Prevoz denanih poiljaka

Zadatak sabirnih centara je da prikupljaju denane poiljke i pokreu

odreene vrste kola za njihov prijevoz.

Sabirni centri pokrivaju odreenu teritoriju, odnosno imaju svoje rejone.

Rejon sabirnog centra obuhvata odreenu zonu ili geografsko podruje.

Imenik eljeznikih stanica J oznaene su one stanice koje odvoze i

dovoze denane poiljke korisnicima prijevoza. Saobraajno-transportno
upustvo Dio B oznaeni su preradni sabirni centri.

Sabirni centri su odreeni samo u ''komercijalno jaim'' stanicama ili u

stanicama sa slabijim radom ali iji poloaj na mrei pruga to zahtijeva.

Organizacija prevoza denanih poiljaka zavisi od koliine robe za

otpremu, prirode same robe, organizacije otpreme, poloaja stanica itd.

Denane poiljke mogu se nalaziti u reimu redovnog prijevoza (u

direktnim kolima u sastavu ekspresnih i brzih teretnih vozova). Ekspresne
poiljke prevote se u sastavu putnikih vozova.

Zadaci sabirnog centra:

Prikupljaju poiljke na svom podruju,

Pokreu kola sa denanim poiljkama za ostale stanice,
Razvoze denane poiljke,
Odvoze poiljke primaocima u mjestu u kojem se nalazi stanica
sjedite sabirnog centra.

Tehnolokim procesom rada sabirnog centra, za svaki novi red vonje,

definie se:

Popis stanica i mjesta koje obuhvata rejon tog sabirnog centra,

Opis kapaciteta koji su na raspolaganju,
Nain prijavljivanja poiljke za otpremu.
Norme nakupljanja, odnosno vrijeme zadravanja poiljaka radi
tovarenja,
Plan tovarenja komadnih poiljaka ekspresnog prijevoza u slubena
kola odreenih vozova.
Kalendarska otprema poiljaka u odreenm stanicama i
manipulativnim mjestima, kao i vrijeme rada pojedinih mjesta i
slubi u stanici,
Normirana vremena postavljanja i izvlaenja kola na pojedinim
kolosijecima, kao i ostala vremena vezana za pojedine operacije
utovara i istovara poiljaka.
U zavisnosti od koliina robe po pojedinim pravcima i stanicama
upuivanja, stanice mogu pokrenuti direktna ili zbirna kola.

Direktna kola kola kojima se poiljke prevoze direktno, bez

usputne prerade, do uputne stanice ili sabirnog centra,
Zbirna kola kada nema dovoljne koliine robe za pokretanje
direktnih kola

Pokretanje direktnih kola sa denanim poiljkama:

Ako se poiljka sastoji iz jednog komada (m>500 kg), ili od vie

komada od kojih je bar jedan (m>500kg), i ako bi zbog otpreme na
drugi nain bila oteana usputna manipulacija odnosno pretovar,
Ako se neke vrste robe prema postojeim propisima ne smiju tovariti
zajedno sa drugim vrstama robe.

Direktna kola:

Stanina pokree svaka stanica koja ima za stanicu najmanje

2500 kg poiljaka redovnog prijevoza, ili manju masu ako je prostor
kola iskorien.
Rejonska stanica koja nema dovoljnu koliinu poiljaka za
pokretanje staninih kola, ali ima za stanice na podruju rejona
jednog sabirnog centra najmanje 3000 kg poiljaka redovnog
prijevoza ili ako je i manjom koliinom prostor kola iskorien.
Skupinska pokree ona stanica koja nema za otpremu dovoljnu
koliinu poiljaka za jednu stanicu ili za stanice na rejonu jednog
sabirnog centra, ali ima za vie stanica koje ine jednu tovarnu
skupinu najmanje 3000 kg denanih poiljaka redovnog prijevoza ili
ako je i manjom koliinom prostor kola iskorien.
Preradna ako i pored ekanja od 36 sati nakupljanja poiljaka ne
postoje dovoljne koliine poiljaka za pokretanje staninih, rejonskih
ili skupinskih kola, ali imaju najmanje 5000 kg poiljaka redovnog
prijevoza, ili ako je i manjom koliinom prostor kola iskorien.

