1

UNIVERZITET U BIHAU
Pedagoki fakultet Biha
Prof. dr sc. Fehim Roi

TEME IZ PEDAGOGIJE
(kompendij)

Tema 1: PEDAGOGIJA KAO ZNANOST

- pedagogija je znanost o odgoju, a njen predmet prouavanja je odgojni proces

- naziv potie iz grkog jezika: pais, paidos = dijete; ago, agein: voditi; paidagogos
= onaj koji vodi dijete
- pedagog je bio rob koji se bavio djecom i vodio ih u kolu
- kasnije u starom Rimu pedagozima nazivaju uene Grke koji su poavali djecu
bogatih Rimljana

ODGOJ KAO DJELATNOST

Odgoj je jedan od drutvenih fenomena po kojima se ljudsko drutvo razlikuje od

ivotinjskih skupina
Odgoj se oituje u prenoenju:
- drutveno-radnih iskustava
- postignua
- znanja starijih na mlae narataje
- obiaja
- shvatanja

- bez odgoja bi svaki ovjek poinjao sticati iskustva iz poetka, tapom i kamenom
sjekirom i ovjeanstvo bi trajno ostalo na stupnju prvobitne zajednice
- odgoj je potreba samog ivota, jedan oblik njegovog samoodranja i razvijanja
- odgoj za socijalni ivot znai ono to hrana i razmnoavanje znae za fizioloki ivot
- u vrijeme francuske buroaske revolucije istaknuto je da je poslije kruha odgoj
najvanija potreba jednog naroda
- odgoj
a) omoguava i potpomae privredni i drutveni razvitak
b) obogauje kulturu
c) unapreuje meuljudske odnose
- odgoj je bitna i stalna drutvena kategorija, to je proces formiranja ovjeka kao
ljudskog bia sa svim njegovim:
a) fizikim
b) intelektualnim
c) moralnim
d) estetskim i
e) radnim kvalitetima
 2

TEMELJNE KARAKTERISTIKE ODGOJA

a) bioloki korijeni: i u ivotinjskom svijetu nalazimo snanu nagonsku brigu za

mladunad, ali ivotinje toga nisu svjesne, ne postoji utvren cilj

b) odgoj kao drutvena kategorija: nema ljudskog drutva bez odgoja, a ni odgoja izvan
ljudskog drutva
- svjesnost cilja
- namjernost odgojnog djelovanja
- intencija u odgoju

c) odgoj kao drutveno-povijesna kategorija: razvojem drutva mijenjao se i

usavravao:
- smisao i karakter
- sadraj
- organizacija
- oblici, metode i sredstva odgoja

d) odgoj kao drutveno-generacijska pojava: odgoj je spona, lanac koji povezuje

narataje u trajnom kontinuiranom procesu razvitka ljudske zajednice

e) drutvena uvjetovanost odgoja: promjenama drutvenog ureenja mijenjaju se:

- sistem
- ideali
- ciljevi
- zadaci
- organizacija
- sadraji
- metode odgojnog rada i djelovanja

f) klasno-politiki karakter odgoja: u klasnim drutvenim sistemima odgoj ima

dualistiki karakter i mono je sredstvo politike borbeza odravanje postojeeg
drutveno-politikog ureenja

g) odgoj u irem smislu: sveukupnost pedagokih djelovanja, formiranje ovjeka u

cjelini i ima tri bitna zadatka ili tri procesa odgoja:
- proces usvajanja znanja, vjetina i navika (obrazovanje)
- proces formiranja fizikih i intelektualnih snaga i sposobnosti i
- proces formiranja linosti i karaktera
h) odgoj u uem smislu: proces formiranja linosti i karaktera

KONKRETIZACIJA I PODJELA ODGOJNE DJELATNOSTI

Cilj odgoja: svestrani razvitak linosti, to obuhvata:

- harmonian razvoj tjelesnih i duhovnih sposobnosti
- razvijanje stvaralakih snaga i sposobnosti
- formiranje stvaraoca novih materijalnih i duhovnih vrijednosti
 3

Odgojna podruja:

a) Prema sadrajima i zadacima: fiziki, intelektualni, moralni, estetski, radno-

tehniki, religijski, ekoloki

b) Prema dobi odgajanika: predkolski, kolski, visokokolski, odgoj i obrazovanje

odraslih

c) Prema mjestu: u obitelji, u nastavi, u domovima, u armiji, u slobodnom vremenu,

specijalni odgoj, odgoj u proizvodnim uvjetima

d) Obzirom na vrijeme: odgoj u prolosti, odgoj u sadanjosti, odgoj u budunosti

SISTEM PEDAGOKIH NAUKA

a) Obzirom na dob odgajanika: predkolska, kolska, visokokolska, adultna

pedagogija

b) Obzirom na mjesto odgojnog rada: obiteljska pedagogija, didaktika, internatska

pedagogija, pedagogija slobodnog vremena

c) Obzirom na vrijeme: povijest pedagogije, savremena pedagogija, pedagoka

futurologija

d) Obzirom na specifine uvjete rada: specijalna, industrijska, vojna, konfesionalna

pedagogija

PRAKTINA KLASIFIKACIJA ODGOJNIH DISCIPLINA

1. Povijest pedagogije: odgoj u prolosti, povijesni razvoj odgoja, kolstva i pedagogije

2. Predkolska pedagogija: predkolski odgoj, odgoj i razvitak djeteta predkolske
dobi, odgoj predkolskog djeteta u obitelji, predkolskoj ustanovi, cilj, zadaci, naela,
metode rada, metodike pojedinih zanimanja
3. kolska pedagogija: odgojno-obrazovni rad u koli u cjelini, cilj, zadaci, naela,
organizacija kolskog sistema, oblici, metode, sadraj, sredstva odgojnog rada u
koli; osnovnokolska, srednjokolska pedagogija
4. Didaktika: teorija obrazovanja i nastave, odgojno-obrazovni rad u nastavi, nastavni
proces, bit nastave, naela, iblici, metode, organizacija, sredstva
5. Metodika: didaktika pojedinih nastavnih predmeta na razliitim stupnjevima
kolovanja (didaktika = opa metodika, metodika = posebna, specijalna didaktika)
6. Visokokolska pedagogija: odgoj i obrazovanje u visokokolskim institucijama
(mlada pedagoka nauka, treba je izdvojiti iz kolske pedagogije, jer su organizacija,
metode, oblici i sredstva specifini)
7. Adultna pedagogija: ili andragogija odgoj i obrazovanje odraslih (odrasla dob ima
brojne specifinosti)
8. Obiteljska pedagogija: smisao, uvjeti i zakonitosti obiteljskog odgoja; ciljevi, zadaci,
naela, oblici, metode i sredstva odgojnog rada u obitelji
 4

9. Internatska pedagogija: odgoj u domovima, domovi uenika, studentski domovi,

djeji domovi
10. Pedagogija slobodnog vremena: uvjeti i mogunosti odgoja u slobodnom vremenu i
za slobodno vrijeme
11. Specijalna pedagogija: odgoj lica sa odreenim nedostacima ili poremeajima u
psihikom ili fizikom razvitku (grane: tiflopedagogija slabovidni i slijepi,
surdopedagogija nagluhi, gluhi, gluhonijemi, oligofrenopedagogija duevno
zaostali, logopedija sa poremeajima u razvoju govora); naputa se naziv
specijalna i uvode nazivi: inkluzivna pedagogija, integrativna pedagogija
12. Industrijska pedagogija: odgoj i obrazovanje u proizvodnim uvjetima
13. Vojna pedagogija: odgojno-obrazovni rad u armiji
14. Pedagoka futurologija: smisao i perspektive odgoja u budunosti

ODNOS PEDAGOGIJE PREMA DRUGIM NAUKAMA

1. Filozofija: etika i estetika, kao filozofske nauke, imaju velik znaaj u estetskom i
moralnom odgoju,
2. Psihologija: sistemska psihologija, razvojna psihologija, pedagoka psihologija
3. Biologija: anatomija, fiziologija, genetika znaaj za tjelesni odgoj,
4. Historija: pomona nauka historiji pedagogije,
5. Sociologija: odgoj i obrazovanje u drutvu, sociologija odgoja i obrazovanja,
pedagoka sociologija,
6. Teorija umjetnosti: znaaj u estetskom odgoju,
7. Medicina: higijena, posebno patologija pomae specijalnoj pedagogiji,
8. Ekonomija: osnova za ekonomiju odgoja i obrazovanja,
9. Ergologija i tehnike nauke: pomone nauke industrijske pedagogije, pomau kod
tehnikog i radnog odgoja,
10.Kibernetika: osnova za programiranu nastavu

HISTORIJSKI ASPEKTI RAZVOJA

KOMPONENTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
- pedagoka teorija je proizila iz prakse odgojnog rada
- odgoj kao predmet pedagogije je drutveno-historijska kategorija

PRVOBITNA ZAJEDNICA
-nije postojalo privatno vlasnitvo, pa ni drutvena nejednakost
-nije postojala ni drava, svi ljudi su pripadnici jedne grupe i zajedniki uestvuju u
osiguravanju sredstava za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba
-jedina razlika koja se uvaavala poivala je na prirodnim razlikama meu lanovima
grupe
-odgoj je bio zadatak svih odraslih i jednak za sve, priznavale su se jedino razlike u
spolu
-odgoj se vrio neposredno kroz ivot i kroz rad
-kasnije se javlja potreba da se prenoenjem iskustva na mlae bave oni koji su ga
najvie posjedovali (starci) (ranije su stare i iznemogle ubijali)
-u daljem razvitku zajednice ulogu odgajatelja dobijaju reci, vraevi
 5

-pojavom privatnog vlasnitva prvobitna zajednica poinje gubiti svoj besklasni

karakter i poinje se raslojavati (odgoj postaje privilegija onih koji posjeduju sredstva
za rad i uloga vraa-odgajatelja postaje za rodovskog starjeinu sve znaajnija
-javlja se podjela rada na umni i fiziki i odgoj dobija svoju drutvenu dimenziju i
znaaj posebno pojavom pisma (hijeroglifi, klinasto pismo)

ANTIKO DOBA
a)Razdoblje koje prethodi pojavi pedagoke teorije
-prve refleksije o odgoju nalazimo u antikoj knjievnosti u obliku nekih pravila o
odgoju (Homerovi epovi Ilijada i Odiseja)
-misli o odgoju izraavali su i narodni pjevai (rapsodi) u svojim pjesmama
(rapsodijama)
-Ksenofontovo djelo Kirupedija posveeno je odgoju i ivotu perzijskog kralja Kira
Starijeg i kao pedagoko-politiki roman daje opis odgoja u Perziji toga doba

b)Pojava pedagoke teorije u sastavu antike filozofije

-prvi filozof sa jasno izraenim mislima o odgoju bio je Pitagora (580 500. g. pr.n .e).U
gradu Kretonu (Juna Italija) osnovao je kolu (neku vrstu internata) u kojoj se
odgajalo u skladu s njegovim uenjem
-sofisti su naglaavali potrebu i mo odgoja istiui da svaki ovjek moe postati filozof
ako ui i ako se odgaja (kao putujui filozofi poduavali su gramatiku, retoriku i
dijalektiku, pa ih smatraju zaetnicima trivijuma)

-Protagora:
- za uenje su prijeko potrebne prirodne sposobnosti i vjebanje,
- uenje treba poeti vrlo rano (iz djetinjstva)
- uspjeh se postie povezivanjem teorije i prakse

-Sokrat (469 399. g. pr. n. e.) se suprotstavio sofistima:

- njhovom relativizmu i subjektivizmu uenjem o apsolutnoj istini, a
- njihovom utilitarizmu u moralu uenjem o moralnom savrenstvu
- odgoj je pretpostavio obrazovanju, a moralni odgoj smatrao najvanijim
odgojnim podrujem
- temeljna odgojna metoda ima dva dijela: ironiju i majeutiku
(ironijom se sagovornika dovodi do pogrenih stavova, a majeutikom se kroz niz
sugestivnih pitanja vodi do pravilnih zakljuaka)

-Platon (427 348. g. pr. n. e.):

- djela Drava i Zakon
- spoznaja svijeta ideja postie se odgojem
- odgoj se dijeli na gimnastiki i muziki (radi skladnog razvitka tijela i duha)
- odgoj je primarni dravni zadatak
- odgoj razliito traje za zemljoradnike, obrtnike i trgovce (krae), za ratnike
(due) i za mudrace (najdue),
- predkolski odgoj, elementarna kola (od 7. god. : itanje, pisanje, raunanje,
glazba, poezija), palestra (7-17 god.: tjelesni odgoj), vojno-gimnastika priprema
(17-20 god.: aritmetika, geometrija, astronomija), dublje teorijsko izuavanje
nauke (20 30 god.: priprema za dijalektiku kao najviu znanost o idejama),
prouavanje dijalektike (30 35 god)
 6

-Aristotel (384 322. god. pr. n. e.):

- djela Politika i O odgoju
- ovjeku je od prirode dana mogunost razvitka , a ostvaruje se odgojem,
- svrha odgoja je moralno savrenstvo, postizanje kreposti
- tri stupnja odgoja: moralni, tjelesni i intelektualni
- odgoj je sredstvo jaanja drave i jedna od najvanijih dravnih obaveza
- dao prvu periodizaciju u razvitku ovjeka: djetinjstvo, djeatvo, mladalatvo,
zrelost,
- pedagoku teoriju obogatio idejom harmonijskog razvitka
- upozorio na psiholoke osnove odgoja
- ukazao na potrebu uvaavanja aktivnosti odgajanika

HUMANIZAM I RENESANSA
-nastaju i razvijaju se nove pedagoke ideje,
-poinje proces izdvajanja pedagogije iz okrilja filozofije
-pedagozi humanisti:
- uvaavaju linost odgajanika
- naglaavaju znaaj interesa odgajanika
- razvijaju samostalnost
- oslanjaju se na oiglednost i aktivnost
- tee za enciklopedijskim obrazovanjem i mnogostranim razvitkom ovjeka

Vitorino de Feltre (1378 1477.):

- u Mantovi imao kolu koju je nazvao kuom radosti (casa giocosa)
- odgojni ideal je harmonijski razvitak linosti
- moralni odgoj se zasniva na pozitivnim primjerima
- odbacuje tjelesne kazne

Lodovicus Vives, panjolski humanist (1492 1540)

- poznato djelo O odgoju ena
- trai elementarne kole za svu djecu na maternjem jeziku
- istie induktivni put u odgojnom radu (od promatranja, preko iskustva do
misaonog zahvatanja)

Francois Rabelais, francuski humanist (1494 1553)

- poznato djelo Gargantua i Pantagruel
- kritika skolastike i revolucionarno zalaganje za novi sistem odgoja
- naglaava znaaj interesa, zdravog ivota i prirode

Michel Montaigne, francuski humanist (1532 1592)

- poznato djelo Eseji
- ismijava dogmatizam skolastike nastave (Kukavno je znanje koje se dri knjige
kao pijan plota)
- protivi se stalekim principima i kriterijima u odgoju (Ko se hvali svojim
precima lii na krompir: sve to mu vrijedi nalazi se pod zemljom)
- zalae se za aktivnost odgojanika i uvaavanje njegovih sklonosti

Erazmo Rotterdamski, njemaki humanist (1467 1536)

- poznato djelo Pohvala ludosti
- ismijava skolastiku kolu, formalno obrazovanje i srednjevjekovni nain ivota
 7

- istupa protiv surovosti uitelja i fizikog kanjavanja

DOPRINOS SOCIJALISTA-UTOPISTA
- Thomas Morus, 1478 1535: Zlatna knjiica o najboljem drutvenom ureenju
i o novom otoku Utopija
- Thomas Campanella, 1568 1639: Civitas Solis (Grad sunca)

IZGRADNJA SISTEMA PEDAGOKE NAUKE

Jan Amos Komensky, eki pedagog (1592 1670) Kopernik u pedagogiji
- djela: Didaktika, Velika didaktika, Materinska kola, Orbis sensualium
pictus
- kola treba biti opa, obrazovna i jedinstvena za sve
- periodizacija djejeg razvoja
- kolski sistem
- uvodi kolsku godinu, razred, nastavni sat
- didaktiki principi

John Locke, engleski empirist (1632 1704)

- djelo Misli o odgoju
- zaetnik teorije empirizma (uticaj vanjskih faktora, tj. drutvene sredine ima
najvei znaaj u razvoju ovjeka)
- prvi detaljno razradio teoriju tjelesnog odgoja
- intelektualni odgoj je u funkciji razvijanja sposobnosti miljenja i logikog
zakljuivanja (posebno djelo O odgoju razuma)

Jean Jacques Rouseau (1712 1778)

- djelo Emil ili o odgoju
- razotkrio slabosti feudalnog odgoja i skolastike kole
- pruio nacrt novog prirodnog, slobodnog demokratskog i opeovjeanskog
odgoja

Johan Heinrich Pestalozzi (1746 1827)

- djela: Lienhard i Gertruda, Kako Gertruda ui svoju djecu, Knjiga za
majke, Abeceda promatranja, Zorna obuka o brojanim odnosima,
Labudov pjev
- teorijski obogatio podruja intelektualnog, moralnog i radnog odgoja (znanja
bez umijea su veliko zlo)
- epitaf na njegovom nadgrobnom spomeniku:
SPASITELJ SIROTIH NA NOVOM SELJAKOM GOSPODARSTVU,
PROPOVJEDNIK PUKA
U LIENHARDU I GERTRUDI,
I STANZU OTAC SIROADI,
U BURGDORFU I MNCHENBUCHSEE
UTEMELJITELJ NOVIH PUKIH KOLA,
U HERTENU ODGAJATELJ OVJENOSTI,
OVJEK KRANIN, GRAANIN,
SVE ZA DRUGE, ZA SEBE NITA!
BLAGOSLOVI NJEGOVO IME!
 8

Tema 2: ODGOJ KAO KLJUNI FAKTOR RAZVOJA LINOSTI I

PROBLEMI SUVREMENOG OBRAZOVANJA

INIOCI PSIHIKOG RAZVOJA

- Neka djeca se psihiki razvijaju bre, a neka sporije, ili imaju vie, odnosno,
manje uspjeha u kolskim aktivnostima iako pohaaju istu kolu.
- Od ega zavisi psihiki razvoj, razvoj sposobnosti i osobina linosti?
- Jesu li ti faktori izvan odgojnog uticaja?
- Razliite teorije su davale razliite odgovore na ova pitanja

TEORIJE ODGOJA

a) NATIVIZAM

-nativistika ili konstitucionalistika shvatanja razvoja linosti (eldon, Kremer)

- psihiki razvoj djeteta, naroito njegovih sposobnosti, zavisi o naslijeenim
svojstvima, , ni sredina ni odgojni rad u tome nemaju neku vaniju ulogu
- sve zavisi o nasljednim faktorima hoe li neko dijete biti sposobnije, a drugo
manje sposobno, bez obzira na sredinu u kojoj ivi i koliko ulae vlastite
aktivnosti
- drutvena uvjetovanost nastanka nativistikih teorija: trebalo je osigurati i
odbraniti staleke i klasne pozicije
- nativizam je uporite pronalazio u slinosti u psihikom razvoju djece koja su u
meusobnom srodstvu (monozigotni blizanci)
- prigovor: izmeu jednojajanih blizanaca koji su odrastali u razliitim
sredinama i pod razliitim uvjetima naene su brojne i znaajne razlike u
sposobnostima i osobinama linosti!?
- Posljedice: rasna diskriminacija i segregacija

b) EMPIRIZAM

- sva djeca roenjem donose podjednake mogunosti za razvoj i njihove

sposobnosti i osobine linosti bie onakve kakvim ih formira prirodna i
drutvena sredina (tabula rasa)
- individualne razlike meu ljudima nastaju zbog toga to oni ive u razliitim
prilikama, a ne zbog nekih nasljednih osobina, ovjek je onakav kakvog ga je
formirala sredina i odgoj
- Votson: Dajte mi normalnu djecu i mogunosti da ih odgajam u uvjetima u
kojima elim, pa vam garantujem da u od svakog djeteta napraviti ta hou:
ljekara, umjetnika, trgovca, a ako hoete i prosjaka i lopova, bez obzira na
talente, sposobnosti i znanja njihovih predaka
- Posljedice: nerealne ambicije roditelja
- prigovor: kako objasniti individualne razlike kod ljudi koji su odrastali u istoj
sredini i pod istim uvjetima
 9

c) TEORIJA KONVERGENCIJE (W.Stern)

- sposobnosti su rezultat konvergentnog djelovanja naslijeenih dispozicija i
uticaja sredine
- uvoenjem pojma dispozicija izbjegla su se jednostrana tumaenja i argumenti i
nativista i empirista
- ne moe se govoriti o nasljeivanju sposobnosti, nego o nasljeivanju dispozicija,
kao mogunosti za razvoj sposobnosti
- same dispozicije nisu dovoljne za razvoj sposobnosti, od sredine zavisi hoe li se
dispozicije kao mogunosti razviti u sposobnosti
- razvoj je rezultat vrlo sloenog meusobnog djelovanja ili interakcije:
1) naslijeenih dispozicija
2) utjecaja prirodne i drutvene sredine putem odgoja i obrazovanja i
3) vlastite aktivnosti (sluaj Helen Keler slijepa i gluha od 19. mjes. ivota)

- meuodnos i djelovanje faktora razvoja je vrlo sloeno:

1) za razvoj nekih sposobnosti gotovo uvijek postoji dovoljan broj povoljnih
uticaja okoline i i razliitih podsticaja koji pokreu na aktivnost, pa se te
sposobnosti ipak ne razviju ili ne razviju u dovoljnoj mjeri
2) kod kompleksnijih sposobnosti nije angairana samo jedna dispozicija, nego
cijela struktura razliitih dispozicija
3) na osnovu odreenog broja dispozicija mogue je pomou vlastite aktivnosti
razviti vei broj sposobnosti i osobina linosti

- kod razvoja elementarnih senzornih i senzo-motornih sposobnosti prirodna

sredina obino prua dovoljno poticaja da se razviju dispozicije za ove
sposobnosti (Sredina djeluje kao poticajni i oblikujui faktor)
- za razvoj sloenijih sposobnosti nije dovoljno da sredina djeluje samo kao
poticajni i oblikujui faktor (Sredina ovdje mora djelovati i kao kreativni faktor)

- DJEIJA AKTIVNOST je posebno znaajan faktor psihikog razvoja djeteta:

ako dijete ne koristi vlastitu aktivnost nee imati nikakve koristi od brojnih
dispozicija, pa ni od povoljne prirodne i drutvene sredine (ovjek svojom
aktivnou mijenja i svoju sredinu i samog sebe
- Aktivnost se planski moe poticati samo odgojem
- Da li e aktivnost pomoi da se dispozicije razviju u sposobnosti zavisi i od
zrelosti djeteta za odreenu aktivnost (znaaj zrenja)

