SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA

RUERA BOKOVIA MOSTAR

ZAVRNI RAD

Bla Mari

Predsjednik ispitnog odbora:

Miljenko Milo, prof.
Mostar, lipanj 2013. godine
SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA
RUERA BOKOVIA MOSTAR

Uenik: Bla Mari

Razred: IVa
Struka: Elektrotehnika
Program: Elektrotehnika A
Zanimanje: Elektrotehniar

TEMA ZAVRNOG RADA: Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora

Mentor: Ante Poli

Ispitno povjerenstvo:

1. _____________________, predsjednik
2. _____________________, ispitiva
3. _____________________, stalni lan

Pitanja:

1. _______________________________

2. _______________________________

3. _______________________________

Ocjena:
_________________

U Mostaru______________godine
 Sadraj:

1. Uvod........................................................................................................................................1
2. Osnove asinkronih motora......................................................................................................4
3. Princip rada asinkronog motora..............................................................................................5
4. Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora...........................................................................7
5. Promjena brzine vrtnje naponom statora................................................................................8
6. Promjena brzine vrtnje impulsnom promjenom Rr...............................................................10
7. Promjena brzine vrtnje frekvencijom Us a.........................................................................12
8. Koenje asinkronim strojem.................................................................................................14
9. Zatita asinkronih motora.....................................................................................................15
10. Strukture skalarnog upravljanja..........................................................................................15
 1. Uvod

Asinkroni izmjenini strojevi su najee koriteni elektrini strojevi u upravljanju

elektromehanikim sustavima openito, pa tako i u mehatronici. Glavna im je prednost u tome
to u njihovoj konstrukciji nema kliznih kontakta, pa se stoga odlikuju visokom
konstrukcijskom robusnou. Njihovo upravljanje nije bilo tako jednostavno i jeftino kao kod
istosmjernih strojeva, ali napretkom poluvodike tehnike u zadnjih 20-tak godina znatno je
smanjena cijena i sloenost sklopova uinske elektronike koji danas osiguravaju promjenu
brzine vrtnje asinkronih strojeva u irokom radnom podruju. Za podruje mehatronike je od
posebne vanosti primjena izmjeninih strojeva u robotici, servo pogonima i drugim
podrujima u kojima je kvaliteta upravljanja, brzina i tonost, osnovni kriterij odabira.
Jednostavne su konstrukcije i koriste se u irokom rasponu snaga, kao motori najmanjih snaga
do najveih reda 60ak MW, a ponekad i kao generatori (npr. u vjetroelektranama). Najee
se izvode trofazno, a samo manjih snaga jednofazno. Dvije osnovne izvedbe asinkronog
izmjeninog stroja su prikazane na slici 1. a) i b). I jedna i druga izvedba ima isti stator, u ije
su utore postavljena tri (najee) namota, geometrijski simetrino rasporeena po obodu
stroja, slika 2. a). Svaki od ta tri namota su prikljueni na odgovarajui fazu trofaznog
simetrinog sustava napajanja, slika 2 b). Asinkroni stroj na sl.1.a) ima kaveznu izvedbu
rotora, to mu odreuje i naziv asinkroni kavezni stroj. Rotor ovog stroja je u obliku kaveza
(vjeveriji kavez, engl, squirrel cage) pa se odatle pored engleskog naziva induction motor
pojavljuje i naziv squirrel cage motor. Vodii su od bakra ili od aluminija u obliku tapova
koji su na krajevima meusobno kratko spojeni vodljivim prstenom, slika 1.

Slika 1. a) Kavezni stroj, 1-kliznokolutni stroj, 2-statorski namot b), 1-kavezni rotor, 2- stators
ski namot, 3-kliznokolutni rotor s namotom na rotoru, 4-klizni koluti, 5-etkica nosaem.

