Nar. nov. br. 35/05 od 17. oujka 2005. i br. 41/08 od 09. travnja
2008., stupio na snagu 1 sijenja 2006., l. 1045. st. 3.
21
V. eparovi, "Odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti", Naa zakonitost, br. 9/10, Zagreb,
1987., str.998.
22
npr. Francuska
23
ZOO l. 1069. st.4
24
v. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Nar. nov. br. 151/05 od 23. prosinca 2005., br. 36/09 od 23. oujka
2009. i br.75/09 od 30. lipnja 2009., l. 23.
25
ZOO l. 1069. st. 2 i 3.
26
J. Crni, "Odgovornost vie osoba za istu tetu i podijeljena odgovornost", Naa zakonitost, br. 9/10, Zagreb,
1987., str.1040.

S obzirom da je u pitanju objektivna odgovornost, tetnik se moe u potpunosti osloboditi
svoje odgovornosti (samo) u dva sluaja:
ako dokae da opasna stvar (itaj motorno vozilo, op.a) nije bila uzrok tete, odnosno ako
dokae da je uzrok tete bio neki drugi, te
ako postoje zakonski razlozi za osloboenje od odgovornosti: via sila, radnja samog
oteenika, te radnja tree osobe 27.
tetnik se moe djelomino osloboditi svoje odgovornosti ako je oteenik djelomino

pridonio nastanku tete, dok ako je nastanku tete djelomino pridonijela trea osoba, ona
odgovara oteeniku solidarno sa tetnikom, a duna je snositi naknadu razmjerno teini svoje
krivnje 28.
Kad se govori o djelominom pridonoenju nastanku tete, u obzir dolaze situacije kada
oteenik (pjeak) svojim ponaanjem pridonese, ne samo nastanku tete, ve i uveanju
nastale tete: "Oteenik koji je pridonio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae
bila ima pravo samo na razmjerno snienu naknadu"29. Moe se rei da ova odredba ini
pravnu osnovu oteenikove dunosti sprjeavanja tete na podruju deliktne odgovornosti
odnosno smanjenja tete 30. Pri tome je relevantno samo ono ponaanje oteenika kojim je
pridonio teti, svojim injenjem ili neinjenjem:
a) koje odstupa od redovnog ponaanja drugih osoba u istim okolnostima, te

b) ako je u uzronoj vezi s nastankom tete. 31
Nareeno pravilo poznaje i jednu svoju iznimku, a to je u sluaju kada nije mogue utvrditi koji
dio tete potjee od oteenikove radnje ili propusta. U takvom sluaju sud e dosuditi
naknadu vodei rauna o okolnostima konkretnog sluaja. 32
6. AKTIVNOSTI EUROPSKE UNIJE
Europska unija nastavno EU, biljei impresivan uspjeh po pitanju zatite pjeaka. U razdoblju
od 1980. do 2000. godine, broj smrtno stradalih pjeaka smanjen je za 65%, tj sa 40 na 14
smrtno stradalih pjeaka na milion osoba. Cilj koji si je Europska komisija zadala za razdoblje
1999. 2010. je smanjiti broj smrtno stradalih pjeaka za 30% a broj teko ozlijeenih
pjeaka za 17%. Prema trenutnim pokazateljima taj e cilj biti i prestignut. Kao kuriozitet,
istie se da je ovako povoljan trend dostignut usprkos nevelikom broju Direktiva i ostalih
pravila EU. 33
27
ZOO l. 1067. st. 1 i 2.
28
ZOO l. 1067. st. 3. i 4.
29
ZOO l. 1092. st.1.
30
I. Kaladi, "Podijeljena odgovornost za tetu"; Inenjerski biro d.d., Zagreb, 2004., str.115.
31
J. Crni, o.c., bilj br.26., str.1048.
32
ZOO l. 1092. st.2.
33
United Nations Economic Comission for Europe, "Pedestrian Protection in Europe 2008.", (izvor:
www.unece.org)

Najznaajnije od njih su:
- Rezolucija Vijea Europe od 26. lipnja 2000. o jaanju prometne sigurnosti 34 kojom se
konstatira da su, generalno gledajui, trokovi prevencije stradavanja pjeaka minorni u
odnosu na ekonomske trokove koje drutvena zajednica snosi zbog posljedica njihova
stradavanja, te se pozivaju lanice da poveaju svoja ulaganja u projekte cestovne
sigurnosti 35;
Izjava Komisije EU Vijeu i Europskom parlamentu, 11. srpnja 2001, "Zatita pjeaka:
opredjeljenje europske automobilske industrije" 36 kojom se naglaava kao krucijalna
garancija, mogunost preivljavanja pjeaka u srazu sa motornim vozilom (aktivna
sigurnost), te se s jedne strane zahtjeva priprema okvirne direktive, a sa druge strane se
zahtjeva jedan "fleksibilni " pristup europskih proizvoaa motornih VOZILA zastupanih po
svom udruenju ACEA.
Direktiva 2003/102/EC od 17. studenoga 2003. 37 o zatiti pjeaka i drugih ranjivih kategorija
sudionika u prometu, u sluaju sraza s motornim vozilom, koja predlae minimalne kriterije
koje su proizvoai vozila duni potivati prilikom izgradnje frontalnih dijelova vozila.
Odluka Komisije 2004/90/EC od 23. prosinca 2003. 38 o tehnikim uvjetima kojima frontalni
dijelovi vozila moraju udovoljavati radi osiguravanja dokaza o provoenju Direktive
2003/102/EC.
Direktiva 2005/66/EC od 26. listopada 2005 39 o koritenju prednjih sustava pasivne zatite
pjeaka kojima vozila moraju biti opremljena u okviru standardne opreme.
Prijedlog Pravilnika Komisije EU Vijeu i Europskom parlamentu od 3. listopada 2007. 40 o

zatiti pjeaka i drugih ranjivih sudionika u prometu radi usklaivanja zahtjeva iz Direktive
2005/66/EC i Direktive 2003/102/EC u jedinstven pravilnik radi poboljanja stanja usklaenosti
i provedbe mjera koje se odnose na zatitu pjeaka i drugih ranjivih kategorija sudionika u
prometu.
Pravilnik 2009/78/EC od 14. sijenja 2009. 41 i Pravilnik 2009/631/EC od 22. srpnja 2009. 42 o
homologaciji motornih vozila glede zahtjeva zatite pjeaka i drugih ranjivih sudionika u
prometu.
34
EUOJ, br. C 218. od 31. srpnja 2000.,
35
prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije troak drutva za jednog poginulog u prometnoj nesrei
procijenjen je na milijun eura. A ostali teko procjenjivi trokovi od prometnih nesrea u zemljama EU rastu na oko
166 milijardi eura po godini (izvor: Zaklada sveuilita u Rijeci, "Novi pristup sigurnosti u prometu", materijal sa
okruglog stola od 18. veljae 2009., Rijeka, 2009., str. 12.)
36
COM (2001) 389 nije objavljena u slubenom glasilu (EUOJ)
37
EUOJ, br. L 321. od 6. prosinca 2003.
38
EUOJ, br. L 31. od 4 . veljae 2004.
39
EUOJ, br. L 309. od 25. prosinca 2005.
40
COM (2007) 560. def. nije objavljena u slubenom glasilu
41
EUOJ, br. L 35. od 4. veljae 2009.
42
EUOJ, br. L 195 od 25. srpnja 2009.

7. IZBOR SUDSKE PRAKSE 43
Oteenik je veim dijelom (dvotreinskim udjelom) pridonio nastanku tete kada je nou
pijan legao na srednji dio ceste, u tamnoj odjei pa time uzrokovao da vozilo naleti na njega.
Izmeu stranaka nije sporno da se prometna nesrea dogodila na nain da je drugotueni
upravljajui osobnim automobilom zahvatio tuitelja koji je leao na srednjem prometnom
traku junog kolnika, kojom prilikom je tuitelj zadobio teke tjelesne ozljede. Utvreno je da je
tuitelj bio u pijanom stanju (2,45 alkohola u krvi), da je leao na srednjem dijelu navedene
ceste, u tamnoj odjei, a da je drugotueni vozio neto veom brzinom od dozvoljene. Kraj tako
utvrenoga injeninog stanja, i po ocjeni ovoga revizijskog suda niestupanjski sudovi su
pravilno primijenili odredbu lanka 192. Zakona o obveznim odnosima kada su utvrdili
odgovornosti tuitelja za spornu tetu u visini od 2/3 dijela, budui da je njegovo ponaanje
bilo glavni uzrok to je dolo do tetnog dogaaja. 44
Oteenik je pridonio nastanku tete (40%) kada je nou, na slabo osvijetljenom mjestu, po
kinom vremenu, brzim hodom prelazio kolnik prije raskra, 15 m udaljenim od
obiljeenoga pjeakog prijelaza.
Nije osnovan, takoer, niti revizijski prigovor pogrene primjene materijalnog prava jer su nii
sudovi pravilno primijenili odredbu l. 177. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne
novine", broj 53/91, 73/91 - dalje ZOO), kada je obvezana tuena da tuiteljici isplati utvreni
iznos tete, s obzirom na injenicu da je tuiteljica svojim ponaanjem u prometu kritinog
dana doprinijela nastanku tetnog dogaaja u omjeru od 40%, a koji postotak je i po ocjeni
ovog revizijskog suda pravilno utvren. Utvreno je, naime, da je tuiteljica prelazila kolnik
ukoso oko 15 m sjevernije odnosno zapadnije od obiljeenoga pjeakog prijelaza, dakle, pred
kraj krianja, da je prelazila kolnik brzim hodom, da je u kritino vrijeme bila no i da je padala
kia, a mjesto nesree bilo je slabo osvijetljeno. Iz navedenih injenica proizlazi da je tuiteljica
postupala protivno odredbi l. 40. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine",
broj 18/84, 24/84, 20/86, 31/81, 57/87), jer je kao pjeak prije stupanja na kolnik morala
obratiti panju na udaljenost i brzinu kretanja automobila koji su se pribliavali i nije smjela
prelaziti preko kolnika u sluaju kada time ugroava sigurnost prometa, pa je zbog takvoga
njezinoga protupravnog postupanja pridonijela nastanku prometne nezgode u utvrenom
postotku." 45
Ocijenjeno je da postoji podijeljena odgovornost 50%:50% izmeu djeaka starog 6 godina

koji je pretravao kolnik i udario u stranji dio nailazeeg vozila, koje se kretalo brzinom od
54 km/h, pri emu osiguranik tuene unato poduzetom koenju nije uspio izbjei nalet na
djeaka.
Prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio sve injenice i okolnosti vane za odluku o spornoj
odgovornosti za prometnu nezgodu. Na temelju nalaza i miljenja vjetaka prometne struke i
drugih dokaza utvreno je da je mldb. tuitelj neoprezno pretravao kolnik s lijeva na desno
43
pri navoenju sudske prakse, izabrane sudske odluke radi lakeg snalaenja navedene su prema godini odluke;
isto tako odluke su navedene u neto opirnijem obliku radi boljeg razumijevanja pravnih i injeninih pitanja koja
su se pojavljivala. Izvor sudske prakse: IO VSRH razna godita, osobna arhiva autora, te linkovi: www.vsrh.hr i
www.osiguranje.hr
44
VSRH, Rev-830/92 od 17. lipnja 1992.
45
VSRH, Rev- 486/93-2 od 02. veljae 1994.