- SREDINSKI FAKTORI:
a) djeca odrasla meu vukovima (Indija)
b) sluaj osobe poznate pod imenom Kaspar Hauzer (sve do svoje 16.
godine ivjela bez kontakta s ljudima u zatvorenoj eliji
c) prikazi psihologa Devisa (Kingsley Davis) 1940. i 1947.: Ana odrasla
izolovana od kontakta sa drugim ljudima, ni poslije vie godina
napornog rada nije uspjela da razumije nita od ljudskog govora,
Izabela: 6 i po godina ivjela sa svojom gluhonijemom majkom u
jednoj mranoj prostoriji, sasvim podivljala i mentalno defektna:
uspjela je nauiti da govori i sa 14 godina zavrila 6 razreda osnovne
kole (imala je kontakt sa jednom gluhonijemom osobom, a nije kao
Ana bila potpuno liena bilo kakvog socijalnog kontakta)
S.Freud: Dijete je otac ovjeka - znaaj odgoja u ranom djetinjstvu.
 10

PROBLEMI SUVREMENOG OBRAZOVANJA

OBJEKTIVNI FAKTORI KOJI USLOVLJAVAJU

POTREBU UVOENJA INOVACIJA:

1. Cilj odgoja: odnos opteg i strunog obrazovanja, neodreenost cilja,

2. Masovnost nasuprot selektivnosti: nedovoljna materijalna osnova za masovnost
naruavanje pedagokih standarda, ponavljanje razreda,
3. Eksplozija znanja: problem utvrivanja programa,
4. Tehniko-tehnoloki napredak: automatizacija, elektronika, kibernetika,
nestabilnost profesije,
5. Izoliranost nastavnih predmeta: parcelizacija i neprimjenjivost znanja,
6. Dominantnost udbenika kao izvora znanja: nedostatak praktinih umijea,
7. Jednostrano koritenje oblika sredstava i metoda: frontalni oblik, izlaganje,
8. Verbalizam i formalizam u nastavi,
9. Dominantnost uenja oponaanjem, identifikacijom, uslovljavanjem i verbalnog
uenja,
10. Neprilagoenost kole potrebama, interesima i mogunostima mladih (potrebe,
interesi i sposobnosti mladih danas drukiji su nego ranije)
11. Formalizam u vrednovanju rada i postignua uenika,
12. Nastavnici ne poznaju dovoljno uenike
13. Nedovoljna koordinacija faktora odgojnog djelovanja (porodica kola
drutvena sredina),
14. Nastavnici nedovoljno podstiu uenike da svojim radom doprinose kvalitetu
nastave i svome razvoju,
15. Otuenje mladih od ljudske sutine (odgaja se ovjek koji treba da memorira,
pokoran i posluan ovjek)
16. Autoritarna pozicija nastavnika i podreeni poloaj uenika,
17. Nestabilnost obrazovne politike i formalizam u sprovoenju reforme

ZAHTJEVI KOJI SE POSTAVLJAJU

PRED SUVREMENO OBRAZOVANJE

1.POZNAVANJE LINOSTI UENIKA

- struktura linosti,
- stilovi uenja,
- spremnost za pohaanje odreene kole (edukativna podobnost)
- razvojni i drugi problemi i potekoe,
- posebne individualne prednosti,
- optereenost uenika,

2.POZNAVANJE CILJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

- samorealizacija (samoobrazovanje),
- osposobljavanje za ljudske odnose,
- obrazovanje za ekonomsku efikasnost,
- pripremanje za drutveni ivot,

3.ORGANIZACIJA SISTEMA
- fleksibilan, obuhvatan, efikasan,
- iskustva razvijenih zemalja:
 11

a) trajanje obaveznog obrazovanja:

- Norveka 10 god., Engleska i Vels 11 god.
b) broj radnih dana:
- Japan i SAD 250, nast. Sat 50 i vie minuta
c) izdvajanja iz budeta:
- Francuska 20%, Velika Britanija posljednjih godina poveala
izdvajanja za 30%
- nalazi IBM: u rastu produktivnosti uestvuju: nova znanja 59%,
kapital 27%, rad 14%

4.PROMJENE U SADRAJIMA OBRAZOVANJA

- izradi naunih planova i programa moraju prethoditi sveobuhvatne analize,
- odnos fonda nastavnih sati izmeu:
- prirodnih i drutvenih znanosti,
- opteg i strunog obrazovanja,
- kvantitativnih i kvalitativnih elemenata (od ovjeka ne
treba stvoriti skladite podataka, ve linost
koja kreira sebe i svijet)
- novi sadraji: zatita ovjekove okoline, borba protiv narkotika, antirasistiko
oobrazovanje i odgoj, seksualni odgoj i obrazovanje, pripremanje za brak i
porodicu, ishrana, borba protiv kriminala,multikulturalni odgoj i
obrazovanje,
- angairanost nastavnika u nastavi godinji broj sati: Njemaka 800, SAD
1093, kod nas oko 950.
- nedjeljna optereenost uenika:
I razred: Francuska 26, Japan 25, kod nas 21.
VIII razred: Njemaka 33, Francuska 30, Japan 30, kod nas 27
- uenje stranih jezika u toku obaveznog kolovanja: Francuska 7
god. (od 9), Rusija 5 god. (od 9), vedska svih 9 god., Italija 7 god. (od 9),
Njemaka 6 god. (od 9 ili 10)
- vrste programa: sr-programi, korelativni, integralni, kombinirani,
egzemplarni,
- uee uenika u procesu planiranja:
a) autoritativni model (nastavnik sam planira)
b) input-model (povremeno konsultiranje predstavnika uenika)
c) menadment-tim model (uenici i nastavnici rade zajedno)
d) delegatski model (uee predstavnika uenika)

5.UNAPREIVANJE NASTAVE
a) Neophodnost novih organizacijskih formi nastave (prevazienost i ogranienost
razredno-asovnog sistema): timska nastava, individualno planirana nastava,
kola otvorenog plana, rad u parovima, rad na projektima,
b) Dinamiziranje oblika nastavnog rada: dominacija frontalnog oblika (Flanders,
1976: preko 80% vremena se troi u radu sa svim uenicima)
c) Primjena novih nastavnih sredstava: efekti u nastavi u kojoj dominira auditivna
percepcija su oko 20%, a kod audio-vizuelne percepcije uz motoriku aktivnost i
do 90%
d) Nove metode nastave i uenja:
- klasina podjela: verbalno-tekstualne, ilustrativno-demonstrativne i
laboratorijsko-eksperimentalne metode je prevaziena,
 12

- Pendavis (1990): uenje uz pomo tutora, seminarski oblici rada, organizirano

samostalno uenje, simulativno uenje i pouavanje,, zajednike sesije
nastavnika i uenika, , istraivaki rad,

6.FUNKCIJA NASTAVNIKA
a) Treba biti:
- inteligentan organizator i mudar realizator nastavnih i vannastavnih
aktivnosti uenika,
- istraiva i programer rada uenika,
- poznavalac svojih uenika i njihov intelektualni voa,
- istraiva i strateg nastave i uenja,
- programer nastavnog rada i uenja,
- pedagoki dijagnostiar,
- terapeut,
- inicijator promjena u nastavi,
- odgajatelj

b) Ne treba biti:
- samo predava i ispitiva,
- lovac na uenike greke,
- egzekutor kazni,
- neprikosnoveni autoritet koji sve zna i sve moe

c) Neophodnost i nuni preduvjeti:

- radikalne promjene u filozofiji odgoja i obrazovanja,
- promjene u pedagokom i psiholokom obrazovanju nastavnika,
- osavremenjavanje metodiko-didaktike spreme i opremljenosti
- sistematsko i struno osposobljavanje nastavnika za primjenu savremene
obrazovne tehnologije

7.KOMPLEKSNO VREDNOVANJE UENIKOVOG RADA I RAZVOJA

- rigidnost i prevazienost klasinog ocjenjivanja,
- vrednovanje nasuprot ocjenjivanju uporedno vrednovanje

8.PRIMJENA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU

- informatika revolucija i njen uticaj na ivot i proizvodnju,
- komunikacija i komunikologija: nova sredstva i novi vidovi komuniciranja
- neophodnost primjene informacione tehnologije u obrazovanju (kola i ivot,
informatika pismenost)

Tema 3: OPA NAELA I PODRUJA REALIZACIJE ZADATAKA

ODGOJNOG RADA

- naela se odreuju kao znanstveno-teorijske smjernice, putokazi i norme

odgojnog rada
- uvjetvana su drutveno i psihofizioloki (drutvene potrebe i zakonitosti
psihofizikog razvitka)
 13

1. NAELO SVRSISHODNOSTI
- proizlazi iz pedagokog zakona intencionalnosti
- krajnji smisao odgojnih nastojanja poiva na etikim osnovama i vrijednosnim
komponentama
- svrsishodnost podrazumijeva postojanje jasne perspektive odgojnog rada
- vjera u uspjeh odgojnog rada i optimistina hipoteza (Makarenko)

2. NAELO AKTIVNOSTI
- osnove u teoriji konvergencije (W.Stern)
- odgajanik kao aktivni sudionik i suradnik
- osamostaljivanje odgajanika i osposobljavanje za samoodgoj
- ono to dijete moe uiniti samo, neka samo i uini ... u tome ono nalazi
zadovoljstvo (Uinski)

3. NAELO POZITIVNE ORIJENTACIJE

- Makarenko: dvije osnovne karakteristike odgojnog rada:
orijentacija na pozitivno
povjerenje u odgoju
- bitni uvjeti za uspjeh u odgojnom radu: uoavanje i isticanje dobrih svojstava,
povjerenje, potovanje linosti odgajanika, zahtjev da se potuju i vre ljudske
dunosti

4. NAELO MNOGOSTRANOSTI
- poiva na univerzalnosti ljudske prirode
- osnova za mnogostrani razvitak ljudske linosti
- svestrana angairanost savremenog ovjeka

5. NAELO PRIMJERENOSTI
- odgojni zadaci i postupci moraju da odgovaraju tjelesnih i duevnim snagama
odgajanika
- odgajatelj mora poznavati ope i specifine zakonitosti razvitka ovjeka u
pojedinim razdobljima razvoja
- poiva na uvaavanju razlika

6. NAELO INDIVIDUALIZACIJE
- u bliskoj vezi sa naelom primjerenosti
- zadaci i postupci moraju biti prilagoeni individualnim razlikama (svaki
odgajanik ima svoj nain shvatanja i reagiranja)
- uvaavanje individualnih razlika u uvjerenjima, stavovima, kulturi uenja,
kulturi rada , kulturi ponaanja, kulturi vrednovanja

7. NAELO SOCIJALIZACIJE
- odgojem se dijete uvodi i priprema za ivot u zajednici sa drugima
- odgoj izvan drutva nije mogu
- posljedice liavanja drutvenih uticaja (divlja djeca)
- potrebno je, ne samo pripremati odgajanika za drutveni ivot u smislu
prihvatanja normi i prilagoavanja, ve i u izgradnji kvalitetnijih drutvenih
odnosa
 14

8. NAELO JEDINSTVENOSTI
- zahtjev za jedinstvenim djelovanjem svih odgojnih faktora
- jedinstvenost pretpostavlja jedinstvenost u ciljevima, djelovanju, uticajima i
vrednovanju

9. NAELO DOSLJEDNOSTI
- dok naelo jedinstvenosti trai skladno djelovanje razliith odgajatelja, naelo
dosljednosti zahtijeva skladno djelovanje svakog pojedinog odgajatelja
- dosljednost u zahtjevima, stavovima i vrednovanju

PODRUJA REALIZACIJE ZADATAKA ODGOJA

OBITELJSKI ODGOJ
- odgojna funkcija obitelji
- svrha, zadaci i sadraj obiteljskog odgoja
- roditelji kao odgajatelji
- pedagoka kultura roditelja
- obiteljska pedagogija

PREDKOLSKI ODGOJ
- odgoj u ranom djetinjstvu
- odgoj u predkolskoj dobi
- problem hospitalizma i separacije
- predkolska pedagogija

KOLSKI I VISOKOKOLSKI ODGOJ

- organizacija kolskog sistema
- unutranja organizacija nastavno-odgojnog rada u koli
- kola kao prvenstveno odgojna institucija
- lik nastavnika odgajatelja
- kolska i visokokolska pedagogija, didaktika i metodika

ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU

- ta je slobodno vrijeme
- slobodno vrijeme i nove mogunosti pedagokog djelovanja
- sadraj i naela odgojnog rada
- nositelji odgojne djelatnosti
- pedagogija slobodnog vremena

SPECIJALNI ODGOJ
- podruja razvojne ometenosti
- integracija i inkluzija
- specijalna pedagogija
 15

OSNOVE METODIKE ODGOJNOG RADA

FAKTORI ODGOJNOG PROCESA

- specifinost pojedinih faktora odgoja
- usklaenost djelovanja

OPA NAELA ODGOJNOG RADA

- naelo svrsishodnosti
- naelo aktivnosti
- naelo pozitivne orijentacije
- naelo mnogostranosti
- naelo primjerenosti
- naelo individualizacije
- naelo socijalizacije
- naelo jedinstvenosti
- naelo dosljednosti

METODE ODGOJNOG RADA

- metoda pouavanja
- metoda uvjeravanja
- metoda navikavanja
- metoda spreavanja

SREDSTVA ODGOJNOG RADA

- sredstva usmjeravanja
- sredstva poticanja
- sredstva spreavanja

Tema 4: OBITELJSKI ODGOJ I ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU

1) OBITELJSKI ODGOJ, SURADNJA OBITELJI I KOLE

HISTORIJSKI RAZVOJ

A) PRVOBITNA ZAJEDNICA:
- odnos meu spolovima u najranijem periodu ovjeanstva bio je sasvim drukiji
nego to je danas,
- u granicama plemena je vladalo je neogranieno spolno openje, opa zajednica
ena i mukaraca,
- iskljuivanjem krvnih srodnika (predaka i potomaka) iz spolnog openja razvio
se prvi vii stupanj: porodica krvnog srodstva, a kasnije iskljuenjem brae i
sestara porodica punalua,
- kasnijim iskljuivanjem i drugih srodnika, grupni brak vie nije bio mogu i
dolo je do porodice jednog para,
- materinsko pravo ili matrijarhat:
a) jedini pouzdano poznat roditelj bila je mati,
b) muevi nisu spadali u porodicu,
 16

c) nasljeivanje imanja moralo je ostati u rodu i zato su ga nasljeivali krvni

srodnici po majinoj liniji,
- patrijarhat:
a) pribavljanje hrane bio je zadatak mua i on je postao vlasnik sredstava za
rad,
b) u sluaju prestanka brane veze, on je zadravao ta sredstva, tako je
poloaj mua prema eni postajao sve vaniji,
c) mu je elio da ga naslijede njegova djeca, a ne djeca sestara,
d) promjenom oblika nasljedstva, porijeklo se poelo raunati po ocu, a ne vie
po majci,
e) tako se razvila patrijarhalna monogamna porodica: prevlast mua nad
enom i djecom,
f) enino nevjerstvo se vjekovima smatralo najveim zloinom i kanjavano je
ak i smru, a nevjerstvo mua se nije smatralo prijestupom (ako se nije
radilo o vanbranoj spolnoj vezi sa udatom enom, to bi znailo povredu
prava drugog mua

B) ROBOVLASNITVO:
- apsolutni gospodar nad ivotom i smru svoje ene i potomaka pater familias
dobija prva ogranienja,
- religijske norme poboljavaju poloaj ene pozivajui se na kult majke boije,
- pogledi na enu i na branu vezu uzeti su iz idovske religije i mitraizma (u
idovskoj religiji ena nije bila ovjek koji bi samostalno odluivao o svojoj
sudbini, otac je kerki odreivao mua),
- deset boji zapovjedi obraaju se samo mukarcima, a ena je kriva za
ovjekovo izgnanstvo iz raja i zato treba tokom cijelog ivota da se pokorava

C) FEUDALIZAM
- odluujui faktor za sklapanje braka bio je ekonomski i drutveni poloaj
porodica, a ne individualna spolna ljubav,
- ius primae noctis , pravo prve brane noi, moglo se otkupiti, sauvalo se sve
do 18. stoljea,

D) GRAANSKO DRUTVO
- francuska buroaska revolucija: priznavanje samo svjetovno zakljuenog braka,
- priznavanje politikih prava enama.

OBITELJSKI ODGOJ
- zajedno sa kolom porodica je osnovni element mikrosustava, temeljne okoline
koja najizravnije utjee na dijete,
- posebno znaajni elementi:
a) odnosi meu roditeljima,
b) obiteljska atmosfera,
c) obiteljska klima,
d) stilovi roditeljstva

- dvije dimenzije roditeljstva (Maccoby i Martin, 1983.):

a) roditeljska toplina,
b) roditeljski nadzor.
 17

Roditeljska toplina
Visoka Niska
AUTORITATIVNI RODITELJI AUTORITARNI RODITELJI
-skrbni i osjetljivi prema svojoj -zahtjevni roditelji,
djeci, -uspostavljaju strogu kontrolu nad
-postavljaju jasne granice, ponaanjem djece,
Visok

-ovaj stil ima najpozitivniji -prisiljavaju djecu na ispunjavanje

uinak na rani socijalni razvoj, zahtjeva prijetnjama i kanjavanjima,
Roditeljski nadzor

-djeca su samosvjesna, -djeca su udljiva, lako se uzrujaju,

znatieljna, uspjena i nezavisna agresivna i pokazuju poremeaje u
ponaanju.
POPUSTLJIVI RODITELJI RAVNODUNI RODITELJI
-puni ljubavi i emocionalno -postavljaju malo ogranienja,
osjetljivi, -pruaju malo panje, zanimanja i
-postavljaju malo ogranienja emocionalne podrke,
Nizak

djeci, -djeca su zahtjevna i neposluna, ne

-djeca su esto impulsivna, sudjeluju primjereno u igri i
nezrela i bez kontrole, socijalnim interakcijama

SURADNJA KOLE I OBITELJI

1. Funkcija i znaaj suradnje obitelji i kole

Suradnja roditelja i kole rezultira:

- poboljanjem ponaanja uenika,
- poboljanjem uspjeha uenika,
- redovnijim prisustvovanjem nastavi,
- redovnijim izvravanjem kolskih obaveza (domae zadae i sl.)

kole trae od roditelja da se ukljue u obrazovanje svoje djece, a to roditelji mogu na

vie naina:
- da razgovaraju sa direktorom i nastavnicima,
- da prisustvuju i uestvuju u kolskim aktivnostima,
- da pomognu u donoenju odluka,
- da volontiraju u koli

Roditelj kroz suradnju moe vie saznati o svom djetetu, stei nova iskustva, razmijeniti
iskustva sa drugim roditeljima, pruiti nastavniku dragocjene informacije o djetetu

Nastavnik kroz suradnju upoznaje bolje osobenosti uenika, ostvaruje blagovremen

uvid u probleme kroz koje uenik prolazi, moe pruiti pravovremenu strunu pomo
roditelju.
 18

2. Suradnja obitelji i kole nekad i danas

- nekad je nastavnik preuzimao potpunu odgovornost i obavezu za obrazovanje i

odgoj uenika u koli i imao potpunu slobodu u odabiru naina i metoda u
ostvarenju te uloge,
- u ovakvim uslovima uenik je posmatran kao dio cjeline, imao obavezu da se
prilagodi toj cjelini, angaman roditelja u ovom nije se podrazumijevao,
- u daljem toku razvoja obrazovanja pojavljuju se nastojanja da se ukljue i
roditelji svojim angamanom: da iskau svoje ideje, da prue potrebne
informacije (prvobitno putem sastanaka sa roditeljima)
- vremenom se javlja potreba da se pored roditeljskih sastanaka uvede i neki novi
vid individualne komunikacije izmeu roditelja i nastavnika (u poetku je ta
komunikacija bila iskljuivo jednosmjerna roditelj je pozivan da se upozna sa
odreenim prijestupima njegovog djeteta)
- danas roditeljski sastanci nisu jedini oblik komunikacije i suradnje roditelja i
nastavnika (organiziraju se razliite manifestacije, tribine: Otvorena kua,
Povratak koli, Upoznajte nastavnika i sl.)
- danas roditelji mogu uestvovati u kolskom ivotu i participiranjem u Vijeu
roditelja, koje ima zadatak da:
promovira interese kole u zajednici na ijem se podruju kola
nalazi,
predstavi stavove roditelja uenika kolskom odboru,
podstie angaman roditelja u radu kole,
informie kolski odbor o stavovima Vijea kada se ocijeni da je to
potrebno ili po zahtjevu kolskog odbora, o svakom pitanju koje se
odnosi na rad i upravljanje kolom,
uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se
potie i unapreuje odgojno-obrazovni rad i
kandiduje i bira predstavnike roditelja u kolski odbor

3. Oblici suradnje

a) roditeljski sastanci
- najei oblik suradnje roditelja i uitelja
- nastavnik treba izbjegavati davanje informacija pojedinano za uenike o
uspjehu izostancima, a davati informacije koje su zajednike za sve
roditelje (obaveze uenika, uspjeh odjeljenja, zajednike akcije i dr.)
- treba identificirati probleme, dogovoriti i razviti strategije za njihovo
rjeavanje, odrediti ciljeve
- dobro je dogovoriti temu za slijedei roditeljski sastanak

a) individualni razgovori
o uobiajeno je da nastavnik odredi dane kad moe primati roditelje na
individualni razgovor
o nastavnik je obavezan da roditelja informira o uenikovoj motivaciji,
interesu, razvoju njegovih sposobnosti, o njegovom radu i zalaganju na
asovima, uspjehu, izostancima, vladanju
 19

b) pisane poruke i bilteni i bilteni informacija

- kolski kalendari sa zadacima i aktivnostima u uionici, o praznicima i o
kolskim programima,
- bilten sa obavjetenjima ta se dogodilo u uionici ili koli
- ankete u kojima se postavljaju pitanja o idejama ili o roditeljskim
brigama
- formulare za dozvolu uenicima da idu na izlet
- obavjetenja o kolskim sastancima, konferencijama, poasnim
skuptinama, o tome da kola ne radi i sl.

c) suradnja putem telefona i web-stranice

d) predavanja za roditelje
e) predavanja roditelja (npr. o zanimanjima sa ciljem profesionalnog informiranja i
orijentacije)