1
Stroj na sl.1.b) ima rotor od lameliranog eljeza, u ije se utore postavlja trofazni namot na
slian nain kao i za stator stroja. Tri slobodna izvoda rotorskog namota se spajaju na klizne
kolute (prstenove), pa se na takav nain moe preko rotirajuih koluta i mirujuih etkica
uspostaviti vodljiva veza rotora s vanjskim, stacionarnim svijetom. Zbog toga je ovaj tip stroja
dobio naziv asinkroni kliznokolutni stroj. Njegov rotor je izraen od lameliranog eljeza,
eljeznih meusobno izoliranih limova, s utorima u koje se smjeta rotorski namot. Trofazni
namot na rotoru je obino spojen u spoj zvijezda, pri emu su jedni krajevi namota spojeni u
jednu toku (zvjezdite) a slobodni krajevi namota se ili kratko spajaju ili se preko koluta
(prstena) spajaju na prikljunu kutiju statora.

Slika 2. a) Simetrino rasporeeni trofazni namot po obodu stroja (a-a, b-b, c-c)
b) s meusobno spojenim poecima a, b i c te krajevima a, b i c za statorski prikljuak

Slika 3. a) Izvedba rotora kaveznog stroja ;b) shematski prikaz kolutnog rotora

2
Fizikalnu sliku rada izmjeninog asinkronog stroja se moe najlake objasniti preko tzv.
okretnog magnetskog polja. Okretno polje nastaje kao rezultat djelovanja polja svakog od tri
namota pojedinano pri emu mora biti ispunjen uvjet geometrijske i vremenska simetrije; to
znai da namoti moraju biti potpuno simetrino geometrijski rasporeeni po obodu stroja i da
vremenski (fazni) pomak izmeu struja koja teku tako rasporeenim namotima odgovara
prostornom kutu izmeu namota. To vrijedi pod uvjetom da su tri namota jednoliko
rasporeeni po cijelom obodu stroja duine 2rad. U tom sluaju se kae da takav stroj ima 2
pola, tj. jedan par polova (p=1). Jednom paru polova uvijek odgovara jedna perioda napona
napajanja, dakle 360.
Sustav od tri statorska namota se moe rasporediti geometrijski simetrino i na polovinu
oboda stroja (p=2). U tom sluaju se na ostatak (drugu polovinu) oboda stroja mora takoer
simetrino rasporediti 3 namota, a to znai da je potrebno istu sliku prostornog rasporeda
namota na polovinu oboda stroja ponoviti jo jednom. Poveavanjem broja polova raspored
namota po obodu stroja se obavlja na nain slian prethodno opisanom za p=2. Iz ove analize
slijedi da geometrijski kut koji zauzima opseg stroja iznosi 360, pa jedan par polova zauzima
geometrijski kut od 360/p. Ako se stvarni kutovi nazovu geometrijskim kutovima, a
odgovarajui kutovi u 2-polnom prikazu elektrinim kutovima (gdje jednom paru polova
odgovara jedna perioda od 360), moe se uspostaviti veza,
el = p ag .
Obrazloenje za nastanak okretnog polja sastoji se u tome to svaki namot za sebe
prikljuen na jednu od faza napona napajanja stvara mirujue polje kojemu se mijenja samo
iznos, od maksimalnog u jednu stranu (kod maksimalne pozitivne struje faze) do
maksimalnog u drugu stranu (kod maksimalne negativne struje faze). Za takvo polje se kae
da je pulsirajue polje. Ako se pojedinana pulsirajua polja vektorski zbroje, dobije se
okretno magnetsko polje koje rotira brzinom:

gdje je s (ns) sinkrona brzina, tj. brzina okretnog polja. Pri tome je maksimalni iznos
okretnog polja 1,5 puta vea od maksimalnog iznosa pulsirajueg polja jednog od namota
statora.

