Str. br.
Etape u zakljuivanju ugovora o prodaji
(postupak)
1. eventualna faza Ova faza obuhvata:
- uspostavljanje kontakata direktno ili
indirektno, nijedna strana nema nikakvu
pravnu obavezu
- pregovori krai ili dui dvostrani kontakti
sa izraenim ciljem utvrivanja namjere
uesnika. ZOO ne obavezuje stranke i
svaka strana ih moe prekinuti. Pregovarai
su odgovorni ako odustanu od namjere bez
valjanog razloga i time drugoj strani
prouzrokuju obinu (imovinsku) tetu, a ne i
izgubljenu dobit. U pregovorima se
formiraju punktacije - pismena saglasnost
strana koja se tice pojedinih dijelova
ugovora.
- pripremni ugovor projekat ugovora do
koga se dolo pregovorima. Daje osnovu za
upuiuvanje vrste ponude.
2. Nune faze su davanje ponude i prihvat
- ponuda je jednostrani graanski posao,
izjava samo jednog subjekta i stvara
obavezu samo za njega. Obaveza ponudioce
se sastoji u tome da se ostane pri ponudi
unutar perioda oznaenog u ponudi ili ako
ga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri
ponudi.
- Prihvat ili akcept je jednostrana izjava volje
kojom ponueni izjavljuje da prihvata
ponueno. Te volje su se usaglasile i dolazi
do ugovora. Prema ZOO ugovor moe biti
zakljuen UTNJOM ukoliko postoji stalna
poslovna veza izmeu ponudioca i isporuke, a razumna za vrijeme zakljuenja
ponuenog i to po pitanju konkretne robe, a
da se ponueni u odreenom roku NIJE
izjasnijo da ponudu ODBIJA.
- Konkludentne radnje preutno
zakljuivanje ugovora (ne vraanje robe na
probu, raspolaganjem robe u svoje ime i za
svoj raun ako primalac ne zna da je poslata
u druge svrhe, promjena dokumenata na
osnovu kojih se moe raspolagati sa robom,
a da ne zna da su dokumenta poslata u
druge svrhe)
3. PERFEKCIJA UGOVORA: Podrazumjevaju se
pravila koja odreuju mjesto i vrijeme
njegovog nastanka. Ono se razlikuje po
tome da li su stranke bile prisutne ili
odsutne tokom zakljuenja ugovora. Postoje
razne teorije o tome kog trenutka je
zakljuen ugovor: teorija izjave kada
ponueni da izjavu, teorija otpreme kada
ponueni otpremi izjavu , teorija prijema
(nae pravo) kada je ponudilac primio
izjavu ponuenog, teorija saznanja kada je
ponudilac saznao.
4. INTERVENCIJA DRAVE U DOMENU
NASTANKA UGOVORA: Ova
faza je pravilo kod meunarodne prodaje.
5. POTPISIVNJE UGOVORA - moe predstavljati
njegovu etapu u tri sluaja:
kada je prodaja po zakonu
formalan pravni posao
kada je prodaja po sporazumu
stranaka formalan pravni posao
ako su ugovorne strane
predvidjele posebnu formu
Odreivanje cijena prinudnim putem
za kontrolu cijena nadlena je Federacija koja zbog
ekonomske politike i spreavanja monopola donosi
ZKC (zakon o kontroli cijena). Mjere kontrole cijena
propisuje Vlada Federacije i ona moe odrediti:
fiksne cijene, najvie cijene, strukturu cijena,
zadravanje cijena na odreenom nivou, mare u
trgovini, moe propisati davanje svoje saglasnosti
na cijene i obavjetavanje o promjeni cijena, te
zatitne cijene. Ukoliko cijena nije naznaena
ugovorom vaie fiksna cijena.. Bude li naknadno
ugovorena vea ili manja cijena kupac duguje
samo iznos propisane cijene. Ako je vlada umjesto
fiksne odredila maksimalnu cijenu, a u ugovoru
cijena nije navedena onda se podrazumijeva da su
stranke htjele najviu cijenu. Za minimalnu cijenu
vai isto. Bude li cijena prinudnim propisom
odreena intervalno (oddo) tada e biti valjana
svaka cijena koja se nalazi u tom intervalu.
Odreivanje cijena ugovorom
To je najei sluaj u praksi. Primjenjuje se u onim
sektorima gdje nema intervencije drave. Veoma je
vano da cijena mora biti tano odreena ili bar
odrediva. Cijena je odrediva kada ugovor ima
dovoljno podataka da se ona moe odrediti. Cijenu
mogu odrediti prodavac i kupac zajedno, kao i to
da mogu imenovati tree lice da odredi cijenu. Ako
tree lice nee ili ne moe da odredi cijenu
strankama se ostavlja da je oni naknadno odrede.
Ukoliko se i to ne desi a ne raskinu ugovor
smatrae se da je ugovorena razumna cijena. U
naem pravu cijena ne moe biti preputena
odreivanju jedne stranke jer se smatra da nije
ugovorena, a kupac duguje cijenu kao u sluaju
kad nije ugovorena.