4) Lanac roditelj uenik nastavnik

- ove tri karike predstavljaju neraskidivu cjelinu iji su dijelovi u stalnoj

meusobnoj interakciji
- uenik kao centralna karika lanca na njega djeluje i uenik i nastavnik
- pozicija roditelja: slui kao model i uzor, ima obavezu redovnog praenja i
pruanja podrke, a ne samo kontrole, treba da je u stalnom kontaktu sa
nastavnikom, ostvaruje kvalitetnu i blagovremenu komunikaciju sa
nastavnikom i svojim djetetom
- pozicija nastavnika: predstavlja most izmeu obitelji i kole, treba da je
otvoren i susretljiv, treba da podstie prepoznavanje problema u
obrazovanju i odgoju uenika, da njeguje tolerantan i respektabilan
odnos prema roditelju, treba biti otvoren za miljenja i stavove roditelja

5) Izvori sukoba i kako ih rijeiti

a) razliite percepcije roditelja i nastavnika
b) osjetljivost roditelja kada su u pitanju ocjene njegovog djeteta
c) razliito iskustvo roditelja i nastavnika
d) razliiti stavovi roditelja i kole
e) nedostatak vremena

6) Kako unaprijediti suradnju

- roditelj i nastavnik trebaju biti prirodni saveznici i partneri
- neophodnost edukacije roditelja i nastavnika

7) Edukacija roditelja
- u toku historijskog razvoja pedagoke teorije i prakse mijenjala su se
stajalita o mogunostima i potrebama razvoja obrazovanja roditelja
- obrazovanje roditelja u djelima prosvjetitelja (Kampanela, T.Mor) i u
djelima klasika (Komensky, Lok, Ruso)
- kongres Meunarodne unije za zatitu djeteta 1954. godine u Zagrebu:
posebna panja posveena obrazovanju roditelja
- UNESCO organizira 1955. godine meunarodni seminar o problemima
obrazovanja roditelja
 20

8) Edukacija nastavnika
- programski sadraji obuhvataju dvije osnovne cjeline:
metodiki sadraji (organizacija i ostvarivanje djelotvorne
saradnje)
edukacijski sadraji (sadraji saradnje, razvoj
kompetencija)
- naglasak bi trebao biti na sadrajima
principi rada s roditeljima
oblici i sadraji suradnje
organizacija suradnje
dinamika grupnog rada
kultura komuniciranja
razvoj socijalne percepcije
ponaanje u konfliktnim i frustrativnim situacijama
nenasilna komunikacija i rjeavanje konflikata

b) SLOBODNO VRIJEME MLADIH, NAIN ORGANIZOVANJA IKORITENJA

- sve vaniji faktor u ivotu ljudi,

- posljednjih sto godina radno vrijeme je smanjeno za vie od polovinu
- Jano Gabor: tri stvari od kojih zavisi budunost ovjeanstva:
a) regulacija nataliteta,
b) pronalazak i koritenje novih izvora energije,
c) slobodno vrijeme mladih.
- Dervi Sui: Onaj dio vremena kad ovjek ne zna ta e sa vremenom ni ta e
vrijeme s njim,
- opa i univerzalna pojava i kategorija suvremenog drutva,
- E.From:Zdravo drutvo ukazuje na znaaj slobodnog vremena,
- Savjetovanja i simpozijumi:
a) Gauting, 1957.: savjetovanje strunjaka omladinskog instituta UNESCO-a,
b) Grenobl, 1964.:Meunarodna konferencija o pripremanju mladih za
aktivnosti slobodnog vremena,
c) Sljeme, 1963.: savjetovanje pedagoga Jugoslavije

POJAM I TERMIN

- bitne oznake i obiljeja:

a) onaj dio vremena koji ostaje pojedincu izvan njegovih profesionalnih,
drutvenih i porodinih obaveza,
b) slobodnim vremenom pojedinac raspolae dobrovoljno, prema vlastitom
nahoenju, po svojoj volji i bez nametanja i odreivanja izvana,
c) slobodno vrijeme se ostvaruje raznovrsnim zanimanjima u cilju odmora,
rekreacije i razvoja linosti,
d) moe se provoditi samo u skladu s prirodnom nunou i drutvenom
stvarnou konkretne drutvene sredine.
 21

- modificirano je u smislu generacijskog toka (djeca predkolskog uzrasta drukije

provode slobodno vrijeme od kolske djece ili odraslih)

AKTIVNOSTI SLOBODNOG VREMENA I NJIHOVA KLASIFIKACIJA

- prema mjestu gdje se obavljaju slobodne aktivnosti,

- prema dobi i spolu,
- prema vrstama samih aktivnosti

Najprihvatljivija je klasifikacija na osnovu svrhe koja se pridaje pojedinim

aktivnostima:
a) aktivnosti koje slue obinom odmaranju (vie se pojavljuju kod odraslih nego kod
djece, individualnog su karaktera sa izriitim relaksacijskim znaenjem),
b) aktivnosti rekreacije sa zadatkom aktivnog odmora, zdrave razonode i zabave
(raznovrsne drutvene igre, posjeivanje sportskih priredaba, etnja, izleti, itanje
i sl.)
c) aktivnosti koje su namijenjene razvoju linosti (fizike, obrazovne, odgojne,
umjetnike, informativno-poune, tehnike, nauno-popularne i druge aktivnosti)

SLOBODNO VRIJEME KAO FAKTOR ODGOJA

- slobodne aktivnosti su prvi put kod nas uvedene nastavnim planom i programom
za estogodinje osnovne kole 1954. godine
- koliko su danas slobodne aktivnosti u funkciji pripremanja mladih za koritenje
slobodnog vremena?

PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA

Sadraj pedagogije slobodnog vremena obuhvata:
- slobodno vrijeme kao pedagoka kategorija,
- pedagoko znaenje slobodnog vremena,
- osnovni pedagoki zadaci slobodnog vremena,
- faktori ostvarivanja slobodnog vremena,
- pedagoki aspekt sredstava informisanja,
- principi i metode provoenja aktivnosti slobodnog vremena,
- spremanje kadrova,
- analiza postojeeg stanja na podruju slobodnog vremena,
- nauno istraivaki rad na podruju slobodnog vremena.

FAKTORI PROVOENJA I ORGANIZOVANJA SLOBODNOG VREMENA

a) odgojno-obrazovne ustanove (predkolske ustanove, kole svih stupnjeva,
domovi, internati),
b) izvankolski odgojni faktori (porodica, djeje, omladinske i drutvene
organizacije, humanitarne organizacije i dr.),
c) ustanove opekulturnog, informativnog i zabavnog karaktera (kazalita,
umtetnike i kulturne izlobe, biblioteke, muzeji, izdavaka preduzea i sl.)
d) faktori iz podruja funkcionalnog odgoja (javne priredbe, manifestacije, ivot na
javnim mjestima i dr.),
e) posebne ustanove i objekti za slobodno vrijeme djece i omladine
 22

Tema 5: PREDKOLSKI ODGOJ

EVOLUCIJA IDEJE PREDKOLSKOG ODGOJA

- antiko razdoblje,
- period klasika pedagoke misli
- savremeno razdoblje

Platon (428-342. p.n.e)

zalagao se za odgoj djece vladajue klase na uzrastu od 3. do 6. godine
naglaavao odgojnu ulogu prie, bajke i igre u ovom periodu

Aristotel (384-322p.n.e.)
djeca predkolske dobi trebaju se odgajati u obitelji,
razlikuje dvije etape predkolskog odgoja:
a) od roenja do 5. godine (odgoj usmjeriti na ishranu i razvoj pokreta, odnosno
tjelesni razvoj)
b) od 5. do 7. godine (usmjerenost na uenje i pripremanje djece za kolu)

Marko Fabije Kvintilijan (42-118 n.e.) (O odgoju govornika):

od njegovateljice i roditelja zahtijeva, pored tjelesnog zdravlja, pravilan jezik i
visoku tazinu moralnosti,
u ovom periodu djeca stiu prva znanja o svijetu i prve moralne predstave,
posredstvom osoba koje ih odgajaju, pa je izbor ovih osoba veoma znaajan i
delikatan,
pored igre treba koristiti i druge organizirane aktivnosti.

Jan Amos Komensky (1592-1670) Informatorium za materinsku kolu - prvi sistem

znanja o odgoju djece predkolske dobi.
prvi sistematski razradio zadatke, sadraj i metode odgoja djece predkolske dobi
odgoj djece od roenja do 6. godine ivota zadatak je obitelji, koju on naziva
materinskom kolom,
odgoj treba potpomoi, ne samo tjelesni, ve i intelektualni i drutveno-moralni
razvoj djeteta,
zadatak materinske kole je da djeci omogui sticanje elementarnih znanja i
predstava o sredini u kojoj dijete ivi, kao priprema za odgojno-obrazovni rad u
koli,
na kraju ovog perioda djeca bi trebala ovladati slijedeim znanjima i pojmovima:
a) brojanje do 20; razlikovanje veliina i relacija: kratko dugo, usko iroko,
veliko malo; poznavanje osnovnih geometrijskih oblika: krug, kvadrat, trokut;
b) imati formirane pojmove: voda, zrak, vatra, zemlja, kia snijeg, led sunce,
zvijezde, mjesec, olovo, sat, dan, sedmica, mjesec godina
c) poznavati odreene geografske pojmove: grad, selo, polje, naziv svog mjesta ili
grada.

Johan Heinrich Pestalozzi (1782-1852) Lienhard i Gertruda, Knjiga za majke ili

rukovodstvo za majke kako one mogu da naue djecu da opaaju i govore:
isticao vanost, znaaj i ulogu porodice, a posebno ljubavi izmeu roditelja i djece,
 23

porodica je primaran faktor predkolskog odgoja u ranom djetinjstvu, ali

istovremeno predlae i osnivanje specijalnog razreda (KInderklasse) za
pripremanje djeteta za kolu
odgoj u ovom periodu treba biti tjelesni, intelektualni, radni i moralni,
moraju se uvaavati osobenosti djeje prirode na ovom uzrastu.

Jean Jaques . Rousseau (1712-1778.)

odgoj u predkolskoj dobi mora proizlaziti iz djeteta i prilagoditi se njegovim
osobinama,
dijete nije ovjek u malom - umanjeni ovjek
odgoj mora zapoeti odmah po roenju i od prvih postupaka s djetetom zavise
kasniji odgojni rezultati

Robert Owen (1771-1858)

zbog razvoja industrije i sudjelovanja ena u proizvodnji, socijalisti-utopisti
naglaavaju ulogu drutva u predkolskom odgoju,
smatra se da je Owen prvi realizirao ideju institucionalnog predkolskog odgoja,
Owen-ov odgojni sistem je obuhvatao: jasle (od roenja do 3. godine), kolu za malu
djecu (3-5 godina) i osnovnu kolu za djecu (od 5 do 10 godina)
odgojni rad se odvija u specijalno opremljenim prostorijama i na igraitima,
najvei dio vremena djeca trebaju provoditi na otvorenim prostorima,
tokom igre odgajatelji trebaju voditi slobodne razgovore s djecom, objanjavajui im
pojave koje su djeca zapazila u svojoj okolini,
odgajatelj treba da posjeduje ljubav prema djeci, dobrotu i estitost

Friedrich Frbel (1782-1852), Pestalozzijev uenik:

1836. godine u Blankenburgu organizirao predkolsku ustanovu kojoj je dao ime
djeji vrti (KIndergarten)
odgoj treba poeti od roenja, a period do polaska u kolu je veoma znaajan za
razvoj i formiranje linosti ovjeka,
odgoj ne daje nita novo, ve samo razvija ono to je dato u prirodi ovjeka,
ve u treoj godini ivota djetetu treba omoguiti odgoj u grupi njegovih vrnjaka
(zbog djetetove specifine potrebe za drugom djecom i na tome zasnivao zahtjev da
se djeca ovog uzrasta trebaju odgajati u predkolskim ustanovama)
odgojni cilj je voenje djetetovog duha i srca
osnova odgojnog rada su igra i razna zanimanja sa odgovarajuim didaktikim
materijalom, sainjenim od specijalno odabranih igraaka (Frbelovi darovi -
lopte od vune i drveta, kocke izdijeljene u dijelove za slaganje i graenje),
insistiranje na aktivnosti, redu i pedantnosti,
prijemivost djece za estetsku djelatnost koritenje estetskog izraavanja i
doivljavanja kroz likovne i muzike aktivnosti (nije bio sretne ruke pjesmice koje
je komponovao bile su djeci dosadne),
kritiki osvrt - slabosti: pria, pjesma ili bajka djeluje na djete samo ako je prirodna,
neusiljena, uzeta iz fantazijskog svijeta djeteta, bliska djetetovom nainu
doivljavanja i ako ima istinsku umjetniku snagu i vrijednost on je kroz svoje
prie i pjesme pokuavao davati usiljene odgojne i moralne pouke
 24

kritiki osvrt - vrijednosti: pionirske zasluge za razvoj ideje, pretvaranje vrtia po

organizaciji i ureenju iz socijalne u odgojnu ustanovu; pravilno usmjeravanje
odgojnog rada prema cilju svestranog razvoja sposobnosti djeteta;nije se mogao
osloniti na dostignua djeje psihologije koja je tad bila nedovoljno razvijena, ali je
to to je uinio prevazilazilo snagu jednog ovjeka (posvetio se odgoju radnike
djece, kao to se Pestalozzi posvetio odgoju siroadi).
Ruski teoretiari (Pirogov, Uinski, Tolstoj) kritizirali su nedostatke njegovog
modela zbog pedantnosti i unaprijed postavljenim i do detalja razraenim
aktivnostima djeteta koja su sputavala njegovu slobodu i kreativnost. (Uinski:
zalae se za obiteljski odgoj u predkolskom periodu, njega ne moe zamijeniti
nijedna institucija, glavno sredstvo odgoja je narodno stvaralatvo, posebno bajke i
igre)

Maria Montessori (1870-1952) italijanska lijenica, bavila se lijeenjem djece sa

posebnim potrebama na psihijatrijskoj klinici:
stvorila specijalnu metodz odgoja i primjenila je u odgojnoj ustanovi koju je otvorila
pod nazivom Djeji dom (Casa del Bambini)
svoj sistem odgoja je zasnivala na shvatanju da se intelektualni ivot zaostale djece
moe probuditi putem vjebanja ula, te da se ovakva metoda moe koristiti i za
normalnu djecu
etiri osnovna naela
a) prvo naelo: vjebanje ula kroz igru (poseban materijal tapii razne veliine,
geomtrijska tijela, zvonii i dr)
b) drugo naelo: odgoj mora biti inspirisan prirodom i zakonitostima razvoja djece
c) tree naelo: znaaj osjetljivih perioda (rano djetinjstvo, sedma godina,
adolescencija kao novo roenje i uvertira u drutveni ivot)
d) etvrto naelo: rad odgajatelja i aktivnost djeteta moraju biti usmjereni prema
djetetovim potrebama i njegovom razvoju.
nije potencirala znaaj kreativnih sposobnosti djeteta, ve je naglaavala da dijete
prvenstveno treba da ui,
uloga odgajatelja je u indirektnoj intervenciji: da stvori povoljnu sredinu i
indirektno intervenie potpomaui djetetov samoodgoj
kritika: pretjerani metodizam i komplicirani instrumenti i postupci, koji
ograniavaju djeju slobodu,
doprinos:
- razvijanje motorikih i ulnih funkcija putem stalnog vjebanja i aktivnosti;
- potreba organiziranog voenja djeteta u ovom periodu.

OSNOVE SAVREMENE KONCEPCIJE PREDKOLSKOG ODGOJA

razvoj naunih dostignua uslovio izmjene u sadraju, metodu, ciljevima i zadacima

i potrebu institucionalnog i organizacionog mijenjanja i osavremenjavanja:
1) znaaj ranog djetinjstva u ovjekovom tjelesnom i psihikom razvoju
2) naputa se shvatanje da je osnova odgoja u ovom periodu sticanje navika i
socijalno prilagoavanje (doprinos Pijae-a i Vogotskog)
3) uticaj sredinskih faktora (tradicija, obiaji, vrijednosti, uvjerenja, kultura),
4) uticaj porodice, kao posrednika izmeu drutvene zajednice i djeteta
5) nejednakosti u mentalnim sposobnostima
 25

6) Svjetska organizacija za predkolski odgoj OMEP (Organisation pour l

education prescolaire), osnovana uz podrku UNESCO-a 1948. godine

po definicij: nauka o osnovnoj, primarnoj socijalizaciji djeteta od roenja (od prve

godine) ivota.
- porodini predkolski odgoj,
- pedagogija u predkolskim odgojnim ustanovama

zadaci predkolske pedagogije:

1) intenzivnija interdisciplinarna istraivanja

- koritenje savremenih saznanja: pedagogije, psihologije, biologije, fiziologije,
medicine i dr
- bez integriranja multidisciplinarnih teorijskih saznanja predkolska pedagogija
ne moe predstavljati koherentan sistem niti kompletnu naunu teoriju
predkolskog odgoja.

2) prouavanje prakse predkolskog odgoja

- uoavanje, identifikovanje i prouavanje problema koje namee praksa

3) primjena savremene metodologije u ovim istraivanjima

- do pred kraj 18. vijeka teorijska promiljanja nisu bila rezultat istraivanja,
ve spekulativnog individualnog miljenja pojedinca,
- Tideman (Tiedemann): prva studija djeteta,
- S.Hol (S. Hall), pedologija pokret za prouavanje djeteta
- A. Bine (A. Binet, D. Votson (J.Watson), Frojd (S.Freud)-posljedice odbijanja
djece od dojenja
a) Deskriptivno-analitika metoda
b) Eksperimentalna metoda

PLATON:

ODGOJ DJETETA DO ESTE GODINE

Novoroene, odmah nakon raanja, puta glas i vie. Pripadnici ljudskog
roda, osim vike, imaju prednost i da plau kada im neto treba. Majka ili
dojilja probat e mu udovoljiti, pogaajui to dijete trai, sve dok ono ne
prestane plakati. Na taj nain e se odvijati komunikacija slijedee tri
godine. Stoga, kroz ove tri godine treba nastojati i primjenjivati sva mogua
sredstva, kako bi dijete osjetilo to je mogue manje bola, straha, alosti.
Cilj je odgajanja vedrog i veselog djeteta, ali ne i razmaenog.
Uivanju i potpunom izbjegavanju boli ne smije teiti niko, a pogotovo to ne
smijemo dozvoliti onome ko je tek doao na svijet. Jer je zapravo ovo period
u kojem se izgrauje karakter, koji e kasnije doi do izraaja, a uvjetovan
je navikama. ak bi i trudnica trebala paziti da se ne preda mnogobrojnim
uivanjima, niti bolovima, nego vrijeme trudnoe provesti u vedrom,
ugodnom i spokojnom raspoloenju.
 26

Za duevni razvoj djeteta od 3, 4, 5, 6 godina potrebna je igra. Sva djeca od

3. do 6. godine skupljaju se pod nadzorom odgojiteljica na djejim
igralitima, pred hramovima. Tu se djeci pripovjedaju pripovjetke, a
osobito bajke, ali ne one u kojima se bogovi prikazuju u loem svjetlu, to
im rui autoritet; iz glazbe je potrebno odstraniti tune i njene melodije.
U ovom periodu polako se prestaje maziti djecu, a poinje ih se kanjavati.
Kazna ne smije kod djeteta izazvati bijes, ali ne smije biti ni preblaga da
dijete ne postane razuzdano.
Sa navrenih sedam godina djeaci i djevojice odvojeno odlaze u dravne
kole s programom atenske kole.
Odgojem se treba izgraditi i dua i tijelo, da budu to bolji i ljepi.
Za tjelesni i duevni razvoj sasvim male djece potrebna je neprestana njega
i kretanje u to veoj mjeri. Dijete bi trebalo ivjeti kao na nekoj
neprestanoj plovidbi. To kretanje moe biti samo od sebe na nekoj ljuljaci,
moru, konju, ili da ga na neki drugi nain nosi neko drugo tijelo. Kretanje
tijela olakava probavljanje hrane i pia, te prua zdravlje, ljepotu i snagu.
Uznemirenost djeteta najee se manifestira kroz nesanicu ili nervozu, a
uvjetovana je nemirom due. Da bi se dua oslobodila nemira, treba mu
suprostaviti potres izvana. Stoga svaka majka svoje uznemireno dijete treba
uzeti u naruje, lagano ga ljuljati i pjevuiti mu. Taj potres izvana stiat e
snano lupanje srca, te dovesti do spokojstva due, a dijete e se umiriti ili
zaspati.

ARISTOTEL:

NJEGOVANJE DOJENADI
Kod novoroenadi treba, prije svega, imati u vidu da je kakvoa hrane od
ogromnog znaaja za razvitak njihovih fizikih snaga. Paljivo promatranje
ivota ostalih ivih bia, kao i onih plemena koja su sebi postavila za glavni
cilj stjecanje ratnih odlika, pokazuje da obilna mljena hrana najvie koristi
mljenom zdravlju.
Zatim, dijete treba da se kree, onoliko koliko se samo u to njeno doba
moe uope kretati. A da se njeni udovi dojenadi ne bi povrjeivali i
iskrivili, ima plemena koja jo i danas upotrebljavaju neke mehanike
sprave koje tijela maliana tite od povreda i iskrivljenja. Korisno je, dalje,
jo od malena navikavati djecu na hladnou, to je odlino sredstvo i za
jaanje zdravlja i za razvijanje ratne sposobnosti.
Uope, bolje je da se dijete, na sve ono na to se samo moe navii, navikava
jo od prvih dana i to postepeno. A djeji organizam od prirode ima veu
toplotu, nego organizam odraslih ljudi i to im olakava da se naviknu na
hladnou. Korisno je, dakle, da se ve i odgoju dojenadi posveti takva i
slina briga.
 27

ARISTOTEL:

ODGOJ DJECE DO PET GODINA

U doba koje dolazi poslije ovoga, sve do pete godine u kome dijete,
razumije se, jo ne treba nita da ui, niti da vri neki ozbiljan rad, da to ne
bi spreavalo njegovo rastenje dijete mora da se kree onoliko koliko je
potrebno, da tromost tijela ne uzme maha. A da bi se to postiglo,, pored
drugih zabava koje odgovaraju djejem uzrastu, odlino sredstvo je igra.
Ali igra mora biti dostojna slobodnog ovjeka. Ona ne smije biti ni suvie
zamorna, ni suvie laka.
inovnici postavljeni za odgoj, takozvani pedonomi, moraju dobro paziti na
govore i prie, koje djeca u to doba mogu sluati, odstranjujui od njihovih
uiju sve to je nepristojno. Jer, sve te zabave treba da budu priprema za
njihov budui poziv. Veina igara, dakle, treba da bude po mogunosti,
podraavanje one djelatnosti, koju e dijete, docnije kad odraste, ozbiljno
obavljati.
Djeca ovog uzrasta, pa sve do sedme godine, treba da se odgajaju u
roditeljskoj kui.