3
 2. Osnove asinkronih motora

Asinkroni motori dijele se na a) bezkolektorske i b) kolektorske. Bezkolektorski asinkroni

motori nali su iroku primjenu uglavnom kao motori dok su kolektorski asinkroni strojevi
specijalan tip strojeva, koji imaju ogranienu oblast primjene. Osnovni tip asinkronog stroja
je asinkroni trofazni motor u dvije glavne izvedbe:
a) kolutni motor ( motor s faznim rotorom ),
b) kavezni motor ( motor s kratko spojenom kotvom ).
Njihova jednostavnost,jeftinoa, visoka korisnost i velika sigurnost, u radu brzo su im
pribavili ope priznanje i utjecali na njihovu iroku primjenu u nizu oblasti,koje su se do tada
koristile istosmjernom strujom.
Nedostaci asinkronog stroja su:
a) takav stroj treba induktivnu struju magnetiziranja, usred ega se pogorava cos mree;
b) slabo zadovoljavaju regulacijske karakteristike, naroito pri kontinuiranom reguliranju
brzine vrtnje u irokim granicama,
c) loe karakteristike pokretanja najekonominijeg kaveznog motora.

Nastojanja da se te tekoe savladaju postigla su tek djelomian uspjeh. U pogledu cos

asinkroni motor ustupa predanost sinkronom motoru, a u pogledu regulacijskih karakteristika
istosmjernim motorima. U oblasti nereguliranih pogona relativno male snage, asinkroni
motori odrali su svoj vodei poloaj. Pri tom se sve vee znaenje pridaje kaveznim
motorima, dok je od 1920. godine glavno mjesto zauzimao kolutni motor. To se objanjava
time to su kavezni motori u usporedbi s kolutnim konstruktivno jednostavniji, sigurniji u
radu, jeftiniji, a imaju i bolji cos i korisnost. No oni imaju u odnosu na prve, slabiju
karakteristiku pokretanja, a djelomino jau struju zaleta pri malom zakretnom momentu. Da
bi se poboljale te karakteristike bili su predloeni takozvani specijalni tipovi kaveznih
motora, od kojih su danas najznaajniji:
a) motor s dubokim utorima;
b) motor s dvostrukim kavezom.
Pored toga iroku primjenu postigli su polno preklopljivi motori, s poveanim klizanjem i
drugi.

4
 3. Princip rada asinkronog motora

Princip rada asinkronog motora zasniva se na okretnom magnetskom polju. Uvjet

za dobivanje okretnog magnetskog polje je da postoje barem dva prostorno pomaknuta
namota kroz koje teku vremenski (fazno) pomaknute struje.

Slika 4. Princip rada asinkronog motora

Trofazni asinkroni motor ima tri prostorno pomaknuta namota (faze) koji se prikljuuju na
trofazni sustav napona koji potjera tri fazno pomaknute struje. Uzmimo na primjer trenutak u
kojem je faza 1 najjaa i trenutak kada je najjaa faza 2. Izmeu ta dva trenutka se vektor
okretnog magnetskog polja (prezentiran na slici kazaljkom kompasa koja nije dio motora)
pomaknuo za 30 to znai da se polje okree. U stvarnosti u svakom trenutku sva tri
namotaja zajedniki stvaraju magnetsko polje koje je uvijek istog intenziteta ali neprestano
mijenja smjer pa ga nazivamo okretnim magnetskim poljem. Okretno magnetsko polje se vrti
sinkronom brzinom ns koja je proporcionalna frekvenciji f a obrnuto proporcionalna broju
pari polova p statorskog namota:
60 f
ns = p

Kod ukljuivanja motora na napon rotor stoji. Silnice okretnog magnetskog polja presijecaju
vodie rotora u kojima se zbog toga inducira napon, koji kroz njih obzirom da su kratko
spojeni (kavezni rotor) potjera struju. Kako na vodie (rotora) kroz koje tee struja a nalaze se
u magnetskom polju (statora) djeluje sila, javlja se moment koji poinje ubrzavati rotor.
Asinkroni motor se ne moe okretati sinkronom brzinom jer bi se kod sinkrone brzine rotorski