Postoje tri tehnike kojima se odreuje cijena:
Individualno ugovaranje cijene (slobodna
procjena stranaka, neke metode)
upotrebom trgovakih termina:(Tekua
cijena ,Berzanska,Cijena
konkurencije,Fabika ,Cijena kotanja
obraunavanje cijene prema izvaenom
uzorku
S. Keko 2003/2004
Odreivanje cijena dispozitivnim
propisima
Ako cijena u ugovoru nije odreena niti odrediva,
prema pravilima graanskog prava ugovor ne bi
bio pravno valjan, meutim ugovor trgovakog
prava je valjan i ima se primjeniti dispozitivno
pravilo (rezervno rjeenje):
1.kupac je duan platiti cijenu prodavcu koju je on
redovno naplaivao u trenutku zakljuenja
ugovora. (redovna misli se da je prodavac
zakljuivao ugovore i sa drugim kupcima tog dana
ili u kraem vremenskom periodu, za priblino istu
koliinu, isti ili slian kvalitet i jednake, odnosno
sline uslove ugovora).
2.Ako redovna cijena ne postoji uzima se razumna
cijena (tekua cijena u vrijeme zakljuenja
ugovora). Tekua cijena je vezana za vrijeme
ugovora i po tome se one razlikuju. Razumna cijena
je utvrena slubenom evidencijom u mjestu
sjedita prodavca u vrijeme zakljuivanja ugovora.
3.Ukoliko se ne utvrdi ni razumna cijena, sud
donosi odluku o cijeni ukoliko je dobio inicijativu od
stranaka koje se nalaze u sporu angaovanjem
sudskog vjetaka. Ukoliko nastupi zastara, a sudu
nije data inicijativa smatra se da ugovor ne postoji.
Odreivanje kvaliteta prinudnim propisom
Kvalitet se odreuje prinudnim propisom kada je on
od posebnog znaaja za iru okolinu (zdravlje,
sigurnost, zagaenje i sl.). Kvalitet moe biti
propisan zakonom ili podzakonskim aktima.
Neposredno prinudno moe biti odreen propisima
o kvalitetu proizvoda i robe i robe primaocu u mjestu opredjeljenja, odnosno na
bosanskohercegovakim standardima. Posredno
moe biti propisan propisima o tehnikim
normativima i o obaveznim proizvoakim
specifikacijama. Bez obzira kako je odreen,
propisani kvalitet je obavezan, pa se ne mora ni
ugovarati.
Odreivanje kvaliteta ugovorom
Kvalitet se odreuje ugovorom stranaka na vie
naina, samostalno ili kombinovano, pri emu
treba voditi rauna, ukoliko se primjenjuje
kombinovano da ne doe do protivrjenosti i
nejasnih rjeenja. Kvalitet se moe odrediti i
alternativno. Ako nije rijeeno kome pripada pravo
izbora, onda po pravilu ono pripada prodavcu kao
duniku.
U ugovoru kvalitet se moe odrediti:
1.opisno rijeima i/ili crteom .,mustrom ili
uzorkom,modelom ,tipom ,specifikacijom ,Pozivom
na standarde, Primjenom tehnikih termina.
Odreivanje kvaliteta dispozitivnim propisom
Ako kvalitet nije propisan niti ugovoren primjenit e
se dispozitivni propisi (ZOO i Opte uzanse). Ako
prodavac ne zna namjenu generikih stvari duan
je isporuiti stvari srednjeg kvaliteta ili stvari boljeg
kvaliteta. Ovim se poslovna pozicija prodavca
poboljava. Prodavac koji zna namjenu za koju e
kupac koristiti stvar duan je dati stvari
odgovarajueg kvaliteta. Ovakvo rjeenje pojaava
poslovni poloaj kupca, jer olakava dokazivanje
nepanje i nesavjesnosti prodavca.
Transportne klauzule
Transportne klauzule su tehniki trgovaki
termini kojima se prodavac i kupac na skraen
nain dogovaraju o nizu pitanja od znaaja za
izvravanje ugovora o prodaji. To su pitanja:
- organizacija isporuke,
- org. transporta,
- snoenje trokova isporuke i
transporta,
- transportno osiguranje,
- prelaz rizika sa prodavca na kupca,
- plaanje carine,
- pribavljanje dozvola i sl.
Transportne klauzule u ugovoru o prodaji mogu
bitno uticati na sadraje ugovora koje prodavac ili
kupac sklapaju sa pediterom, prevoznikom,
osiguravaem i drugima, ali nikada neposredno ne
odreuju odnos sa vriocima usluga.
Najvanije transportne klauzule kodifikovala je
Meunarodna privredna komora u Parizu 1936.g.
INCOTERMS pravilima
Nain isporuke
Nain isporuke obuhvata sve vrste radnji
(izdvajanje, pakovanje, pregled i sl.) i modalitete
obavljanja tih radnji koje prodavac treba da izvri
da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje
kupcu i tako izvrio svoju osnovnu obavezu.
Odreuje se ugovorom, a veoma ogranieno
dispozitivnim propisima, optim uzansama,
poslovnim obiajima, prirodom robe i okolnostima
posla.
Prema nainu na koji se predmet stavlja kupcu na
raspolaganje postoje slijedei naini isporuke:
.simbolian predaja manjeg dijela predmeta
isporuke ili neke druge stvari koja je podobna da
manifestuje stavljanje posjeda na raspolaganje
kupcu (predaja kljueva automobila,)
2.dokumentaran predaja papira (robnih ili
prevoznih onako kako je predvieno za taj papir)
koji kupcu omoguavaju efikasno raspolaganje
prodanim stvarima.
3.stvaran (realan)- uruivanjem samih stvari koje
su predmet ugovora.
Po vremenu predaje ugovorene koliine, nain
isporuke moe biti: kontinuelan (jednokratna
isporuka) stavljanje na raspolaganje cijele
ugovorene koliine odjednom ili unutar izvjesnog
perioda, ali kontinuelno tj. bez veih prekida.
-sukcesivan (obrona isporuka) ugovorena
koliina se isporuujue u manjim relativno
samostalnim dijelovima, a izmeu uruenja postoji
vremenski diskontinuitet.