PROTIV PREKOMJERNO TEKIH GIMNASTIKIH VJEBI

Poto po prirodi stvari, najprije odgajamo navikavanjem i tek poslije

uenjem, i poto isto tako najprije formiramo tijelo i tek onda duh, oevidno
je da odgoj treba poeti gimnastikom i vjetinom borenja. Prva daje tijelu
lijepo dranje, a druga umjenost.
Da je gimnastiki odgoj potreban, ali da se u odgoju fizikih snaga ne smije
pretjerivati, u tome se svi slau. Do doba puberteta djeca smiju da vre samo
lake gimnastike vjebe, a forsiranu hranu i svaki nasilan rad moramo
iskljuiti iz odgoja, ako hoemo da ne nastupi zastoj u njihovom fizikom
razvitku. Meutim, ne smijemo u isto vrijeme suvie jako naprezati i tijelo i
duh, jer svako od njih ima da vri drugi posao: naprezanje tijela sprjeava
razvitak psihikih snaga, a naprezanje duha sprjeava razvitak fizikih
snaga.

Tema 6: SPECIJALNA PEDAGOGIJA KAO PEDAGOKA NAUKA

(TEORIJSKO HISTORIJSKI ASPEKTI)

OSNOVE SPECIJALNOG ODGOJA

Neslaganja u odreivanju osnove specijalnog odgoja obzirom na odnos pedagokih i

medicinskih aspekata u izboru problema:
 28

I stanovite: (pedagoko-medicinski pristup) osnovu specijalnog odgoja ine:

a) pedagoki aspekti (odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje
invalidne i razvojno ometene djece) i
b) medicinski aspekti (etiologija, simptomatologija i dijagnostika ovih stanja)

II stanovite: (pedagoki pristup) u osnove specijalnog odgoja ne unositi elemente

koji imaju medicinska obiljeja

Savremena nauka o specijalnom odgoju posveuje potrebnu panju i medicinkim

problemima, prouava ih i razrauje, ali ih ne tretira kao osnovne probleme
specijalnog odgoja, odnosno kao probleme koji treba da uu u osnove njenog sistema.

NAUKA O SPECIJALNOM ODGOJU

U prvom periodu naunog zanimanja za ove probleme panja istraivaa je bila

usmjerena na prouavanje medicinskih injenica koje uvjetuju neko invalidno stanje.

Nauka o specijalnom odgoju promjenila je u toku svoga razvoja nekoliko naziva:

a) pedagogija lijeenja ili zdravstvena pedagogija - u vrijeme kad je bila pod
dominacijom medicine (Francuzi je i danas oznaavaju terminima
othopedagogie, pedagogigie curative, Njemci je stalno nazivaju
Heilpedagogik
b) korektivna pedagogija - i kod nas nakon naputanja naziva pedagogija
lijeenja
c) defektologija - kod nas i u ruskoj strunoj literaturi (invalidna stanja ili
razvojnu ometenost oznaava kao defekt po analogiji u oblasti tehnike)

Danas se za nauku o specijalnom odgoju sve vie upotrebljava termin specijalna

pedagogija, ali se u skorije vrijeme zamjenjuje nazivima inkluzivna pedagogija i
integrativna pedagogija

PREDMET SPECIJALNE PEDAGOGIJE

- openito: problemi koji se javljaju u stanjima razvojne ometenosti kod djece:

a) odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje retardirane,
invalidne i razvojno ometene djece,
b) etiologija, simptomatologija i sanacija razvojnih smetnji koje se javljaju
kod takve djece.

- svi ovi problemi se svode na dva osnovna procesa, koji se odvijaju u specijalnom
odgoju:

a) proces habilitacije: proces kojim se utie na stvaranje sposobnosti, odnosno

funkcija, koje nisu imale normalnu organsku osnovu za razvoj (oligofrenija, neki
oblici senzornih oteenja, logopatija, nekih formi tjelesne invalidnosti), proces
koji se primjenjuje kod onih stanja koja su
 29

- uzrokovana jednim od primarnih faktora,

- data roenjem ili
- nastala u vrlo ranom periodu razvoja
- Prva faza: kod ovih stanja ne postoji normalna datost odreenih dispozicija, pa
ih je potrebno prethodno snaiti i razvijati, da bi se na njima mogle izgraivati
adekvatne sposobnosti, odnosno funkcije to je proces usmjeren na stvaranje
neeg to ranije nije postojalo ili je bilo veoma slabo razvijeno.
- Druga faza: proces je usmjeren na izgraivanje i razvoj odgovarajuih
sposobnosti , odnosno funkcija, na osnovama koje su stvorene u prvoj fazi.

b) proces rehabilitacije: primjenjuje se kod onih stanja koja su uzrokovana nekim

sekundarnim faktorom, odnosno, koja su nastala u toku kasnijeg razvoja.

- postojale su normalno razvijene dispozicije i na njima izgraene odgovarajue

sposobnosti, odnosno, funkcije, ali su u toku razvoja te sposobnosti znatno
smanjene ili potpuno izgubljene (djelovanjem naknadnih faktora),

- smanjene ili izgubljene sposobnosti ili funkcije treba ponovo razviti ili stvoriti,
treba ih iznova uspostaviti, dakle, rehabilitirati (fizioterapeutske mjere kod
veine tjelesnih invalidnih stanja, psihoterapijske mjere i dr.)

Prouavanje ovih dvaju procesa predstavlja glavni predmet specijalne pedagogije.

ZADACI SPECIJALNE PEDAGOGIJE

Kao posebna pedagoka nauka, u svom istraivakom radu, specijalna pedagogija treba
da:
- prouava i nauno analizira sve pojave u podruju specijalnog odgoja,
- otkriva i utvruje specifine pedagoke zakonitosti koje se javljaju u ovim
pojavama,
- odreuje odgovarajue norme i pravila (na temelju tako prouenih pojava u
podruju specijalnog odgoja i osnovnih naela pedagoke nauke),
- izgrauje sistem svojih vlastitih pedagokih uenja,
- ugrauje u sistem svojih uenja i odreene naune injenice s podruja
odgovarajuih medicinskih disciplina,
- unapreuje i usavrava praksu specijalnog odgoja (u pogledu sanacionog i
odgojno-obrazovnog rada)

CILJEVI SPECIJALNOG ODGOJA

Dvije osnovne grupe ciljeve:

a) osnovni ciljevi - odnose se na ope obrazovanje i osposobljavanje invalidnog,
odnosno, razvojno ometenog djeteta, na njegovu socijalnu izgradnju i na
svestrano oblikovanje njegove linosti, a ostvaruje se kroz:
- osiguranje optimalnog tjelesnog razvoja (osiguranjem osnovnih
zdravstveno-higijenskih uvjeta i promjenom odgovarajuih sredstava i
mjera)
 30

- razvijanje zdravih psihikih i tjelesnih dispozicija invalidnog, odnosno,

razvojno ometenog djeteta (na temelju kojih bi ono uestvovalo u sanaciji
svog invalidnog stanja)

- usvajanje odreenih znanja, vjetina i navika (da bi se invalidno, odnosno,

razvojno ometeno dijete moglo profesionalno osposobiti i lake prilagoditi
svojoj socijalnoj sredini)

- socijalno izgraivanje (razvijanje pozitivnih i subijanje negativnih osobina

volje i karaktera, usvajanje ispravnih oblika socijalnog ponaanja)

b) posebni ciljevi: odnose se na sanaciju njegovog invalidnog stanja, na

otklanjanje, odnosno, ublaavanje njegove invalidne smetnje, a realizuju se
kroz.
- habilitaciju smanjenih psihikih sposobnosti i izgraivanje njihovih
adekvatnih funkcija, kod mentalno nerazvijene djece,

- savladavanje odreenih supstituiranih funkcija kod senzorno oteene

djece (oralni govor kod gluhe djece, taktilne i kinestetike sposobnosti kod
slijepe djece),

- korekciju govornih mana kod logopatske djece,

- rehabilitaciju i odgovarajue profesionalno osposobljavanje kod tjelesno

invalidne djece,

- rekonstrukciju linosti kod teih oblika sociopatske djece.

PODJELA SPECIJALNE PEDAGOGIJE

U okviru specijalne pedagogije razvilo se nekoliko posebnih disciplina ili grana, koje se
bave problemima odgoja, obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja, posebnih
grupa invalidnosti ili razvojne ometenosti.
- tiflopedagogija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje slijepe
i slabovidne djece,
- surdopedagogija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje
gluhe i nagluhe djece,
- logopedija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje djece sa
govornim manama, poremeajima govora i metode njihovog otklanjanja,
- oligofrenopedagogija: odgoj, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje
umno nerazvijene djece,
- pedagogija sociopatske djece: (poznata i pod nazivom forenzina
pedagogija) bavi se prouavanjem metoda pomou kojih se saniraju
sociopatska stanja,
- medicinska pedagogija: bavi se prouavanjem problema odgoja i
obrazovanja hospitalizirane djece.
 31

Povezanost sa drugim naukama:

- pedagogija (opta pedagogija, didaktika)
- psihologija (razvojna psihologija, psihopatologija)
- sociologija,
- kriminalistika,
- lingvistika,
- medicina (genetika, anatomija, fiziologija, neurologija sa psihijatrijom,
otorinolaringologija, oftalmologija, ortopedija)

RAZVOJ SPECIJALNE PEDAGOGIJE KAO NAUKE

- relativno mlada nauka

- uzima se za poetak prva dekada 17. stoljea (J.J.Bonet 1620. godine:

prva metodika rada sa gluhonijemom djecom),

- pravi razvoj pada u razdoblje od kraja 18. do kraja 19. stoljea, u kojem
se mogu uoiti dva razvojna perioda:

a) predominacija medicinskog uticaja (zbog injenice da su se ovim

problemima prvo poeli baviti lijenici, a posebno psihijatri):

- I.M.Itard i E.Seguin: francuski psihijatri ( smatraju se osnivaima

nauke o spec. odgoju; autori uvene fizioloke metode izravno
djelovanje na razvijanje ula i pokreta u cilju njihovog funkcionalnog
usavravanja),
- J.Gugenbhl: vicarski lijenik (princip manuelnog rada i primjena
oiglednih sredstava u habilitaciji imbecila i idiota),

- K.Aman, K.LIncke, Urbantschitsch, H.Gutzmann, E.Frschels:

doprinos razvoju surdopedagoke discipline,

- V.Hay, C.Zeune, J.Klein, P.Vileille zasluge za razvoj tiflopedagogije

(najvei doprinos dao je J.Braille izumitelj pisma za slijepe)

c) prerastanje u pedagoku disciplinu: specijalna pedagogija se osamostaljuje i

potpuno prerasta u pedagoku disciplinu:

- A.Binet, E.Claparede, H.Hanselmann, H.Asperger, T.Heller na

poetku prolog stoljea posebno doprinjeli razvoju spec. pedagogije
kao pedagoke nauke,

- doprinos psihoanalize i individualne psihologije (S.Freud).

DRUTVENO-HISTORIJSKA UVJETOVANOST
SPECIJALNOG ODGOJA

- specijalni odgoj je drutveno uvjetovana pojava

 32

- proistekao je iz drutvene situacije koja ga je, na odreenom stupnju razvoja

drutveno-moralne svijesti, nametnula kao socijalno-etiku potrebu i funkciju

- od najstarijih vremena, pa sve do kraja 18. vijeka, na invalidnu ili razvojno

ometenu osobu gledalo se kao na neljudsko bie , kao na monstruma kome se
osporavalo pravo na ivot dostojan ovjeka,

- mogu se, uvjetno, razlikovati etiri faze ili perioda u razvoju tog odnosa drutva
prema invalidnom, odnosno, razvojno ometenom djetetu:

Prva faza:
- prvobitna zajednica: invalidno, odnosno, razvojno ometeno dijete, ukoliko nije
ubijeno preputalo se svojoj sudbini, da strada i da propadne, da ne bi kao
neproduktivan lan zajednice pao na teret zajednici ili ozlovoljio bogove,
- robovlasniko drutvo: takvo dijete je bilo baeno u vodu, u brdske provalije,
ubijano, izloeno nepogodama ili divljim zvjerima (jus exponendi), prodano u
ropstvo (jus vendendi). Platon i Aristotel, u duhu svoga vremena, nisu imali
humaniji odnos prema ovakvom djetetu i smatrali su da je beskorisno voditi bilo
kakvu brigu o njemu

a) izuzeci:
- kod starih Egipana se nije doputalo pogubljenje ovakve djece,

- stari Izraelci su raanje takve djece smatrali kao znak boje kazne za
grijehe njihovih roditelja i ostavljali su ih u ivotu kao primjer za
zastraivanje

b) pojave naunog interesovanja:

- Herodot govori o jednom mucavom djeaku Battosu (battaridzein =
mucati) i objanjava to kao posljedicu duevnih patnji njegove majke u
vrijeme trudnoe,

- rimski lijenik Cornelius Celsus govori ak o nekim metodama

(operativni zahvati na korjenu jezika) u odstranjivanju govornih
poremeaja (u naoj tradiciji: napiti se iz zvona, ili zmijesiti mu kruh
ekalom iz mlina),

- kod starih Inda prema ovoj djeci pokazivana je visoka tolerancija,

puno razimijevanje, suosjeanje i vjerovanje u mogunost njihovog
razvoja (ak su razradili i metode njihove sanacije u starim djelima:
Panatantra i Hitopadeza, za koje i danas vlada veliko
interesovanje i susree se njihova primjena)

Druga faza:

- obuhvata uglavnom epohu feudalnog drutvenog poretka i period prijelaza iz

srednjeg u novi vijek,
 33

- neto vea tolerancija prema invalidnom, odnosno, razvojno ometenom djetetu i

pruanje stanovite pomoi,

- uticaj etikih shvatanja kranstva: propovjedanje ljubavi prema bjednima i

siromanim duhom,

- osnivanje prvih ustanova za invalidna lica, tzv. azila, prvo za slijepe i

gluhonijeme, a kasnije i za druge kategorije invalidnosti,

- osnovno obiljeje ovih ustanova bila je izolacija, a nije se radilo na habilitaciji i

rehabilitaciji, niti na njihovom ukljuenju u ljudsku zajednicu,

- na njih se gledalo (u skladu sa kranskim demonolokim uenjem) kao na plod

vjetica i avola,

- da bi se prisilili da priznaju svoje veze sa demonima, poznati su sluajevi

nemilosrdnog postupanja prema njima: spaljivanje na lomai, okivanje u lance
(egzorcizam),
- odnos prema razvojno ometenom djetetu zavisio je od stalekog porijekla (klasni
karakter),

Trea faza:

- preokret u odnosu prema invalidnom, odnosno, razvojno ometenom djetetu pod

uticajem prosvjetiteljstva, a posebno francuske buroaske revolucije (pred kraj
18. stoljea i traje do kraja 19. stoljea),

- uticaj ideja o jednakosti meu ljudima i spoznaja o mogunostima razvoja

invalidnog, odnosno, razvojno ometenog djeteta,

- saznanje i uvjerenje da se takvom djetetu treba dati odgovarajue obrazovanje i

osposobiti za za ivot,

- osnivanje i organizaciono ureenje ustanova za ovakvu djecu (zasluge pripadaju

raznim karitativnim drutvima, pojedinim crkvenim redovima i bogatim
pojedincima - udio drave malen),

- zanemarena briga o ukljuivanju takve djece u produktivni rad i u zajednicu

normalnih ljudi jo uvijek socijalno neravnopravni graani.

etvrta faza:

- ne samo vea humanost, nego i odgovornije staranje za djetetov razvoj i

osposobljavanje (naroito poslije II svjetskog rata)

- prevladalo je shvatanje da ovim licima treba pruiti sve mogunosti za njihovu

kompletnu habilitaciju i rehabilitaciju i osposobiti ih za nezavisan dostojan ivot
u drutvenoj zajednici.
 34

NORMATIVNI OKVIR ODGOJA I OBRAZOVANJA

DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA

Meunarodni dokumenti:
- Opa deklaracija o ljudskim pravima (OUN 1948.)
- Deklaracija o pravima djeteta (OUN 1958.)
- Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju (OUN 1960.)

Bosna i Hercegovina:

- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju 2003. godine, kao opi

ciljevi obrazovanja: ...osiguranje optimalnog razvoja za svaku osobu,
ukljuujui i one sa posebnim potrebama, u skladu sa njihovim uzrastom,
mogunostima i mentalnim fizikim sposobnostima.

Federacija Bosne i Hercegovine:

- Koncepcija devetogodinjeg osnovnog obrazovanja: ...Ukljuivanje djece sa

posebnim potrebama u obrazovni sistem kroz prilagoavanje sistema obrazovanja
individualnim potrebama svakog djeteta.

Unsko-sanski kanton:

- Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju 2004. godine:Kada

u toku kolovanja u razvoju uenika/ce sa posebnim potrebama nastupe
promjene, koje zahtijevaju prelazak iz odjeljenja za uenike/ce sa posebnim
potrebama u redovno ili iz redovnog u odjeljenje za uenike/ce sa posebnim
potrebama, kola e uputiti uenika/cu na Komisiju iz lana 83. stav 1. ovog
zakona, radi davanja nalaza i miljenja (lan 84.)

Tema 7: ODGOJ U DOMOVIMA

- odgoj koji se ostvaruje u drutvenim institucijama za smjetaj i odgajanje djece i

mladih
- jo u antiko doba osnivani su domovi za smjetaj uenika iz pojedine filozofske
kole
- u srednjem vijeku uz crkvene kole su postojali domovi i internati
- kole-internati sa eksternim odjeljenjima pojedinih crkvenih redova
(benediktinci, dominikanci, franjevci, jezuiti i dr.)
- humanisti: prva humanistika kola-internat u Mantovi casa giocosa kua
radosti, Vitorini de Feltre
- u 17. i 18. stoljeu domovi, zavodi pojedinih pedagokih pravaca:
pijetisti- sljedbenici uenja J.A. Komenskog, odgoj za svu djecu (u Haleu,
A.H. Francke)
filantropisti pod uticajem J.J. Rousseau-a osnivaju odgojne zavode
(filantropine) za odgoj mladih u skladu sa ovjekovom prirodom
odgojni zavodi za siromanu djecu J.H. Pestalozzi
 35

- pokret odgojnih domova u prirodi krajem 19. i poetkom 20. vijeka,

organizirani kao velike obitelji, kao ivotne zajednice odgajanika i odgajatelja
- nakon oktobarske revolucije domovi-internati u Sovjetskom savezu, pod
uticajem uenja A.S. Makarenka

1.DOM KAO ODGOJNA INSTITUCIJA

- domovi su i odgojne i socijalne institucije
- po unutranjoj organizaciji domovi su zajednice odgajanika i odgajatelja
- kompletan ivot i rad odgajanika u domu organiziran je i podreen ostvarivanju
odgojnih zadataka
- u domu mora postojati povoljna psiholoka klima (uzajamno povjerenje,
razumijevanje, uvaavanje, potovanje, saradnja)
- u domove se smjetaju:
djeca i mladi bez roditelja, iz nepotpunih, rastavljenih ili zaputenih obitelji
uenici i studenti koji nastavljaju kolovanje izvan mjesta stalnog boravka
maloljetnici koji su naruili norme drutvenog ivota
djeca i mladi kojima je zbog smetnji u somato-psihiko-socijalnom razvoju
potreban specijalni tretman domskog karaktera
- svrha odgoja u domovima je da djeci i mladima
nadoknadi nedostatak obiteljskog doma
prui toplinu, ljubav i sigurnost
prui povoljne uvjete za njihov psihiki i fiziki, moralni i drutveni razvitak
- opi zadaci odgoja u domovima: tjelesni razvoj i briga o zdravlju, intelektualni
razvoj, moralni razvoj, radni odgoj i formiranje radnih navika, razvoj smisla za
lijepo

2. VRSTE DOMOVA
- domovi se osnivaju sa razliitom namjenom:
za odgajanike razliite dobi i spola,
imaju razliite kapacitete,
u niima odgajanici borave due ili krae vrijeme,
vie su ili manje otvoreni prema drutvenoj sredini

- vrste domova prema namjeni:

aki i studentski domovi (za mlade koji su, zbog nastavka kolovanja,
privremeno lieni roditeljskog nadzora)
djeji domovi i odgojni domovi (za djecu koja su trajno ili privremeno liena
obiteljske brige i odgajanja)
specijalni domovi i odgojno-popravni domovi (za mlade sa tekoama u
razvoju ili sa delinkventnim ponaanjem)

- vrste domova prema dobi odgajanika:

djeji domovi za djecu predkolske i/ili klske dobi
aki domovi
studentski domovi

- vrste domova prema spolu odgajanika:

 36

domovi za ensku djecu i mlade

domovi za muku djecu i mlade
mjeoviti domovi za djecu i mlade (organizacijske i pedagoke tekoe)

- vrste domova prema njihovom kapacitetu:

veliki (za vie stotina odgajanika)
srednji (100 do 200 odgajanika)
mali (15 do 100 odgajanika) pedagoki opravdaniji

- vrste domova prema trajanju boravka odgajanika:

domovi za krai boravak odgajanika (zbog zdravstvenih razloga,
organiziranog koritenja slobodnog vremena, rekreacije i sl. domovi za
oporavak i lijeenje, ljetovalita, zimovalita, domovi za opservaciju)
domovi za trajni boravak (odgajanici borave due vrijeme: aki, odgojni,
odgojno-popravni, specijalni domovi)

- vrste domova prema stupnju njihove otvorenosti:

otvoreni
- omoguuju svakodnevne kontakte odgajanika sa drutvenom
sredinom
- smjetaj u dom i njegovo naputanje je u skladu sa eljom
odgajanika ili njihovih roditelja
poluotvoreni
- omoguuju kontakte odgajanika sa okolinom vezane za radno
osposobljavanje, organiziranje kulturnih i javnih djelatnosti i sl.
- u nekim oblicim ivota i rada su zatvoreni prema okolini (neki
odgojni, odgojno-popravni i specijalni domovi)
zatvoreni
- postoje pravna ogranienja u odnosu na smjetaj i kontakte
odgajanika prema ivotu izvan doma
- cjelokupni ivot i rad obavlja se u domu prema propisanim
pravilima (odgojno-popravni domovi tee prema djeliminom
otvaranju)
- karakteristini tipovi domova u praksi:
- djeji domovi (pitanje hospitalizma)
- aki domovi
- odgojni domovi (odlukom suda i rjeenjem organa socijalne skrbi
upuuju se maloljetnici dobi 10-18 godina skloni skitnji,
prestupnitvu i dr.)
- odgojno-popravni domovi (maloljetnici koji se upuuju sudskom
odlukom na 1-5 godina zbog izvrenja teih djela)
- specijalni domovi (upuuju se djeca i mladi sa smetnjama u
razvoju, koja ne mogu biti obuhvaena inkluzivnim odgojem i
obrazovanjem, ili zbog aziliranja)