dok se osiguranik tuene ispravno kretao svojom desnom stranom brzinom veom od
dozvoljene (54 km/h). Mldb. tuitelj je udario u zadnji blatobran autobusa nakon to je prednji
dio za oko 15,00 m ve preao pravac kretanja mldb. tuitelja. Kraj takvog stanja stvari ovaj
drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio podijeljenu odgovornost
50%:50%. Osiguranik tuene je propustio brzinu kretanja prilagoditi prometnom znaku
ogranienja na 50 km/h i drugim okolnostima u prometu, a mldb. tuitelj se upustio u
pretravanje kolnika bez provjeravanja da li mu u susret nailazi kakvo vozilo pa u takvoj
situaciji osiguranik tuene unato poduzetom koenju nije uspio izbjei nalet na njega. 46
Osiguratelj odgovara za tetu koju je pretrpio pjeak zbog naleta vozila iako je voza tetu
namjerno izazvao.
U postupku pred niestupanjskim sudovima utvreno je: - da je tuiteljica povrijeena kada ju
je udarilo vozilo - da je u vrijeme nastanka tetnog dogaaja vozilo bilo neosigurano od
odgovornosti, a istim je upravljala K.K., - da je u krivinom postupku povodom ovog tetnog
dogaaja osoba koja je upravljala vozilom pravomono proglaena krivom i osuena zbog
krivinog djela ubojstva u pokuaju. Temeljem prednjih utvrenja pravilno su niestupanjski
sudovi primijenili materijalno pravo kada su utvrdili da na strani tuene postoji odgovornost za
tetu koju tuiteljica trpi zbog ovog tetnog dogaaja. Naime, bez obzira na to to je tetno
vozilo koriteno kao sredstvo izvrenja krivinog djela pokuaja ubojstva, injenica je da je
tuiteljica kao trea osoba povrijeena upotrebom vozila u pokretu, a za koje tete tuena
odgovara. Naime, izmeu upotrebe vozila u pokretu i povrjeivanja tuiteljice postoji uzrona
veza, a to je pretpostavka za postojanje odgovornosti tuene za ovako nanesenu tetu
tuiteljici (l. 178. ZOO). Drugo je pak pitanje regresa ovako isplaene tete tuiteljici. Naime,
okolnost namjernog povrjeivanja tuiteljice upotrebom vozila u pokretu je razlog temeljem
kojeg se tuena moe regresirati od K.K., kao osiguranika, sve obzirom na injenicu da je
namjerno prouzrokovana teta razlog iskljuenja iz osiguranja (l. 920. ZOO). No, to je pravni
odnos osiguratelja i osiguranika koji se tuiteljice kao tree osobe ne tie. 47
Kretanje pjeaka po cesti, uz rub nogostupa, ne dovodi samo po sebi do njegove

suodgovornosti, ako takvo kretanje nije u uzronoj vezi s nastankom tetnog dogaaja.
Na temelju injenica i okolnosti utvrenih u kaznenom spisu i drugih dokaza prvostupanjski sud
je u bitnom utvrdio okolnosti pod kojima je dolo do prometne nezgode. Utvreno je da je
osiguranik tuene upravljao vozilom pri koncentraciji alkohola u krvi od 1,84 g/kg i da je u
uvjetima none vonje vrio radnju pretjecanja vozila koje se kretalo u istom smjeru, desnim
kolnikim trakom, pa je bonim dijelom vozila udario tuiteljicu koja se kao pjeakinja kretala u
istom smjeru uz rub nogostupa. Prvostupanjski sud je pogreno ocijenio utvreno injenino
stanje kad je utvrdio da je tuiteljica pridonijela nastanku tete. Kretanje pjeaka po cesti,
umjesto nogostupom, ne dovodi samo po sebi do suodgovornosti, ako takvo kretanje nije u
uzronoj vezi s nastankom dogaaja. S obzirom na irinu kolnika i injenicu da je voza mogao
vidjeti pjeakinju bilo je mogue zaobii je u dovoljnom bonom razmaku ili ne uputati se u
pretjecanje u takvoj prometnoj situaciji. Obzirom da je alkoholiziranost osiguranika tuene bila
razlog nesigurnom izvoenju radnje pretjecanja i gubitkom kontrole nad vozilom, kako
46
s u Sisku, G- 845/1999 od 21. listopada 1999.
47
VSRH, Rev-1470/1994. od 14. travnja 1999.

zakljuuje prvostupanjski sud, tuiteljica nije pridonijela nastanku tete. Iz tih razloga uvaena
je alba tuiteljice i utvrena iskljuiva odgovornost tuene za nastanak tetnog dogaaja. 48
teta je nastala iskljuivom radnjom oteenika koji se u 01,00 sati ujutro kretao
autocestom uz lijevi rub kolnika leima okrenut smjeru kretanja vozila kada je u njegovu
desnu ispruenu ruku udarilo vozilo, jer voza nije mogao predvidjeti kretanje pjeaka nou
na autocesti.
Pravilno je prvostupanjski sud odbio tubeni zahtjev nakon to je utvrdio da se nezgoda
dogodila dana 12. studenoga 1995. u 01,00 sati ujutro na 18. km autoceste Z.-G., te da se
tuitelj kao pjeak kretao uz lijevi rub zapadnog kolnika kada je u njegovu desnu ispruenu
ruku udarilo vozilo osiguranika tuene i to prednjim vjetrobranskim staklom. Vozilo tetnika se
kretalo brzinom od 130,00 km/h (temporat) sa upaljenim dugim svjetlima i u trenutku naleta
na tuitelja je pretjecao drugo vozilo (na desnoj prometnoj traci) vozei po lijevom prometnom
traku 20 sekundi. Takoer je utvreno da je osiguranik tuene nije mogao predvidjeti
ispruenu ruku pjeaka na 18. km autoceste, u ijoj blizini nema naseljenog mjesta, niti
zaustavljenog vozila, to bi upuivalo na mogunost kretanja pjeaka. Sud prvog stupnja je
poao od toga da je autocesta javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za
promet motornih vozila (l. 4. to. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, NN br. 84/92,
dalje ZSPC), odnosno da se istom ne smiju kretati pjeaci (l. 113. st. 1. ZSPC), te je pravilno
zakljuio da je teta nastala iskljuivom radnjom oteenika, koju imalac opasne stvari nije
mogao izbjei ili otkloniti (l. 177. st. 2. ZOO). alitelj svojim navodima (o dometu vidljivosti
svjetala vozila, te faktora umora vozaa) nije doveo u sumnju utvrenje suda o tome da
osiguranik tuenika nije vidio odnosno mogao vidjeti tuitelja. Voza je duan prilagoditi vonju
prometnim uvjetima i predvidivim okolnostima i to onima koje su uobiajene u redovitim
ivotnim prilikama, a ponaanje oteenika, koji se nou kretao autocestom okrenut leima
pravcu kretanja vozila i sa ispruenom desnom rukom, svakako nije situacija za koju se od
vozaa moe zahtijevati da ju predvidi ili oekuje 49.
Pravilna je ocjena sudova da tuitelj nije ni djelomino pridonio nastanku tete, time to se s
grupom pjeaka kretao uz rub kolnika ceste, jer ta cesta nema pjeakog nogostupa.
Kraj injenice da je osiguranik tuenika vozio brzinom koja znatno prelazi dozvoljenu (80 km/h
u odnosu na dozvoljenu od 50 km/h), pod utjecajem alkohola, da je pravodobno mogao uoiti
grupu pjeaka koja se po izlasku s nogometnog igralita, a po zavretku utakmice, kretala
rubom kolnika i da nije nita poduzeo da smanji brzinu, nego je, kako se to pravilno navodi u
razlozima drugostupanjske presude, nesmanjenom brzinom "pokosio" pjeake, njegova se
vonja moe kvalificirati kao bezobzirna, koja sama po sebi iskljuuje suodgovornost tuitelja.
Neosnovano se u reviziji istie da se tuitelj kao pjeak kretao suprotno odredbama l. 99.
107. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 59/96) i posebno l. 101.
Ovo stoga, to su sudovi utvrdili da su se pjeaci, pa meu njima i tuitelj, na koje je naletjelo
vozilo osiguranika tuenika, kretali pravilno uz rub kolnika ceste, s obzirom da navedena cesta
nema pjeakog nogostupa. l. 101. Zakona odreuje i da se pjeaci nisu bili duni kretati
jedan iza drugog, jer je cesta bila ravna, dakle, dobro pregledna i osvijetljena, bez jakog
prometa vozila.
48
s u Sisku, G-594/01 od 07. oujka 2002.
49
s u Zagrebu, Gn-927/2002-2 od 29. lipnja 2004.

Pravilno ocjenjujui da je sporna teta nastala iskljuivo radnjom osiguranika tuenika, sudovi
su pravilno primijenili materijalno pravo kada su, na temelju odredaba l. 177., l. 940. i l.
941., tubeni zahtjev prihvatili 50.
Ne moe tuenik, pozivom na odredbu l.177. st.2. ZOOa, otkloniti svoju odgovornost za
predmetnu tetu samo zbog injenice da je njegov osiguranik svojim vozilom udario u
pjeaka na cesti kojom je zabranjeno kretanje pjeacima (l.114. ZSPC-a) i koja je kao takva
sukladno odredbi l.4. st.1. to.4. ZSPC, namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila,
ukoliko on svoju vonju nije prilagodio novonastaloj situaciji, nakon uoavanja pjeaka.
"Ovaj sud prihvaa utvrenja suda prvog stupnja da je l. 4. st. 1. to. 4. ZSPC, predmetna
cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila i njegovo stajalite da se sukladno l.
114. tog Zakona tom cestom ne smiju kretati pjeaci niti vozila brzinom manjom od 40 km/h.
Meutim, to ujedno ne znai da, ukoliko se na takvoj cesti nae pjeak, voza tu injenicu smije
ili moe zanemariti i ponaati se u prometu, kao da je to sasvim najnormalnija situacija i da
nije duan svoju vonju prilagoditi nastaloj situaciji na cesti. Stoga nije prihvatljivo stajalite
suda prvog stupnja kako nije relevantna injenica je li u takvoj situaciji voza poduzeo sve to
je mogao i to bi trebao poduzeti da bi izbjegao pjeaka, s obzirom da se on tu nije smio
nalaziti i da bi time bile ispunjene se pretpostavke iz l. 177. st. 2. ZOO, uslijed kojih ne bi
postojala odgovornost tuenika za predmetnu tetu. Zapravo, ta izvanredna situacija na takvoj
cesti, kako s pravom istiu tuitelji u svojoj albi zahtijevaju od vozaa upravo poveanu
opreznost, to takva situacija, s obzirom na brzinu kretanja vozila (ne ispod 40 km/h) po toj
cesti, u sluaju pojave pjeaka predstavlja poveanu opasnost za sve sudionike u prometu,
dakle, ne samo za vozae nego i za pjeaka koji se tu naao. Pogrean je i preuranjen navedeni
stav suda prvog stupnja kako je u toj situaciji irelevantna brzina kretanja vozila osiguranika
tuenika, a time i izraeno stajalite, da je za nastanak tetnog dogaaja jedino i iskljuivo
odgovoran pjeak, odnosno prednik tuitelja i da su slijedom toga ispunjeni uvjeti iz cl. 177. st.
2. ZOO,, prema kojima je tuenik osloboen od odgovornosti za predmetni tetni dogaaj,
upravo zbog pogrenog stajalita kako se pjeak nije smio pojaviti na toj cesti." 51
Pjeak koji prelazi pjeaki prijelaz na znak crvenog svijetla suodgovoran je za svoju tetu u
visini od 40%.
Predmet spora je zahtjev tuitelja da mu tuenik naknadi tetu koju je pretrpio 26. svibnja
1995. naletom osobnog vozila, kad je na obiljeenom pjeakom prijelazu u Zagrebu kao
pjeak prelazio Ljubljansku aveniju. U postupku je utvreno da je tuitelj prelazio cestu u
vrijeme kad je bilo upaljeno crveno svijetlo znaka zabrane kretanja obiljeenim pjeakim
prijelazom, dok je za kretanje vozila bilo upaljeno zeleno svijetlo. Vjetaenjem je utvreno da
je vozaica osobnog vozila mogla vidjeti tuitelja kako prelazi cestu 29,15 m prije naleta, jer je
tuitelj ve preao prvu voznu traku i nalazio se na drugoj voznoj traci, kojom se kretalo vozilo
osiguranika tuene. Usprkos toga vozaica nije smanjila brzinu, a nije ni koila, iako se mogla
koenjem zaustaviti 8,29 m prije naleta, budui da se kretala brzinom od 45 50 km/h.
Sudovi ocjenjuju odgovornost tuitelja sa 40%, a vozaice osobnog automobila sa 60% u
nastanku opisanog tetnog dogaaja. Neosnovana je revizijska tvrdnja da bi doprinos tuitelja
trebao biti manji. Prema odredbama l. 104. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
(Narodne novine br. 84/92, 5/93, 6/93, 26/93, 29/94, 43/96, 46/96, 54/96 i 59/96) pjeak je
50
VSRH, Rev-1495/02-2 od 28. sijenja 2004.
51
s u Rijeci, G-2475/2003 od 25. veljae 2004.