5
vodii i silnice okretnog magnetskog polja okretali istom brzinom odnosno jedno naspram
drugoga mirovali. Drugim rijeima ne bi bilo presijecanja vodia rotora od strane silnica
okretnog magnetskog polja statora, pa ni induciranog napona, kao
ni struje na rotoru, a prema tome ni elektromagnetske sile. Relativna razlika izmeu brzine
rotora i brzine okretnog magnetskog polja (sinkrone brzine) izraeno u postotku potonje
naziva se klizanje (s):

Klizanje dakle pokazuje relativno zaostajanje rotora za statorskim okretnim magnetskim

poljem. Kod nazivnog optereenja iznosi 3-5%. to je motor optereeniji radi s veim
klizanjem. Klizanje u praznom hodu (kad na osovini motora nema prikljuenog mehanikog
tereta) je vrlo malo. to su motori vei (snaniji) to je nazivno klizanje manje. Smjer vrtnje
asinkronog motora se moe promijeniti tako da se pri prikljuku statorskih namota zamijeni
redoslijed faza (u prikljunoj kutiji zamijene se bilo koja dva vodia prikljunog kabela ne
raunajui naravno uzemljenje). Rotor asinkronog motora koji moe biti kavezni ili kolutni.
Namot kaveznog motora je najee izliven direktno u utore rotorskog paketa dinamo-limova
i ima oblik vodenikog kola (niz tapova povezanih na krajevima s dva kratkospojna prstena).
Namot kolutnog rotora je klasinog tipa s izolacijom, spojen u zvijezdu iji slobodni krajevi
zavravaju na kliznim kolutima.

6
 4. Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora

Brzina vrtnje asinkronog motora ovisi o frekvenciji mree, koja odreuje sinkronu brzinu
vrtnje, te o koje je odreeno karakteristikom motora i iznosom tereta.
Za ovu brzinu vrijedi izraz:

gdje je:
f1 frekvencija mree [Hz],
f2 = Sf1 frekvencija klizanja, odnosno frekvencija struja u rotoru [Hz],
pm broj pari polova motora.

Promjena brzine vrtnje promjenom klizanja i frekvencije izvodi se na nekoliko razliitih

naina:
- promjenom napona statora,
- impulsnom promjenom rotorskog otpora,
- pretvaraem s meukrugom u rotorskom krugu,
- promjenom frekvencije statorskog napona.

7
 5. Promjena brzine vrtnje naponom statora

Promjenom napona statora Us mijenja se prekretni moment Mp, a uz konstantni moment tereta
i klizanje S, njime se mijenja i brzina vrtnje asinkronog motora Na sljedeoj slici je prikazana
shema spoja kojom se postie promjena napona statora.

Trofazni pretvara napona 2, izveden pomou antiparalelnog tiristora spoja tiristora, napaja

stator asinkronog motora 1 naponom konstantne frekvencije f1, a promjenjive efektivne

vrijednosti. Budui da je moment asinkronog motora proporcionalan kvadratu napona statora,
a prekretno klizanje ne ovisi o naponu statora, karakteristike imaju oblik prikazan na sljedeoj
slici, uz normirane veliine napona, momenta i brzine vrtnje.
Vidljivo je da za normirani napon Us/Usn=0.6, normirani prekretni moment iznosi

Mp/Mpn=0.36. Ovisno o momentu tereta Mt mijenja se klizanje, a time i brzina vrtnje .

Meutim, u idealnom praznom hodu (Mt=0), nema nikakve promjene brzine vrtnje, pa se
asinkroni motor vrti sinkronom brzinom.

