Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 21

galerija suvremene umjetnosti

ivan picelj

zagreb, 14. XI 4. XII 1966.


Svjetlosna konstrukcija

Djelo Ivana Picelja pripada onom vidu moderne umjetnosti, su u globalne forme, eventualno permutacionom igrom, na
koje nazivamo geometrijskim umjetnostima, a ini se, da na temelju algoritma (duhovno pravilo za pripremu tih operacija);
svojstven nain odgovara misaonom okviru socijalistikih za te je igra umjetnikova slobodna kreacija koja utvruje super-
jednica. znakove djela znakove kojih se sastav unaprijed moe pre
Cijela oblast moderne umjetnosti koju zovemo geometrijskom poznati; gledalac e ih razabrati u dovrenu djelu, a oni e mu
zaista ima izvjesni broj znaajki koje joj osiguravaju mjesto pomoi u shvaanju odredivi prijelazne etape perceptivne
u formaciji s novom osjetljivou, u drutvu koje je orijenti integracije. Picelj je napose veliki dio svojih slika posvetio
rano prema tehnikom napretku. Dok, taistika umjetnost, odnosu znakova i superznakova, i na taj se nain njegovo djelo
slikarstvo informela, samovoljni znak, hotimice ne vodi rauna uvrstilo u krug istraivanja mehanizma percepcije.
0 publici, pa najbolja kao i najgora djela te vrste nalaze svoje U onoj mjeri u kojoj je neko djelo pristupano irokim sloje
mjesto u samovoljnoj dezorijentaciji, naprotiv, sve tenden vima publike, geometrijsko djelo takoer implicira igru uea,
cije umjetnosti koje se zasnivaju na priznavanju oblika i igre a to je umijee kojim djelo privlai pogled promatraa, pa
istih, normalno izraavaju ideju plana, podreuje prirodu per i sadraj toga pogleda treba istraiti; ispitati njegov meha
cepcija shvatljivom pravilu, a pri tome pridravaju dio slobode nizam i to je ono to bismo mogli nazvati shvaanjem u
u kojoj ivi stvaralaka mata. Umjetnik postavlja pravila i svijetu geometrijske umjetnosti. Uspije li ta igra uea, pro
slijedi ih; ta su pravila shvatljiva publici koja pridrava pravo matra e biti vie ili manje zadran; u svakom sluaju
da prihvati ili ne prihvati njihovu igru. Za geometrijsku su sve do shvaanja; on e ui u igru udaljenosti i vidnih uglova
umjetnost mjerodavni objektivni kriteriji i to je moda jedan i ugradit e oblike u svoju memoriju. Picelj se pri tome esto
od razloga njezina uspjeha napose nakon golema nereda kojega oslanja na svijetlo; on konstruira pomou svijetla, a temelji
je u duhu publike uzrokovala epoha u kojoj je zbog nedostatka sve na vrstoj mrei koja poiva na dvodimenzionalnoj osno
kriterija bila prisiljena da sve prihvati ili da sve odbije. vici; elementi mree su polu-cilindrine kutije, okviri od drveta
1 tako se ne treba uditi da je geometrijska umjetnost u Jugo ili metala, kugle ili reetke na kojima igra osvjetljenja suge
slaviji naila na tako neposredni odjek i da u toj zemlji djeluje rira gledaocu superznakove, koji se mogu i mijenjati mije
niz najboljih predstavnika te umjetnosti. nja li se kut gledanja. Razumijeti znai sagledati cjelinu
Djelo Piceljevo karakterizira u prvom redu strogost i crte i shvatiti konstrukciju, osvjetljenja moda viebojna
egzaktnog oblika, koji se ponavlja, ne podnosi pogreke ili ne u geometrijskom su djelu faktor shvaanja, jer su faktor
tanost, jer bi ih mehanizam ponavljanja nemilosrdno otkrio. integracije.
Tu su etvorine koje su etvrtaste, krugovi su krugovi, stranice
rombova su paralelne, a sve to znai potivanje elementarne Na kraju mogli bismo istaknuti jo jedan karakter geometrijske
forme. umjetnosti: to je lina umjetnikova volja za obogae
Ta umjetnost sadri konstrukciju. Dodue neki su umjetnici njem, a pri tome svako je djelo skica slijedeega, dio u men
u nastojanju za proienjem i u tenji kao idealizmu oblika, talnom mehanizmu umjetnika koji se gradi u njegovu duhu,
Izvjesne postupke Albersa ili Mondriana shvatili kao cilj koji drugim rijeima to je evolucija. Dok su slike informela, i
je dovoljan sam sebi. Ali, sa tom pretjeranom strogou oni sline, bile za umjetnika igra na sreu u kojoj je uspjeh bio
su se odvojili od najveega dijela publike, kojem nije dovoljna nezavisan o napretku, u geometrijskoj umjetnosti postupci
nehumana istoa matematiara. uvijek koriste iskustva: svako djelo daje rezultate, a iz njih
Takoer, najvei dio Piceljeva geometrijskog opusa poiva na kritika pripravlja ideju o slijedeem djelu. Geometrijska je
algoritmu konstrukcije. Odabrane elementarne forme sloene umjetnost mehanizam napretka u kreaciji.