Realna jednokratna isporuka
Jedino za realnu isporuku postoje dispozitivne
norme koje vae i za cijelu koliinu i za obrok. Kod
nedistancione prodaje postoje tri naina isporuke
na skladitu prodavca:
1. prodavac i kupac zajedniki izabiru i
izdvajaju generiku robu radi njene
otpreme;
2. ako uredno pozvani kupac ne doe
radi odabira i izdvajanja robe, tada
prodavac to moe uraditi sam;
3. ako prodavac ne moe sam izdvojiti
robu onda se isporuka sastoji u
izvravanju onih radnji koje prodavac
moe obaviti sam.
Kod distancione prodaje nain isporuke je uruenje
transportni terminal, u sluaju da je mjesto
isporuke transportni terminal, pravila koja vae za
predaju robe na prevoz ujedno su i pravila o nainu
isporuke (predaja sa popunjenim tovarnim listom) i
tada prodavac mora sklopiti sve ugovore potrebne
za izvravanje prevoza do odreenog mjesta.Tek
tada rizik i trokovi prelaze na kupca.
Vrijeme jednokratne isporuke
Kod jednokratne isporuke vrijeme isporuke se
odreuje ugovorom i dispozitivnim propisom.
Ugovorom na tri naina:
-Oznaavanjem datuma. Na odreeni datum
prodavac je duan da izvri isporuku do kraja
radnog vremena ako nije drugaije ugovoreno ili
odreeno mjesnim obiajima. Ako datum pada na
nedelju ili dravni praznik isporuka se ima izvriti
prvi naredni radni dan.
-Odreivanjem perioda. Odreivanje se vri
danima, sedmicama, mjesecima, djelovima godine,
te godinama. Rok poinje tei od dana zakljuenja
ugovora, ili ako je izvrenje isporuke vezano za
neku radnju kupca (otvaranje akreditiva, i dr.) od
prvog radnog dana po izvrenju radnje kupca. Ako
period istie na nedjelju ili dravni praznik rok se
skrauje. Ako je vrijeme isporuke odreeno u
rasponu, a nije odreeno ko ima pravo da ga
konkretizuje, to pravo pripada prodavcu izuzev ako
okolnosti sluaja ukazuju suprotno. Stranka koja
ima pravo da odredi vrijeme isporuke mora da
izabere radni dan i da o tome obavijesti drugu
stranu i ono je izvrno kada ga primi strana kojoj je
upueno.
-Tehnikim terminima koje uzanse preciziraju
Odmah ili prompt oznaava isporuku u roku od 8
dana od dana zakljuenja ugovora.
Mogu se koristiti termini u toku kalendarskog
mjeseca: poetkom (od 1-10), u prvoj, drugoj
polovini (od 1-15), sredinom (od 11-20) i krajem
mjeseca (od 21 kraja)
Treu grupu termina ine termini koji pokazuju da
je roba ve utovarena (plivajua, u vonji i sl.), tada
je isporuka izvrena onog asa kada roba stigne u
mjesto opredjeljenja. Rok isporuke je samo odrediv
Drugi izvor prava je dispozitivni propis. Prema l.
470. ZOO ako vrijeme isporuke nije ugovoreno,
prodavac je duan da je izvri u razumnom roku.
Razuman rok se odreuje s obzirom na prirodu
stvari i ostale okolnosti posla. Poinje tei od dana
zakljuivanja ugovora.
Prelaz rizika kada je kupac u docnji
Kupac moe doi u docnju sa inidbama koje su
potrebne da bi prodavac mogao da izvri svoju
obavezu isporuke, kao i sa radnjom preuzimanja
stvari. Poto je preuzimanje stvari obaveza (dug),
karakter kupeve ducnje je - dunika docnja.
Ako isporuka nije izvrena zbog kupeve docnje,
rizik prelazi na kupca kada je on doao u docnju.
Kod generikih stvari, ako kupac nije doao da
izvri izdvajanje stvari rizik prelazi na kupca kada
su ispunjeni slijedei uslovi:
- kada je ugovorenu koliinu izdvojio iz mase,
izvrena je isporuka ali rizik jo nije preao
- ako su izdvojene stvari oito namijenjene za
izvrenje predaje i
- prodavac je o tome ODASLAO obavjetenje kupcu
u tom sluaju i rizik prelazi na kupca. Obavjetenje
mora biti odaslano na siguran nain.
Pojam materijalnog nedostatka

Materijalni nedostatak je svako odstupanje na
loije od propisanih, redovnih odnosno uobiajenih
ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja
nabolje ako su svojstva stvari ugovorom
predviena kao njegovi bitni elementi. Roba nema
predviena svojstva i kupac ne moe zadovoljiti
interese koje je mislio prilikom kupovine
ZOO je predvidio 4 sluaja kada roba moe da ima
materijalne (fizike) nedostatakei:
1. ako stvar nema potrebna svojstva za
njenu redovnu upotrebu ili promet;
2. ako stvar nema potrebna svojstva za
NAROITU upotrebu za koju je kupac
nabavlja, a koja je bila ili morala biti
poznata prodavcu;
3. ako stvar nema svojstva i odlike koje
su izriito predviena ugovorom
4. stvar nije jednaka uzorku ili modelu,
Pojam i vrste pravnih nedostataka
Pravni nedostatak predstavlja nedostatak koji
iskljuuje ili ograniava bilo miran posjed, bilo
nastanak ili vrenje najjaeg - svojinskog prava na
predmetu prodaje. Za postojanje pravne mane,
bitno je da je uznemiravanje pravno: putem tube,
prigovora ili isticanjem prava treeg lica
neposredno.