8
 Momentne karakteristike uz dodatni otpor Rr1

Da bi se za odreeni moment tereta Mt mogla mijenjati brzina granicama, motor mora imati
vrtnje u irokim veliko prekretno klizanje. Zbog toga se esto koristi kliznokolutni motor,
kojemu se u rotorski krug dodaju vanjski otpornici. Ovisno o iznosu brzine vrtnje kojom se
motor trenutno vrti svrsishodno je dio otpornika kratko spojiti. Poveanjem otpora u
rotorskom krugu poveava se prekretno klizanje, dok iznos prekretnog momenta ne ovisi o
otporu rotorskog kruga, pa mehanike karakteristike imaju oblik kao na sljedeoj slici.
Pri promjenama napona 0.6<(Us/Usn) <0.9 brzina vrtnje mijenja se u podruju 0.85<( /ss)
<0.96 uz (Mt/Mpn)=0.2 i dodatni otpor Rr1 (prekretno klizanje Sp=0.4, vidjeti prethodnu
sliku). Uz isti teret brzina vrtnje se mijenja u podruju 0.61<(/s) <0.9 ako su dodani otpori
Rr1+Rr2 (prekretno klizanje Sp=1, vidjeti sljedeu sliku).

9
S otporima Rr1 i Rr2 podruje promjene brzine vrtnje je 2.6 puta vee nego R s otporom Rr1.
Promjena brzine vrtnje promjenom napona statora mogua je uz znaajne gubitke, jer se
energija velikim dijelom troi na rotorskim otporima. Zbog toga se ovakav spoj koristi samo
za motore malih snaga, ili za motore veih snaga ako kratko vrijeme rade uz sniene brzine
vrtnje.

6. Promjena brzine vrtnje impulsnom promjenom Rr

Klizanje asinkronog motora mogue je takoer mijenjati promjenama rotorskog otpora uz

konstantan napon statora.

10
1. Asinkroni stroj
2. Diodni ispravlja
3. Ispravljaki pretvara za impulsno ukljuenje otpora.

U ovom sluaju stator stroja je direktno spojen na mreu konstantnog napona i frekvencije. U
rotorskom krugu klizno-kolutnog asinkronog motora 1 nalazi se diodni ispravlja 2, iz kojeg
se napaja vanjski otpor Rt. Paralelno s otporom nalazi se tiristorski pretvara (oper) 3, koji
ima dodatni krug za prekidanje struje tiristora, tj. radi s prisilnom komutacijom. Brzom
periodikom izmjenom voenja i nevoenja pretvaraa mogue je mijenjati ekvivalentni
dodatni otpor R od nule do Rt (0(R/Rt ) 1).
Mehanike karakteristike motora ovise o ekvivalentnom dodatnom otporu R (pogledati
sljedeu sliku), pri emu se prekretno klizanje poveava s poveanjem otpora, dok iznos
prekretnog momenta ostaje nepromijenjen. Promjena brzine vrtnje ovisi o momentu tereta Mt.
U idealnom praznom hodu ne moe se mijenjati brzina vrtnje. Pri promjeni brzine vrtnje
impulsnom promjenom rotorskog otpora veliki dio energije troi se u rotorskom krugu, tako
da je koeficijent korisnosti mali. Ovakav nain regulacije koristi se kod motora manjih snaga,
te u sluajevima upravljivog zaleta motora.

11
 7. Promjena brzine vrtnje frekvencijom Us a

Promjena brzine vrtnje u irokom dijapazonu i dobra dinamika pri regulaciji mogu se postii
uz napajanje asinkronog motora iz pretvaraa frekvencije. Pri ovakvom napajanju moe se
koristiti kavezni asinkroni motor, koji je konstrukcijski najjednostavniji. Zbog iskoritenja
stroja potrebno je magnetski tok odrati konstantnim, pa pri promjeni statorske frekvencije
treba mijenjati napon napajanja motora tako da omjer napona i frekvencije statora bude
konstantan:

Brzina vrtnje asinkronog motora moe se pri tome mijenjati u cijelom podruju bez velikih
gubitaka energije. Pretvara frekvencije je u veini sluajeva pretvara s meukrugom, koji se
sastoji od mreom voenog usmjerivaa 2a i izmjenjivaa s prisilnom komutacijom 2b
(sljedea slika).
Pretvara se izvodi ili s naponskim ili sa strujnim meukrugom. U naponskom meukrugu
koristi se LC filter, a napon meukruga je konstantan ili promjenjiv, ovisno o tipu pretvaraa
frekvencije. Pri konstantnom naponu meukruga impulsnim pretvaraem (operom) dobiju se
impulsi napona promjenjive irine i frekvencije reda kHz, iz kojih se na izlazu izmjenjivaa
dobije izmjenini napon ija se frekvencija osnovnog harmonika moe mijenjati do reda
veliine 100 Hz. Amplituda osnovnog harmonika napona mijenja se pri tome s
promjenom irine impulsa.

Pri promjenjivom naponu meukruga na izlazu izmjenjivaa dobije izmjenini pravokutni

napon promjenjive amplitude frekvencije i amplitude. Kod pretvaraa frekvencije sa strujnim
meukrugom pulzacije istosmjerne struje meukruga smanjuju se sa prigunicom, koja je
zbog iznosa struje usporediva po veliini s motorom. Struja meukruga proputa se preko
izmjenjivaa na asinkroni motor, u koji se praktiki utiskuje, jer ispravlja s meukrugom
12
djeluje kao strujni izvor zbog relativno velikog induktiviteta prigunice. Oblik struje u
namotima statora pri tome je gotovo pravokutan, to uzrokuje pulzacije momenata, koje su
izrazitije pri niskim brzinama vrtnje motora. Pulzacije se mogu izbjei koritenjem impulsno-
irinske modulacije. Sinkrona brzina vrtnje asinkronog motora proporcionalna je pretvaraa
prekretno izlaznoj frekvenciji pretvaraa, a klizanje je obrnuto proporcionalno toj frekvenciji.
Prekretni moment se ne mijenja jer je omjer statorskog napona i frekvencije konstantan.
Razlika sinkrone i prekretne brzine vrtnje pri promjeni frekvencije statora je konstantna: 1-
p=(Rr/Lr).
Prema tome nagib momentnih karakteristika ostaje nepromijenjen pri promjeni frekvencije
statora, tj. momentne karakteristike se pomiu paralelno po apscisnoj osi (na sljedeoj slici).
Brzina vrtnje moe se podeavati i u praznom hodu (Mt=0). Prilikom optereenja motor
uvijek radi s malim klizanjem, pa nema dodatnih gubitaka u rotoru, zbog ega je koeficijent
korisnosti velik.

Momentne karakteristike

13
 8. Koenje asinkronim strojem

Elektrini nain koenja je brzo zaustavljanje rada motora koje se realizira kao koenje
protuspojem . Kod koenja protuspojem motor se ne iskljuuje sa mree, nego zamijenimo
prikljuak dviju faza i na taj nain rotaciono polje mijenja svoj smjer te se okree suprotno od
rotora. Okretni moment djeluje u smjeru okretnog magnetskog polja, te sada imamo suprotan
smjer od momenta sila inercije i uzrokuje bre koenje rotora. itava mehanika snaga kod
koenja pretvara se u elektrinu, kao Jouleovi gubici, koji zagrijavaju namot stroja. Koenje
asinkronim strojem prikazano je slikom :

Shema protuspojnog koenja

14
 9. Zatita asinkronih motora

Kod preoptereenja ili kvara u namotu, tei e velika struja koja moe namot ugrijati i otetiti
da namot pregori. Zato motor moramo zatititi zatitom koja e pravovremeno prekinuti
dovod napona i staviti ga izvan pogona.
Rastalnim osiguraima titimo motor od istog kratkog spoja, a to znai zatita od struja
koje su 300 % nazivne vrijednosti osiguraa.
Bimetalna zatita radi na termikom principu i djeluje kad je prevelika struja razvila
dovoljnu toplinu Q = I2 R t, da moe djelovati zatita. Kratkotrajni udari struje prilikom
ukapanja kaveznih motora ne djeluju na bimetal, jer ga kratkotrajna struja ne stigne ugrijati.
Motorna zatitna sklopka se sastoji od elektromagnetske i bimetalne zatite. To je u stvari
nadstrujna sklopka s termikom zatitom. Motorna zatitna sklopka ne smije iskapati ni kod
najveih struja pokretanja, kod preoptereenja 50 % mora iskopati unutar 2 minute i kod
kratkog spoja sklopka mora odmah iskopati.