3.SADRAJ I PODRUJA ODGOJNOG RADA U DOMOVIMA

a) Zdravstveno-higijensko i i rekreativno odgojno podruje
b) Uenje
c) Rad i druge obaveze
 37

d) Slobodne aktivnosti
e) Drutveno-zabavni ivot
f) Drutveno-politiki ivot
g) Uee odgajanika u upravljanju
h) Slobodno vrijeme odgajanika
i) Povezanost s roditeljskim domom, drutvenom i radnom sredinom

4. NAELA I ODGOJNI POSTUPCI

Naelo aktivnosti: program odgojnog rada mora predvidjeti takvu organizaciju
aktivnosti da doe do izraaja inicijativa svakog odgajanika
Naelo postavljanja zahtjeva i potovanja linosti odgajanika: u zahtjevima se
moraju potovati norme i pravila ljudskog ponaanja
Naelo socijalizacije: odgojna grupa mora konstruktivno ljudski djelovati i
razvijati ljudske odnose u vrijednosnom znaenju
Naelo individualizacije: odgajatelj mora dobro poznavati svoje odgajanike,
njihove interese, sposobnosti, sklonosti
Naelo posrednog pristupanja odgajaniku: odgajatelj se stavlja u ulogu
savjetnika, pomagaa i suradnika
Naelo minimalne segregacije: dom mora biti stalno otvoren prema sredini u
kojoj se nalazi
Naelo jedinstva odgojnih utjecaja: jedinstvo djelovanja i suradnja doma,
obitelji, kole i drugih odgojnih faktora

Odgojni postupci:
Razgovor
Pouavanje
uvjeravanje
Navikavanje
Spreavanje
5. INTERNATSKA PEDAGOGIJA
- Pedagoka nauka koja prouava i unapreuje odgojni rad u domovima kao
drutvenim institucijama za zbrinjavanje i odgoj djece i mladih
- Cilj: da primjenom naune metodologije prati, prouava i itrauje specifinosti
odgojnog procesa u uvjetima domskog ivota
- Zadaci:
a) da prouava odgojni rad u specifinim uvjetima domskog ivota i da
obogauje pedagoku spoznaju na tom podruju odgojnog rada
b) da na temelju tih spoznaja razrauje zadatke, organizacijske oblike,
sadraje, faktore, metode, naela, sredstva i postupke odgoja u
domovima
c) da znanstveno-kritiki vrednuje napredak i postignua domskog odgoja i
internatske pedagogije

Tema 8: PREDMET I ZADACI KOLSKE PEDAGOGIJE

Razliitost pristupa u odreivanju kolske pedagogije:

a) sa aspekta realizacije nastavnih planova i programa: kolska pedagogija kao
pedagoka disciplina koja se bavi analizom planiranja i programiranja
 38

obrazovanja (suava se i svodi na teoriju nastavnog plana i programa ili

kurikuluma)
b) sa aspekta teorije kole: pedagoka disciplina koja se bavi pedagokim
istraivanjima kole kao drutvene institucije (prvenstveno izuava kolsku
organizaciju)
c) sa aspekta provanja nastave: sutina njenog uenja je teorija nastave
(poistovjeuje se sa didaktikom).

Dovodi se u vezu sa:

a) ekonomikom obrazovanja: vrijednost obrazovanja i njegovih efekata na drutveni
i privredni razvoj
b) ulogom sredstava masovne komunikacije: kola je sve manje jedini faktor odgoja i
obrazovanja
c) kolskom higijenom: kolska pedagogija se ne bavi kolom izolovano od njenog
okruenja
d) interkuluralnom pedagogijom: u uslovima globalizacije i multikulturalnosti u
svijetu i kod nas, neophodno je upoznavanje i drugih kultura
e) ekopedagogijom
f) pedagogijom slobodnog vremena
g) pedagogijom humanih odnosa meu ljudima i spolovima i sa pedagogijom zdravog
potomstva

kolska pedagogija obrauje istorijske i drutvene uslove

nastanka kole, ali i antropoloke i psiholoke pretpostavke
uspjene nastave i uenja

MJESTO KOLSKE PEDAGOGIJE U SISTEMU PEDAGOKIH NAUKA

- shvatanje kolske pedagogije i predmeta njenog prouavanja mogue je samo u
kontekstu ope pedagogije, kao nauke o odgoju i obrazovanju.
- od znaenja i odreenja pojmova i kategorija odgoja i obrazovanja, zavisi i kako
e se definisati predmet kolske pedagogije,
- Gaston Mialaret ti glavna inioca edukacije (1989.):
- porodica (porodina edukacija),
- kolska ustanova (kolska edukacija) i
- difuzno obrazovanje i profesionalni ivot (paralelna kola)
- Ditrih:

opa pedagogija -predkolska

posebne pedagogije -kolska -teorija kole
komparativna pedagogija -porodina -teorija nast. plana i programa
historija pedagogije -socijalna (teorija kurikuluma)
-pogonska -teorija nastave (didaktika

Lencen u sistemu pedagokih nauka razlikuje tri nivoa:

I poddiscipline:
- opta (sistematska) pedagogija,
- socijalna pedagogija,
- pedagogija poziva (privredna pedagogija,
 39

- historija pedagogije,
- komparativna pedagogija,
- predkolska pedagogija,
- kolska pedagogija,
- pedagogija odraslih,
- specijalna pedagogija

II- strukovna usmjerenja:

- pedagogija za strance (interkulturalna pedagogija),
- industrijska pedagogija,
- pedagogija slobodnog vremena,
- kulturalna pedagogija,
- medicinska pedagogija, Kao najvanija podruja kolske
- muzika pedagogija, pedagogije Lencen odreuje:
- saobraajna pedagogija, - metodiku,
- eko pedagogija, - medije i
- mirotvorna pedagogija, - didaktiku
- seksualna pedagogija

III- polja prakse: Odnos prema didaktici:

- vaspitanje za slobodu,
- zdravstveno vaspitanje,
- kola,
- saobraajno vaspitanje,
- obrazovanje,
- seksualno vaspitanje
- eko vaspitanje
- ira od didaktike, jer se bavi svim
aspektima kolske organizacije,
- ua od didaktike, kad se bavi nastavom,
jer je didaktika teorija nastave i
obrazovanja uote

Diferencijacija kolske pedagogije od drugih pedagokih disciplina, potrebna je samo

u smislu jasnijeg pojmovnog odreenja

Integracija kolske pedagogije sa pedagokim disciplinama i drugim naukama

(filozofija, psihologija, kibernetika, ekologija, sociologija, medicina,
arhitektura) neophodna je u onim segmentima kolskog obrazovanja i odgoja
u kojima je ona sama nedovoljna, pa i nemona (Kaapor)

ZADACI KOLSKE PEDAGOGIJE

Opti zadaci:
- proistiu iz predmeta,
- ne mogu se utvrditi, univerzalni, nepromjenljivi i trajni zadaci,
- proizlaze iz cilja i zdataka ope pedagogije, a posebno iz cilja i zadataka odgoja i
obrazovanja,
- promjenljivost kole u skladu sa zahtjevima drutva, nalae i promjenljivost
zadataka kolske pedagogije,
- aktuelni zadaci kolske pedagogije danas su:
- sistematsko prouavanje nastanka i razvoja kole,
- prouavanje zakonitosti izgradnje i usavravanja sistema odgoja i obrazovanja,
 40

- praenje i prouavanje pravne osnove i stepena ostvarenosti te osnove u

obrazovnom sistemu,
- prouavanje i unapreenje teorije kole, a posebno onih teorija koje znaajno
utiu na savremenu kolu i kolu budunosti,
- prouavanje i unapreenje teorije nastavnog plana i programa (mogunosti
planiranja i programiranja u skladu sa zahtjevima savremene i kole budunosti)
- prouavanje i unapreenje teorije nastave,
- prouavanje kole kao ivotne sredine, njenog okruenja, rostora i opreme,
- prouavanje i unapreivanje higijensko-zdravstvene zatite uenika,
- prouavanje i unapreenje profesionalne orijentacije,
- prouavanje i unapreenje interpersonalnih odnosa unutar nastavnikih, a
posebno uenikih kolektiva,
- prouavanje i unapreenje rada rukovodnih i strunih organa,
- prouavanje i unapreenje uloge sredstava masovne komunikacije za odgoj i
obrazovanje,
- pokretanje i aktualiziranje pitanja savremenih tokova pedagoke nauke,
- prouavanje i praenje efekata kolske reforme,
- praenje i prouavanje trendova u pedagogiji i nauci uopte, koji doprinose
efikasnijem kolskom obrazovanju,

Za realizaciju bilo kojeg opteg zadatka mogu se utvrditi konkretni zadaci. Da bi se

realizovao opti zadatak: prouavanje i unapreenje nastave, mogu se utvrditi slijedei
konkretni zadaci:
- praenje rezultata primjene razliitih nastavnih oblika, metoda i sredstava rada,
- rad na razvijanju radnih navika (koritenje vremena, tehnike racionalnog uenja)
- uvoenje novih postupaka i tehnika vrednovanja uenikovih znanja,
- praenje i prouavanje motivacije uenika za uenje,
- stvaranje povoljne pedagoke klime za uspjene meuljudske odnose,
- struno usavravanje nastavnika,
- voenje dokumentacije o odgojno-obrazovnom radu kole,
- voenje brige o usklaenosti nastave psiho-fizikim osobenostima uenika.

NAJZNAAJNIJE TEORIJE KOLE

Teorije kole (teorije organizacije):

- obrauju opte zadatke i odgojno-obrazovnu funkciju kole, kao institucije

- prouavaju naroito:
- sistem kolstva kao drutveni podsistem,
- odnos kole i drutva,
- prihvaenost kole (od uenika, roditelja, nastavnika, vlasti),
- saznanja o praktinim efektima kole,
- razumijevanje organizacione strukture razliitih modela kole,
- uenje u koli,
- odnos uenika i nastavnika.
 41

1. Duhovno-nauna teorija kole

- razvila se u Njemakoj nakon I svjetskog rata

- temeljne odrednice:
- kola se posmatra u u njenoj uslovljenosti, ali i kao uesnik u istorijskim,
kulturnim i politikim vezama,
- Istorijski se pozitivno vrednuje proces u kome je drava postala nosilac
kolstva,
- kola se posmatra kao funkcija drutva,
- Znaenje kolskog sistema (trostepenost nivoa i odvajanje opteg i
strunog obrazovanja) shvata se samo kao postavkateorijska razmatranja
se odnose na spoljanja (organizacija) i unutranje (nastava, kolski ivot)
reforme kole,
- Utemeljila kolu kao instituciju u modernom dobu

- Klaus-Jrgen Tilmann:
- Ova teorija se iskazuje kao nauka o pedagokoj praksi i kao nauka koja
slui pedagokoj praksi,
- Na kolu, na odgoj i obrazovanje, kao i na procese i pojave koje odvijaju u
koli, ova teorija gleda sa historijskog stajalita,
- Svoje uenje ova teorija temelji na razraenoj metodologiji, iju sutinu
ine historijsko-sistematske metode
- glavni predstavnici:
- Diltaj (Wilhelm Dilthey); Herman Nol (Hermann Nohl);Teodor Lit
(Theodor Litt);Eduard pranger ((Eduard Spranger); Erih Veniger (Erich
Weniger)

1. Strukturalno-funkcionalna teorija kole

- bavi se prvenstveno drutvenom funkcijom kole

- H.Gudjons: kola, koja ini prelaz od porodice ka drutvu, ima etiri osnovne
funkcije:
- Kvalifikacija prua mladima mogunost sticanja znanja i sposobnosti,
kako bi se mogli ukljuiti u svijet rada i u ivot,
- Selekcija i alokacija- kroz kvalifikacije razliitih nivoa odabire uenike za
proces raspodjele (pripajanje razliitim sferama i nivoima poslovnog
svijeta),
- Integracija- kroz kolu mladi usvajaju norme i vrijednosti drutva,
- Kulturna predaja- kola daje pravac daljeg napretka i razvoja kulturnog
identiteta.
- Glavni predstavnici:Talkot Parsons (Talcot Parsons); Robert Driben (Robert
Dreeben); Helmut Fend (Helmut Fend)

2. Psihoanalitika teorija kole

- sutinska pitanja vezana za ivot i rad u koli mogu se shvatiti samo sa aspekta
psihonalaize
 42

- polazak u kolu sa simbolikim razdvajanjem djece i roditelja,

- rivalstvo i konkurencija, mrnja, netolerantnost, koristoljublje imaju suprotne
vrijednosti u strpljivosti, paljivosti, drugarstvu, ljubavi,
- nastavnikov odnos prema djeci determinisan je potisnutim djetinjstvom u samim
nastavnicima,
- sutinu ove teorije ine slijedee karakteristike:
- traenje uzroka za mnoge probleme u sferi ponaanja odraslih u analizi doivljaja
u djetinjstvu,
- kako organizovati odgoj u djetinjstvu da bi se sprijeilo nastajanje traumatskih
doivljaja,
- shvatanje opasnosti od precjenjivanja emocionalno-afektivne sfere.
- Glavni predstavnici: Ana Freud, H.Culliger, H.E.Rihter, Klaus Jrgen Tilman

3. Interakcijska teorija kole

- kolska interakcija je tako udeena da uenik i nastavnik, kao glavni faktori

nastavnog proces, meusobno unaprijed interpretiraju ponaanje suprotne
strane, kako bi mogli djelovati.
- Ovi glavni faktori nastavnog procesa u toj interakciji nemaju istu mo (iza
nastavnika stoji institucija)
- U toj interakciji nema otvorenosti, ve etiketiranja i stigme (ispitivanje
stigmatizacije i etiketiranje predstupnikog ponaanja je najvaniji doprinos ove
teorije),
- Institucija i nastavnik odreuju ta je predstupnitvo i ko je predstupnik
- Fenomen vrajeg kruga stigmatizacije: nastavnik odlui ta je prijestup
poinilac biva oznaen pritisak se vri sve dok stigmatizirani ne prihvati stigmu
stigma dalje odreuje njegovo ponaanje
- Fenomen dvostrukog ivota: uenici iznalaze taktike kojima izbjegavaju
etiketiranje sabotiraju naela konkurencije varanjem, drijemaju otvorenih
oiju
- Glavni predstavnici: G.H.Mid; M.Brusten; M.Brumlik;

4. Istorijsko-materijalistika teorija kole

- kola je ogledalo drutva, proizvodnih odnosa i svih protivrjenosti u njima,

- odgoj i obrazovanje su drutveno-historijske kategorije odreene drutvenim
tokovima razvoja,
- kola uvijek ima ideoloki i klasni karakter, ona promovie ideologiju na kojoj
poiva drutvo iji je ona segment
- Glavni predstavnici:
- Brojni sovjetski pedagozi (Krupska, Mkarenko, Blonski
- Na zapadu: Arnold Klaus, E.Altvater, F.Huisken

5. Kritika kole kao teorija kole

- kritika pedagogija redefinie pojam obrazovanja i kole, kriterije efikasnosti

obrazovanja i uenja,
 43

- osnovna teza:
- znanje je dio drutvenog rada drutveni odnosi su okvir unutar kojeg se
oblikuju i primjenjuju znanstvene spoznaje,
- kritika teorija o odgoju (Klaus Mollenhauer):

- zadatak pedagoke znanosti je istraivanje isprepletenosti drutva i odgoja,

- predmet znanosti o odgoju je odgoj u cilju emancipacije, a emancipacija tei
jednakosti prava svih lanova drutva

Tema 9: ODGOJNA PODRUJA PREMA SADRAJIMA

I ZADACIMA - 1. dio

a) TJELESNI ODGOJ
1. Tjelesni odgoj u pedagokoj teoriji i praksiU
- antiko doba (gimnastika, kalokagatija, Platon: tee je izabrati trenera za tijelo,
nego uitelja intelektualnih predmeta)
- srednjevjekovno feudalno drutvo (sedam slobodnih vjetina plemstvo, nasuprot
asketizmu)
- period humanizma i renesanse
- Herbart- tjelesni odgoj nije potreban za postizanje odgojnih zadataka
(idealistiko-intelektualistiko shvaanje odgoja)
- Klasici i tjelesni odgoj (Pestalozzi, Lok, Ruso, Komenski ... )

2. Tjelesni odgoj kao sastavni dio cjelokupnog pedagokog procesa

- tjelesni odgoj je pedagoka djelatnost sveukupnog odgojnog procesa,
- izvori teorije tjelesnog odgoja:
opa pedagogija i njene pomone nauke
historijska batina (razvoj drutvenih pokreta sporta i fizike kulture)
praksa tjelesnog odgoja

3. Zadaci tjelesnog odgoja

a) higijenski zadatak
- tjelesni odgoj je najue povezan sa zdravstvenim odgojem
- stjecanje higijenskih znanja i navika,
- koritenje prirodnih faktora (sunce, zrak, voda)

b) bioloki zadatak
- unapreivanje, omoguavanje i pomaganje glavnih biolokih procesa: tjelesni
rast i razvoj
- poboljanje opte funkcionalne sposobnosti organizma (kretanje, disanje,
krvotok, nervni sistem, imunoloki sistem)

c) obrazovni zadatak
 44

- stjecanje sistema znanja o znaaju razvijanja pokretljivosti, motorikih

sposobnosti, koordinacije i ekonominosti pokreta, brzine, snage, izdrljivosti
- stjecanje zanja o znaaju tjelesnog razvoja i aktivnosti za zdrav ivot

d) estetski zadatak
- manifestira se u
razvijanju smisla za lijepo i skladno putem tjelesnih pokreta,
doivljavanju, uoavanju i stvaranju estetskih kvaliteta
- ovaj zadatak se realizira
razvijanjem, ritminosti, skladnosti, gracioznosti, rirodnosti i elastinosti
pokreta,
razvijanjem smisla za harmonian razvoj tijela
izraavanjem muzikih sadraja pokretom,
stvaranje smisla za sklad boja i formacija
razvijanjem smisla za ljepotu prirodnog

e) rekreativni zadatak
- tjelesni odgoj je polazite za stvaranje navika aktivnog ivota i zdrave razonode,
- uticaj na emocionalni razvoj i stabilnost stvaranje dobrog raspoloenja
- naroito vaan u vremenu intenzivnog i napornog tempa rada i ivljenja

f) moralni zadatak
- formiranje drutveno i moralno pozitivnog lika ovjeka
- prihvatanje poraza
- bolji zavrjeuje divljenje i estitke
- humanizacija odnosa meu ljudima (moralne vrijednosti olimpijskih naela)

4. Faktori, oblici i sredstva tjelesnog odgoja

- faktori: porodica, predkolske ustanove, kole, sportska udruenja, klubovi, mas-
mediji
- individualne i grupne aktivnosti, kao oblici
- znaaj poticanja, nagrade, samoaktualizacije, primjera kao sredstava

b) INTELEKTUALNI ODGOJ

- znaaj u formiranju svestrano razvijene linosti

- intelektualna djelatnost ovjeka organski je dio njegove sveukupne radne i
stvaralake aktivnosti
- neopravdanost odvajanja intelektualnog i radnog odgoja, ili favorizovanje jednog
na raun drugog
- opasnosti i zablude: poistovjeivanje sa obrazovanjem i /ili uenjem
- u politehnikom obrazovanju ostvaruje se integracija intelektualnog i radnog
odgoja,
- politehniko obrazovanje ima
socioloki znaaj primjenjivost steenih znanja u funkciji progresivnog
razvoja,
 45

tehnoloki znaaj tehnika dostignua su pokretaka snaga sveukupnog

razvoja
pedagoko-psiholoki znaaj rad i ljudsko stvaralatvo su osnovni
smisao postojanja i afirmacije ljudske linosti

1. SMISAO, SVRHA I ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA

- smisao razvijanje ovjekovih intelektualnih potencijala, njegove spoznajne

moi, da bi ovladao zakonitostima prirodnog i drutvenog kretanja i ovladao tim
kretanjima
- svrha stalno obogaivanje intelektualnih snaga, jaanje intelektualnih
kapaciteta, razvijanje i usavravanje ovjeka kao razumnog i plemenitog
ljudskog bia
- osnovni zadaci: usvajanje sistema znanja, formiranje vjetina i navika, razvijanje
intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom intelektualnog rada i
oblikovanje pozitivnih osobina linosti

a) Usvajanje sistema znanja

- znanje, kao uopeno iskustvo ranijih narataja, pozitivna tekovina ovjeanstva,
predstavlja osnovu i pretpostavku intelektualnog djelovanja
- znanja moraju biti shvaena i usvojena na nain i u mjeri da mogu koristiti u
ivotu
- uloga znanja nije samo u spoznavanju svijeta, nego i u djelovanju na njega u
njegovom mijenjanju i podvrgavanju ovjekovim potrebama

b) Formiranje vjetina i navika

- vjetina ili umijee: vjebanjem steena sposobnost svjesnog primjenjivanja
znanja; formira se u procesu vjebanja i oznaava steenu psihomotornu
sposobnost, koja omoguuje tanije, bre i lake obavljanje neke radnje,
- navika: daljim vjebanjem automatizirana vjetina

c) Razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti

- intelektualnim snagama i sposobnostima odreeni su intelektualni potencijali
pojedinca
- razlozi za razvijanje intelektualnih sposobnosti:
u klasinoj, ali i dananjoj koli, vie se trai da uenici pamte gotove
injenice, nego da razvijaju i njeguju vlastitu misao,
samo pojedinac sa razvijenim vlastitim intelektualnim snagama moe se
uklopiti u tokove savremenog nauno-tehnolokog razvoja
- intelektualni odgoj treba formirati povoljne uvjete za dalje jaanje i razvijanje
intelektualnih snaga i sposobnosti
-
d) Ovladavanje kulturom intelektualnog rada
- ovladavanje kulturom intelektualnog rada podrazumijeva da se ovlada znanjima
i vjetinama kao se ui, radi i istrauje
- osposobljavanje za samoobrazovanje je jedan od primarnih zadataka savremene
kole

e) Oblikovanje pozitivnih osobina linosti

 46

- emocionalna komponenta- ljubav prema istini i traganje za istinom

- voljno-djelatna komponenta: djelovanje u skladu sa spoznajom i doivljavanjem
vrijednosti istine