Vrste pravnih nedostataka:
Prema titularu prava: nedostatke iji je subjekt
prodavac i one kod kojih je nosilac prava tree
lice.
Prema dejstvu na: one koje iskljuuju, umanjuju ili
ograniavaju kupevo pravo
Prema obimu uticaja na stvar i pravo svojine:
potpune i djelimine
Zatim na nedostatke javnopravne i privatnopravne
prirode (svojina, hipoteka, isl.).
Garancija za pravne nedostatke (zatita od
evikcije) je jamenje prodavca kupcu da
preneseno pravo nema nikakvih nedostataka koji bi
onemoguavali nastanak ili trajanje kupevog
svojinskog prava, odnosno koji bi umanjivali ili
ograniavali upotrebu tog prava, a time i miran
posjed prodane stvari. Ili jamenje prodavca kupcu
da je preneseno svojinsko pravo saglasno onome
to je predvieno ugovorom. Garancija za pravne
nedostatke je prirodan sastojak ugovora, ako nije
izriito ili preutno iskljuena. Znai zatita od prava za nain provjere su ugovor, a zatim
evikcije ima ugovorni osnov.
Uslovi za postojanje garancije za pravne
nedostatke
Zakonski uslovi postojanja ove garancije:
1. Nedostatak je morao postojati u asu
prelaska svojine sa prodavca na
kupca.
2. Savjesnost kupca. Ona postoji ako
kupac nije bio obavijeten o -
postojanju pravnog nedostatka, ako
u asu sklapanja ugovora nije znao
za mogunost
3. Garancije nije ugovorom iskljuena ili
ograniena. U sluaju nesavjesnosti
prodavca ovakva klauzula je
nitavna.
4. Reklamacija - obavjetavanje
5.
prodavca o nedostatku.
ISPOSTAVLJANJE FAKTURE
Faktura se moe definisati kao izjava volje
prodavca data u pismenoj formi kojom on zahtijeva
od kupca da mu isplati cijenu iz ugovora i ostale
izdatke koje je on uinio u vezi sa ugovorom.
Faktura je materijalizacija pravno relevantne izjave
volje usmjerene na plaanje cijene, te se pravno
kvalifikuje kao pomoni pravni posao.
Faktura sadri neke elemente ugovora: predmet,
koliinu, jedininu cijenu, transportnu klauzulu i
ukupan iznos. Izdavanje fakture je obaveza
prodavca
Od fakture treba razlikovati profaktura je pisani
dokument po sadraju slian fakturi kojim prodavac
zahtijeva od kupca preliminarno plaanje prema
prethodnom obraunu cijene. Kada konaan
obraun bude sainjen iznosi plaeni po profakturi
se odbijaju od iznosa fakture.
Funkcije fakture:
1. zahtjev za isplatu cijene,
2. knjigovodstveni dokumenat (uredan,
vjerodostojan i dovoljan za knjienje
posl. promjene)
3. dokazno sredstvo
4. moe predstavljati ponudu ili prihvat
zakljuenja ugovora (u fazi
pregovora).
5. moe biti sredstvo oivljavanja
ugovora preciziranjem cijene od
strane prodavca.
6. podoban instrumenat za dopunu i
preciziranje ugovora
Obaveznost jednostrano unesenih klauzula
na fakturu
Pitanja klauzula koje prodavac jednostrano unese u
fakturu kod nas je rijeeno Optim uzansama
1.Jednostrano unesene klauzule u fakturu (koje se
ne nalaze u ugovoru, niti se iz njega mogu
tumaenjem konstruisati) u principu ne obavezuju
kupca, jer se ne moe jednostrano mijenjati
sporazum stranaka. Ovo pravilo vai i kada je
kupac primio fakturu bez prigovora.
S. Keko 2003/2004
2.Uslovi plaanja i drugi uslovi koje prodavac
jednostrano unese u fakturu, obavezuju kupaca
ako su ispunjena kumulativno slijedea tri uslova:
- da su unesene klauzule neophodne
izvrenju ugovora,
- moraju biti u skladu sa ostalim
odredbama te
- da kupac nije prigovorio u kratkom
roku na ove klauzule.
Vrijeme pregleda robe
je trenutak ili vremenski period u kome sve radnje
pregleda moraju biti izvrene. Odreuje se:
ugovorom i dispozitivnim propisima.
Rjeenja dispozitivnih propisa zavise od vrste robe,
tipa prodaje i od usvojenih pravila o vremenu
reklamacije:
1. Ako je nedostatak bio poznat
prodavcu ili mu nije mogao ostati
nepoznat vrijeme utvrivanja
nedostatka, kao ni vrijeme
reklamacije nije niim ogranieno.
2. Ako prodavac ne pozove kupaca, ili
se pregled ne moe izvriti prilikom
isporuke bez krivice stranaka, kupac
ga mora obaviti im je to prema
redovnom toku stvari mogue.
3. Kod distancione prodaje generikih
stvari vrijeme pregleda se vee za
vrijeme isporuke (kontrola se vri
prije predaje robe vozaru).
4. U sluaju reekspedicije pregled stvari
moe biti odgoen do njezina
prispjea u novo odredino mjesto.
Kupac ili kupev kupac imaju pravo
da pregled izvre i ranije.
Rokovi za pregled robe mogu biti produeni
(odgoeni):
-ako je zbog popravke ili predaje druge stvari
kupac bio prinuen da ne koristi predmet prodaje.