Pokretanje zbirnih kola sa denanim poiljkama

Zbirna kola su ona teretna kola koja saobraaju na odreenom dijelu pruge
i u koja, stanice nemaj dovoljnu koliinu robe za pokretanje direktnih kola,
tovare poiljke za sve stanice na toj pruzi ili za neku odreenu stanicu, kao
i za stanice koje se nalaze iza krajnje stanice od koje kola saobraaju.
Zbirna kola pokreu samo stanice koje su predviene STU dio B i ona se
moraju pokretati svakodnevno ili u odreene dane odreenim vozom bez
obzira na to da li stanica koja ih pokree ima robu za meustanice te
pruge.
Zbirna kola:

stanina pokreu se na odreenom dijelu pruge svakog dana ili u

odreene dane i u njih stanice te pruge tovare poiljke za odreenu
stanicu i stanice prikljunih pruga,
rejonska pokreu se na odreenom dijelu pruge svakog dana ili u
odreene dane i u njih stanice te pruge tovare poiljke za stnice na
rejonu dotinog sabirnog centra,
prunna pokreu se svakog dana ili u odreene dane na
odreenim prugama i u njih se tovare preostale poiljke koje se nisu
mogle otpremiti u direktnim kolima, odnosno staninim zbirnim ili
rejonskim zbirnim kolima, kako za meustanice pruge na kojoj
saobraaju tako isto i za stanice koje lee iza krajnje stanice do koje
kola saobraaju.

Marrutni vozovi

Teretni vozovi koji funkcioniu van ranirnog sistema mogu se stvoriti i

realizovati na dva naina:

koritenjem postojeih resursa poiljaoca, primaoca, eljeznice,

pretovarnih terminala i usluga drumskih prevoznika i peditera, i
stvaranjem novih koncepcija prijevoza robe koja su podrana novim
tehniko-tehnolokim rjeenjima.

Pod marrutnim vozovima podrazumijevaju se direktni teretni vozovi u

unutranjem saobraaju koji slue za prevlaenje direktnog bruta iz jedne
rasporedne ili utovarne (istovarne) stanice preko najmanje jedne
rasporedne stanice do neke druge rasporedne ili istovarne (utovarne)
stanice.

Pod poiljaoevim marrutnim vozom smatra se prijevoz najmanje 500 000

kg iste vrste stvari tovarenih u vie kola ili prijevoz praznih kola korisnika
prijevoza i kola u zakupu. Poiljaoev marrutni voz predaje se na prijevoz
sa jednim tovarnim listom.

Pod marrutnim vozom se podrazumijeva svaki voz kompletno

formiran od strane jednog ili vie poiljalaca, prema uslovima
odreenim ili dogovorenim sa odgovarajuim eljeznikim
preduzeem, bilo da je upuen jednom korisniku ili stanici koja
predstavlja zadnju taku na putu svih grupa kola (za vie
korisnika).

Dovoljni uslov za pokretanje marrutnog voza:

brzina prijevoz robe,

 utroeni kolski sati,
odnos trokova i koristi.

Elementi formiranja MV u procesu utovara:

nakupljanje robe za marrutni voz,

obezbjeenje praznih kola za utovar,
manevarski rad na dostavi kompozicije praznih kola ili grupi praznih
kola,
utovar robe,
sastavljanje voza i pratee dokumentacije,
dostava voza prikljunoj stanici

Kriterijumi 2. Nivoa i podjele marrutnih vozova:

1. Naini pristizanja praznih kola na utovar:

- dolazak kompletne kompozicije praznih kola,
- dolazak praznih kola u grupama,

2. Raspoloivost ili spremnost robe za utovar:

- utovar iz zaliha odnosno skladita,
- utovar iz tekue proizvodnje,

3. Broj vrsta robe koje se utovaraju:

- formiranje marrutnog voza od jedne vrste robe,
- formiranje marrutnog voza od vie vrsta robe

4. Da li se formiranje marrutnog voza vri u procesu utovara ili nakon

utovara?
- formiranje MV u procesu utovara,
- formiranje MV nakon utovara kola.