Abraham A. MOLES
La construction lumineuse

L'oeuvre de PICELJ appartient a ces formes de l'art moderne: eventuellement permutationnel selon un algorithme (regie
les arts geometriques qui, semble-t-il, s'inscrivent specifique- mentale prpartoire des operations), libre creation de l'ar
ment dans le cadre de pense des socits socialistes. tiste, qui va determiner les supersignes de l'oeuvre: signes faits
Tout ce domaine de l'art moderne, que Ton appelle geometrique, avec des assemblages reconnaissables a l'avance, que le spec-
possde, en effet, un certain nombre de caractres qui l'inscri- tateur distinguera dans l'oeuvre acheve et qui I'aideront dans
vent dans la formation une nouvelle sensibilit d'une socit sa comprehension en constituant les tapes intermdiaires de
oriente vers le progres technique. Autant l'art tachiste, la T integration perceptive. Picelj, en particulier, a consacr une
peinture informelle, le signe arbitraire ngligeaient dlibrment grande partie de ses tableaux la relation entre signes et
le public puisque leurs meilleures et leurs pires oeuvres se supersignes, et son oeuvre s'inscrit par la dans les recherches
situaient dans un arbitraire dsorientant, autant, au contraire, sur le mecanisme de la perception.
toutes les tendances d'un art base sur la reconnaissance des L'oeuvre geometrique implique encore, dans la mesure o eile
formes et sur le jeu avec celles-ci doivent normalement exprimer se veut un art accessible a une large couche du public, un jeu
I'idee de plan, soumettant la nature des perceptions une de participation, c'est-a-dire un artifice par lequel le regard est
regle intelligible, tout en gardant une marge d'arbitraire o attir par l'oeuvre et se doit lui-mme d'en explorer les
se situe la fantaisie cratrice. L'artiste se propose des regies et contenus, d'en saisir les mcanismes, c'est ce qu'on pourrait
les suit, ces regies sont perceptibles a son public qui garde la appeler comprendre dans l'univers de l'art geometrique. Si
libert d'entrer ou de ne pas entrer dans son jeu. II y ce jeu de participation est bien fait, le spectateur sera retenu
a des critres objectifs pour l'art geometrique et c'est peut-tre plus ou moins longtemps, en tout cas, jusqu'a comprehension;
l'une des raisons de son succs, aprs l'immense dsordre cause il jouera avec les distances et les angles de vision et intgrera
dans l'esprit du public par une epoque o, faute de critres les formes dans sa memoire. Picelj se repose ici souvent sur la
vidents, il tait conduit tout accepter ou tout refuser. lumire; il construit sur la lumire a partir d'un rseau