Rokovi poinju tei od predaje popravljene,
odnosno predaje druge stvari ili izvrene zamjene;
-te ako se pregled ne moe izvriti jer prodavac
nije predao potrebna dokumenta poetak toka roka
se odlae do prijema dokumenata. (ovo pravilo ne
vai kod lakopokvarljive robe)
Kod skrivenih nedostataka krajnji rok za izvrenje
pregleda je prekluzivni rok za ostvarivanje
kupevih prava a to je 6 mjeseci od isporuke,
izuzev ako je ugovorom drugaije odreeno.
Nain pregleda robe
obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje
subjekt pregleda treba da obavi da bi se dolo do
relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o
tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. Izvori
dispozitivni propisi, Opte uzanse, posebne uzanse
i poslovni obiaji
Podjela naina pregleda robe
- Prema cilju:
a) na onaj koji tei utvrivanju koliine i
b) onaj koji treba da konstatuje kvalitet.
- prema obimu:i potpun ili djelimian to zavisi od
prirode robe.
Kod sukcesivnih isporuka se moe posmatrati:
kao tehnoloki proces - treba da
bude proveden kako je izriito
ugovoreno.
- komercijalna procedura ili pravni
postupak (drutvene procedure)
Drutvene procedure obuhvataju:
a) prema sporazumu stranaka - kontradiktorni
pregled-
b) uobiajni nain - odreuje se prema
obiajima, poslovnim obiajima privredne
grane, prirodi robe i okolnostima.
c) opte uzanse predviaju komisijski pregled
kao vjerodostojan, a ZOO ga priznaje ako je
uobiajen..
Snoenje trokova provjere stranke ureuju
ugovorom, a ako nije ugovoreno onda vrijede opte
uzanse:
- ako se provjera vri na skladitu prodavca on
plaa sve trokove
- u svim drugim sluajevima trokove snosi kupac
izuzev ako su prilikom pregleda robe otkrivene
mane za koje je kriv prodavac kupac tada moe
da regresira trokove kod prodavca.
Docnja sa isporukom
Docnja sa isporukom je dunika docnja i to sa
neispunjavanjem nenovanih obaveza, odnosno
injenica neizvravanja obaveze stavljanja stvari
na raspolaganje kupcu u vrijeme kad je utvreno
ugovorom ili na osnovu ugovora..
U zavisnosti od mjere ispunjenja docnja moe biti:
potpuna i djelimina
Prema njenom osnovu docnja moe biti:
- objektivna - neizvravanje obaveza
na vrijeme, bez obzira ta je uzrok:
krivica jednog od subjekata ili
dejstvo sluaja ili vie sile. Ovaj
koncept prihvata domae pravo i
karakteristian je za ugovore u
privredi.
- subjektivna - samo ono zadocnjenje
za koje je odnosni subjekt kriv, koje
se njemu moe staviti na teret i za
koje odgovara za tetu koju trpi
drugi subjekt obligacije
Dunik dolazi u docnju kada:
1. ne ispuni obavezu u roku odreenom
za ispunjenje
2. ako rok za ispunjenje nije odreen,
kada ga povjerilac pozove, usmeno
ili pismeno, vansudskom opomenom
ili zapoinjanjem nekog postupka ija
Str. br. 2
je svrha da se postigne ispunjenje
obaveze
Povjerilac dolazi u docnju:
1. ako bez osnovanog razloga odbije da
primi ispunjenje ili ga svojim
ponaanjem sprijei
2. kada je spreman da primi ispunjenje
dunikove obaveze, ali ne nudi
ispunjenje svoje dospjele obaveze.
Povjerilac nee pasti u docnju ako
dokae da u vrijeme ispunjenja
dunik nije bio u mogunosti da
svoju obavezu ispuni.
:
Odgovornost za docnju kod nefiksnih poslova
nosi dvije osnovne posljedice zadocnjenja:
1. odranje ugovora na snazi uz
prodavevu obavezu da naknadi
tetu ili
2. raskid ugovora uz postojanje
obaveze prodavca da nadoknadi
tetu izazvanu raskidom.
Prodavac koji je u docnji moe izvriti isporuku sve
dok ne primi obavjetenje kupca o tome da ugovor
raskida, ali ga to ne oslobaa obaveze nadoknade
tete izazvane zadocnjenjem. Kupac ima tri
mogunosti na raspolaganju:
- da uti tj. pasivno eka da prodavac izvri
isporuku,
- da zahtijeva uredno ispunjenje bez davanje
primjerenog roka,
- da zahtijeva ispunjenje u skladu sa ugovorom uz
davanje naknadnog primjerenog roka za ispunjenje
(U naknadnom primjerenom roku kupac ne moe
mijenjati modalitete isporuke).
Kupac moe raskinuti ugovor i bez davanja
naknadnog roka u tri sluaja:
1. ako iz dunikova dranja (izjave volje
ili inidbe) proizilazi da obavezu nee
izvriti ni u naknadnom roku;
2. ako je iz okolnosti posla vidljivo da
dunik ne moe izvriti obavezu.
3. kada se radi o fiksnoj prodaji
Odgovornost za docnju kod fiksnih poslova
Kod fiksnih poslova rok isporuke je bitan elemenat
posla. Ako prodavac kod fiksnih poslova ne izvri
isporuku na vrijeme, ugovor se raskida po samom
zakonu. No, kupac moe odrati ugovor ako nakon
isteka roka bez odgaanja obavijesti dunika da
zahtijeva ispunjenje ugovora. Prava kupca poslije
raskida ugovora na naknadu tete su ista kao kod
nefiksnih poslova, s jedinom razlikom to e se kod
kupovine radi pokria morati odrediti krai
vremenski period jer bi u suprotnom bilo priznanje
da rok ispunjenja nije bitan elemenat ugovora.