Modeli formiranja MV u procesu utovara

formiranje MV pri dolasku praznih kola kao cijele kompozicije i jedna

vrsta robe u utovaru,
formiranje MV pri dolasku praznih kola kao cijele kompozicije i utovar
vie vrsta robe,
formiranje MV pri dolasku praznih kola u grupama prema redu
vonje,
formiranje MV pri dolasku praznih kola u grupama kao sluajan
proces.

Modeli formiranja MV nakon utovara kola

formiranje MV nakupljanjem tovarenih kola sa jednom vrstom robe,

formiranje MV nakupljanjem tovarenih kola sa vie vrsta robe,
 formiranje MV nakupljanjem tovarenih kola po mjestima upuivanja.

Formiranje MV nakon utovara kola podrazumijeva formiranje marrutnog

voza od ve utovarenih kola.

Utede kolskih sati na putu kretanja MV:

utede zbog razlike u vremenu putovanja izmeu utovarne stanice i

prve tehnike stanice,
uted zbog tranzitiranja tehnikih stanica,
utede zbog razlike u vremenu putovanja izmeu posljednje tehnike
stanice i istovarne stanice

U poreenju sa nemarrutnim dolaskom kola, u istovarnoj stanici i na

samom istovarnom mjestu mogu se pojaviti slijedee utede ili gubici:

utede u manevarskom radu u prikljunoj stanici,

utede zbog smanjenog broja dostava na prikljuni kolosijek,
utede ili gubici manevarskog rada na kolosijecima primaoca,
gubici i utede kolskih sati pod istovarom.

Prijevoz naroitih poiljaka

Naroite poiljke su takve poiljke koje za utovar, prijevoz, istovar ili

pretovar zahtijevaju posebne tehnike i eksploatacione uslove.

1. Poiljke koje na svom prevoznom putu na jednoj ili vie pruga

prekorauju doputeni tovarni profil ili dozvoljeno optereenje po
osovini ili po dunom metru.
2. Poiljke sa/iz meunarodnog saobraaja (uvoz, izvoz, tranzit) koje se
prevoze na prugama nie kategorije od normalne, pa se naroitim
poiljkama definiu samo na nekim dionicama pruge.
3. Predmeti ija je pojedinana masa preko 25 tona, kao i predmeti
natovareni na kola sa sputenim podom, koji bez pretovara ne mogu
da stignu do krajnje destinacije.
4. Poiljke koje na elektrificiranim prugama ne zadovoljavaju propisane
razmake izmeu kontaktnog voda pod naponom i najisturenijih
dijelova poiljke.
5. Poiljke u meunarodnom saobraaju koje se izuzetno moraju
prevoziti kolima ija konstrukcija ne odgovara propisima Pravilnika
RIV.
6. Tovari koji zbog poloaja svog teita zahtijevaju posebne mjere, da
ne bi ugroavali bezbijednost eljeznikog saobraaja.
7. Poiljke ija duina prelazi preko stoera obrtnog postolja vie od 6,5
m.
 8. Kola sa vie od 8 osovina, pa i ako nose oznaku RIV.

Saobraajne i tehniko-zatitne mjere su:

1. Odreivanje maksimalne brzine voza u koji je uvrtena naroita

poiljka, kao i maksimalne brzine prelaska preko skretnica,
2. Odreivanje kolosijeka u stanicama na kojima voz sa naroitom
poiljkom ne smije biti primljen,
3. Odreivanje pomonih kola sa specijalnom opremom i ljudstvom za
prikljuivanje sastavu voza sa naroitom poiljkom,
4. Odreivanje vonje po nepravilnom kolosijeku,
5. Odreivanje udaljenosti od meika na kojem se moraju nalaziti kola
tovarena naroitom poiljkom.
6. Odreivanje u kojim stanicama e se pregledati i snabdijevati vozila i
elementi za prijevoz, pa ak ako je potrebno i sama naroita poiljka,
7. Dodavanje titnih kola,....

Sigurnosni razmak propisan izmeu najvie take tovarnog profila i

najblieg dijela kontaktne mree:

Za 25 kV/50 Hz razmak je 340 mm,

Za 15kV/3 Hz i 3 kV jednosmjerne struje razmak je 270 mm.