Aussi, ne faut-il pas s'tonner que l'art geometrique ait solide sur une base a deux dimensions dont les elements sont
trouv en Yougoslavie un retentissement immdiat et que nom des botes semi-cylindriques, des cadres de bois ou de metal,
bre de ses meilleurs reprsentants travaillent dans ce pays. des boules ou des reseaux, sur lesquels le jeu des clairages
L'art de PICELJ se caractrise d'abord par sa rigueur le des- suggre au spectateur des supersignes, eventuellement variables
sin d'une forme exacte, rpte un grand nombre de fois, ne avec Tangle de vision. Si comprendre est saisir dans un
tolre pas d'erreurs ou d'imperfections puisque celles-ci seraient ensemble et saisir la construction, les clairages eventuellement
impitoyablement accuses par le mecanisme de la repetition. colors sont dans l'oeuvre geometrique un facteur de com
Les carrs y sont des carrs, les cercles y sont des cercles, prehension, puisqu'ils sont un facteur d'intgration.
les losanges y ont des cts paralleles: i I y a l une honn-
tet vis--vis de la forme lmentaire. Enfin, on pourrait proposer un dernier caractre de cet art
geometrique: c'est la volonte d'enrichissement, personnelle a
Cet art comporte ensuite une construction. Certes, quelques l'artiste, dans laquelle chaque oeuvre n'est jamais qu'une
artistes, dans un souci d'puration qui tend vers un idalisme bauche de la suivante, qu'une piece dans le mecanisme mental
de la forme, voudraient voir, dans les exercices proposes par qui se construit dans l'esprit de lartiste, en d'autres termes,
Albers ou par Mondrian, une fin en soi. Mais, dans cet exces d'une evolution. Alors que les peintures informelles ou cultu-
de rigueur, ils se coupent de la plus grande part d'un public relles taient pour l'artiste un jeu de quitte ou double, dans
qui n'est pas susceptible de se satisfaire de l'inhumaine puret lequel le succs tait indpendant du progres, dans l'art geo
du mathmaticien. metrique, il y a toujours une demarche participant de Texperi-
Aussi, la plus grande partie de l'oeuvre geometrique de Picelj mentation: toute oeuvre donne des rsultats dont la critique
repose sur un algorithme de construction. Les formes lmen- prparera l'ide de la suivante. L'art geometrique est un meca
taires choisies sont combines en formes globales dans un jeu nisme de progres dans la creation.
Abraham A. MOLES
CM-8-1 programirani sluaj 1964-66
BIT, 1963 URU (detalj), 1966
ARANGO - I 1965
LEUKOS 1, 1966
ITTA (detalj), 1966
ITTA, I960 RO, 1966
URU, 1966 UKNU, 1966 XWITTA, 1966
4 TACKE NA TELESKOPSKOM PODNOJU (za manipuliranje), 1966
Katalog