ODGOVORNOST ZA DOCNJU KUPCA SA
PLACANJEM CIJENE
Docnja sa plaanjem cijene postoji kada kupac
svoju obavezu isplate ne izvri na vrijeme. Ovo
pitanje regulie se ugovorom odnosno
dispozitivnim propisima ako nisu iskljueni
ugovorm. Odgovornost za docnju je objektivna.
Docnja moe postojati bez obzira da li je
predvieno plaanje: prethodno, istovremeno ili
naknadno u odnosu na isporuku
Domicilirana mjenica
Mjenica u kojoj je oznaeno drugo mjesto plaanja,
a ne sjedite ili prebivalite trasata naziva se
domicilirana mjenica. U sluaju da se sjedite
trasata podudara sa mjestom plaanja ne moemo
govoriti o domiciliranoj mjenici. Domiciliranom
mjenicom se naziva i mjenica u kojoj je trasant
naznaio da e istu platiti neko drugi a ne trasat
bez obzira to se mjsto podudara. Mjenicu moe
domicilirati samo trasant. Trasat moe na
domiciliranoj mjenici odrediti samo domicilijata tj.
lice koje e za njega platiti mjeninu svotu u mjestu
koje je ve odredio trasant.
Izdavanje mjenice
Izdavanje mjenice vri trasant i to je prva radnja, a
sastoji se u popunjavanju isprave i stavljanju
potpisa trasanta na mjenino pismo. Popunjavanje
mjeninog blanketa nije neophodno, jer po teoriji
omisije, to moe upisati svaki njen imalac. Da bi
izdavanje mjenice bilo punovano trasant mora
imati poslovnu sposobnost, jer je to pravna radnja.
U mjeninom pravu to se naziva pasivna mjenina
sposobnost i ona je kod nas izjednaena sa optom
poslovnom sposobosti, to nije sluaj u svim
pravima.
Nepismeni i slijepi, imaju pasivnu mjeninu
sposobnost, ali je vrenje mjeninih radnji
uslovljeno. Nepismeni i oni koji ne mogu obavezuju
se stavljanjem otiska prsta na mjenicu pred sudom
i taj znak ovjerava sud. Potpis slijepi vrijedi samo
ako je ovjeren od suda.
Pravno lice potpisuje mjenicu tako to pored
potpisa ovlatenog lica stavlja se i peat, tambilj.
Bjanko indosament (mjenica)
Ovu mjenicu indosatar moe:
a) Dalje prenijeti na drugo lice punim
indosamentom upisujui svoj indosament i
potpis ispod potpisa ranijeg indosanta
b) Indosirati svojim blanko indosamentom
stavljajui samo svoj potpis ispod potpisa
svog indosanta
c) Moe mjenicu ispuniti upisujui svoje ime te
je dalje prenijeti ili podnijeti na naplatu
d) Moe ispuniti blanko idnosament imenom
nekog treeg te mu je predati (na taj nain

indosatar izlazi iz kruga mjenice i on vie
nema nikakve veze sa njom poto nema
njegovog potpisa na mjenici)
e) Moe je predati nekom treem bez da ite
upisuje u nju ili da se na nju potpie. Novi
imalac postupa sa njom kao sa blanko
mjenicom.
Preme tome, indosatar kod blanko indosamenta je
onaj koji ima mjenicu u rukama.
Prijem mjenice (prihvat, akcept)
Mjenicom trasant upuuje bezuslovan nalog trasatu
da isplati odreenu sumu novca. Da bi trasat
postao dunik potrebno je da obavezu akceptira
(prihvati). Akcept je mjeninopravna radnja (izjava)
kojom trasat, stavljanjem odgovarajue klauzule i
svog potpisa, potvruje da prihvata mjeninu
obavezu.
Akceptom se mijenja glavni dunik u mjenici. Do
tada je dunik bio njen izdavalac. Akceptom trasat
postaje glavni dunik, a ostali potpisnici na mjenici
postaju drugostepeni (regresni) dunici. Akceptna
obaveza je neposredna jer odgovara svakom
imaocu mjenice pa ak i trasantu ako je dola u
njegove ruke.
Akcept nije bitan sastojak mjenice stoga nije ni
propisana forma. Obino se daje rijeima
priznajem, prihvatam isl. Akcept i potpis
stavljaju se nalicu mjenice u donjem lijevom uglu
ispod naznaenja trasatove adrese ili preko
mjeninog sloga na lijevoj strani.
Mjenicu na akcept podnosi imalac mjenice. Od
pravila da se trasirana mjenica moe, a ne mora
podnositi na akcept postoje izuzetci:
1. trasant moe u mjenici odrediti da se ona
obavezno podnese na akcept (akcept
obavezan do..).
2. trasant moe zabraniti da se mjenica
podnosi na akcept uopte ili prije odreenog
vremena (ne podnositi na akcept do...)