2. SADRAJNA PODRUJA
a) Odnos opeg i strunog obrazovanja
b) Novi sadraji i vrednote
c) Nesporazum izmeu humanistikih i tehnikih sadraja
d) Opa klasifikacija sadaja

3. PUTEVI REALIZACIJE

a) Glavni initelji (porodica, predkolska ustanova, kola, kulturna institucija)

b) Temeljni zahtjevi
- aktivnost
- interes
- postupnost
- sistematinost
- primjerenost
- ekonominost

c) Razliiti pristupi ostvarivanju

- stara kola / nova kola
- pokret za radnu kolu
- inovativni modeli nastave (egzemplarna nastava, interaktivna
nastava, konfluentno obrazovanje)

Tema 10: ODGOJNA PODRUJA PREMA SADRAJIMA

I ZADACIMA - 2. dio

a) ESTETSKI ODGOJ

1. ESTETSKI ODGOJ KAO TEMELJNO ODGOJNO PODRUJE

- povijesna zasnovanost
ukraavanje, nakit, plesovi, obredi ovjeka u prvobitnoj zajednici
u antiko doba bitan dio odgojne djelatnosti (kalokagatija); Platon pisao o
znaaju estetskog odgoja u razvoju linosti; Aristotelovo uenje o lijepom
u umjetnosti
srednji vijek: muzike i likovne aktivnosti u crkvenim kolama
humanizam i renesansa
neohumanisti i predstavnici klasicizma krajem 18. vijeka:
- Humbolt: reorganizacija gimnazija
- iler: Pisma o estetskom odgoju
- Komte: umjetnost je najkompletniji izraz jedinstva ljudskog duha
 47

Industrijalizacija i zapostavljanje estetske komponente

Nakon drugog svjetskog rata raste interes za estetskim

- potrebe, mogunosti i dunost

individualna i drutvena potreba za estetskim odgojem i estetskim
vrijednostima
u svakom ovjeku postoje mogunosti za razvoj estetskog smisla i
sposobnosti
obzirom da ovjek ove vrijednosti ne donosi roenjem, dunost je razvijati
ih i formirati putem odgoja i obrazovanja
- sastavni dio skladnog odgoja linosti
neodvojiva povezanost sa ostalim odgojnim podrujima

2. TEMELJNA SVRHA I ZADACI ESTETSKOG ODGOJA

- temeljna svrha: doprinos cjelovitom razvitku linosti:
- zadaci:
razvijanje sposobnosti uoavanja lijepog
formiranje sposobnosti estetskog doivljavanja
izgraivanje stvaralakih estetskih sposobnosti
njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja

3. SADRAJNA PODRUJA I MOGUNOSTI OSTVARIVANJA

- sadrajna podruja:
priroda
ivot i meuljudski odnosi
produkti ovjekovog rada
umjetnost

- mogunosti ostvarivanja
ostvarivanje u nastavi
ostvarivanje u slobodnim aktivnostima
ostvarivanje u irem kolskom ivotu

4. METODIKE PRETPOSTAVKE REALIZACIJE

- osnovni initelji: porodica, kola, sredstva informiranja, kulturne institucije
- glavni zahtjevi:
kvalitetnost sadraja i sredstava
odgojna vrijednost sadraja i sredstava
pristupanost sadraja i sredstava
interes
oiglednost
aktivnost
postupnost
sistematinost
mnogostranost
individualizacija
 48

- metodski postupci
promatranje
slobodno izraavanje
estetska analiza

b) MORALNI ODGOJ

- svrha: formiranje ovjeka kao ljudskog bia je primarni, fundamentalni

drutveni zadatak
- moral
- jedna od primarnih ivotnih potreba, a manifestira se u aktivnom
oblikovanju, usmjeravanju i vrednovanju ljudskih postupaka (kao
dobrih ili loih)
- definicija: skup pojmova o dobru i zlu, kao sistem drutvenih normi,
pravila, obiaja, naela, smjernica, ideala, kategorija koji je nastao
tokom historijskog razvoja ovjeanstva, a odnosi se na reguliranje
meuljudskih odnosa (individulanih i grupnih) na ponaanje ovjeka u
drutvu u odreenoj drutvenoj zajednici
- moral je oblik ivotne stvarnosti
- etika filozofska disciplina i teorija morala
- moral regulira odnose meu ljudima, a etika ga prouava i unapreuje
- moralni odgoj je proces:
- moralnog formiranja
- moralnog oblikovanja linosti
- formiranja pojedinca u drutvenu linost
- teorija moralnog odgoja prouava:
- zakonitosti moralnog odgoja
- cilj
- zadatke
- proces
- sadraj
- faktore
- principe
- metode
- sredstva

1. SMISAO I ETAPE PROCESA MORALNOG ODGOJA

a) Formiranje moralne spoznaje
b) Formiranje moralnih uvjerenja
c) Formiranje moralnog ponaanja i djelovanja

2. SVRHA I ZADACI MORALNOG ODGOJA

a) Upoznavanje morala i njegove teorije
b) Usvajanje moralnih stavova i formiranje moralnih uvjerenja
c) Formiranje navika moralnog ponaanja i djelovanja
d) odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera
e) njegovanje smisla za etike vrednote
 49

3. SADRAJ MORALNOG ODGOJA

a) Odgoj u duhu humanizma
b) Pripremanje za obiteljski ivot
c) pripremanje za drutveni ivot
d) Odgoj u duhu patriotizma
e) Odgoj u duhu solidarnosti i bratstva meu njudima
f) Formiranje pozitivnog odnosa prema radu
g) Formiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrednotama

4. ELEMENTI METODIKE OSTVARIVANJA

a) Vani inioci
- obitelj, odgojne institucije, sredstva informiranja,izdavaka djelatnost,
kulturne institucije, preduzea, drutvene organizacije
- slobodno vrijeme

b) Glavni zahtjevi
- svrsishodnost
- usmjerenost
- pozitivna orijentacija
- socijalizacija
- jedinstvenost uticaja
- dosljednost
- primjerenost

c) Metodski postupci
- pouavanje
- uvjeravanje
- navikavanje
- spreavanje

Tema 11: ODGOJNA PODRUJA PREMA SADRAJIMA

I ZADACIMA - 3. dio

a) RADNI ODGOJ
RADNI ODGOJ KAO TEMELJNO ODGOJNO PORDUJE
- ovjek kao stvaralako bie
- Pestalozi: skladan harmonijski razvitak linosti podrazumijeva razvitak uma,
srca i ruke (intelektualni, moralni i radni odgoj)
- Rad, aktivnost, djelatnost i stvaralatvo su bitna ovjekova odreenja
- Osnovni zadaci odgoja: materijalni, funkcionalni i odgojni
- Osnovne komponente odgoja: racionalna, emocionalna i voljno-djelatna
- Aspekti rada i radnog odgoja:
Filozofski
Etiki
Socioloki
 50

Psiholoki
Pedagoki
- radno obrazovanje i radni odgoj

ZADACI RADNOG ODGOJA

- osnovni smisao i svrha: omoguiti svakom ovjeku da, pored tjelesne,
intelektualne, morale i estetske kulture, ovlada i kulturom rada, radno-
tehnikom i proizvodnom kulturom

- odgojni zadatak:
rad je dunost i obaveza ovjeka kao lana zajednice
odnos prema radu je jedno od najvjerodostojnijih mjerila ovjekove
moralnosti
mogunosti odgojnog djelovanja u radnom odgoju:
- razvijanje pozitivnih stavova prema radu
- formiranje pozitivnih linosti i karaktera
- realan odnos prema manuelnom i intelektualnom radu
- razvijanje emocija koje treba da prate rad (radno oduevljenje, zanos,
samopouzdanje, osjeaj povjerenja u vlastite snage)
- razvijanje radnog morala

- obrazovni zadatak:
usvajanje odreenog sistema znanja
usvajanje znanja o naunim osnovama tehnike i proizvodnje
usvajanje znanja o glavnim proizvodnim granama
realizuje se kroz:
- formiranje odgovarajuih umijea i navika
- ravijanje odgovarajuih sposobnosti:
- promatranja
- tehnikog miljenja
- konstruiranja
- pravilnog organiziranja radnog vremena

- rekreativni zadatak
znaaj aktivnog odmora i rekreacije
odgoj za slobodno vrijeme
- radno-profesionalni zadatak
- struno obrazovanje podrazumijeva radni i tehniki odgoj

SADRAJNE KOMPONENTE I MOGUNOSTI OSTVARIVANJA

- osnovno tehniko obrazovanje
- poznavanje suvremene proizvodnje
- osnove ekonomskih znanja
- tehniko crtanje
- ovladavanje radnim umijeima i navikama

a) ostvarivanje u nastavi
b) ostvarivanje u slobodnim aktivnostima
c) ostvarivanje u uenikom produktivnom radu
 51

VANIJI INITELJI I OSNOVNI ZAHTJEVI

- porodica, predkolske organizacije, kola, sredstva informiranja, drutvene
organizacije, proizvodne organizacije
- osnovni zahtjevi:
praktina svrsishodnost
tehnika mnogostranost ili politehninost
pristupanost,
racionalnost
jedinstvo teorije i prakse

b) EKOLOKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Ecological education
Nature protection education
Erziehung naturschtzende Ausbildung

Def.: ekologija je nauka o odnosu organizma prema okolini, o njegovom smjetaju i

pojavljivanju u prostoru (grki: oikos = kua + logos = rije, govor, zakon)

ire znaenje: ekologija se odnosi na zatitu prirodne okoline od pretjeranog

unitavanja, odnosno, bilo kakvog nepravilnog odnosa ovjeka prema ivoj i neivoj
prirodi

ZADACI:
- sticanje savremenih znanja, vjetina i stavova o ekolokim osobenostima,
procesima i zakonitostima u ivotnoj sredini,
- upoznavanje o djelovanju ovjeka na ivotnu sredinu u razliitim
formama i dimenzijama,
- razumijevanje savremenih tenji i mogunosti savremene nauke,
drutvenih nauka i umjetnosti za cjelovitu zatitu i unapreenje ivotne
sredine,
- navikavanje uenika na odravanje line higijene, higijene i estetskog
ureenja kolske sredine
- navikavanje na ispravan odnos prema objektima u prirodi, prema
kulturnim vrijednostima i posebno prema sveukupnim meuljudskim
odnosima

Kako se realizuju zadaci?:

- u nastavi ekologije,
- u vankolskoj ekologiji,
- u akcionim programima,
- u projektima razvitka zajednice

Uzroci ozbiljnog poremeaja okoline:

- nagli porast industrijalizacije,
- pojave novih tehnologija,
 52

- porast upotrebe kemikalija,

- enormno poveanje potronje energije,
- porast potronje raznih materijalnih dobara,
- poveanje koliine industrijskog i komunalnog otpada,
- porast saobraaja,
- bra industrijalizacija i nekontrolisano troenje prirodnih resursa.

Internacionalizacija problema:
- problemi okolia prelaze granice jedne zemlje,
- potrebna je aktivna suradnja izmeu zemalja i internacionalna suradnja,
- UN 1992., Rio de aneiro: Konferencija o zatiti okoline (konsenzus:
socio-ekonomski rast i eko-sistem moraju biti u harmoniji i meusobno se
podravati)

Historijski osvrt
- ljudi su od pamtivijeka pridavali znaaj ouvanju okoline,
- an ak Ruso: predlae Emilu (glavni lik njegovog pedagokog djela:
Emil ili o odgoju) da to vie ui iz prirode poput Robinzona,
- Jan Amos Komensky u Velikoj didaktici: Taan red u koli treba
pozajmiti od prirode i to takav da ga ne mogu zaustavitinikakve smetnje
- reformska pedagogija daje naglasak na sticanju znanja neposrednim
iskustvom u prirodi

Utemeljenost i cilj ekolokog odgoja i obrazovanja:

- odgoj je oovjeenje ovjeka,
- J.A. Komensky: vidljivi svijet je stvoren da slui za raanje,
odhranjivanje i odgajanje ljudskog roda,
- ovjek je dio savrene kosmike harmonije i treba, ne samo da spozna i
shvati, ve i da mijenja svoje okruenje,,
- ovjek je podinio mnoge prirodne procese i zakone svom blagostanju, ali
je nekontrolisanim postupcima naruio okolinski sistem i doveo u pitanje
svoju egzistenciju na planeti,
- odgoj i obrazovanje pruaju mogunost da se mijenja svijest o okruenju
- CILJ: sticanje znanja o meuzavisnosti biljnog i ivotinjskog svijeta i
materijalnog okruenja, te na osnovu te spoznaje, razvoj uvjerenja o
uvanju i zatiti okoline od nepravilnog koritenja i unitavanja (koliko
znaju djeca o prirodi: ko daje mlijeko, zato crna koka nema crno jaje)

Sadraj ekolokog odgoja:

- globalna uzurpiranja (oteenje ozonskog omotaa, promjena klime),
- urbani razvoj (kontrola, planiranje, razvoj),
- zatita voda (voda za pie, povrinske vode, podzemne, morske),
- odlaganje smea u urbanim i ruralnim sredinama,
- mikrobioloka i kemijska ispravnost hrane
- uticaj na okolinu i zdravlje raznih energetskih izvora,
- saobraaj i njegov uticaj na okolinu (gasovi, buka),
- nekontrolisana upotreba pesticida i drugih kemikalija,
- genetski bioinenjering (biotehnologija i genetski modificirani organizmi),
- kvalitet zraka (oksidi, sumpor, nitrogen, praina, prljava kia),
- radioaktivni i drugi perzistentni otpad,
 53

- buka

Didaktika rjeenja:

c) izleti i ekskurzije
- odgojno-obrazovni ciljevi: spoznajni, motivacioni, rekreativni
- sticanje znanja o realitetu i zauzimanje stavova
- spoznaja i afektivni odnos se mora pretoiti u aktivno djelovanje

b) kola u prirodi
- duga istorija ovog oblika rada
- Vitorino de Feltre (poetak 15. stoljea) organizira nastavu u prirodi
- posebno teite je na zdravstvenom odgoju (uenici se bave raznim fizikim
aktivnostima)
- razliiti modeli ovih kola: internatski tip (djeca stalno borave u prirodi),
odvoenje djece do prikladnih terena, povremeni boravci u prirodi, logorovanja

c) proizvodni i drutveno korisni rad

- uenici u Waldorfskoj koli sami proizvode i ue razne zanate
- rad je i danas znaajno odgojno sredstvo
- rad u kolskom vrtu, uoavanje lijepog u prirodi, aktivnosti na ureenju okolia

Osnovna nastavna pitanja u realizaciji ekolokog odgoja

a) Zatita voda
- znaaj vode za ivot (odnos kopno voda na planeti)
- voda za pie e biti najvei problem opstanka ljudi i ivotinja (1999.
godine 17% ljudske populacije je imalo ogromne probleme u
snabdjevanju vodom
- kod obrade vode u nastavnim predmetima (kemija, fizika) potrebno
isticati ekoloke aspekte
- voda kao tema u umjetnosti (knjievnost, slikarstvo)
- praktini rad (ienje vodotoka)

b) Zatita zraka
- zagaivai zraka: sumpordioksid, nitrogenoksidi, suspendirane estice,
volativne i semivolativne organske komponente,hlorofluorovodonici,
duhanski dim, neorganske praine
- od 1900 do 1965. godine globalna emisija sumpordioksida porasla je est
puta
- najvea opasnost je oteenje ozonskog omotaa (zatita organizama od
UV-zraenja, globalno zatopljenje)
- duhanski dim, pasivni puai, kancerozna oboljenja
- organizovanje akcija na nivou kola, koritenje medija

c) Odlaganje otpada i zagaenje zemljita

- najopasniji otpadi potiu iz hemijske industrije
- prikupljanje sekundarnih sirovina kao mogunost smanjenja zagaenja
 54

Tema 12: INIOCI MODELOVANJA EFIKASNIJE ORGANIZACIJE

PEDAGOKOG RADA KOLE

1.TEORIJSKE OSNOVE ORGANIZACIJE

1.1. Klasina teorija organizacije rada

- zalae se za podjelu rada i birokratsko rukovoenje (Frederik Tejlor)

- stavlja fokus na:
odluivanje i bezpogovorno izvravanje doneenih odluka
podjela rada na umni i fiziki
- H.Fajol: administrativna doktrina :
teite na upravljanju i rukovoenju
upravljanje: predvianje, organizovanje, usklaivanje i kontrola
principi: podjela rada, autoritet rukovodioca, disciplina, jedinstveno
rukovoenje, potinjavanje pojedinanih interesa optem interesu,
nagraivanje zaposlenih, hijerarhijski rad, stalnost osoblja, jedinstvo
zaposlenih

- M. Veber: najvanije je
identifikovati karakteristike cjeline,
utvrditi pravac razvoja organizacije,
sagledati zajednike socijalne promjene,
otkriti posljedice koje birokratska organizacija izazivapri postizanju
svojih ciljeva,
organizacija rada treba da bude hijerarhizirana i zasnovana na strogoj
podreenosti niih viim slubenicima,
znanja i formalne kvalifikacije su uslov za postizanje odgovarajue
pozicije u organizaciji,
strogi profesionalizam,
odnosi meu zaposlenima moraju biti isto slubeni i svedeni na
ostvarivanje radnih obaveza

- osnovne karakteristike klasinog pristupa:

stroga podjela rad
hijerarhijska struktura,
stroga podreenost niih viima u hijerarhijskoj strukturi,
autoritarno rukovoenje,
birokratska organizacija

- iz osnovnih slabosti klasine teorije razvili su se pristupi:

sa stanovita meuljudskih odnosa (E.Majo)
- organizacija je skup pojedinaca
- insistiranje na istraivanju stavova, motivacije, konflikata,
frustracija pojedinaca i malih grupa
- ukazivanje na uticaj psiholokih faktora na radnu efikasnost
- znaaj meuljudskih odnosa i ljudskog faktora uopte
sa stanovita uticaja (. Bernard)
 55

- naglaava znaaj odnosa zaposlenih i produktivnosti rada

- organizacija je prostor gdje se sukobljavaju interesi, suparnitva,
ambicije
- linije moi se ne poklapaju sa linijama slubene hijerarhije
- radnici raspolau potencijalnim uticajem (od pokoravanja do
otpora)

1.2. sistemski pristup organizaciji rada

- sistem je skup meuzavisnih elemenata koji ine odgovarajuu cjelinu,

usmjerenu na ostvarivanje postavljenih ciljeva,
- svaki element u toj cjelini ima odgovarajuu funkciju i iskljuen iz te cjeline, on
nije vie ono to je bio u njoj,
- da li e neka organizacija ostvariti postavljene ciljeve, zavisi od dvije dimenzije:
- tehnika,
- ljudska
- interakcija, kao najbitnija odlika sistema, ima dva pola: saradnja i konflikt
- organizaciju ini sistem funkcija koje pojedinci obavljaju da bi se postigao
postavljeni cilj
- Kaapor S.: kolsku organizaciju treba postaviti polazei od
pedagoke funkcije (proces uenja djece u razvoju) i
drutvene funkcije (drutveno odreen okvir, programski uslovljeni
ciljevi i zadaci) kole
- najbitniji inilac efikasne organizacije pedagokog rada kole je nastavnik (kola
postaje mjesto uenja kako se ui konfluentno obrazovanje: znati, initi, ivjeti,
biti, vrednovati, vjerovati)

2. MODELOVANJE EFIKASNIJE ORGANIZACIJE

PEDAGOKOG RADA KOLE

- efektivnost: odnosi se na obavljeni rad

- efikasnost: obavljanje tog rada na najbolji nain
- (prebacivanje lopte preko mree u tenisu je efektivnost, postizanje pogotka tom
radnjom je efikasnost)
- evet faktora utiu na modelovanje efikasnioje organizacije pedagokog rada
kole, kao determinante efikasne organizacije (PIKOSIPET):

2.1. POTREBE
- bioloke (fizioloke) i socijalne potrebe,
- potrebe su pokretake snage koje izazivaju aktivnost, usmjeravaju je i upravljaju
njome,
- potreba tei zadovoljenju (frustracija)
- znaaj socijalnih potreba (Maslov) samoaktualizacija, samopotvrivanje,
samopouzdanje,
- kola treba razvijati nove potrebe
- formiranje potreba uslovljeno je ne samo faktorima okruenja (ekstrinzini)
nego i faktorima unutar same linosti (intrinzini)
 56

- u planiranju rada kola mora polaziti ne samo od optih drutvenih, nego i od

linih potreba uenika
- djeju potrebu za saznavanjem treba usmjeriti ka stvaralakom ispoljavanju

2.2. INFORMISANJE
- nastava kao informacioni sistem(davalac, prenosnik, primalac)
- informisanost u koli
zakonska regulativa,
nastavni planovi i programi
didaktiko-metodika literatura
nastavna tehnologija
uenici (sociokulturni status, napredovanje, interesovanja)
nastavnici (opte i struno obrazovanje, usavravanje, napredovanje)
kulturna i javna djelatnost kole,
saradnja sa okruenjem

2.3. KOMUNIKACIJA
- nastava kao komunikacija (jednosmjerna, dvosmjerna)
- interakcija u komunikacijskom i nastavnom procesu
- struktura komunikacijskog procesa: izvor pretvara komunikacijski kanal
obrnuti pretvara primalac

Komunikacijski lanac E.Aronsona

(izvor: Pregrad J., 1996. str. 14.)
 57

DRUGI O MENI
+

+ PODRUJE PODRUJE
JA O SEBI KOMUNIKACIJE INTIME

PODRUJE
SLIJEPE PJEGE PODRUJE
PODSVIJESTI

Joharijev kvadrat

2.4. ODLUIVANJE
- odluivanje kao element rukovoenja, odluivanjem se upravlja
- Simon- odluivanje obuhvata:
Razum (traenje prilike za uslove koji zahtijevaju donoenje odluke)
Oblikovanje (kreiranje alternativa)
Izbor (pronalaenje najpovoljnije alternative)
- odluke
Individualne i grupne (prema donosiocu)
Prema vremenu na koje se odnose (strateke, taktike i operativne)

2.5. SISTEM
- odlike sistema:
cjelovitost svi elementi moraju da djeluju kao jedinstvena cjelina
otvorenost sistem prima iz okruenja, ali i alje u okruenje (kola je
otvoren sistem)
ulaz . transformacija izlaz: (uenici- ulaz; obrazovno-odgojni proces
transformacija; znanje, sposobnosti, vjetine- izlaz)
stabilnost stabilan u nepromijenjenim uslovima
prilagodljivost funkcionie u promijenjenim uslovima
hijerarhinost hijerarhijski odnos podsistema
povratna informacija ovom osobinom sistem obezbjeuje korekciju svog
djelovanja
- determinisani i stohastiki sistemi
- kola je stohastiki sistem, koji treba pribliavati determinisanom