duan obiljeenim pjeakim prijelazom, na kojem se promet pjeaka uprava prometnim
svjetlima za pjeake, postupiti prema tim znakovima. Kad je u postupku utvreno da je za
pravac kretanja tuitelja bilo upaljeno crveno svijetlo zabrane kretanja pjeaka obiljeenim
pjeakim prijelazom, tuitelj nije smio prelaziti cestu. Stoga je njegov doprinos tetnom
dogaaju neupitan. Istovremeno je vozaica osobnog automobila prema nalazu prometno-
tehnikog vjetaka mogla uoiti kretanje pjeaka 29,15 m prije naleta, to vie, mogla se
zaustaviti 8,29 m prije naleta koenjem, ali je tu radnju propustila uiniti. Kako je osobno vozilo
u kretanju opasno sredstvo, to uz navedeni propust vozaice vozila i nepravilno kretanje
pjeaka, pravilno sudovi ocjenjuju doprinos pjeaka s 40% a vozaice automobila, dakle
osiguranika tuene, sa 60% nastanku tetnog dogaaja. Stoga revizijski razlog pogrene
primjene materijalnog prava glede suodgovornosti za nastanak tetnog dogaaja nije
ostvaren. 52
Sudovi su pravilno zakljuili da je dijete pretravalo cestu bez nadzora odrasle osobe te se
takoer samo vraalo, a zbog svojih godina nije bilo svjesno to mu se moe dogoditi, pa da
za njega postoji suodgovornost osobe koja je na njega pazila (bake) u omjeru od 40%.
U postupku je utvreno da je dana 14. travnja 2000. smrtno stradao pjeak mlt. J. P. od udara
osobnog automobila kojim je upravljao D. . Utvreno je zatim, da je voza D. . u vrijeme
nezgode imao koncentraciju alkohola u krvi od najmanje 2,20 g/kg i da je brzina vozila u asu
naleta na oteenika iznosila 25 23 km/h i da je nalet na oteenika mlt. J. P. koji je imao
svega tri godine, uslijedila prednjim krajnjim vrhom vozila. S obzirom na vremenski boravak
oteenika te iskazanu brzinu po vozau, nalet na oteenika mogao je izbjei koenjem kod
svih brzina do 21 km/h. I da je dijete poelo pretravati cestu kada je bilo udaljeno od vozila 8
m, kako to tvrdi voza, na toj udaljenosti voza je mogao vidjeti dijete, a i dijete je moglo
vidjeti nailazak vozila.
Sudovi su pravilno zakljuili da je dijete pretravalo cestu bez nadzora odrasle osobe te se
takoer samo vraalo, a zbog svojih godina nije bilo svjesno to mu se moe dogoditi, pa da za
njega postoji suodgovornost osobe koja je na njega pazila (bake). Odgovoran je i voza
automobila jer je upravljao lijevom stranom ceste prilikom obilaska parkiranog automobila na
njegovoj desnoj strani, te je do udara u dijete dolo skoro uz lijevi rub ceste. U toj situaciji voza
je morao primijeniti posebnu panju na takvo dijete, to je propustio jer je bio pod utjecajem
alkohola.
Sudovi su utvrdili da postoji podijeljena odgovornost stranaka za naknadu tete i to na strani
tuitelja 40%, a na strani vozaa odnosno tuenika 60%.
Po nalaenju ovog revizijskog suda sudovi nisu pogreno primijenili materijalno pravo kad su
ocijenili suodgovornost tuenika sa 60%, pa protivni revizijski navodi nisu osnovani. 53
Pretpostavka solidarne odgovornosti treoj osobi u smislu odredbe l. 178. st. 4. ZOO je
nezgoda u kojoj su sudjelovala najmanje dva motorna vozila u pokretu odnosno da je tetna
posljedica upravo posljedica kretanja tih vozila. To znai da je za primjenu navedene
zakonske odredbe potrebno da postoji uzrona veza izmeu kretanja vie motornih vozila i
tetne posljedice.
U postupku pred niestupanjskim sudovima je utvreno: - da je sin tuitelja smrtno stradao u
prometnoj nezgodi kao pjeak dok je kao policajac kontrolirao promet u Zagrebu, - da je do
52
VSRH, rev-518/05-2 od 16. studenog 2005.
53
VSRH, Rev-985/04-2 od 20. rujna 2005.

nezgode dolo na nain to je na sina tuitelja naletjelo teretno motorno vozilo na koritenju
kod Hrvatske vojske, udarilo ga je i nakon toga odbacilo na osobno vozilo koje je u taj as
nailazilo, - da su smrtne povrede iskljuiva posljedica od udarca teretnog vozila i da je odbaaj
tijela na osobno vozilo bez znaaja za ozljeivanje i smrt sina tuitelja, jer je smrt nastupila
prije kontakta tijela i osobnog motornog vozila. Niestupanjski sudovi temelje odluku na
stajalitu da za predmetnu tetu nema odgovornosti tuenika, jer je smrt sina tuitelja
uzrokovana udarom teretnog motornog vozila. Revidenti smatraju da je trebalo primijeniti
odredbu l. 178. st. 4. ZOO prema kojoj u sluaju nezgode izazvane motornim vozilima u
pokretu za tetu to je pretrpe tree osobe imatelji motornih vozila odgovaraju solidarno.
Stajalite niestupanjskih sudova je pravilno.
Pretpostavka solidarne odgovornosti treoj osobi u smislu odredbe l. 178. st. 4. ZOO je
nezgoda u kojoj su sudjelovala najmanje dva motorna vozila u pokretu odnosno da je tetna
posljedica upravo posljedica kretanja tih vozila. To znai da je za primjenu navedene zakonske
odredbe potrebno da postoji uzrona veza izmeu kretanja vie motornih vozila i tetne
posljedice (u ovom sluaju smrti sina tuitelja).
S obzirom na utvreno injenino stanje u konkretnom sluaju se ne moe smatrati da je u
prometnoj nezgodi koja je uzrokovala smrt sina tuitelja sudjelovalo vie vozila na nain kako
to podrazumijeva odredba l. 178. st. 4. ZOO niti je dolo do sudara vozila niti je osobno
vozilo na drugi nain uzrokovalo nezgodu ili tetnu posljedicu. Smrt sina tuitelja uzrokovana je
kretanjem samo jednog motornog vozila teretnog vozila, pa nema uzrone veze izmeu
kretanja osobnog vozila (za koje odgovara tuenik) i smrti sina tuitelja. Zbog toga na navode
revidenta treba odgovoriti da u ovom sluaju nije uope rije o krivnji ili nekrivnji za nastalu
tetu ve o nedostatku uzrone veze izmeu kretanja osobnog vozila i tetne posljedice, jer je
teta uzrokovana kretanjem motornog vozila (teretnog vozila) za koje nije bio sklopljen ugovor
o osiguranju sa tuenikom. Prema tome nema mjesta primjeni odredbe l. 178. st. 4. ZOO u
odnosu na osobno motorno vozilo koje je bilo osigurano kod tuenika, pa s time u vezi niti
odgovornosti tuenika (pa niti solidarne s imateljem teretnog vozila) za predmetnu tetu. Iz tih
razloga niestupanjski sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo ocjenjujui tubeni
zahtjev neosnovanim, pa nije ostvaren niti revizijski razlog pogrene primjene materijalnog
prava. 54
Pjeak koji se kretao nou po kinom vremenu i pri slaboj vidljivosti po samoj sredini kolnika
pridonio je nastanku tete u omjeru od 40%.
Utvreno je da je do prometne nezgode dolo nou u 3,50 sati na kolniku u mjestu . Kolnik
je na mjestu nezgode ravan bez nogostupa za kretanje pjeaka, a irok je 6,40 metara. U
vrijeme nezgode padala je kia i kolnik je bio mokar i slabo osvijetljen. Do nezgode je dolo na
nain da je osiguranik tuenika vozilom reg. oznake , kreui se u smjeru zapada, prednjim
dijelom vozila udario u pjeaka R. K., koji je pod utjecajem alkohola (0,78 promila u krvi) hodao
kolnikom Zagrebake ulice u smjeru istoka, vie uz sredinu kolnika tako da se u trenutku naleta
vozila nalazio na oko 0,5 m od sredine kolnika u sjevernom prometnom traku okrenut prema
dolazeem vozilu, a tehniki nije bilo mogue utvrditi nain kretanja pjeaka prije naleta.
Naletna brzina vozila je bila 45 km/h, a za koju brzinu zaustavni put iznosi 20,8 metara. U noi
pri slabom osvjetljenju kada pada kia voza je mogao pomou svjetala svog vozila uoiti
pjeaka na oko 20 metara i da je tada zapoeo s koenjem smanjio bi brzinu naleta na oko 5 do
10 km/h. U ovom revizijskom stadiju postupka sporno je postoje li razlozi za osloboenje
54
VSRH, Rev-939/05-2 od 15. studenog 2005.

tuenika od odgovornosti, odnosno je li teta nastala iskljuivo radnjom pravnog prednika
tuitelja.
Pravno shvaanje sudova nieg stupnja da je tuenik u osnovi odgovoran za nastalu tetu
prihvaa i ovaj sud. Odgovornost tuenika prosuuje se prema odgovornosti njegovog
osiguranika. U smislu odredbe l. 173. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj
53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99. dalje: ZOO), koji se u ovom sluaju primjenjuje, teta
nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potjee od te stvari, izuzev ako se dokae da ona
nije bila uzrok tete. U konkretnom sluaju je utvreno da je R. K. smrtno stradao uslijed toga
to ga je osiguranik tuenika udario svojim automobilom na cesti. teta je dakle nastala od
opasne stvari, pa za tetu odgovara imatelj te opasne stvari (l. 174. st. 1. ZOO), odnosno u
ovom sluaju njegov osiguratelj.
Pravilno je shvaanje sudova nieg stupnja da nema uvjeta za primjenu odredbe l. 177. st. 2.
ZOO prema kojoj bi se tuenik potpuno oslobodio odgovornosti za nastalu tetu, ve da postoje
razlozi za djelomino oslobaanje u smislu odredbe l. 177. 3. ZOO jer je pravni prednik
tuitelja djelomino pridonio nastanku tete. Navodi tuenika da se njegov osiguranik kretao
dozvoljenom brzinom od 45 km/h svojim dijelom kolnika i bez utjecaja alkohola nemaju
utjecaja na postojanje njegove odgovornosti. Odgovornost osiguranika tuenika kao imatelja
opasne stvari, pa time i tuenika kao njegovog osiguratelja, prosuuje se objektivno, bez
obzira na krivnju, pri emu treba rei da prvostupanjski sud pravilno u obrazloenju svoje
presude navodi (pozivajui se na propise o sigurnosti prometa na cestama) da voza mora
upravljati vozilom na nain da ga moe pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju
prema konkretnim okolnostima moe predvidjeti.
S druge strane, pravilno prvostupanjski sud navodi (a to u sutini ponavlja i tuenik u reviziji)
da je pokojni R. K. kritine zgode postupao nepaljivo i nepropisno, jer se kretao nou po
kinom vremenu i pri slaboj vidljivosti po samoj sredini kolnika. Prema odredbi l. 99. st. 1.
Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 59/96 proieni tekst), koji
je tada bio na snazi, pjeak se ne smije kretati ni zadravati na kolniku. Iznimno, na cesti na
kojoj ne postoji nogostup ili druga povrina odreena, odnosno prikladna za kretanje pjeaka,
ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga povrina odreena, odnosno prikladna za
kretanje pjeaka kojom se pjeaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pjeaci se mogu
kretati kolnikom. Ako se pjeak kree kolnikom, on se mora kretati to blie rubu kolnika, i to
vrlo paljivo i na nain kojim ne ometa i ne spreava promet vozila (l. 100. cit. Zakona).
Na opisani nain pokojni R. K. pridonio je, prema ocjeni ovog suda, za 40% nastanku tete, a ne
samo za 20% kako su to ocijenili sudovi nieg stupnja. 55
Pjeak koji prelazio kolnik na mjestu na kojem ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz iako je
mogao vidjeti nailazak teretno vozilo, pridonio je nastanku tete u omjeru od 50%.
U ovom sporu radi naknade tete zbog smrti branog druga, koji je smrtno stradao u
prometnoj nezgodi kada je na njega kao pjeaka naletilo teretno vozilo osiguranika tuenika, u
reviziji sporno pravno pitanje je li prednik tuiteljice djelomino (u razmjeru od 50%) pridonio
nastanku tete i jesu li sudovi pravilno primijenili materijalno pravo kada su, na temelju
odredbe iz l. 177. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01; dalje ZOO), tuenika djelomino (u razmjeru od
50%) oslobodili od odgovornosti. Odluujui o sporu, sudovi su utvrdili da se sporna prometna
nezgoda dogodila danju u naseljenom mjestu; da je prednik tuiteljice, koji je bio u dobi od 88
godina, kretao se pomou tapa i nosio naoale, kao pjeak prelazio kolnik na mjestu na kojem
55
VSRH, Rev-157/06-2 od 19. travnja 2006.

ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz; da je isti prije nego je zapoeo prelaziti kolnik mogao
vidjeti da nailazi teretno vozilo, kao i da je voza tog vozila mogao vidjeti da je pjeak stupio na
kolnik, te da je koenjem, pri brzini od 52 km/h kojom se kretao, mogao izbjei nalet na
pjeaka. Na temelju tako utvrenog injeninog stanja, sudovi su pravilno ocijenili da se
prednik tuiteljice pri prelaenju kolnika ponaao suprotno odredbama iz l. 104. st. 1. i l. 106.
Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 59/96), a osiguranik tuenika
suprotno odredbama l. 13. st. 1. i l. 26. st. 1. istog Zakona, te da je prednik tuiteljice, time
to je prelazio kolnik na mjestu na kojem ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz iako je mogao
vidjeti da nailazi teretno vozilo, pridonio nastanku tete u razmjeru od 50%. Nastavno tome,
sudovi su pravilno, na temelju odredbe iz l. 177. st. 3. ZOO, tuenika djelomino oslobodili od
odgovornosti i, na temelju odredbe iz l. 192. st. 1. ZOO tuiteljici dosudili razmjerno smanjenu
naknadu (50% od utvrene pune naknade) 56.
Pjeak koji nije prije stupanja na pjeaki prijelaz obratio panju na udaljenost i brzinu vozila
koja mu se pribliavaju doprinio je nastanku tete u omjeru od 30%.
Predmet spora je zahtjev tuitelja za naknadu tete koja je proizila iz tetnog dogaaja 25.
studenoga 1996. u S., kada je tuitelja u trenutku dok je prelazio cestu na pjeakom prijelazu s
petogodinjim djeakom koji je smrtno stradao zahvatio autobus marke "Mercedes" vlasnitvo
osiguranika tuenika. Na temelju provedenog postupka (nalaza i miljenja vjetaka V. U., kao i
kombinirano provedenog vjetaenja, iskaza svjedoka M. D. i iskaza vozaa B. L.)
prvostupanjski sud je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila dok su tuitelj tada
desetogodinji djeak i sada pok. M. M. tada petogodinji djeak otpoinjali pretravanje
kolnika u smjeru jug sjever, odnosno s desne na lijevu stranu ceste u pravcu vonje autobusa
na obiljeenom pjeakom prijelazu u neposrednoj blizini raskrija kada ih je autobus zahvatio
prednjim dijelom i tuitelj zadobio vie tjelesnih ozljeda, te da se autobus osiguranika tuenika
kretao brzinom 58 km/h iako je ogranienje brzine od 50 km/h kroz naseljeno mjesto, te da je
osiguranik tuenika objektivno mogao uoiti tuitelja u trenutku kada se nalazio na udaljenosti
od 1,5 metara od junog kolnika, a autobus 25 metara od mjesta sraza. Upravo polazei od
navedenih utvrenja drugostupanjski sud zakljuuje da je osiguranik tuenika preteito
odgovoran za nastanak navedene prometne nezgode. Drugostupanjski sud na utvreno
injenino stanje pravilno primjenjuje odredbe l. 13., 26. i 28. ZSCP-a prema kojima je
osiguranik tuenika bio duan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti i
preglednosti te atmosferskim i drugim prometnim prilikama tako da vozilo moe zaustaviti
pred svakom zaprekom posebno prilikom pribliavanja pjeakom prijelazu ili vozei kroz
naseljeno mjesto, pa je na mogui prijelaz pjeaka preko pjeakog prijelaza mogao i morao
biti pripreman. Pored toga polazei od odredbe l. 105. st. 3. ZSPC i tuitelj je kao pjeak prije
stupanja na pjeaki prijelaz bio duan obratiti panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se
pribliavaju, pa je objektivno mogao uoiti nailazak autobusa na 24 odnosno 25 metara, da se
nije neoprezno upustio u rizino pretravanje kolnika, radi ega je takvim ponaanjem i on
doprinio nastanku navedene prometne nezgode. Upravo imajui na umu sve okolnosti koje su
dovele do nastanka tetnog dogaaja, ovaj sud nalazi pravilnom ocjenu drugostupanjskog
suda da je tuitelj doprinio nastanku tete u omjeru 30%, a osiguranik tuenika u omjeru 70%.
Pri tome je odgovornost osiguranika tuenika vea i zbog toga jer je on upravljao motornim
vozilom koje je opasna stvar, pa je morao to initi s poveanom pozornou. 57
56
VSRH, Rev-564/06-2 od 2. kolovoza 2006.
57
VSRH,Rev-626/06-2 od 4. srpnja 2007.

Pjeak koji je pogreno percipirao brzinu pribliavanja vozila, odnosno pogreno procijenio
mogunost prelaska ceste, doprinio je nastanku tete u omjeru 1/3.
U postupku je utvreno: - da je M. V., u dobi od devet godina, smrtno stradao kao pjeak,
prelazei kolnik od sjevera prema jugu tako da je proao ispred vozila svjedoka D. U. ije vozilo
je bilo zaustavljeno na lijevoj strani prometnice na suprotnom prometnom traku, dok je desni
prometni trag bio zatvoren zbog radova, - da je vozilo osiguranice tuenika od mjesta naleta
bilo udaljeno oko 95,2 m, a u trenutku zapoetog prelaenja kolnika od mjesta naleta bilo je
udaljeno 18,7 m, tako da je do naleta na pjeaka dolo na sredinjem dijelu lijevog prometnog
traka, - da je u trenutku stupanja pjeaka preko sredinjice i prelaenja kolnika osiguranica
tuenika koenjem mogla izbjei nalet pri graninoj brzini 44,3 km/h, odnosno pri uputnoj
brzini od 40 km/h, - da je odustajanjem od prelaenja pjeak mogao izbjei nalet vozila, s
obzirom da je vozilo bilo unutar preglednosti pjeaka, - da je u trenutku naleta brzina vozila
bila oko 50 km/h.
Polazei od tih utvrenja sudovi su ocijenili da je osiguranica tuenika propustila brzinu
kretanja vozila prilagoditi specifinom stanju na cesti, da bi mogla pravovremeno reagirati na
svaku prepreku koju je mogla oekivati, neovisno to je brzina na mjestu gdje je dolo do
naleta na pjeaka bila ograniena na 50 km/h, a osiguranica tuenika upravljala vozilom u
okviru doputene brzine.
Prema l. 26. ZSPC-a osiguranica tuenika bila je duna brzinu kretanja vozila prilagoditi
konkretnim uvjetima na cesti. Naime, pri upravljanju vozilom osiguranica tuenika upravljajui
vozilom morala je imati na umu da se promet odvijao na obje kolnike trake da je na
predmetnom mjestu uestalo prelaenje pjeaka, da se i prema samim navodima osiguranice
tuenika radi o "crnoj toki", da su u pravcu kretanja vozila osiguranice tuenika obavljani
graevinski radovi (kao i na suprotnom prometnom traku, pa je desni prometni trak bio
zatvoren zbog radova), te da je u neposrednoj blizini benzinska postaja. Sve navedene
okolnosti ukazivale su na potrebu poveane opreznosti osiguranice tuenika neovisno o
ogranienju brzine (50 km). To zato jer je motorno vozilo u pokretnu opasna stvar, a doputena
brzina odnosi se na prometnu situaciju koja podrazumijeva normalne prometne uvjete koji nisu
postojali u vrijeme tetnog dogaaja. Pravilno sudovi ocjenjuju da upravljanje vozilom u
naseljenom gradskom mjestu, pored zaustavljene kolone vozila na suprotnom prometnom
traku na kojem se izvode radovi na kolniku, izvoenju radova na dijelu kolnika u pravcu
kretanja osiguranice tuenik i poveana gustoa prometa, upuuje na mogunost iznenadnog
nailaska na prepreku (pjeaka) radi ega voza mora upravljati manjom brzinom od zakonom
doputene kako bi u konkretnoj situaciji mogao pravodobno zaustaviti vozilo, a i izbjegavati
smanjivanje brzine naglim koenjem. Polazei od vjetakih nalaza pravilno niestupanjski
sudovi ocjenjuju da je nastradali pjeak pogreno percipirao brzinu pribliavanja vozila
osiguranice tuenika odnosno procijenio mogunost prelaska ceste. Zbog toga je njegovo
ponaanje protivno odredbi l. 104. st. 1. ZSPC, pa je doprinio nastanku tete u omjeru 1/3, dok
je osiguranica tuenika odgovorna za tetu u omjeru 2/3. Ocjenjujui pitanje odtetne
odgovornosti sudovi su pravilno zakljuili da se odgovornost tuenika odnosno njegovog
osiguranika, prosuuje po objektivnom kriteriju na temelju odredbe l. 173. Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91., 73/91., 3/94., 7/96., 112/99. i 88/01.
dalje: ZOO), te da s obzirom na konkretne okolnosti tetnog dogaaja postoji doprinos sada
pok. pjeaka nastanku tete kao razlog za djelomino osloboenje od odgovornosti, sukladno
l. 177. st. 3. ZOO-a. Stoga su sudovi po ocjeni ovog suda pravilno utvrdili omjer
suodgovornosti 2/3 osiguranice tuenika, 1/3 pok. pjeaka. 58
58
VSRH, Rev-279/07-2 od 16. svibnja 2007.

Pjeak koji se upustio u prelazak ceste brzim hodom na mjestu gdje nije bilo obiljeenog
pjeakog prijelaza. iako je mogao uoiti nailazak vozila, pridonio je nastanku tete u
razmjeru od 10%.
U ovom sporu radi naknade tete zbog smrti sina tuitelja, koji je kao pjeak u dobi od devet
godina stradao u prometnoj nezgodi od 27. lipnja 1997., u osporenoj presudi, glede
osnovanosti osnove tubenog zahtjeva, pravilno je primijenjeno materijalno pravo kada je o
postojanju odgovornosti tuenika i razmjeru te odgovornosti odlueno primjenom odredbe l.
173., l. 174. i l. 177. st. 3. ZOOa i te su odredbe pravilno primijenjene kada je utvreno da je
oteenik (pokojni M. T.) nastanku tete pridonio u razmjeru od 10%. Ocjenjujui osnovanost
prigovora podijeljene odgovornosti, drugostupanjski je sud iz okolnosti pod kojima se zbio
tetni dogaaj da je pokojni M. T. prelazio cestu na pravilan nain, brzim hodom, na dijelu
ceste gdje ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz; da se nesrea dogodila u uvjetima dobre
vidljivosti, odmah nakon poetka prvog sumraka i da za uoavanje pjeaka nije bila potrebna
rasvjeta; da voza, tj. osiguranik tuenika nije poduzeo niti jednu od uobiajenih radnji koje je
bio duan poduzeti, tj. nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima vonje u naselju; da je mogao
uoiti pokojnog M. T., te da ga nije upozorio zvunim signalom, a nakon to je pokojni M. T.
poeo prelaziti cestu, nije reagirao koenjem, niti je pokuao vozilo pomaknuti ulijevo, te da je,
s druge strane, pokojni M. T. mogao pravodobno uoiti nailazak vozila, a na to ga je upozorio
i brat F., te da je pokuao prijei kolnik na mjestu gdje ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz
pravilno zakljuio da pokojni M. T. nastanku tete nije pridonio vie od 10%. Ovo posebno,
kada se ima u vidu da je oteeni dijete i da ta okolnost zahtijeva od vozaa pojaanu
pozornost, a u konkretnom sluaju izostala je i obina pozornost 59 .
Pjeak koji je pod utjecajem alkohola (1,56) koji prelazio kolnik na mjestu gdje nije
obiljeeni pjeaki prijelaz doprinjeo je nastanku tete u omjeru od 30%.
U revizijskoj fazi postupka sporno je izmeu stranaka da li postoje pretpostavke za osloboenje
tuenika od odgovornosti za nastanak tetnog dogaaja i priinjenu tetu tuitelju, odnosno da
li je doprinos prednika tuitelja kao oteenog nastanku tete vei od 30% kako su to utvrdili
niestupanjski sudovi. U postupku je utvreno: - da je tetni dogaaj od 24. srpnja 1997., kada
je smrtno stradao suprug odnosno otac tuiteljica, prouzroio osiguranik tuenika koji je
upravljajui motociklom naletio na pokojnog V. P. koji je od zadobivenih ozljeda umro, - da je
osiguranik tuenika tetnog dogaaja upravljao motociklom nedozvoljenom brzinom od 79,5
km/h, - da je prednik tuiteljica tetnog dogaaja prelazio kolnik gurajui runa kolica kao
pjeak te da je bio pod utjecajem alkohola (1,56), - da je osiguranik tuenika mogao izbjei
nalet na prednika tuiteljica da je prilagodio brzinu kretanja dometu vidljivosti oborenih
svjetala na motociklu, kao i ogranienju brzine na tom dijelu kolnika.
Niestupanjski sudovi primijenili su materijalno pravo iz l. 177. st. 3. ZOO-a i zakljuili na
temelju navedenih odlunih injenica da je osiguranik tuenika odgovoran za nastanak tetnog
dogaaja i priinjenu tetu predniku tuitelja u omjeru od 70%, a prednik tuiteljica kao
oteeni u omjeru od 30%. Tuenik u reviziji istie revizijski razlog pogrene primjene
materijalnog prava te smatra da su iz utvrenih injenica sudovi pogreno zakljuili da bi
osiguranik tuenika bio odgovoran za nastanak tetnog dogaaja i priinjenu tetu predniku
tuitelja u omjeru od 70%. Tuenik smatra da postoje pretpostavke iz l. 177. st. 2. ZOO
odnosno da je teta nastala iskljuivom radnjom samog oteenika koja se nije mogla
predvidjeti, izbjei ili otkloniti. Kod toga se tuenik poziva na injenicu alkoholiziranosti
prednika tuitelja, njegovu stariju dob, da je mogao i morao vidjeti dolazak motocikla obzirom
59
VSRH, Rev-903/08-2 od 18. oujka 2009.