Postoje i sluajevi kada trasant ne moe zabraniti
podnoenje mjenice na akcept.:
a) mjenica trasirana na odreeno vrijeme po
vienju mora se podnijeti u roku od 1 godine od
izdavanja
b) kada se radi o domiciliranoj mjenici
Kada se mjenica podnese na akcept trasat ima
alternativno jedno od rijeenja:
1. mjenicu moe akceptirati i tako prihvatiti
obavezu, postati glavni dunik
2. akcept moe odbiti i na taj nain ne ui u
mjeninu obavezu. U ovom sluaju
povjerilac ima pravo da preduzme
postupak, kod suda, prema regresnim
dunicima
3. moe traiti jedan dan (deliberacioni rok) da
odlui da li e mjenicu akceptirati
4. moe preuzeti odgovornost za jedan dio
mjenine svote, a da za ostali dug
odgovaraju regresni dunici
Mjenino jemstvo (aval)
To je pismena izjava sa potpisom ili samo potpis,
kojim neko lice (avalist) garantuje da e mjenini
dunik za koga on daje aval (honorat) ispuniti svoju
mjeninu obavezu. Aval se daje samo za isplatu a
ne za druge mjenine poslove. Moe se dati za
cijelu mjeninu svotu ili samo za njen dio. Svako
lice koje ima pasivnu mjeninu sposobnost moee
dati aval, s tim to se glavni mjenini dunik ne
moe pojaviti kao avalist.
Izjava o avalu mora biti upisana i potpisana na
mjenici (bilo na licu ili poleini) ili na alonu.
Dovoljan je i samo potpis na licu mjenice jer se
smatra da svaki potpis na licu mjenice ili na alinu
ima svojstvo avala izuzev potpisa trasanta i
tarasata. Sam potpis na poleini mjenice ne vrijedi
kao aval ve kao bjanko indosament. Mjenino
jemstvo se moe preuzeti za bilo kojeg dunika iz
mjenice (honorata)
Prije davanja avala obino se izmeu budueg
avaliste i njegovog honorata zakljuuje poseban
ugovor koji je izvan mjenice.
Regres (kod mjenice)
Ako trasat odbije akcept ili odbije isplatu, imalac
mjenice stie pravo da se obrati ostalim dunicima,
regresnim dunicima. Regresni dunici su sva lica
koja kao mjenini potpisnici jame povjeriocu da e
mjenica biti isplaena, a to su trasant, indosanti i
njihovi avalisti.
Regresno pravo je pravo na osnovu kojeg imalac
mjenice moe traiti, uz ispunjenje zakonskih
uslova, isplatu mjenice od regresnih dunika.
Regresno pravo obuhvata i pravo mjeninog
dunika, koji je isplatio mjenicu, da trai nanaplatu
isplaenog od svojih prednika.
Postoje dvije vrste regresa:
1. Regres o dospjelosti ili regres zbog
neisplate: njega imalac mjenice
vri ako dunik ne isplati mjenicu u
cjelini ili djelimino na dan
plaanja ili dva dana poslije toga.
S. Keko 2003/2004
Str. br. 3
2. Regres prije dospjelosti: on se Ona postoji kada se izdaje (trasira) za raun treeg
podnosi zbog neakceptiranja ili lica. Trasant kao komisionar vue mjenicu u svoje
nesposobnosti za plaanje trasata ime, a za raun komitenta koji ostaje van
ili akceptanta i moe se postaviti u mjeninog odnosa, poto njegovog potpisa nema.
sluajevima odreenim zakonom: U ovoj mjenici trasant (komisionar) naglaava
. trasatu klauzulom o pokriu da se trasat za pokrie
Svi regresni dunici odgovaraju povjeriocu ne obraa njemu nego komitentu. U mjenici se taj
samostalno, neposredno i solidarno. To znai odnos moe vidjeti iz klauzule o pokrieu ".. i
povjerilac se moe obratiti ma kom od njih ne stavite na teret NN". Ako komitent ne poloi
potujui red kojim su potpisivali mjenicu. pokrie trasant e odgovarati trasatu (akceptantu).
Komisiona mjenica se koristi kod isplate
kupoprodajne cijene iz ugovora o prodaji. Pojavljuje
Protest (kod mjenice) se i u formi dokumenta trate mjenice, koja se
Protest ima dvojako zanaenje: koristi u domaem i meunarodnom prometu.
- mjenino pravna radnja koja se preduzima radi
ouvanja prava iz mjenice prema regresnim Mjenice kod kojih se jedno lice pojavljuje u
dunicima, vie uloga
- javna isprava kojom se na vjerodostojan nain 1. Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi: kod
utvruje da dunik nije izvrio odreenu radnju iz ove mjenice isto lice je i trasant i remitent.
mjenice (nije akceptirao, datirao akcept ili isplatio Na mjenici mora stajati odgovarajua
mjenicu) klauzula (platite na mene ili platite po
Protest je uslov za regres i koritenje regresnih mojoj vlastitoj naredbi)
prava. Razlozi zbog kojih se podie protest su 2. Trasirana vlastita mjenica: kod ove mjenice
zakonom utvreni: isto lice se pojavljuje u ulozi trasata i
1. protest zbog neakceptiranja mjenice ili trasanta. U sutini ovdje dunik vue
djeliminog akceptiranja mjenicu sam na sebe u korist povjerioca
2. protest zbog neisplate ili djelimine (banke)
isplate 3. Trasirana vlastita mjenica po vlastitoj
3. protest zbog nedatiranja akcepta) naredbi: kod ovih mjenica isto lice je
4. prekvizicioni protest trasant, trasat i remitent mada je to u
Protest podie imalac mjenice ili njegov praksi rijedak sluaj.
punomonik i to lice se naziva protestant. Lice
protiv koga je podignut protest naziva se Zastarjelost
protestat (to moe biti trasat, akceptant, imalac Zakon je odredio radnje i rokove u kojima se
akceptirane .orginala mjenice i dr.). Protest se moraju preduzeti preduzeti da bi se sauvala
mora podii u zakonom predvienim rokovima mjenina prava. Proputanjem se gube regresna
(protestni rok) koji su kratki, a protest se podie prava i u mjeninoj obavezi ostaje samo glavni
odmah po odbijanju izvrenja. mjenini dunik dok ne nastupi zastarjelost. Rok
zastare odreen je prema tome ko je dunik:
Amortizacija mjenice
je vanparnini sudski postupak u kome se nestala 1. Zahtjevi protiv akceptanta su zastarjeli u
mjenica (ukradena, izgorjela,..) oglaava roku 3 godine od dana dospjelosti mjenice.
nevaeom (amortizovanom). Svrha amortizacije Akceptant ostaje obavezan za naknadu
jeste ublaavanje strogog naela inkorporacije, da tete jo tri godine, ako se iz tog posla
se bez isprave ne mogu ostvariti i prenositi prava. neopravdano obogatio.