2.6. INOVACIJE
- savremeni zahtjevi su motiv za uvoenje inovacija (Alvin Tofler: Trei talas)
- inovacije: globalne i parcijalne
- inovacije se odnose na promjene u
 58

cilju odgoja,
funkcijama kolskog sistema,
sadrajima nastavnog rada
funkcijama nastavnika
sredstvima rada
organizaciji nastave
realizaciji nastave
evaluaciji nastave

2.7. PLANIRANJE
- planiranjem i programiranjem se
vri konkretizacija ciljeva i zadataka
predvia i odreuje ta, kako, kada i ko treba da uradi
- u planiranju treba uvaavati
potrebe svih uesnika pedagokog rada
interese (opte drutvene i interese uenika)

2.8. EVALUACIJA
- evaluacija, praenje i mjerenje su tri dijela jedinstvenog procesa,
praenjem se konstatuje razvojni tok neke pedagoke pojave
mjerenjem se konstatuju koliinski odnosi meu pojavama
evaluacija: na temelju praenja i mjerenja se donose i izriu vrijednosni
sudovi
- evaluacija uenikovog postignua (kompleksnost fenomena kolske ocjene)
- vvvrednovanje nasuprot ocjenjivanju (uporedno vrednovanje Glasser)

2.9. TEHNOLOGIJA
- obrazovanje kao tehnoloki proces
- obrazovne tehnologije

Tema 13: UVOD U METODOLOGIJU PEDAGOGIJE

POJAM
- cilj naune spoznaje nije samo upoznavanje nego i mijenjanje stvarnosti:
upoznavanje efikasnosti pojedinih odgojnih postupaka upoznavanje stvarnosti,
sa ciljem primjene onih postupaka koji daju najbolje rezultate u ostvarivanju
odgojnih zadataka mijenjanje stvarnosti.
- Pedagoka spoznaja se ostvaruje nauno-istraivakim radom
- Izvori pedagoke nauke (Schmidt):
pedagoka spoznaja
drutvena stvarnost
odgojni proces
metodoloka spoznaja
- etimologija: methodos (gr.) = um, postupak, razrada; logos (gr.) = rije,
razmatranje
- Def.:
 59

a) Onaj dio pedagogije koji prouava puteve naune spoznaje u podruju

odgoja i obrazovanja
b) Primjena i adaptiranje opih principa i postupaka naunog
istraivanja na specifino podruje odgojno-obrazovnih problema
(Abelson)

KARAKTERISTIKE PEDAGOKE SPOZNAJE

1. OBJEKTIVNOST
- u pedagokoj spoznaji se polazi od injenica koje predstavljaju odraz pojave
nastale u odreenom odsjeku vremena i utvrenim uslovima (Zankov)
- drutvena angairanost i odgovornost istraivaa: odgoj i obrazovanje je jedan
od najosjetljivijih aspekata drutvene prakse

2. ASIMPTOTINOST
- nikad se ne moe doi do potpune i apsolutne pedagoke spoznaje
- svakoj etapi prethode ranije, manje savrene spoznaje, a slijedit e joj budue,
savrenije
- instatia negativa neoekivan suprotan sluaj: meu pojavama na kojima se
vri generalizacija uvijek postoji odreen stupanj vjerojatnosti drukijih ishoda
(znaaj izbora uzorka)

3. SINTEZA INDUKCIJE I DEDUKCIJE

- indukcija: na osnovu velikog broja istovrsnih pojava, pronalazimo zakonitost
koja openito vrijedi (primjer: empirijska istraivanja)
nepotpuna: na osnovu svakog desetog sluaja, zakljuujemo uope
potpuna: obuhvatamo sve sluajeve da bismo generalno zakljuili
- dedukcija: na temelju poznavanja ope-drutvenog kretanja prouava se i
odreuje pravac kretanja drutvene prakse na posebnom podruju.
Istraivanja iz podruja filozofije odgoja
Logika i lingvistika analiza fenomena (ta je odgoj? ta je obrazovanje?
ta je znanje?)

4. SINTEZA KVALITATIVNOG I KVANTITATIVNOG IZRAZA

- svaka pojava ima svoje kvalitativne i kvantitativne aspekte
- kvantitativna obrada podataka ne smije da bude nezavisna od kvalitativne
analize
- tekoe kvantifikacije (djeja igra, agresivnost, nedisciplina konstrukcija
mjernih instrumenata)

5. PEDAGOKA PRAKSA KAO KRITERIJ ISTINITOSTI

- nauno utvrenim podatkom iz pedagoke stvarnosti moe se smatrati samo ono
to je dokazano praksom, iskustvom (Mui)
 60

OSOBINE LINOSTI ISTRAIVAA

1. INTELEKTUALNE OSOBINE
a) irok intelektualni horizont (sposobnost kritikog i stvaralakog
miljenja, poznavanje stranih jezika i savremenih komunikacijskih
tehnologija, radoznalost)
b) Opa pedagoka kultura i specijalno poznavanje onog podruja koje
istrauje
c) Metodoloka sprema
d) Sposobnost organizacije vlastitog rada i rada drugih

2. KARAKTERNE OSOBINE
a) Upornost i ustrajnost
b) Hrabrost
c) Emocionalan stav prema svom radu
d) Stav prema suradnicima (timski rad interdisciplinarni pristup u
istraivanju)

VRSTE PEDAGOKOG ISTRAIVANJA

Razliiti kriteriji klasifikacije:

a) Dob osoba na koje je upravljen odgojno-obrazovni proces
b) Prema okolini, odnosno institucijama
c) Prema specijalnim kategorijama odgajanika
d) Prema sadrajima odgoja
e) Prema elementima regulacionog kruga odgojnog procesa (drutvo,
odgajatelj, odgajanik

Klasifikacija vezana za metodoloku problematiku:

a) Fundamentalna i operativna istraivanja
b) Transverzalni i longitudinalni pristup istraivanju
c) Istraivanja prema njihovoj vremenskoj usmjerenosti

FUNDAMENTALNA I OPERATIVNA ISTRAIVANJA

Fundamentalna: pronalaze se osnovne zakonitosti u pojavama, prirodi i
drutvu
Operativna (primijenjena, razvojna): pronalaze se putevi da se usavre
postupci ovjeka oko mijenjanja pojava u prirodi i drutvu

TRANSVERZALNI I LONGITUDINALNI PRISTUP U ISTRAIVANJU

Transverzalni pristup: pojava se istrauje u isto vrijeme, ali na raznim
mjestima i u raznim uslovima (maloljetnika delikvencija)
Longitudinalni pristup: pojava se prati u vremenu (uzroci delikvencije iz
godine u godinu)

VREMENSKA USMJERENOST ISTRAIVANJA

- da li se istrauje prolost, sadanjost ili budunost odgoja i obrazovanja
 61

- svako istraivanje treba imati svoj historijski uvod i refleksije za kretanja u

budunosti
- historinost i historicizam
- historijsko-pedagoka istraivanja mogu biti organizirana
horizontalno (hronoloki)
verikalno (po problemima)

VRSTE ISTRAIVANJA (ISTRAIVAKI NACRTI) prema Vizek-Vidovi V.:

1. Deskriptivna istraivanja
a) Pregledna ili anketna istraivanja
- opisuje se zateeno stanje,
- ne objanjavaju se odnosi meu varijablama niti uzrono-
posljedine veze
b) Korelacijska istraivanja
- utvruje se veza meu promatranim varijablama
- pozitivna i negativna korelacija, nepostojanje korelacije
- doznaje se o povezanosti varijabli, ali se ne otkriva uzronost
c) Komparativna istraivanja
- slina korelacijskim: ispituju se odnosi meu varijablama kroz
usporeivanje rezultata kod razliitih skupina (npr. razlike meu
uenicima koji pokazuju visok i nizak strah od ispitivanja

2. Kauzalna - eksperimentalna istraivanja

- namjerno mijenjanje jedne varijable da bi se provjerilo kako to
djeluje na drugu varijablu (zavisna i nezavisna varijabla
- eksperiment:
a) faktorijalni: kako prisutnost ili odsutbost nezavisne djeluje na zavisnu
varijablu
b) funkcionalni: kako razliit nivo nezavisne varijable djeluje na zavisnu
- eksperimentalna, kontrolna, usporedna grupa (usporedna grupa
dobija neki drugi tretman u odnosu na eksperimentalnu)

3. Razvojna istraivanja
a) longitudinalna: isti ispitanici se prate u odreenom vremenskom
razdoblju
b) transverzalna: razliiti ispitanici u istom vremenskom trenutku

ETAPE PEDAGOKOG ISTRAIVANJA

- etape u realizaciji puta spoznaje:

a) izbor problema istraivanja
b) izrada projekta istraivanja i stvaranje uslova za njegovo izvravanje
c) sakupljanje podataka o pojavi koju istraujemo
d) obrada sakupljenih podataka
e) interpretacija rezultata
f) objavljivanje izvjetaja o istraivanju
g) praktina primjena novih spoznaja (do kojih se dolo istraivanjem)
 62

Izbor problema istraivanja

Faktori koji utiu na izbor problema istraivanja:

1. Potrebe prakse
a) Subjektivni kriterij: miljenje samog istraivaa
b) Objektivni kriterij:
- miljenje rukovodilaca i ustanova
- aktualna pedagoka zbivanja u tampi i javnosti
- ispitivanje miljenja reprezentativnog uzorka
2. Interes nauke
- nauni projekti, inicijative

3. Lini afiniteti istraivaa

- profesionalna znatielja i orijentiranost (istraiva koji ima
afinitete prema istraivanju djejeg umjetnikog izraza, osjeae
se frustriran ako treba istraivati usvajanje tablice mnoenja kod
uenika)

4. Kadrovske mogunosti
- multidisciplinarni tim profesionalno osposobljenih i metodoloki
educiranih strunjaka

5. Metodoloke mogunosti
- pojedini problemi su nejednako dostupni razliitim postupcima
istraivanjima

6. Materijalne mogunosti
- pri izboru problema mora se voditi rauna ime raspolaemo u
materijalnom i finansijskom pogledu (oprema, potrebna
finansijska sredstva)

PROJEKAT ISTRAIVANJA
Vanost projekta
Razlozi neophodnosti izrade projekta:
- Projekat omoguuje pregled i organizaciju vlastitih misli
- Omoguuje uoavanje slabosti u izneenim mislima i uoavanje
potekoa koje se mogu pojaviti
- Nudi pregled aktivnosti koje prethode samom istraivanju
- Slui kao dokumentaciona osnova

Sadraj projekta:
a) Tano definiran nauni problem (predmet i problem istraivanja)
b) Opi opis metoda pristupanja
c) Detaljan opis instrumentata, postupaka i tehnika istraivanja
d) Podaci iz kojih se vidi opravdanost generalizacija na osnovu dobijenih rezultata
e) Tehnike obrade podataka
f) Satav tima i podjela zadataka
 63

g) Kalendar istraivanja
h) Predraun predvidivih trokova
i) Nain objavljivanja rezultata
j) Predvidive koristi za pedagoku praksu

METODE U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU

Kriteriji pri odreivanju sistema metoda istraivanja

1. S. Pataki:
- promatranje,
- eksperiment,
- razgovor,
- prouavanje pedagoke i kolske dokumentacije
- prouavanje pedagokog iskustva nastavnika i kole

2. Schmidt:
- historijska,
- deskriptivna
- eksperimentalna

3. Nikovi:
- metoda promatranja,
- metoda eksperimenta,
- metoda teorijske analize,
- metoda pedagoke statistike

4. Prodanovi:
- metoda analize pedagoke teorije,
- deskriptivna metoda,
- eksperimentalna metoda

9. Buvse:
Grupe pedagokog istraivanja:
1. deskriptivno istraivanje
2. komparativno istraivanje
3. Kauzalno istraivanje
4. prognostiko istraivanje
Praktina klasifikacija:
Postupci pedagokog istraivanja:
1. historijski postupak
2. Genetiki postupak
3. Statistiki postupak
4. eksperimentalni postupak
5. analitiki postupak

Ako se kao osnovni kriterij uzme: da li se ispituju ili ne kauzalne veze meu
pojavama:
- deskriptivna metoda
- kauzalna metoda
Po kriteriju vremenske usmjerenosti:
- historijska istraivanja
- istraivanja odgojno-obrazovne sadanjosti
 64

- istraivanja budunosti (prognostika)

Prema aspektu prouavanja pedagokih pojava:
- longitudinalni aspekt
- transverzalni aspekt

DESKRIPTIVNA METODA

- bit metode je u opisivanju pedagokih pojava

- na deskripciju pedagokih situacija nailazimo i tamo gdje se ne radi o nauno-
istraivakom radu
- karakteristike naune primjene deskripcije:
usmjerenost prema iskoritavanju rezultata za naunu spoznaju
rad se ne zaustavlja na opisivanju onog to jest, ve obuhvata:
usporeivanje, suprostavljanje, evaluaciju, interpretaciju
- mogunosti obrade nekih pedagokih problema uz primjenu deskriptivne
metode:
snimanje nivoa obrazovanosti uenika
opis nastavne prakse u kolama
prikupljanje miljenja o sadraju i formama rada

SPECIFINOSTI PROJEKTA DESKRIPCIJE PEDAGOKIH POJAVA

- ta e se opisivati (npr., znanje uenika iz podruja estetskog odgoja: kojih
uenika, koje znanje)
- kada e se opisivati (vrijeme kada se vri deskripcija kritino vrijeme, vrijeme
na koje se deskripcija odnosi kritino razdoblje)
- kako e se opisivati (postupci koji se namjeravaju primjenjivati, instrumenti:
zapisnici, protokoli, anketni listovi, upitnici)

KAUZALNA METODA
KARAKTERISTIKE
- metoda usmjerena ka pronalaenju deskriptivnih veza
- J.S. Mill (Sistem deduktivne i induktivne logike) pravila na osnovu kojih se
ustanovljuje uzrono-posljedina povezanost:
Pravilo slaganja: kada dva ili vie sluajeva iste pojave imaju jednu jedinu
zajedniku okolnost, onda je ta okolnost uzrok (odnosno posljedica) te
pojave
Pravilo diferencijacije: ako su okolnosti u kojima se istraivana pojava
pojavljuje, kao i okolnosti u kojima se ne pojavljuje, u svemu jednake
osim u jednoj okolnosti, ta okolnost (u kojoj se ta dva sluaja jedino
razlikuju), jest posljedica ili uzrok te pojave (dva paralelna odjeljenja
primjena razliitih postupaka)
Pravilo ostataka: ako se od jedne pojave oduzme onaj dio koji je utvren
kao posljedica odreenih uslova, onda je ostatak pojave posljedica ostalih
uslova
Pravilo usporednih promjena: svaka pojava koja se mijenja, kad god se
neka druga pojava na odreen nain mijenja, uzrok je, odnosno
posljedica, te pojave (ili je bilo kako s njom kauzalno povezana
 65

NEEKSPERIMENTALNA PRIMJENA KAUZALNE METODE

- Eksperiment je mogue primjenjivati u sadanjosti (namjernim izazivanjem
pojave)
- U historijskim istraivanjima tragamo za uzrono-posljedinim vezama (za
kauzalnim odnosima)
- Servey-metoda: direktno dobijanje podataka na osnovu kojih se zakljuuje o
kauzalnoj povezanosti

EKSPERIMENT U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU

Naini unoenja i praenja djelovanja eksperimentalnog faktora:

1. Eksperiment jednostavne sukcesije (eksperiment sa jednom grupom)

Inicijalno stanje djelovanje faktora finalno stanje
Doznajemo koliko je neki postupak efikasan, ali ne i odgovor na pitanje:
koji je od dva postupka efikasniji (koritenje dva ciklusa sa istom
grupom):
C1: Inic. stanje EF1 - Finalno stanje
C2 : Inic. stanje EF2 Finalno stanje
Nedostaci ogranienja -tekoe:
- Djelovanje faktora se mora uporeivati na razliitom gradivu
(koliko je djelovala razliitost gradiva, a koliko razliiti postupci?)
- Nejednaka teina gradiva u pojedinim ciklusima
- Tekoe usporedbe rezultata (teina testa)
- Uticaj razvoja sposobnosti (nakon prvog ciklusa) transfer uenja

2. Eksperiment sa paralelnim grupama (E-grupa; K-grupa)

- potekoe postizanja ekvivalentnosti grupa
- prednosti:
nema opasnosti djelovanja jednog faktora na drugi
nema opasnosti djelovanja razlika u nastavnoj grai
nema opasnosti djelovanja razlika u mjernim instrumentima (u
inicijalnom, kao i u finalnom mjerenju koriste se isti instrumenti u obje
grupe)
- nedostaci:
velik je broj varijabli koje u inicijalnom stanju treba ujednaiti i
kontrolirati
ostvarivanje ekvivalentnosti oteava mogunosti formiranja grupa
(smanjuje se broj ispitanika)
u toku samog eksperimenta moe se naruiti ekvivalentnost (tekoe
kontrole svih varijabli)

3. Eksperiment sa rotacijom faktora

- Prvi ciklus:
Grupa A: Inicijalno stanje F1 finalno stanje
Grupa B: Inicijalno stanje F2 finalno stanje
 66

- Drugi ciklus:
Grupa A: Inicijalno stanje F2 finalno stanje
Grupa B: Inicijalno stanje F1 finalno stanje
- Prednost: neutralie se djelovanje neujednaenosti grupa
- Nedostatak: organizacione tekoe u primjeni

4. Ex-post facto postupak (eksperimentalni faktor je ve ranije unesen)

Varijable u eksperimentalnom istraivanju:

Nezavisna (radno iskustvo nastavnika)
Zavisna (stavovi o vrijednostima menadmenta)
Posredujua (struna sprema)
Kriterijska (spol)

Tema 14: POSTUPCI I INSTRUMENTI PRIKUPLJANJA PODATAKA

- pod istraivakim postupkom se podrazumijevaju oblici i specifinosti samog

istraivakog rada, a instrumenti su alt koji se u tom radu upotrebljava
- jedna vrsta instrumenata moe se primjenjivati u vie postupaka

PRISTUPI KLASIFIKACIJI

a) POSTUPCI:
1. rad na dokumentaciji
2. sistematsko promatranje
3. intervjuiranje
4. anketiranje
5. testiranje
6. postupci procjenjivanja i prosuivanja

b) INSTRUMENTI:
1. evidencioni list pri analizi sadraja pedagoke dokumentacije
2. aparati za snimanje pedagokih pojava
3. protokoli pismenog snimanja pojava
4. protokoli intervjua
5. anketni listovi
6. testovi
7. skale sudova

- paralelne forme instrumentata (ako se primjeni isti instrument u inicijalnom i

finalnom istraivanju, negativno e utjecati prisjeanje na odgovore)
- baterije instrumenata: vie instrumenata iste vrste ili razliitih vrsta

KARAKTERISTIKE INSTRUMENATA
- metrijske, mjerne, karakteristike instrumenta:
 67

1. VALJANOST (sinonimi: validnost, simptomatina vrijednost, adekvatnost)

- koliko taj instrument mjeri upravo ono to se njime eli mjeriti

1. POUZDANOST (sinonimi: relijabilnost, dosljednost, postojanost)

- da li se i u kojoj mjeri moemo osloniti na rezultat koji smo tim mjerenjem dobili
(drvena motka je pouzdaniji mjerni instrument za duljinu, nego metalna ipka,
zbog manjeg koeficijenta irenja na toploti)
- utvruje se slaganjem izmeu dviju primjena istog instrumenta

3. OBJEKTIVNOST
- rezultat ne zavisi od ispitivaa

4. OSJETLJIVOST
- ako se njime mogu ustanoviti i male razlike u veliini onoga to se mjeri (ako su
zadaci lagani nee se moi razlikovati bolji od slabijih uenika, jer e svi biti
skoro jednako uspjeni, ili ako su zadaci preteki ...)
- poveava se brojem zadataka ili zahtjeva u zadacima, brojem moguih osvojenih
bodova (ako je mogue osvojiti 10 bodova moe se razlikovati 11 kategorija
ispitanika, a ako je mogue osvojiti 100 bodova ...)

5. DISKRIMINACIONA VRIJEDNOST ZADATAKA U INSTRUMENTU

- ako je instrument u cjelini validan (ili relijabilan) onda je validan i svaki njegov
elemenat (zadatak, ajtem item)
- pojedini elemenat je to validniji to se uspjeh ispitanika na njemu vie slae sa
uspjehom na cijelom instrumentu

6. BADARENOST (sinonimi: standardiziranost, graduiranost, normiranost)

- svako mjerenje zahtijeva neku mjernu jedinicu ili skalu (ekvidistantnost
poeljno je da razmaci meu tim jedinicama budu jednaki)
- u direktnim fizikim mjerenjima uvijek postoji arbitrarna skala za uporedbu (u
pedagokim mjerenjima ne moemo imati arbitrarnu skalu)

a) badarenje na bazi norme dobi i norme razreda

b) badarenje na osnovu postotka ispitanika koji postiu neki rezultat (decili i
centili)
c) badarenje na bazi standardiziranog odstupanja
d) badarenje na bazi transformacije na osnovu normalne distribucije

7. PRAKTINOST I EKONOMINOST
Kod svih karakteristika mjernih instrumenata se podrazumijeva: jednostavnost
primjene i kontrole rezultata, upotrebljivost rezultata, utede u vremenu i finansijskim
izdacima

1) RAD NA PEDAGOKOJ DOKUMENTACIJI

POJAM DOKUMENTACIJE
- skup sauvanih podataka koji su u vezi sa problemima odgoja i obrazovanja
 68

- nema pedagokog istraivanja u kojem se ne javlja analiza pedagokih

dokumenata (i u eksperimentu i u neposrednom promatranju se analiziraju
odreeni pisani materijali)
- dokumentacija kao sam izvor istraivaeve spoznaje
- indirektno prouavanje pojava preko dokumenata koji su o njoj nastali
- podaci se mogu uzimati iz dokumentacije kod koje je izvrena kontrola
vjerodostojnosti i istinitosti

VRSTE PEDAGOKIH DOKUMENATA

- veinu predstavljau pisani dokumenti
- trodimenzionalni materijali i audio-vizuelni materijali kao pedagoki dokumenti
- tri aspekta pedagokog dokumenta: sadraj, ustanova ili linost od koje
dokument potie i svrha kojoj slui
- vrste:
propisi organa vlasti,
spisi prosvjetnih vlasti i njihovih organa
dokumenti drutvenih organizacija,
dokumentacija kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova,
radovi odgajanika,
lina dokumentacija prosvjetnih radnika,
pedagoka literatura,
beletristika pedagokog sadraja (beletristika pedagogija, pedagoka
beletristika, beletristika odgojnog sadraja),
udbenici, skripta i dr.