1 bit (za manipuliranje) 1963 obojeno drvo 300 X 4 6 0 X 1 0 0 mm


2 povrina L i l i 1964 polirani metal 800 X 8 0 0 X 1 0 5 mm
3 CM10I 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
4 CM3II 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
5 CM7II 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
6 CM11II (dijagonalno) 19641966 kombin. tehnika 2740X2740 mm
7 CM4I 19641966 kombin. tehnika 1000 X1000 mm
8 CM6wh 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
9 CM12II 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
10 CM5I 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
11 CM8I programirani sluaj 19641966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
12 candra 2 1965 obojeni metal 1000X1000X 58 mm
13 arango 1 1965 obojeni metal 1000 X I 0 0 0 X 60 mm
14 CM33 19651966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
15 CM18I 19651966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
16 CM15ma 1966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
17 CM14negativ 1966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
18 CM16 1966 kombin. tehnika 1400X1400 mm
19 CM2/17 1966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
20 CM 19a I 1966 kombin. tehnika 1000X1000 mm
21 mac 1 1966 obojeni metal 543 X 895 X 55 mm
22 mac 2 1966 obojeni metal 895 X 545 X 55 mm
23 leu kos 1 1966 obojeni metal 1950X 580 X 53 mm
24 leukos 2 1966 obojeni metal 2005 X 580 X 53 mm
25 cyt 2 1966 obojeni metal 1950X 580 X 53 mm
26 aurora 1966 obojeni metal 1245 X I 2 4 5 X 55 mm
27 xwitta 1966 obojeni metal 895 X 8 9 5 X 1 3 0 mm
28 itta 1966 obojeni metal 895 X 8 9 5 X 3 9 0 mm
29 uknu 1966 obojeni metal 895 X 8 9 5 X 2 4 8 mm
30 cjana's 1966 obojeni metal 895 X 8 9 5 X 2 4 3 mm
31 candidus 1966 obojeni metal 895 X 895 X 75 mm
32 ryo (za manipuliranje) 1966 obojeni metal 895 X 895 X 55 mm
33 cts 1 1966 obojeni metal 895 X 895 X 55 mm
34 cts 2 1966 obojeni metal 895 X 895 X 55 mm
35 uru 1966 obojeni metal 895 X 895 X 53 mm
36 ro 1966 obojeni metal 895 X 895 X 53 mm
37 anir 1966 obojeni metal 895 X 895 X 55 mm
38 naru 1966 obojeni metal 895 X 895 X 55 mm
39 bit II 1966 obojeni metal 895 X 895 X 55 mm
40 etiri take na teleskopskom
podnoju (za manipuliranje) 1966 plastik, metal 895 X 8 9 5 X 4 0 0 mm
Ivan PICELJ rodio se 28. VII 1924. u Okuanima. Zapoeo studij na nneapolis, Minn. (Mineapolis Institute of A r t ) ; St. Luis, Mo.
ALU u Zagrebu 1943, ali ga prekida 1946. i djeluje kao nezavisan (City Art Museum); Portland, Ore. (Portland Arts Center); San
umjetnik. Od 1951. slika apstraktno. Iste je godine bio jedan od osni Francisco, Calif. ( M . H. De Young Memorial Museum); Expo-
vaa grupe EXAT 51 ( = eksperimentalni atelje 1951); 1962. zapoinje sitia de art aplicat diu R. P. F. Jugoslavia, Bukuret; Jugoslav-
sa izdavanjem periodine publikacije pod naslovom a. Mnogo putuje sko prilono izkustvo, Sofija.
radi studija i u vezi s izlobama (Stockholm, Be, New York, Chicago,
Venecija, Milano, Paris, Antwerpen, Bruxelles, London, Torino). 1961 Construction and Geometry in Painting from Malevitch to tomo
ivi i radi u Zagrebu. row Minneapolis, Minn. (Walker Art Center); 60 godina slikar
stva i skulpture u Hrvatskoj, Zagreb; Neue jugoslawische Kunst,
Samostalne izlobe: Wiesbaden; Braunschweig; Esen; Aachen; Karlsruhe.
Contemporary Yugoslav Painting and Sculpture, London (Tate
1962 Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Gallery); Coventry; Kingston upon Hull; Brighton.
1965 Kabinet grafike JAZU, Zagreb Slikarstvo-skulptura 6 1 , Zagreb (Galerija suvremene umjetnosti);
Mala galerija, Ljubljana Nove tendencije, Zagreb (Galerija suvremene umjetnosti); Izloba
Howard Wise Gallery, New York Baki-Picelj-Srnec, London (Drian Gallery);