Meutim ako se ovi sigurnosni razmaci ne mogu obezbijediti kod prijevoza

naroite poiljke, onda se preduzimaju slijedee mjere:

I. Stepen zatite za rastojanje od 340 mm do 270 tovar se mora

uzemljiti, dok kontaktna mrea ostaje pod naponom,
II. Stepen zatite za rastojanja od 270 mm do 100 mm tovar se mora
uzemljiti, dok se napon u kontaktnoj mrei mora iskljuiti
III. Stepen zatite ako rastojanje manje od 100 mm tovar se uzemljuje,
iskljuuje se napon u KM, vonja smanjenom brzinom u toku vidnog
dijela dana, praenje poiljke i obezbjeenje radio veze izmeu
pratioca i mainovoe.

Realizacija prijevoza naroitih poiljki: prijavljivanje prijevoza, najava

poiljke, obrada poiljke, donoenje odluke o prijevozu.

Prijavljivanje prijevoza naroite poiljke:

Blagovremena prijava: 10 dana u unutranjem saobraaju, odnosno

30 dana u izvozu prije namjeravanog utovara.
Postupak prijavljivanja: u unutranjem i meunarodnom saobraaju:
telegrafski ili pismeno (obrazac S-101 odn S-102)
Prijave popunjava poiljalac.

Prije donoenja odluke o prijevozu NP vri se :

 1. Izbor kola,
2. Provjera optereenja po osovini i dunom metru,
3. Utvrivanje teita tovara na kolima,
4. Odreivanje kritinih taaka poiljke,
5. Utvrivanje sigurnosnih razmaka tovara i KM,
6. Odreivanje prevoznog puta,
7. Ostale provjere (mostovi, tuneli, signali...)

Kola se biraju po: dimenziji tovara, masi tereta, karakteristike prevoznog

sredstva.

Znaajne karakteristike kola za prijevoz naroitih poiljaka: visina poda

kola, dozvoljeno optereenje, broj osovina, duina kola, da li imaju stranice
ili stupce.

Prevoz naroite poiljke moze odbiti neka od eljeznica: tada se vri

korekcija

Rok za odgovor: 5,7,15 dana.

Otpravna eljeznica o prihvatanju prevoza obavjetava primaoca pismeno

(S-104) direktno ili putem otpravne stanice. Za poiljke koje prekorauju
tovarni profil alju se obrasci S-104, S-105 i S-106.

Odbijanje prijevoza pismeno obavjetenje korisnika usluga uz

obrazloenje.

Prijevoz NP moe se dodatno naplatiti u slijedeim sluajevima:

Prijevoz smanjenom brzinom na pojedinim dionicama pruge,

Uslovljavanje poiljaoca da se poiljka preveze prevoznim putem koji
on zahtijeva,
Prijevoz vangabaritne poiljke na elektrificiranoj pruzi.

Novi tehnoloki koncepti za prijevoz pojedinanih kolskih poiljaka

Osnovna odlika postojee tehnologije transporta robe eljeznicom je

sistem raniranja i ranirne stanice, kao mjesta transformacije tokola kola i
vozova.

Novi koncepti, razvijeni u zemljama EU, kroz intermodalizam i nova

tehniko-tehnoloka rijeenja na polju prijevoza pojedinanih kolskih
poiljaka, omoguavaju skraenje roka isporuke i poveanje elastinosti
ponude eljeznice.

Novi tehniko-tehnoloki koncepti u transportu robe eljeznicom:

Intermodalni linijski vozovi,

''Mega Hub'' koncept - koncept robno-distributivnih vorita,
 ''Antena'' sistem,
Sistem intermodalnih vorita ''hub and spoke'' koncept,
TCS sistem
Nova koncepcija kontenerskog terminala u lukama.

Intermodalni linijski vozovi saobraaju sa fiksnim sastavom u jednom

lancu od nekoliko terminala, u oba smjera bez dugih zaustavljanja.