Imalac nestale mjenice podnosi prijedlog sudu uz
prezentiranje odgovarajuih dokaza. Ako sud nae 2. Zahtjevi imaoca mjenice prema trasantu i
da su podneseni dokazi dovoljni, putem oglasa u indosantima zastarjevaju u roku 1 godine od
Sl. novinama FBiH poziva lice koje dri mjenicu u dana podignutog protesta. Ako postoji
rukama da je podnese sudu. Ako se mjenica ne klauzula bez trokova onda od dana
predoi sudu u odreenom roku, sud je oglaava dospjelosti.
nevaeom i o tome se obavjetaju svi
zainteresovani. Sudska odluka zamjenjuje mjeninu 3. Zahtjevi indosanata jednih prema drugima
ispravu. kao i prema trasantu zastarjevaju 6 mjeseci
Ako se u roku koji odredi sud pojavi neko lice koje od dana kada je indosant mjenicu iskupio,
dri mjenicu, u osnovi mogu nastati dvije situacije: odnosno od tube ako je bila podignuta za
- da lice preda sudu mjenicu, i tada se obustavlja naplatu mjenice.
postupak amortizacije 4. Rok zastarjelosti za avalistu je isti kao i za
- ako odbije da preda mjenicu, prekida se postupak onoga za koga je avalista jemio
amortizacije i povjerilac se upuuje na parnini
postupak da dokae vlasnitvo mjenice. Prekid zastare kod mjenice
- podnoenjem tube sudu
Vlastita (sopstvena, solo) mjenica - prijava mjeninog potraivanja u
To je HOV koju izdaje odreeno lice, jednostrana steaju odnosno likvidaciji,
izjava volje kojom izdavalac bezuslovno obeava - ostvarivanje mjeninopravnih
da e o dospjelosti isplatiti mjeninu svotu licu zahtjeva u toku parnice,
naznaenom u mjenici (remitentu). Kod vlastite - obavijest kojom tueni
mjenice za razliku od trasirane nema naredbe obavjetava svog prethodnika da
treem licu (trasatu), nego samo obeanje je protiv njega podnesena
izdavaoca da e on izvriti mjeninu obavezu. regresna tuba.
Bitni sastojci solo mjenice su isti kao kod trasirane, Prekid i obustava zastare djeluje samo prema
s tim to nema trasata, jer ga po prirodi ove onome prema kome je nastao uzrok za prekid
mjenice ne moe ni biti odnosno obustavu.
Bjanko (blanko) mjenica
To je mjenica koja se izdaje i puta u promet a
nema sve bitne elemente (u skladu sa teorijom
omisije), tj.na mjeninoj ispravi neka su mjesta
prazna, nepopunjena (stariji teoretiari je nazivaju
bjelicom). Bjanko mjenica je privremeno nepotpuna
mjenica jer se prazna mjesta popunjavaju kasnije,
a najdocnije kad se prezentira na isplatu. U
momentu izdavanja bjanko mjenica moe da sadri
samo potpis trasanta, a ne mora ak ni njegov,
nego samo potpis akceptanta (bjanko akcept).
Akceptant samo potpisuje mjenicu i na taj nain se
obavezuje da e isplatiti mjeninu svotu svakom u
ijim se rukama nae mjenica.
Poslovna (trgovaka, robna) mjenica
Koristi se kod jednokratnih kratkoronih poslovnih
donosa iz ugovora robnog prometa.Jedna ugovorna
strana je izvrila svoju obavezu (isporuila robu) ili
e to uiniti, a radi obezbjeenja svoga
potraivanja prima robnu mjenicu odmah
akceptiranu. Trasant (prodavac) vue mjenicu
plativu dva mjeseca uz akcept na trasata (kupca)
koju je on akceptirao prilikom izdavanja.
Izdavanjem poslovne mjenice postie se vie
stvari:
- protuinidba iz jednog ugovornog odnosa
izvrava se po pravilima strogog i
mjeninog prava
- postignuto je obezbjeenje potraivanja
- imalac mjenice moe izvriti eskont mjenice i
tako prije doi do gotovog novca
Finansijska mjenica
Ovo je generiki pojam za sve mjenice koje se
izdaju u vezi poslova finansijske prirode, kreditnim
odnosima, finansijskim dugovanjima i i
obezbjeenju novanih potraivanja. Najea
varijanta ove mjenice je kreditna mjenica. Ona
slui kao pokrie za kredit i najee je trasirana na
samog sebe (tj. trasant i trasat su isto ime), tj. lice
koje trai kredit predaje kreditoru mjenicu trasiranu
na sebe koju odmah akceptira do visine odobrenog
kredita. Kod kreditne mjenice esto se koristi
jemstvo (iro) umjesto avala, pa davalac kredita
zhtijeva da se prvi irant potpie na mjenicu dva
puta.
Komisiona mjenica