1966 Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb New Painting from Yugoslavia, Louisville, III. (J. B. Speed Me-
seum); Utica, N. Y. (Munson-Williams-Proctor Institute).
Grupne i kolektivne izlobe: Art Abstrait Constructif International, Paris (Galerie Denise Ren);
L'Art Contemporain en Yougoslavie, Paris (Muse National d'Art
1952 Salon des Ralits Nouvelles, Paris
Moderne).
1953 Izloba Kristl-Picelj-Raica-Srnec, Zagreb i Beograd
1962 Nutida jugoslavisk konst, Stockholm (Svea-galleriet).
1954 Salon 54, Moderna galerija, Rijeka Contemporary Yugoslavian Graphic Art, Haifa (Museum of Modern
1955 I zagrebaki triennale, Zagreb A r t ) ; (Tel Aviv Museum); Jerusalem (The Bezalel National Mu
seum); Ein Harod (Museum of Art.).
1956 Salon 56, Moderna galerija, Rijeka
Izloba 'Selected Hundred 1962' London (Drian Galleries)
Suvremeno slikarstvo Jugoslavije (AICA), Dubrovnik II zagrebaka izloba grafike, Zagreb
Izloba Picelj-Srnec, Beograd L'Arte contemporanea in Jugoslavia, Rim
1957 50 ans d'art abstrait, Paris Konstruktivisten, Leverkusen (Stdtisches Museum)
Kroatische Kunst der Gegenwart, Erlangen Izloba 'Krajnosti', Split
Vizuelne komunikacije Zagreb
XI triennale, Milano
Null, Rotterdam
Suvremena hrvatska primijenjena umjetnost, Dubrovnik i Rijeka
Izloba 'punto 3', Albisola Mare (Galleria della palma)
1958 Izloba grupe Zagreb 58, Antwerpen
1963 Contemporary Art in Yugoslavia, Atena
1959 Izloba Baki-Picelj-Srnec, Paris (Galerie Denise Ren) Oltre la pittura-oltre la scultura, Milano (Galleria Cadario)
New Painting from Yugoslavia, Columbia (Columbia Museum of 'Oltre informale', Biennale internazionale d'arte, Rep. San Marino
A r t ) ; Winter Park, Fla. (Rollins Colledge) Esquisse d'un Salon, Denise Ren, Paris; Copenhagen
Art yougoslave d'aujourd'hui, Paris (Galerie Creuze) Salon international de Galeries Pilotes, Lausanne
Jugoslawianskiej sztuki uzitkowej, Varava Oblikovanje, Zagreb
Mostra nazionale dell'incisione jugoslava, Venecija Nove tendencije 2, Zagreb (Galerija suvremene umjetnosti);
Slikarstvo poslijeratne generacije, Varadin Nuova tendenza 2, Venecija; Nutida jugoslavisk konst, ABF, Ve-
1960 Izloba Baki-Picelj-Srnec, London (Drian Gallery) steras (vedska); 'Drobne stvari' (primijenjena grafika),
I zagrebaka izloba grafike, Zagreb Ljubljana;
Construction and Geometry in Painting from Malevitch to V meunarodni grafiki bijenale, Ljubljana;
tomorow, New York, N. Y. (Gallery Challette); Cincinnati, Ohio Izloba serigrafije, Paris;
(Contemporary Art Center); Chicago, III. (Art Club of Chi 'akvizicije T, Zagreb (Galerija suvremene umjetnosti);
cago); New Painting from Yugoslavia, Cambridge, Mass. (Mas 'integracija', Beograd; Izloba '10 godina hrvatskog slikarstva',
sachusetts Institute of Technology); Washington, D. C. (Phillips Zagreb;
Collection); Claremont, Calif. (Montgomery Art Center); Mi 31 st Exhibition of Japan Print Association, Tokio
publikacija
: 135
publication

izdanje Galerija suvremene umjetnosti


edition Galerie d'art contemporain

odgovorni urednik
rdacteur responsable Bozo Bek

urednik
rdacteur Vladimir Gojkovi

predgovor
preface : Abraham A. Moles

prelom kataloga
Ivan Picelj
maquette

plakat
: Mihajlo Arcovski
affiche

postav izlobe
Mihajlo Arsovski
accrochage

fotografije
: Too Dabac, Branko Bali
photographies

foto-portret
Andr Morain, Paris
photo portrait

serografiju izradio
Brano Horvat
serigraphie-atelier

klieji tamparija
Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb
cliches imprimrie

tira
: 500
ti rage

galerije grada zagreba zagreb, katarinin trg 2

les galeries de la villa de zagreb zagreb, katarinin trg 2

You might also like