10. Strukture skalarnog upravljanja

Za ostvarenje upravljanja asinkronim strojem zasnovanog na metodi U/f1=konst, potrebno je

na statorskoj strani stroja osigurati napon promjenljivog iznosa i frekvencije koji su odreeni
odgovarajuim referentnim veliinama Uref i fref. Sklop uinske elektronike koji to
omoguava naziva se neizravni izmjenini pretvara, koji se u industrijskom okruenju esto
naziva i frekvencijski pretvara. Prikazan je na slici 5., a sastoji se od ispravljaa, (mogu je i
usmjeriva) istosmjernog meukruga, konog sklopa (opera) i izmjenjivaa. Kondenzator u
istosmjernom meukrugu smanjuje valovitost ispravljenog napona i osigurava izvor
konstantnog napona (tzv. utisnuti napon). Iz istosmjernog napona meukruga pulsno-
irinskom modulacijom uinskih sklopki u izmjenjivau dobije se osnovni harmonik
izmjeninog napona na prikljunim stezaljkama asinkronog stroja. Napon i frekvencija tog
napona su odreeni zahtjevom upravljakog kruga. Koni sklop (oper) kontrolira iznos
napona istosmjernog meukruga. Naime, u fazama koenja kada se energija iz stroja vraa u
istosmjerni meukrug, dolazi do punjenja kondenzatora i podizanja napona. Kada napon

15
dostigne granicu doputenog iznosa, ukljuuje se tranzistor u konom sklopu i sva energija se
preusmjerava na otpornik i na njemu troi u obliku topline.
Mogue su i inaice neizravnog pretvaraa u kojem je ulazni sklop antiparalelni
usmjeriva koji omoguava vraanje energije iz stroja u napojnu mreu. Takav sklop je
energetski uinkovitiji, ali i skuplji, pa se koristi iskljuivo za velike snage i reime rada u
kojoj su faze vraanja energije iz stroja relativno este.

Slika 5. Strukturna shema neizravnog izmjeninog pretvaraa

Funkcijska blok shema skalarnog upravljanja asinkronog stroja u otvorenoj petlji s

pretvaraem frekvencije s utisnutim naponom prikazana je na slici 5. Kao referentna
vrijednost zadaje se frekvencija napona statora, fref. U skladu s metodom upravljanja
U/f1=konst. na osnovu fref generira se odgovarajua referentna vrijednost napona Uref. Te dvije
referentne vrijednosti omoguuju dobivanje osnovnog harmonika izmjeninog napona na
izlazu izmjenjivaa, eljenog iznosa (Uref) i frekvencije (fref). Strujni ograniava je
jednostavno rjeenje kontrole struje statora u regulacijskom krugu. Sve dok je iznos struje
ispod postavljenog praga, strujni ograniava praktiki nije u funkciji i ne utjee na ostatak
sklopa na slici. Ako doe do porasta struje iznad postavljenog praga, izlaz strujnog
ograniavaa postavljenog u sumacijsku toku signala brzine vrtnje smanjuje ulazni signal fref
u regulator napona. Rezultat toga je da se s njim smanjuje i izlaz iz regulatora napona Uref u
skladu s pravilom upravljanja U/f1=konst.

16
Literatura:

[1] Osnove elektrinih strojeva, Radenko Wolf, kolska knjiga Zagreb, 1995.
[2] Elektromotorni pogoni, Jurkovi, kolska knjiga Zagreb, 1990.
[3] Wikipedia

17