''Mega hub'' koncept predstavlja u sutini ire razraen prethodni

koncept, koji se moe primjeniti kako za vee vorove tako i male
terminale sa svega tri ili etiri voza u talasu. Vozovi koji dolaze sa raznih
pravaca u vor mogu da prolaze ili da se vraaju iz pravca iz kojeg su i
doli. Dugolinijski vozovi koji tranzitiraju vor vre izmjenu tovarnih
jedinica u obimu koji zahtijevaju tokovi.

Antena sistem kod ovog sistema se zapravo radi o formiranju

viegrupnih marrutnih vozova na duim relacijama pri emu se grupe kola
predaju sabirnim vozovima koji dalje vre distribuciju kola na svojim
dionicama saobraanja. U suprotnom smjeru, ovi vozovi prikupljaju kola i
tovarne jedinice za povratni dugolinijski marrutni voz.

Sistem intermodalnih vorita se bazira na osnovnoj ideji o

usmjeravanju saobraaja preko jednog ili vie vorita umjesto
organizovanja direktnih tokova od izvora do cilja.

Intermodalno vorite ima dvostruku ulogu, kao:

Mjesto sakupljanja odnosno distribucije intermdalnih tovarnih

jedinica u svojoj zoni uticaja,
Mjesto razmjene intermodalnih tovarnih jedinica izmeu vozova u
daljinskom saobraaju

U sistemu intermodalnih vorita (hub and spoke) razlikujemo slijedee

vozove:

Sabirne vozove, koji ine krake sistema i imaju funkciju vozova

odnosno distribucije kola ili poiljaka od/do relevantnog vorita.
Blok vozove, koji saobraaju izmeu dva centra, samo u jednom ili u
oba smjera. Ovi vozovi su sastavljeni od specijalnih kola za prijevoz
intermodalnih tovarnih jedinica, ali su fleksibilnog sastava, tj u
funkciji trenutne strukture zahtijeva za prijevozom,
Krune ili atl vozove, koji su za razliku od blok vozova fiksnog
sastava, i saobraaju izmeu dvije krajnje take. Sastavljeni su od
kola namijenjenih za prijevoz intermodalnih tovarnih jedinica. U
terminalima kroz koje voz saobraa ne mijenja se sastav voza, ve
samo vri u/i intermodalnih tovarnih jedinica. atl vozovi se odlikuju
 veom ekonominou, ali manjom fleksibilniu u odnosu na blok
vozove.

TCS sistem sutina TCS koncepta je u formiranju direktnih vozova

sastavljenih od tzv. TCS modula. Ovi modulo su mali sastavi, koji mogu biti
sa klasinom lokomotivskom vuom ili posebne motorne garniture, to
omoguava korisniku otpremu direktnim vozovima i za poiljke od svega
nekoliko kola. Sistem omoguava zakvaivanje vie modula u TCS
kompoziciju, dijelei jednu trasu do odreene pogodne stanice, u smislu
mjesta i kapaciteta, u kojoj se vri raskvaivanje.

Nove koncepcije kontejnerskog terminala u lukama postoje 3

grupe problema projektovanja savremenih kontenerskih terminala:

1. Prvi se odnosi na logistiku asinhronih upravljanja mnotvom

kontenera, koji se grupiu i razvrstavaju unutar terminala dok se vri
U/I brodova, vozova ili kamiona.
2. Drugi se odnosi na perfomanse transportnih sredstava u odnosu na
optimizaciju modalne razmjene tovarnih jedinica.
3. Trei se odnosi na nedostatak prostora za proirenje terminala u tzv.
historijskim lukama i pristanitima, zajedno sa analognim
problemima pristupanosti sa kopnene strane.

Prednosti nove koncepcije:

Visoka produktivnost u oblasti pristanita,

atl vozila koja se kreu devinelisanom putanjom su bez posade, a
njihovo koritenje se moe optimizirati istovremenim U/I atla,
Mosne dizalice omoguavaju bolje i racionalnije koritenje prostora,
pa prema tome podiu produktivnost lukog bafera,
Konstantno praenje pozicije i statusa kontejnera,
Postojanjem ,,kopnenog depoa'', eliminiu se zaguenja prilaznih
saobraajnica luci.