na situaciju na kolniku, da je tetnog dogaaja prelazio kolnik gurajui kolica natovarena
kamenjem i sve to na mjestu gdje nije obiljeen pjeaki prijelaz. Ovaj sud prihvaa zakljuak
niestupanjskih sudova u odnosu na utvreni doprinos oteenog nastanku tete od 30%.
Takav zakljuak proizlazi prvenstveno s obzirom na nalaz i miljenje vjetaka iz kojeg proizlazi
da je uzrok nastanka tetnog dogaaja neprilagoena brzina osiguranika tuenika uvjetima na
kolniku. Takoer je nedvojbeno u postupku utvreno da je do naleta na prednika tuitelja dolo
elno a ne okrznuem, a to bi upuivalo na naglo izlaenje prednika tuiteljica na kolnik.
injenicu alkoholiziranosti te druge okolnosti niestupanjski sudovi su pravilno ocijenili kroz
utvreni omjer doprinosa nastanku tete. U konkretnoj pravnoj stvari radi se o odgovornosti
po objektivnom kriteriju gdje tuenik treba dokazati razloge za osloboenje od odgovornosti iz
l. 177. st. 2. ZOO, a to tuenik nije uinio. Sudovi su stoga pravilno primijenili materijalno
pravo kada su primjenom l. 173. st. 3. ZOO utvrdili obzirom na utvrene injenice doprinos
oteenog od 30% nastanku tete. 60
8. ZAKLJUAK
U jednu od najranjivijih kategorija sudionika u prometu svrstavaju se pjeaci. Njihova ranjivost

proizlazi iz poznatog prometnog naela: nema masu, nema brzinu, i nije zatien. Brzina i masa
su temeljni imbenik rizika stradavanja pjeaka u prometu.
Postoje razne definicije pjeaka i njihovih kategorija, ovisno o svrsi samog definiranja ili
razvrstavanja. Meutim, sigurno je da djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom
predstavljaju drutveno najosjetljivije kategorije pjeaka. To potvruje i Bilten MUP-a o
sigurnosti cestovnog prometa gdje je naznaeno da je u 2008. u RH, s obzirom na dobnu
strukturu, najvie poginulih i ozlijeenih pjeaka bilo u kategoriji + 61 godine starosti.
Zatita pjeaka, inkorporirana je od samog poetka i u Hrvatski nacionalni program o

sigurnosti cestovnog prometa, i to kao najugroenija skupina sudionika u prometu koja
zahtjeva posebnu skrb.
injenica da su pjeaci, jedna od najzatienijih kategorija sudionika u prometu, nipoto ne
znai da isti svojih sudjelovanjem imaju pravo ponaati se na nain da ometaju ili ugroavaju
njegovo sigurno odvijanje. Na to nas upuuju pravila sadrana u ZSCP.
Kada se govori o pravilima odgovornosti za tetu i "zatiti" pjeaka, treba napomenuti da je

hrvatski pravni sustav jo uvijek koncipiran na onoj vrsti odgovornosti, kod koje se istina ne
trai krivnja - objektivna ili kauzalna odgovornost, ali to je jo daleko od imopostacija o tzv.
apsolutnoj neodgovornosti pjeaka kao sudionika u prometu koje su uvele neke od
europskih drava. Uz osnovna pravila o odgovornosti za tetu, nadovezuje se i itav niz drugih
pravnih pravila, onih o solidarnoj odgovornosti, o odgovornosti za drugog, o osloboenju od
odgovornosti, o podijeljenoj odgovornosti itd.
Zatita pjeaka predmet je zanimanja i Europske unije. Prema miljenju autora, kljuni korak u
tom pogledu je bila Rezolucija Vijea Europe od 26. lipnja 2000. o jaanju prometne
sigurnosti kojom se nedvojbeno konstatira da su trokovi prevencije stradavanja pjeaku u
60
VSRH, Rev-x-151/08-2 od 15. travnja 2009.

prometu minorni u odnosu na trokove koje drutvena zajednica snosi zbog posljedica njihova
stradavanja. Rezultat jednog takvog "vidovitog" razmiljanja, injenica je da je EU na
najboljem putu da u 2010. godini dostigne zacrtani cilj od 7/100.000 smrtno stradalih u
prometu.
Za nadati se je da e se i RH u to skorije doba moi "pohvaliti" sa ostvarenjem jednog takvog

cilja, osobito kada se govori o drutvenoj skupini pjeaci.

Ivica Veseli
SOLIDARNA ODGOVORNOST OSIGURATELJA

I INTERVENCIJSKI EFEKT

Ivica Veseli *
Solidarna odgovornost osiguratelja i intervencijski efekt
1. UVOD
Do donoenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, koji je donio

Hrvatski sabor na sjednici 14. srpnja 2003. godine (ZID ZPP/03) 1 nije bilo izriite zakonske
osnove instituta intervencijskog efekta, posebnog uinka pravomone presude prema
umjeau donesene u parnici u kojoj je sudjelovao u tom svojstvu.
Novelom iz 2003. godine dodan je lanak 208. a ZPP-a koji glasi:
Umjea ne moe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku tvrditi
da spor, onako kako je tijekom toga postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen. Njegov
prigovor istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor,
moe biti prihvaen samo utoliko ukoliko je on s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga
stupanja u prethodnu parnicu ili izjavama i radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje
koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogunost ijega
poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepanje.
Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na imenovanog

prethodnika (lanak 210.) te na treu osobu obavijetenu o parnici (lanak 211.).
Prije ovakve regulacije ovaj je institut svoje uporite nalazio u odredbama njemakog Zakonika
o graanskom postupku iz 1877. godine, te kasnije u odredbama l. 511. i 515. st. 2. Zakona o
obveznim odnosima 2.
*
upanijski sud u Zagrebu
* Ivica Veseli, dipl. iur. sudac upanijskog suda u Zagrebu
1
Zakon o parninom postupku (Narodne novine broj 53/91,91/92,112/99,88/01,117/03,84/08 i 123/08).
2
2. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99))
l. 511. ZOO- Kupac koji se, ne obavjetavajui prodavaoca, upustio u spor s treim i spor izgubio, moe se ipak
pozvati na prodavaoevu odgovornost za pravne nedostatke, izuzev ako prodavalac dokae da je on raspolagao
sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe.
l. 515. st. 2. ZOO-Ali , ako je trea osoba prije isteka toga roka pokrenula spor, a kupac pozvao prodavaoca da se u
spor umijea, pravo kupca se gasi tek istekom est mjeseci nakon pravomono okonanog spora.

2. O POJMU UMJEAA
Treba razlikovati institut tzv. obinog mjeanja (l. 206. ZPP-a), intervencije u parnicu od tzv.
glavnog mjeanja (l. 198. ZPP-a), te mjeanja u kojem umjea ima poloaj jedinstvenog
suparniara (l. 209. ZPP-a).
Obini umjea je trei, dakle pravni subjekt koji moe biti nositeljem stranake sposobnosti,
koji nije stranka u parnici niti njezin zastupnik, koji se kao sporedni sudionik, u svoje ime i na
temelju vlastita prava ukljuuje u postupak izmeu drugih osoba (stranaka) pridruujui se
onoj od njih u odnosu na koju ima pravni interes da ona u njemu uspije (l. 206. st. 1. ZPP-a). U
stavku 2. lanka 206. ZPP-a odreeno je da umjea moe stupiti u parnicu u tijeku cijelog
postupka sve do pravomone odluke o tubenom zahtjevu te u tijeku postupka nastavljenog
podnoenjem izvanrednog pravnog lijeka, a da izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati
na roitu ili pismenim podneskom (stavak 3. l. 206. ZPP-a), te da se podnesak umjeaa
dostavlja objema parninim strankama; a ako je izjava umjeaa dana na roitu, prijepis tog
dijela zapisnika dostavlja se samo onoj stranci koja je s roita izostala (st. 4. l. 206. ZPP-a).
Zakon o parninom postupku propisuje da svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da
sudjeluje u postupku i predloiti da se umjea odbije, a sud moe i bez izjanjenja stranaka
odbiti sudjelovanje umjeaa ako utvrdi da ne postoji pravni interes umjeaa (l. 207. st. 1.
ZPP-a). Nadalje, l. 208. ZPP-a je propisano kako umjea mora primiti parnicu u onom stanju
u kakvu se nalazi u trenutku kad se mijea u parnicu. Umjea se moe umijeati u parnicu sve
do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu.
Za potrebe ovog rada neemo posebno obrazlagati pojam umjeaa kao jedinstvenog
suparniara, budui je umjea kao jedinstveni suparniar u naravi izjednaen sa strankom, a
uinak presude, koja se odnosi na institut intervencijskog efekta u pravilu se odnosi na tzv.
obinog umjeaa.
U kontekstu ovog rada trea se osoba mijea u parnicu da bi osigurala eventualni intervencijski
efekt presude.
Naime, ako sud prihvati intervencijski efekt presude, prije umjea ne moe poricati ni
injeninu ni pravnu ocjenu iznesenu u pravomonoj presudi.
3. UINAK PRESUDE NA UMJEAA
Intervencijski uinak definira se kao uinak pravomone presude protiv umjeaa u korist
stranke kojoj se pridruio u prijanjem postupku. Oituje se u tom to je sud u novoj parnici
izmeu umjeaa i te stranke vezan ne samo za izrijeku odluke donesene u ranijoj parnici ve i
za injenina i pravna utvrenja na kojima se temelji. Umjea moe otkloniti uinak ako
dokae da je stranka iz grube nepanje propustila poduzeti radnje koje bi dovele do

povoljnijeg ishoda ranije parnice, odnosno da ga je onemoguila (nepravovremeno
obavjeivanje o parnici, opoziv radnji i sl.) u poduzimanju takvih radnji 3.
U teoriji procesnog prava usvojeno je stajalite da je pravomona presuda koja je bila

donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umjea proizvodi prema njemu specifian procesni
intervencijski efekt, odnosno uinak pravomone presude protiv (a ne i u korist) umjeaa 4.
Naime, intervencijski efekt imat e uinak u novoj parnici. U toj parnici se kao stranke
pojavljuju umjea iz prethodne parnice (u novoj parnici u pravilu tuenik) i stranka iz
prethodne parnice kojoj se umjea bio pridruio (u novoj parnici u pravilu tuitelj).
Posebnost je ovog instituta da u toj novoj parnici prije umjea, sada stranka u sporu, pri
utvrivanju svojih prijepornih odnosa sa strankom kojoj se u prethodnoj parnici bio pridruio,
nee moi poricati ni injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u prethodnoj parnici, kako je
to regulirano u gore citiranoj odredbi l. 208. a st. 1. ZPP-a, po kojima umjea ne moe u
odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je
tijekom toga postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen, odnosno da njegov prigovor istaknut
u novoj parnici da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor, moe biti prihvaen
samo utoliko ukoliko je on s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu
parnicu ili izjavama i radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje koje bi dovele do
povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogunost ijega poduzimanja on nije
znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepanje (l. 208. a st. 2. ZPP-a).
Dakle, da bi se prema prije umjeau, a sada stranci u sporu mogao isticati intervencijski efekt
pravomone presude, potrebno je da se ispune ove pretpostavke:
1. da je umjeau bilo omogueno da u prethodnoj parnici poduzima sve radnje

pogodne da pomogne stranci kojoj se pridruio i
2. da je ta stranka lojalno vodila parnicu.
Iz navedenog slijedi kako pravomona presuda ne djeluje apsolutno prema umjeau.
Naime, intervencijski uinak je relativan utoliko ukoliko ga prije umjea, u novoj parnici moe
otkloniti dokazujui da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor, tj. (a) da je sam
bio sprijeen s obzirom na stanje spora u vrijeme kad je stupio u prethodnu parnicu (npr. zbog
nastupjelih prekluzija) ili izjavama i radnjama stranke kojoj se pridruio (npr. priznanjem ili
odricanjem od tubenog zahtjeva, priznanjem injenica, openito poricanjem radnji umjaaa),
poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno (b) da sama stranka,
namjerno ili iz grube nepanje, nije poduzela takve radnje, za mogunosti poduzimanja kojih
on nije znao (exceptio male gesti vel conducti processus) 5.
Slijedom navedenog moe se zakljuiti kako bi na umjeau bio teret dokaza da postoje
okolnosti koje opravdavaju otklanjanje intervencijskog uinka.
Treba posebno istaknuti kako pravomona presuda djeluje prema umjeau (ali niti prema
tuitelju) i glede dispozicije sadrane u izreci i u dijelovima obrazloenja suda u kojima su
3
Pravni leksikon Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007.
4
Triva, GPPP,351
5
Dika: GPP, 285

utvrene odreene injenice, te isto tako, i u dijelovima obrazloenja u kojima je sud iznio
svoje stavove o bitnim injenicama, odnosno svoje pravno shvaanje 6.
Upravo navedeno je kljuan element u novoj parnici u kojoj se na jednoj strani nalaze raniji
umjea kao tuenik te raniji tuenik sada kao tuitelj, budui e sud u toj novoj parnici biti
vezan ne samo izrekom ranije presude, nego i injeninim utvrenjima o kojima se sud u
ranijoj parnici izjasnio u njezinu obrazloenju.
Tek je za istaknuti da uinak intervencijskog efekt djeluje i prema osobi obavijetenoj o parnici
bez obzira da li je intervenirala u toj parnici o kojoj je bila obavijetena.
Intervencijski se uinak odnosi na obje stranke, tako da niti jedna stranaka ne moe s
uspjehom tvrditi drugaije od onoga to je sud utvrdio presudom u prethodnoj parnici.
3. 1. S tim u svezi autor je zamislio i mogui praktini sluaj:
U parnici naknade tete koja je voena pred Opinskim sudom u S., poslovni broj Pn-
111111/06 po tubi tuitelja A.A. protiv tuenika drutva za osiguranje B. d.d., na strani
tuenika kao umjea pristupilo je drutvo za osiguranje C. d.d.
Osoba A. bila je suputnik u vozilu iji je osiguranik bio tuenik, dok je vozilo umjeaa bilo
tetnik. Osoba A. potraivala je predmetnom tubom naknadu neimovinske tete. Nakon to je
sud sasluao svjedoke i tuitelja, te nakon provedenog medicinskog vjetaenja, sud prvog
stupnja djelomino je prihvatio tubeni zahtjev za iznos od 20.850,00 kuna, a djelomino odbio
ostali dio tubenog zahtjeva za iznos od 6.500,00 kuna, te naloio tueniku naknaditi tuitelju
parnini troak u iznosu od 9.550,48 kuna. Tuitelj i tuenik, te umjea na strani tuenika
podnijeli su albe na dio presude u kojem nisu uspjeli. upanijski sud u Z. prihvaa albu
tuitelja i preinauje pobijani dio presude suda prvog stupnja na nain da prihvaa tubeni
zahtjev u cijelosti, odnosno dosuuje daljnji iznos neimovinske tete od 5.850,00 kuna, dok
odbija albu tuenika i umjeaa na strani tuenika.
Nakon to je isplatio tetu po pravomonoj presudi, tuenik pokree sada kao tuitelj,
regresnu parnicu protiv umjeaa, kao tuenika.
Umjea, sada tuenik, smatra da ga rezultat parnice naknade tete ne vee jer je na
mijeanje, dok se postupak vodio pred Opinskim sudom u S., pozvan prekasno, budui smatra
da je tamo tuenik, a sada tuitelj faktikim dranjem priznao osnov i visinu neimovinske tete,
iako za to nije imao realne osnove. Naime, umjea, sada tuenik, smatra da je tuitelj mogao
utjecati na izbor osobe vjetaka, jer je vjetaenje obavljeno uz vjetaka neurologa i po
vjetaku kirurke struke, a tuenik (prije umjea) smatra da je vjetaenje trebalo povjeriti
vjetaku neurokirurke struke. Takoer, ne prihvaa nalaz i miljenje medicinskog vjetaka
kirurke struke jer da to miljenje nije izraeno po pravilima struke, ve da je izraeno
pristrano u korist tuitelja. Takoer, istie da se sada tuitelj nesavjesno ponaao kao tuenik u
prethodnoj parnici jer nije nazoio roitu na kojem su odbijeni njegovi (umjeaevi) prigovori
jer su u suprotnosti s radnjama stranke kojoj se pridruio.
6
Triva-Belajec-Dika, GPPP, 370

Dakle, tuenik, ranije umjea iznosi ozbiljne prigovore, glede dispozicije ovdje tuitelja, loeg
voenja parnice, te smatra da isto sprjeava intervencijski efekt pravomone presude u novoj
parnici.
Opinski sud u Z. razmotrio je moe li se primijeniti institut intervencijskog efekta u

konkretnom sporu. Razmatrajui spis Opinskog suda u S, Opinski sud u Z. utvrdio je da je
tuitelj B. d.d, kao tuenik u tom sporu, poduzeo sve to je potrebno da tuenik, tamo umjea
bude pozvan radi mijeanja, i to ve prilikom davanja odgovora na tubu, na nain da je
umjeaa pozvao dopisom i dostavio mu tubu i svoj odgovor na tubu. Zbog toga je i otklonio
prigovor tuenika C. d.d. o nepravovremenom pozivanju radi mijeanja. Sud nije prihvatio ni
prigovor tuenika da je tuitelj svojom nelojalnom dispozicijom omeo uzimanje u razmatranje
njegovih prigovora protiv odreenog i provedenog medicinskog vjetaenja. Iako je vjetak
kirurke struke po rjeenju suda prvog stupnja imenovan prije nego je tuenik bio obavijeten
o pozivu na mijeanje, stav je Opinskog suda u Z. da odgovornost za to zakanjenje ne snosi
tuitelj, tamo tuenik. Tuenik je mogao, a to je i uinio, u nastavku postupka prigovarati i
izboru osobe vjetaka, i njegovoj kompetenciji, i njegovu nalazu i miljenju. Opinski sud u Z.,
nakon razmatranja spisa suda Opinskog suda u S. stava je kako ti prigovori nisu osnovani. Sud
je, nadalje, zakljuio kako su neosnovani prigovori tuenika da mu je tuitelj svojim
nedolaskom na roite na kojem se vjetak usmeno oitovao, nakodio, jer ga niim nije
sprijeio da sam istie sve prigovore na nalaz i miljenje vjetaka medicinske struke. Pae,
Opinski sud u Z. je utvrdio da je tuenik prigovarao nalazu i miljenju i u prvostupanjskom
postupku i u albenom postupku. Tuitelj (prije tuenik) svojom pasivnou (nedolaskom na
roite na kojem se vjetak oitovao, izmeu ostalih i na pismene primjedbe tuenika sada
tuitelja), nije, ni pasivno, odmogao tueniku (prije umjeau), jer nema dokaza da bi on sam
znao za uspjenije prigovore koje nije istaknuo, a koji bi tueniku bili nepoznati. Zbog toga ni u
tome nema elemenata nelojalnosti koji bi ukazivali na osnovanost prigovora male gesti
processus, te je na temelju navedenog Opinski sud u Z. je zakljuio: Osnovano se tuitelj u
ovom predmetu poslovni broj Pn-222222/10 poziva na intervencijski efekt pravomone
presude u parninom predmetu Opinskog suda u S. poslovni broj Pn-111111/06, protiv sada
tuenika, a tamo umjeaa. Neosnovani su prigovori tuenika da je tuitelj loe vodio spor kao
tuenik pred Opinskim sudom u S. Stoga, injenina utvrenja ostvarena u tom parninom
postupku i pravne ocijene u njemu izraene vezuju ovaj sud u Z. pri odluivanju u sporu koji je
pred njim. To trai naelo pravne sigurnosti.
Opinski sud u Z. posebno rezimira razloge za taj svoj zakljuak, na nain da je Opinski sud u
S. utvrdio da je u provedenom postupku utvrdio vrstu i karakter ozljeda koje je tuitelj zadobio
u tetnom dogaaju (trzajnu ozljedu vratne kraljenice, prijelom tri rebra bez pomaka te
psihiki stres), stupanj smanjenja ivotnih aktivnosti tuitelja (10%), intenzitet i trajanje
pretrpljenih fizikih bolova i pretrpljenog straha, te potrebu za tuom pomoi i njegom.
Iz navedenog, Opinski sud u Z. je utvrdio kako proizlazi da je Opinski sud u S. tijekom

prvostupanjskog postupka raspravio sve odlune okolnosti za presuenje, pa je na temelju
postignutih rezultata, uzimajui ih u ocjenu, valjano utvrdio injenino stanje kako ga je izloio
u razlozima pobijane presude.
Takoer, iz toga parninog predmeta proizlazi da je vii sud odbio sve prigovore tuenika i
umjeaa na strani tuenika na nalaz i miljenje vjetaka medicinske struke.

Opinski sud u Z. je utvrdio kako je upanijski sud u Z. smatrao da je na potpuno i pravilno
utvreno injenino stanje prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo
dosudivi tuitelju iznos od 7.500,00 kuna s osnova duevnih boli zbog smanjenja ivotnih
aktivnosti, iznos od 7.450,00 kuna s osnova pretrpljenih fizikih bolova, te iznos od 5.200,00
kuna s osnova pretrpljenog straha, dok je izmeu stranaka neprijeporan osnov i visina tete za
potrebu tue pomoi i njege u iznosu od 700,00 kuna.
Naime, upanijski sud u Z. je uzimajui u obzir sve kriterije (vrstu i karakter ozljeda, brojnost
ozljeda, trajanje i kompliciranost lijeenja, brigu za ishod lijeenja, te dob tuitelja) iz l. 200.
Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 - dalje
ZOO) smatrao da pravina i primjerena novana naknada za duevne boli zbog smanjenja
ivotnih aktivnosti iznosi 12.000,00 kuna, pa tuitelju po tom osnovu dosuuje daljnji iznos od
4.500,00 kuna, za pretrpljene fizike boli iznosi 8.000,00 kuna, pa tuitelju po tom osnovu
dosuuje daljnji iznos od 550,00 kuna; za pretrpljeni strah iznosi 6.000,00 kuna, pa tuitelju po
tom osnovu dosuuje daljnji iznos od 800,00 kuna.
Opinski sud Z. posebno je u svom rezimeu istaknuo stav upanijskog suda u Z. glede visine
tubenog zahtjeva navodei kako su Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske
upravo kao im sam naziv govori orijentacijski, i ne mogu se mehaniki (matematiki)
primjenjivati.
Do navedenih injeninih i pravnih zakljuaka Opinski sud u S. je doao u postupku u kojem je

tada umjeau bilo omogueno isticati sve prigovore glede osnova i visine obveze, to je ovaj,
po ocijeni Opinskog suda u Z. u punoj mjeri i neometano inio. Stoga je stav Opinskog suda u
Z. kako nije ovlaten da samostalno i neovisno o rezultatima navedenog parninog postupka
pred Opinskim sudom u S. i upanijskim sudom u Z. ocjenjuje te iste prigovore ovdje tuenika
protiv tuitelja. To je i razlog to je Opinski sud u Z. dosudio tuitelju cjelokupno zatraeni
iznos od 26.700,00 kuna s osnova glavnog potraivanja, te iznos od 10.550,48 kuna s osnova
cjelokupnog parninog troka.
Dakle, u parnici za naknadu tete:
- tuenik (sad tuitelj u regresnoj parnici) je pravovremeno ve prilikom davanja

odgovora na tubu dopisom pozvao umjeaa (sada tuenika) na mijeanje,
- tuenik je prigovorio nalazu i miljenju vjetaka ime je omoguio da i umjea istie
prigovore na nalaz i miljenje, to je umjea i inio,
- na roitu na kojem je vjetak obrazlagao svoj nalaz i miljenje (odgovarajui na
prigovore tuenika i umjeaa) tuenik nije pristupio, dok je umjea pristupio,
- svojom pasivnou (nedolaskom na navedeno roite) tuenik nije onemoguio
umjeaa da sam poduzima parnine radnje, odnosno postavlja pitanja vjetaku,
istie daljnje prigovore, predlae eventualno novo vjetaenje,
- tuenik je podnio albu protiv presude, ime je umjeau bilo omogueno
podnoenje albe koji je isti i podnio,
- u albenom postupku tuenik je i nadalje prigovarao nalazu i miljenju vjetaka, a to
je inio i umjea.
Iz navedenog se moe zakljuiti:

- da je umjeau na strani tuenika, omogueno da poduzima sve parnine radnje koje
su u njegovom interesu,
- da tuenik svojim postupcima nije umjeaa niti na koji nain sprijeio u
poduzimanju tih radnji,
- da je tuenik lojalno vodio parnicu.
3.2. Na ovom mjestu valja ukazati i na primjer iz sudske prakse u kojem nije prihvaen institut
intervencijskog efekta:
Parnica je voena pred Opinskim sudom u Koprivnici, poslovni broj P-155/83 radi isplate
odreenog novanog iznosa u predmetu tuitelja Osiguravajueg drutva kao regresnog
vjerovnika protiv tuenika - fizike osobe, kao regresnog dunika, koje se potraivanje
temeljilo na odredbi l. 55. Zakona o osnovama osiguranja imovine i osoba (Slubeni list SFRJ
broj 24/76) 7.
Tuitelj je u tubi naveo da je tuenik 17. listopada 1978. godine nepropisnom vonjom
osobnim automobilom prouzroio prometnu nezgodu kojom prilikom je voza zaprenih kola
zadobio teke tjelesne povrede, a tom prilikom uginula je i njegova kobila upregnuta u
zaprena kola. U toj parnici, sada tuenik, kao tetnik, stupio je kao umjea na strani tuenika,
ovdje tuitelja.
Ovoj regresnoj parnici prethodila je parnica za naknadu tete koji je kao tuitelj vodio oteeni
protiv osiguravajueg drutva tetnika, kao tuenika.
Nakon to je sud sasluao svjedoke, izvrio uvid u kazneni spis koji se vodio protiv sada
tuenika, u kojem je oglaen krivim u svezi predmetnog tetnog dogaaja, te u parnini spis
naknade tete koji se vodio pred isti sudom u Koprivnici pod brojem P-1045/79, sud je u
predmetnom postupku P-155/83 odbio prigovore koje je isticao tuenik (ranije umjea) i to:
prigovor podijeljene odgovornosti, prigovor da mu je polica koju je sklopio sa Zajednicom
osiguranja Poslovnica u Koprivnici vrijedila prema propisima osiguranja i daljnjih mjesec dana
nakon isteka police (dakle u vrijeme tetnog dogaaja), prigovor o visini isplaene naknade za
vrijednost uginule kobile, te istaknuo prigovor zastare utuenog potraivanja. Sve te prigovore
sud je odbio i prihvatio tubeni zahtjev tuitelja u odnosu na isplaene trokove vrijednosti
kobile, naknadu tete isplaenu tamo tuitelju za pretrpljene fizike boli, za pojaane napore u
ivotu i radu, trokove lijenikih pregleda i lijekova, trokove oteenih zaprenih kola, troak
ukopa kobile, izgubljenu redovnu zaradu, trokove obrade poljoprivrednog zemljita i za tuu
pomo. Tuitelj je tek odbijen za potraivanje parninog troka iz ranijeg predmeta u iznosu od
5.100,00 din jer da u njemu nije uspio. Sud u Koprivnici je obrazloio kako je u ranijoj parnici
tuenik nazoio roitima od 6. svibnja 1980. godine i 6. lipnja 1980. godine, te da je injenica
da mu sud nije dostavio niti prvostupanjsku niti drugostupanjsku presudu. Takoer, je
navedeno, kako je tueniku (prije umjeau) u prethodnoj parnici jasno stavljeno do znanja da
e tamo tuenik postaviti protiv njega regresni zahtjev te da je u njegovom interesu da na
njegovoj strani uestvuje u postupku, to da je on objektivno i inio iako nije stavljao nikakve
prijedloge. Sud u Koprivnici, takoer, je smatrao kako je tuenik, tamo umjea, a znajui za
7
Rev-1393/84, - PSP 28/89

svoj pravni poloaj trebao od suda traiti da mu se dostave odluke da bi eventualno mogao
uestvovati u postupku povodom pravnog lijeka, a kako to nije uinio da posljedice
nepoduzimanja tih radnji pada na njega. Konano, sud je zakljuio, kako je bitna posljedica
donijete odluke u predmetu P-1045/79 ta to se intervencijski efekt pravomonosti tamo
donijetih odluka odnosi na tuenika, pa da vie nije ovlaten u ovoj regresnoj parnici poricati
niti injeninu niti pravnu ocjenu u tamo donijetim odlukama prilikom reguliranja odnosa sa
tuiteljem u ovoj parnici.
Okruni sud u Bjelovaru je presudom poslovni broj G-684/84 od 17. svibnja 1984. godine
odbio albu tuenika kao neosnovanu, te prihvatio albu tuitelja i dosudio mu troak
parninog postupka od 5.100,00 din. Taj sud je u obrazloenju naveo kako ne smatra bitnim to
to je tuenik imao svojstvo umjeaa u parnici P-1045/79, ve da je bitno i odluno da li je
tuitelj isplatio i bio duan isplatiti tetu koju je tuenik nanio tuitelju u predmetu P-1045/79.
Sud drugog stupnja prihvaa utvrenja prvostupanjskog suda, te odbija albu tuenika.
Tuenik podnosi reviziju te Vrhovni sud Hrvatske u svojoj odluci poslovnog broja Rev-
1393/1984. od 21. oujka 1985. godine prihvaa reviziju tuenika i ukida obje niestupanjske
presude i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje zbog pogrenog
procesnog, a i pogrenog materijalno-pravnog pristupa jer niestupanjski sudovi nisu u cijelosti
raspravili prigovore tuenika.
U ovom prikazu izdvojit emo samo dio odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji se
odnosi na predmetni institut - intervencijski efekt.
Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci kao prvo smatra, a imajui u vidu znaaj
prigovora tuenika i u krajnjem ishodu njihov domaaj, da je nuno prethodno odgovoriti na
pitanje da li je tuenik u prethodnoj parnici pod poslovni brojem P-1045/79 u kojoj je
sudjelovao, imao poloaj umjeaa, a ako je, kojeg su znaaja odnosno utjecaja na njega imale
presude donesene u toj parnici.
Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je prvostupanjski sud smatrao da je tuenik bio
obini umjea u ranijoj parnici, te da tuenik stoga regresnoj parnici ne moe poricati niti
injeninu niti pravnu ocjenu u toj parnici i donesenim presudama pri reguliranju svojih
obveza sa ovdje tuiteljem, kome se pridruio u toj parnici, odnosno da sud prvog stupnja
smatra da se intervencijski efekt odnosi na tuenika.
Vrhovni sud Republike Hrvatske nije prihvatio stav suda prvog stupnja, i to sa slijedeim
obrazloenjem:
Meutim, sve i kad se prihvati da je sud ovdje tueniku u parnici P-1045/79, priznao poloaj
obinog umjeaa nema opravdanja zakljuku da intervencijski efekt presuda donesenih u toj
parnici djeluje prema ovdje tueniku. Ovo naime, zato jer da bi se prema umjeau mogao
isticati taj efekt potrebno je da su ispunjene odreene pretpostavke a to je da je umjeau bilo
omogueno da u parnici poduzima sve radnje pogodne da pomogne pobjedi stranke kojoj se
pridruio, te da je stranka kojoj se pridruio lojalno vodila parnicu.
Da bi umjeau bilo omogueno da poduzima sve pogodne procesne radnje u postupku

potrebno je da mu se dostavljaju svi pozivi i odluke suda, dakle da ga se uredno obavjetava o
procesu, to je svakako u skladu s potivanjem jednom priznatog pravnog interesa umjeaa
da sudjeluje u postupku.

U konkretnom sluaju, a to inae u presudi konstatira i prvostepeni sud, u postupku naknade
tete P-1045/79, tueniku nisu dostavljane presude koje je sud u tom postupku donio, niti je
tuenik (ovdje tuitelj) u toj parnici i pored istaknutog prigovora umjeaa, ovdje tuenika da
je teta proizala iz tetnog dogaaja od 17. listopada 1978. bila pokrivena obveznim
osiguranjem, uloilo albu. Sve to upuuje na zakljuak da, nema prema tueniku intervencijski
efekt, presuda donesena u postupku P-1045/79, a to u krajnjem ishodu znai da tuenik u ovoj
regresnoj parnici nije onemoguen, odnosno ogranien da istie sve prigovore za koje smatra
da su odluni za pitanja opravdanosti tubenog zahtjeva.
Dakle, iz ovog primjera sudske prakse vidljivo je:
- da umjeau u parnici naknade tete nije dostavljena prvostupanjska presuda,

- da tuenik u toj parnici, na ijoj se strani pridruio umjea, nije podnio albu protiv
prvostupanjske presude ako je umjea isticao prigovore da je predmetna teta
pokrivena obveznim osiguranjem.
Iz naprijed navedenog moe se izvesti zakljuak da:
- umjea, nedostavljanjem prvostupanjske presude nije bio obavijeten o ishodu

parnice, odnosno nije bio upoznat s injeninom i pravnom ocjenom suda iz te
presude sve do pokretanja regresne parnice,
- da tuenik nije lojalno vodio parnicu budui nije podnio albu protiv prvostupanjske
presude, unato naprijed spomenutom prigovoru umjeaa, a koja bi alba, mogla
dovesti do povoljnijeg ishoda spora za umjeaa,
- da umjea nije mogao podnijeti albu protiv prvostupanjske presude jer za nju nije
znao.
Sve su to razlozi zbog kojih je umjea, konano, revizijom uspio u regresnoj parnici u pogledu
intervencijskog efekta.
4. PRIMJENA INSTITUTA INTERVENCIJE DE LEGE FERENDA U IZVANSUDSKIM

REGRESNIM POTRAIVANJIMA OSIGURAVATELJA
U cilju promicanja etikog postupanja, u skladu s dobrim poslovnim obiajima i poslovnim

moralom, jaanja profesionalnog odnosa prema strankama te uzajamnog povjerenja i
podizanja ope razine poslovanja i kolegijalne suradnje, obvezatno potujui ekonomska
naela i strukovna osiguravateljno-reosiguravateljna i aktuarska pravila, Udruenje
osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore (to su po Zakonu o gospodarskoj komori
Narodne novine broj 66/91, 73/91; sva drutva za osiguranje i reosiguranje sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj) na svojoj je sjednici 18. listopada 2004. donijelo Kodeks poslovne
osiguravateljne i reosiguravateljne etike (dalje Kodeks) 8.
8
Kodeks poslovne osiguravateljne i reosiguravateljne etike, HGK, 2004.

Da ne bi bilo dvojbi oko pojma etike, u jedinoj biljeci toga Kodeksa navodi se pojam etike kao:
obiaj, navada ima zadau ne samo upoznati nas s time to je moral i koje su njegove
osnovne komponente, nego i zauzeti kritiko stajalite prema postojeoj moralnoj praksi;
zadaa etike nije samo u tome da uputi na sva razliita gledanja ljudi, nego i da vrijednosno
ocjeni te upozori na prave i istinske vrednote
Takoer, drutva za osiguranje, lanovi Hrvatskog ureda za osiguranje su na sjednici odranoj

23. listopada 2008. godine sklopili Sporazum o postupanju pri postavljanju i ostvarivanju
meusobnih regresnih potraivanja (dalje Sporazum) s ciljem efikasnijeg i ekonominijeg
ostvarivanja meusobnih regresnih potraivanja 9.
Moemo li zamisliti da se institut intervencije sui generis ugovori izmeu ugovaratelja i za

izvansudsko rjeavanje, izmeu ostalih i meusobnih regresnih potraivanja?
U irem znaenju intervencija je in kojim se osoba zbog vlastita pravna interesa tijekom
parnice pridruuje jednoj stranci. Fusnota Rjenik hrvatskog jezika, Leksikografski zavod
Miroslav Krlea i kolska knjiga, Zagreb, 2000.
lankom 3. st. 3. ZPP-a propisano je kako sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u
suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.
lankom 322. st. 1. ZOO-a reguliran je nitetni ugovor koji glasi:

Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva
nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili
ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
Miljenja sam da institut intervencijskog uinka ne treba imati ekskluzivno pravo samo u
sudskim postupcima.
Naime, imajui u vidu odredbu l. 322. st. 1. ZOO-a, smatram da ne bi bilo nitetno ugovoriti
uinak intervencijskog instituta sui generis izmeu poslovno sposobnih stranaka.
O emu se radi?
U praksi se zapaa nemali broj parnica koje su proizale zbog meusobnog nepovjerenja i
nesuradnje izmeu osiguravatelja.
Osiguravatelji i reosiguravatelji su Kodeksom ugovorili i definirali, izmeu ostalog i naelo

uzajamnog povjerenja i zatite prva te probitka stranke (2.4. Kodeksa), U 2.5. Kodeksa je
navedeno kako se sva nesuglasja, nesporazumi i razliitosti u miljenjima moraju rjeavati
razgovorom i meusobnim dogovorom na temelju uzajamnog potovanja i u skladu s
pravilima poslovnog ponaanja.
U 3.2. Kodeksa je navedeno da su u postupku obrade i naknade tete te isplate osigurane

svote drutva duna postupati struno, uinkovito i pravino, izbjegavajui poglavito svako
9
Sporazum o postupanju pri postavljanju i ostvarivanju meusobnih regresnih potraivanja, HUO, 2008.

odugovlaenje i/ili neisplatu neprijepornog dijela tete, imajui uvijek na umu socijalnu
funkciju djelatnosti osiguranja, koja je osobito naglaena u obveznim osiguranjima od
odgovornosti.
Posebno je regulirano i poglavlje 3.4.glede pridravanje zakonskih odredaba i pravila struke.
U glavi IV. Odnosi izmeu drutva pod 4.1. ugovoreno je kako se odnosi izmeu drutava
zasnivaju na uzajamnom potovanju, povjerenju te potovanju naela (re)osiguravateljne
struke, dobrih poslovnih obiaja i poslovnog morala, na dobrobit (re)osiguravateljne
djelatnosti, njezina daljnjeg razvitka te ugleda u zemlji i inozemstvu, dok se u 4.2. drutva
obvezuju na potovanje i provedbu dogovora koji su postignuti izmeu drutava u okviru
Udruenja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog ureda za osiguranje, dok
je u glavi VI.Nastupanje drutava na tritu i promidba pod 6.3. Nedoputeno ponaanje
pod b) navedeno kako je to odugovlaenje postupka obrade tete i isplate naknade tete,
odbijanje isplate neprijeporno utvrenog dijela obveze na naknadu tete i/ili pravine naknade
odnosno odbijanje isplate osigurane svote pri ispunjavanju obveza koje proizlaze iz ugovora o
osiguranju.
Nadalje, u lanku 2. st. 2. Sporazuma navedeno je da je uz regresni zahtjev, Drutvo obraiva

duno priloiti preslik cjelokupne dokumentacije o osnovi i visini tete, te dokaz o izvrenoj
isplati, dok je u l. 3. st. 2. navedeno kako je Drutvo u obvezi duno nesporni dio regresnog
zahtjeva podmiriti u roku od 45 dana od dana primitka, bez obzira na uloeni prigovor, te da
ukoliko Drutvo u obvezi ne podmiri svoju obvezu u roku od 45 dana od dana primitka
regresnog zahtjeva, duno je Drutvu obraivau platiti i zatezne kamate koje teku od dana
izvrene isplate oteeniku/osiguraniku (l. 4. st. 1. Sporazuma).
Da li su Kodeks i Sporazum zaivjeli u oekivanom opsegu izmeu drutava koja su ih

potpisala?
Treba li za uvoenje reda u meusobne odnose izmeu osiguravatelja i reosiguravatelja ekati

inicijativu zakonodavca ili mogue ulazak u Europsku zajednicu koja e nam nametnuti svoja
rjeenja, mogue i mimo volje veine osiguravatelja i reosiguravatelja?
Treba li ekati da sudska praksa dade konaan sud o razliitim prijeporima, izmeu ostalog i o
regresnim potraivanjima, i da li je to izgledno u skorije vrijeme?
Naravno da nemam pretenziju u ovom radu odgovoriti na ta pitanja niti ponuditi odgovore, ali
moda jedno nesvakidanje razmiljanje koje bi se kao institut sui generis mogao ugovoriti
izmeu osiguratelja i reosiguratelja, barem za neke meusobne prijepore.
Da li bi se osiguratelji mogli dogovoriti, to se tie imovinskih i neimovinskih teta do visine od

npr. 10.000,00 kuna (to je sada u sudskom postupku spor male vrijednosti), oko meusobne
suradnje, primjerice - obavjetavanja mogueg regresnog dunika o svim radnjama tijekom
postupka obrade tete, mogunosti sudjelovanja zajednikih vjetaka na procjeni kako
imovinske tako i neimovinske tete, te svih drugih radnji vezanih uz obradu tete, i takav
dogovor pretoiti u potpisani ugovor koji e imati intervencijski uinak sui generis i u
moguem sudskom postupku.

Da li se u ovim turbulentnim vremenima trebamo vratiti iskonu - rijei, savjesnosti i potenju
u poslovanju, to e u konanici prepoznati i primatelji usluga - ugovaratelj osiguranja,
osiguranik, oteena osoba, kao i davatelj osiguranja - odgovorni osiguratelj ili osiguravatelj
kod kojeg je oteena osoba sklopila ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti?
UMJESTO ZAKLJUKA
Institut intervencijskog efekt je prvo prepoznala sudska praksa, da bi zakonodavac Novelom iz

2003. godine taj institut normirao u procesnom smislu.
Koliko je taj institut znaajan, poglavito za osiguravatelje, razvidno je iz njegovog uinka koji se
u novoj parnici primjenjuje na umjeaa iz prethodne parnice, u pravilu tuenika.
Osiguravatelji su prepoznali vanost toga instituta i njegove posljedice te su se l. 7. st. 2.
Sporazuma o postupanju pri postavljanju i ostvarivanju meusobnih regresnih potraivanja od
23. listopada 2008. godine sporazumjeli da Drutvo obraiva obavijesti o parnici Drutvo u
obvezi.
U ovom sam radu pokuao obraditi dva sluaja, zbog praktine primjene ovog instituta
intervencijskog efekta, kako bi skrenuo pozornost na ovaj institut koji se do sada nije esto
viao u praksi, a koji bi zbog svoga znaaja mogao biti, u skorijoj budunosti, svakodnevnica
sudskih, a mogue i izvansudskih postupaka.

Popis literature i propisa:
Zakon o obveznim odnosima, Novi informator, 2006
Triva, Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 1983.
Triva-Belajec-Dika, Graansko parnino procesno pravo, Narode novine, Zagreb, 1986.
Mihajlo Dika, Graansko parnino pravo, IV. knjiga, Narodne novine d.d, Zagreb, srpanj 2008.
Ivica Crni, Zakon o obveznim odnosima, napomene komentari, sudska praksa i prilozi,
Organizator, 2006.
Ivica Crni i Ante Ili, Osiguranje i naknada tete u saobraaju, Informator, 1985.
Vilim Gorenc i dr., Komentar Zakona o obveznim odnosima, RRIF, listopad 2005.
Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007.
Rjenik hrvatskog jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krlea i kolska knjiga, Zagreb, 2000.
Kodeks poslovne osiguravateljne i reosiguravateljne etike, Hrvatska gospodarska komora, 2004.
Sporazum o postupanju pri postavljanju i ostvarivanju meusobnih regresnih potraivanja,
Hrvatski ured za osiguranje, 2008.


Zbornik - 18. Savjetovanje Huo 2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik - 18. Savjetovanje Huo 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZBORNIK 18.

Opatija, svibanj 2010.

2 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske tete

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 3

PRAVILA POSTUPANJA U POSTUPKU

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 5

Pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske tete

Pribliavajui se europskim zemljama i njihovim civilizacijskim dostignuima, suoeni smo s

2. POVREDA PRAVA OSOBNOSTI I NEIMOVINSKA TETA

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 7

utvrivanje neimovinske tete. Budui da se teta sastoji u povredi prava osobnosti

Odredba da je sadraj neimovinske tete povreda prava osobnosti je, meutim, od

8 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

3. NOVI PRISTUP U POSTUPKU VREDNOVANJA NEIMOVINSKE TETE

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 9

Shodno navedenom, slijedi da su dvije pretpostavke potrebne za dosudu pravine novane

teina povrede prava osobnosti koja opravdava dosudu

okolnosti konkretne povrede

Dakle, prioritetno je potrebno da se, uz pomo odgovarajuih strunjaka, specijalista za

4. NEKE POSTOJEE TABLICE SA STUPNJEVIMA TEINE POVREDE

10 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Osim toga, vjetak treba navesti ogranienja oteenika u profesionalnom napredovanju,

Utvrivanje iznosa bolnine (Schmerzengeld) u iskljuivoj je nadlenosti suda.

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 11

Tablica se razlikuje od prve utoliko to se povrede ne grupiraju u pojedini stupanj teine, ve

Trajna invalidnost definitivno smanjenje fizikog i/ili psihikog potencijala koji je

12 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Postotak invalidnosti kategorija koja se odnosi na teorijski maksimum od 100%,

5. OBJEKTIVNI OPEPRIHVAENI MEDICINSKI KRITERIJI - PODLOGA ZA

Zajedniko svim prethodno citiranim autorima je priznanje da bez objektivnih, ujednaenih i

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 13

Ova nova tablica ima kvalitetu medicinsku i pravnu da

Po naelu da je konano smanjenje tjelesnog (fizikog) i/ili duevnog (psihikog) zdravlja

Kvalitativna skala Vrlo Dosta Vrlo

S obzirom na sve navedeno, grupa istaknutih strunjaka iz podruja medicinskih znanosti s

14 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

SKALA S GRUPAMA OTEENJA po TEINI

Neznatne - Bez promjena u

Posve lake povrede Nema oteenja 0 do 4%

Lake povrede Blago oteenje 5 24%

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 15

Teke povrede Teko oteenje 50% 95%

Da se vrednovanje ukupnog oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja (integriteta)

16 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Osiguravajua drutva u naoj zemlji ivotno su zainteresirana za jasna pravila postupanja u

Uvaavajui miljenja uvodno citiranih pravnih i medicinskih strunjaka, moemo donijeti i

Povreda prava osobnosti, i to prava na tjelesno i duevno zdravlje, uz uvaavanje definicije

2. a sve uz primjenu Skale s grupama oteenja po teini i stupnju oteenja

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 17

b. posebna oteenja - odreuju se prema skali intenziteta, od 1 do 7 i poveanje

Uza sve argumente moemo konstatirati da knjiga Pristup vjetaenju naknade za

18 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 19

TALIJANSKI SUSTAV NAKNADE TETE

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 21

Talijanski sustav naknade tete

1. Codice civile i koncept homo economicus

ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE 23

2. Multipolarnost neimovinske tete

Temeljne socio-gospodarske promjene ponukale su sudsku praksu, praenu i ohrabrivanu

24 ZBORNIK HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

Ograniavajui initelj novim koncepcijama bio je vaei CC i njegovo priznavanje bipolarnosti