VJERODOSTOJNOST PEDAGOKIH DOKUMENATA

Izvornost kao kriterij vjerodostojnosti:

- primarna vrela (originalni dokumenti)
- sekundarna (preuzeta iz primarnih izvora), tercijarna, kvartarna i dr. vrela

Naini utvrivanja vjerodostojnosti dokumenta:

eksterna kritika analiza (autorstvo, vrijeme, mjesto, svrha i okolnosti
nastanka; papir, jezik, pismo, materijal kojim je pisan i dr.)
interna kritika analiza (istinitost sadraja)

BILJEKE O IZVORIMA
- navoenje bibliografskih podataka o literaturi i zvorima:
poziv na lanak u asopisu: POKONJAK, N. O problemu
ocjenjivanja, Savremena kola, Beograd, 13; 5-21; br. 1-2, 1958.
Poziv na knjigu: TROJ, F. Prilog pitanju provjeravanja i ocjenjivanja
znanja u naim kolama, Beograd, Nolit, 1957., str. 201.

ANALIZA SADRAJA DOKUMENATA

- Kvalitativna: istraiva pronalazi opi i osnovni smisao poruke, odnosno

informacije, koju dokument prenosi
 69

- Kvantitativna: istraiva pronalazi u izvorima (ili u pojavama koje

prouava u tim izvorima) elemente koji se mogu brojiti ili mjeriti
- Sinteza kvalitativnog i kvantitativnog aspekta analize sadraj

2) SISTEMATSKO PROMATRANJE

- direktan put upoznavanja pojava na podruju odgoja i obrazovanja

- razlike sistematskog u odnosu na svakodnevno promatranje:
slui usvajanju novih naunih spoznaja
vano mjesto u projektu istraivanja
vri se prema unaprijed postavljenom planu
usmjereno prema odreenom objektu promatranja
snimanje se vri simultano
snimak mora biti pristupaan kvantitativnoj obradi
promatra je struno osposobljen profesionalac
pouzdanost, objektivnost i valjanost mjerenja mogu se egzaktno
kontrolirati
moe se kao postupak koristiti i u deskriptivnoj i kauzalnoj metodi

NEPRIMJETNO PROMATRANJE
- etike dimenzije
- u pedagokim istraivanjima prevladava javno promatranje (nasuprot tajnom)
- diskontinuirano i kontinuirano promatranje

OBJEKT PROMATRANJA
- osobe i aktivnosti
- uzorak promatranja (ne moemo obuhvatiti sve osobe ili aktivnosti kod svih
osoba)
uzorak osoba
uzorak aktivnosti
uzorak vremena (promatramo u dovoljno reprezentativnom intervalu
vremena)

PISMENO SNIMANJE PRI PROMATRANJU

- najea i najpristupanija tehnika sistematskog promatranja (bez tehnikih
pomagala)
- protokol promatranja

VARIJANTE SISTEMATSKOG PROMATRANJA

a) primjena dramatizacije
b) sudjelujue promatranje
c) tehnika kritikog sluaja
d) introspekcija (samopromatranje)
 70

3) INTERVJU
(sinonimi: usmena eksploracija, razgovor)

- postupak u pedagokom istraivanju koji slui planskom izazivanju verbalnih

manifestacija linosti kojom razgovaramo, da bismo time doli do novih spoznaja
u pedagogiji
- uvijek predstavlja izazivanje pojave (neki ga smatraju i jednom vrstom
eksperimenta)
- ima cilj da se doe do novih naunih spoznaja i da se uoi zakonitost u
pedagokim pojavama otkrivanjem njihovih kauzalnih veza
- istraivaki intervju treba razlikovati od:
razgovora kao nastavne metode
razgovora koji se obavlja sa odgajanikom
razgovora sa ciljem dijagnoze odgojnih ili obrazovnih tekoa uenika

VRSTE INTERVJUA
a) obzirom na sadraj i tok intervjua:
vezani (standardizirani):
slobodni (nestandardizirani):

b) obzirom na osobe koje se intervjuiraju:

direktni
indirektni

c) obzirom na broj ispitanika sa kojima se simultano razgovara:

individualni
kolektivni

PRIPREME ZA INTERVJU

a) Organizacione pripreme
b) Pripreme vezane za ispitanika
c) Pripreme vezane za sadraj

TOK INTERVJUA
1. Stvaranje atmosfere i poetnog kontakta
a) Intervju, skoro uvijek predstavlja stresnu situaciju za ispitanika
b) Postupci za razvijanje pozitivnog stava ispitanika prema razgovoru:
c) Znaaj linosti ispitivaa
2. Nain intervjuisanja s obzirom na tok i sadraj intervjua
Neke bitne upute:
- Odrati temu i nit razgovora
- Ulaziti u diskusiju ili polemiku samo kada je to neminovno
- Ispitiva ne treba reagirati neugodnom iznenaenou, neslaganjem ili
prijekorom
- Ako su odgovori krti, nepotpuni, pokuati provocirati potpuniji odgovor
- Vanost pitanja (sugestibilna pitanja, provokativna pitanja, trivijalna ili
beznaajna pitanja ...)
- Vanost neverbalnih znakova u komunikaciji
 71

PROTOKOL (ZAPISNIK) INTERVJUA

Zaglavlje protokola podaci o:
- Ispitaniku i ispitivau
- Mjesto i vrijeme intervjua
- Oznaka projekta za koji se obavlja intervju (tema, predmet intervjua)
Sadraj protokola:
- Kod vezanog istervjua doslovno ispisana pitanja
- Kod nevezanog intervju - bolja atmosfera ako nema pred sobom ni zapisnik
ni podsjetnik (scripta manent podsvjesni strah uprkos obeanoj
anonimnosti
- deifriranje signiranih oznaka

4) ANKETA
POJAM ANKETE

Postupak kojim se ispitanicima postavljaju pitanja u vezi sa:

- injenicama od naunog interesa za pedagogiju (koje su poznate
ispitanicima) ili
- miljenjima ispitanika
Klasifikacija
a) Prema vrsti podataka
- traenje injeninih podataka
- podaci o stavovima i miljenjima
b) Prema tipu anketnog pitanja
- otvoreni tip
- zatvoreni tip
- kombinirani tip
c) Prema nivou diskrecije prema linosti ispitanika
- anonimna
- javna

TIPOVI PITANJA
Pitanja otvorenog tipa
Pitanja zatvorenog tipa
Kombinirani tip

PITANJE ANONIMNOSTI ANKETE

Anketa ne moe biti anonimna u slijedeim sluajevima:
- kad je cilj ankete usmjeren na individualnu pomo ispitanicima
- kad anketa treba da slui prouavanju specifinih razlika izmeu
pojedinih grupa anketiranih
- u situacijama kada se pouzdano moe pretpostaviti da e anonimnost
smanjiti razinu savjesnosti
- ako su pitanja u anketi takva da stimuliraju anketiranog na davanje
neistinitih odgovora

uprkos anonimnosti, odgovori mogu biti neiskreni:

- kada meu ispitanicima vlada jak duh kolektivnosti
 72

- kad su odgovori podloni otrom kriteriju vrednovanja (niko nee

potvrditi da ima rasistike stavove)
- kad ispitanici uoe da rezultat ankete moe imati posljedice po njih same
- kad ispitanik vjeruje da postoje mogunosti da se prepozna ko je dao
odgovore (datum roenja, rukopis)

DULJINA ANKETNOG LISTA

Kratkoa je preduvjet uspjeha ankete

Kratkoa ne ovisi samo o broju pitanja
Optimalno je trajanje od desetak minuta ispitanikovog odgovaranja, a ne bi trebala da
zahtijeva vie od 20-25 minuta

Kratkoa anketnog lista se postie

- ne pitati ono to se moe dobiti iz drugih izvora
- pitati samo ono to nam je za dato istraivanje neophodno
- ne treba postavljati pitanja za koje odgovore unaprijed znamo
- pitanja moraju biti jednostavna (bolje dva ili tri jednostavna, nego jedno
sloeno pitanje)
- nain odgovaranja treba ubrzati pitanjima zatvorenog tipa

STILIZACIJA I RASPORED PITANJA

- Uvijek se pita onaj ko zna odgovor
- Neophodna je potpuna jasnost pitanja (Kada je Vaa kola poela sa
radom?)
- Ne smiju se davati sugestivna pitanja (umjesto: Da li ste zadovoljni
radom nastavnika Vae djece, bolje je ime niste zadovoljni u radu
nastavnika Vae djece?)
- Ako se u pitanju ne mogu izbjei struni izrazi, treba ih pojasniti i
protumaiti
- Odabrati onu stilizaciju pitanja koja daje najtanije odgovore
- Iz stilizacije pitanja treba da jasno proizlazi da li traimo da ispitanik
iznese stvarno stanje, ili svoje miljenje
- Vanost redosljeda pitanja (sistematinost i postupnost ne s brda i s
dola)

NAIN PROVOENJA ANKETE

Kontrola kvalitete putem sondane primjene na poduzorku

Slanje anketnog lista potom i popunjavanje anketnog lista na licu mjesta u prisustvu
ispitivaa

Prednosti popunjavanja anketnog lista na licu mjesta:

- osigurani odgovori svih koji se namjeravaju anketirati
- direktan kontakt motivira tano i savjesno odgovaranje
- ispitiva, pored tehnikih uputa, daje i pomo u tumaenju pojedinih
pitanja
- odgovori ispitanika su originalno njegovi (nije se konsultirao sa svojom
okolinom)
- otpada gubitak vremena i trokova slanja anketnog lista
 73

Pitanje anonimnosti kod slanja anketnog lista potom (ispitanik pretpostavlja da e biti
prepoznat, da je list oznaen i sl.)

5) TESTIRANJE

POJAM TESTA
- odreivanje odgojno-obrazovnog nivoa odgajanika = centralni problem
deskriptivnog pedagokog istraivanja
- odreivanje uinka naeg uticaja na taj nivo = centralni problem
eksperimentalnog pedagokog istraivanja

Definiranje i odreenje pojma testa:

- latinski: testor, -ari = posvjedoiti, dokazati
- u engleskom jeziku njeno znaenje obuhvata pojmove pokusa, ogleda, ispitivanja
u najirem smislu
- testom se naziva ispitivanje kvaliteta i karakteristika nekog novog stroja,
materijala, vozila i sl.
- testom se naziva i ispitivanje razornog djelovanja nekog novog oruja (atomski
testovi)
- u medicini: tuberkulin-test i dr.
- u statistici: njime se ispituje vjerojatnost da li se neka injenica, koju smo upili
na uzorku, moe generalizirati i na osnovni skup (t-test; F-test; Hi-kvadrat-test i
dr.)
- Meunarodno udruenje za primijenjenu psihologiju: test je odreeni pokus koji
sadri zadatak koji treba izvriti, koji je jednak za sve ispitanike, sa preciznom
tehnikom kojom se odreuje uspjeh ili neuspjeh, ili kojom se brojano izraava
uspjeh (Pieron, 1980.)
- prema N.Rotu i .Vasiu: testovi predstavljaju vrstu eksperimenta koji se sastoji
od zadataka jednakih za sve ispitanike, a za koje je utvren nain ispitivanja i
preciziran nain ocjenjivanja rezultata ispitivanja
- Z.Bujas (1959.): standardizirani postupak, pomou kojeg se izaziva odreena
aktivnost, a onda se uinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni
rezultat uporedi sa rezultatima koji su dobijeni kod drugih individua u jednakoj
situaciji (rezultat pojedinca se uporeuje sa rezultatom neke skupine kao
osnovicom za to mjerenje i vrednovanje)

PRIMJENA U PEDAGOKOM ISTRAIVANJU

- mora se voditi rauna o metrijskim karakteristikama testa (isoitivanje
profesionalnih interesovanja i profesionalne orijentacije)
- testiranje je relativno krut postupak (dobija se samo podatak o rezultatu; Black:
automobilska instrument-tabla)
- dddobija se samo podatak o rezultatu rada, a ne i o nainu rada koim se dolo do
tog rezultata
 74

VRSTE TESTOVA PREMA OSOBINAMA ISPITANIKA

1. Testovi znanja
- u kojoj mjeri je ispitanik usvojio odreena znanja, vjetine ili navike
- odreuje se obrazovni nivo odreene grupe ispitanika
Vrste:
- testovi znanja u uem smislu (poznavanje samih injenica)
- testovi sposobnosti primjene znanja (nivo uspjenosti primjene steenih znanja)

2. Testovi sposobnosti
- odreivanje i mjerenje osobina koje su preduvjet za uspjeh na odreenom
podruju aktivnosti
- ope i posebne sposobnosti

3. Testovi linosti
- relativno lako motiviranje ispitanika za testove znanja i testove sposobnosti
- kod testova linosti, umjesto uinka, u prvi plan dolazi iskrenost ispitanika
- projektivni testovi (K-D-O-test; Baum-test; Nagy-test: strukturiranje porodine
skulpture)

VRSTE TESTOVA PREMA NAINU RJEAVANJA ZADATAKA

1. Papir-olovka-testovi
- ispitanik pie svoja rjeenja
- prednost: kolektivna primjena (ekonominost)
- nedostatak: sumnja u diskreciju i zloupotrebu rezultata

2. Testovi kod kojih ispitanik usmeno rjeava zadatke

- tip ekstremno, strogo vezanog intervjua (problem evidentiranja odgovora)

3. Testovi ina
- sposobnost stvarne primjene (ne verbalnog opisa) nekog znanja iz raznih
podruja ljudske aktivnosti

TESTOVI NIVOA I TESTOVI BRZINE

- da li je interes usmjeren na postignuti nivo ili na brzinu rjeavanja zadatka
- kod testova nivoa: bitna je tanost radnje, a tek zatim, brzina njenog izvoenja
- kod testova brzine: rjeavanje je vremenski strogo ogranieno (na bazi ranije
izvrenog mjerenja)

KONSTRUKCIJA TESTA PREGLED ETAPA

a) Odreivanje strukture i granica podruja koje treba testom obuhvatiti
b) Prva eliminacija zadataka(na osnovu subjektivne impresije)
c) Izrada prvog sondanog oblika testa
d) Analiza rezultata dobijenih sondanom primjenom
e) Primjena konanog oblika na reprezentativnom uzorku
 75

TIPOVI ZADATAKA
a) Dosjeanja
b) Nadopunjavanja
c) Dvolanog izbora
d) Viestrukog izbora
e) Usporeivanja ili sparivanja
f) Sreivanja
ANALIZA REZULTATA
- kvantitativna analiza ukupnog rezultata
- ajtem-analiza
- statistika obrada (diskrimanaciona vrijednost zadatka, skalna vrijednost stavke,
sintetski indeks)

6) POSTUPCI I INSTRUMENTI PROCJENJIVANJA I PROSUIVANJA

SKALA SUDOVA (SKALER) - POJAM I ZNAENJE

- skala sudova njome se odreuje postojanje ili nepostojanje, odnosno stupanj
postojanja pojave koja se procjenjuje
- slinesu anketnim listovima

VRSTE SKALA SUDOVA

a) Deskriptivne
- sastoji se od niza predloenih tvrdnji
- procjenjiva oznaava onu tvrdnju koja po njegovoj procjeni najbolje odgovara
stvarnosti

b) Grafike
- procjenjiva odabire mjesto na liniji izmeu dva krajnja pola izraenosti neke
pojave
- prednosti: ne utiu ponueni odgovori
- slabosti: tekoe obrade

c) Numerike
- procjenjiva odabire brojnu vrijednost izmeu dvije krajnje vrijednosti
- prednosti: mogunost kvantitativne obrade
- slabosti: malen broj ponuenih odgovora smanjuje osjetljivost

d) Skale kategorija
- procjenjiva bira jedan od ponuenih odgovora, a ne tvrdnju, kao kod
deskriptivne skale
- u praksi esta upotreba petostepene skale kategorija Likertovog tipa

IZVORI POGREAKA U SKALAMA SUDOVA

a) Djelovanje line jednadbe procjenjivaa: prevelika strogost ili blagost
 76

b) Razlike meu procjenjivaima u disperziji njihovih sudova: krutost (uenik ili zna
ili ne zna sredine nema)
c) Pogreka kontrasta: pri prosuivanju drugih polazimo od sebe
d) Halo-efekt ili efekt jeke: dojam koji se dobije o jednoj osobi utie na procjenjivaa
u procjenjivanju i drugih osobina kod te osobe
e) Pogreka blizine: raspored pitanja djeluje na procjenjivaa (koritenje inverznih
pitanja)
f) Logika pogreka: preduvjerenja o funkcionalnoj povezanosti nekih
karakteristika

Mogunosti neutralisanja pogreaka:

a) U procjenjivanju jedne osobine koristiti vie procjenjivaa
- odreivanje reprezentativnog uzorka procjenjivaa

b) Davanje preciznih uvodnih uputa:

- ukazivanje na savjesnost i potenje u procjenjivanju
- garantirati apsolutnu anonimnost procjenjivaa
- ukazivanje da odgovori (bilo pozitivni ili negativni) nemaju nikakve posljedice za
osobu koja se procjenjuje
- odrediti ta se smatra pod pojmom koji se procjenjuje (pojam discipline u koli
ne mora za svakog imati isto znaenje)

c) Sama konstrukcija skale:

- pitanja ili tvrdnje moraju biti jasno i jednoznano naznaene (podesnija je
tvrdnja: Kada naie na potekoe, za koje uvia da ih ne moe sam savladati,
uenik se ipak ne obraa za pomo drugima, nego: Uenik je zatvoren u sebe
- u procjenjivanje unositi samo one osobine koje se mogu tano definirati i utvrditi
(npr., sposobnost uivljavanja, moralni osjeaj, hrabrost, ustrajnost nedovoljno
odreene osobine)
- da se postigne vea savjesnost i paljivost procjenjivaa, koristi se izmjena
smjera u procjenjivanju (ista kategorija oznaava nekad manju, a nekad veu
izraenost osobine)
- lina jednadba ee je usmjerena prema boljim nego prema slabijim
procjenama
- mijenjanje rasporeda tvrdnji (kada je vie procjenjivaa iste osobe)

VARIJANTE SKALA SUDOVA

a) Skala alternativnih sudova

- varijanta deskriptivne skale u kojoj se susreu samo dvije mogunosti procjene:
afirmativna i negativna
- esto se koristi za procjenu i kontrolu rada ili nekog postupka

b) Odredi ko skala
- ispitanik navodi ime jedne ili vie osoba na koje bi se navedena karakteristika
mogla odnositi (kod uobiajenih skala je obrnuto: ispitanik procjenjuje
karakteristike predloene osobe, pojave i sl.)
 77

c) Skala rangova
- procjenjiva ranguje (odreuje redosljed od maksimalne do minimalne
izraenosti) karakteristike pojedinca ili pojave
- koristi se kod onih varijabli kod kojih je teko provesti unutranju kategorizaciju

d) Postupak pomou uporeivanja parova

- uporeivanje dvije po dvije osobe ili pojave (npr.: Procijeni ko je marljiviji i
njegovo ime podcrtaj)
- broj parova: Nx(N-1)/2 (ako je pet uenika, broj parova je 10)
- moe se koristiti u procjeni kvaliteta uenikih radova

e) Postupak uporeivanja s prethodno odreenim rangom

- kombinacija skale rangova i skale sudova
- slui boljem uvidu u polazni kriterij od kojeg ispitanik polazi prilikom davanja
svojih sudova
- postupak primjene: odredi pet osoba za prvi do peti stupanj marljivosti, a zatim
ostale osobe smjeta ispred kojih i iza kojih bi dole

f) Skalogram
- naziva se i Gutmanovom skalom
- proizila iz potrebe za jednodimenzionalnou skale (svaka via kategorija treba
da obuhvata prethodnu kumulativnost)
- primjer primjene: Sa uenikom koji je ... narodnosti prihvatio bih: nude se
odgovori silaznom padu bliskosti od pohaanja iste kole do stanovanja u istoj
sobi

g) Q-postupak
- sortiranje karakteristika po razliitim kriterijima
- primjer primjene: ponudi se lista karakteristika linosti, a zatim se od
procjenjivaa trai da sortira, klasifikuje ili izdvoji osobine, npr.:
koje bi elio da posjeduje
one za koje smatra okolina da ih posjeduje ta osoba
one koje bi elio da ih okolina njemu pripisuje i sl.

h) Sociogram
- sociometrijska tehnika Jakob Moreno
- ispitivanje poloaja pojedinca u grupi i interpersonalnih odnosa u grupi
- kriterij izbora moe biti prihvatanje ili odbijanje
- mogunost realne samoprocjene vlastitog statusa u grupi
- obrada i prikazivanje rezultata (indeksi, sociogram tpovi veza u sociogramu)

********************************

PITANJA ZA UTVRIVANJE I PROVJERAVANJE ZNANJA

 78

1. Obrazloite naziv i predmet prouavanja pedagogije

2. U emu se oituje odgoj?
3. Koji se sve kvaliteti u formiranju ovjeka kao ljudskog bia ostvaruju odgojem?
4. Nabrojte i kratko obrazloite temeljne karakteristike odgoja
5. Obrazloite drutvenu uvjetovanost odgoja
6. ta obuhvata odgoj u irem, a ta odgoj u uem smislu?
7. ta obuhvata svestrani razvitak linosti kao cilj odgoja?
8. Prema koja etiri kriterija se najee vri podjela odgojne djelatnosti?
9. Prema koja etiri kriterija se moe izvriti podjela sistema pedagokih nauka?
10. Navedite barem pet nauka iz sistema pedagokih nauka i obrazloite predmete
njihovog pruavanja
11. Koje su osnovne oblasti prouavanja obiteljske pedagogije?
12. Navedite i kratko obrazloite osnovne discipline specijalne pedagogije
13. Koji se nazivi danas koriste kao adekvatniji umjesto naziva specijalna pedagogija?
14. Navedite barem pet nauka sa kojima je pedagogija povezana i kratko obrazloite tu
povezanost
15. Navedite osnovna obiljeja odgoja u prvobitnoj zajednici
16. Kako se zove djelo antikog mislioca Ksenofonta i o emu autor govori u ovom
djelu?
17. Ko su bili rapsodi i u emu je njihov doprinos pedagogiji?
18. Ko su bili sofisti i u emu je njihov doprinos pedagogiji?
19. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Sokratovog uenja
20. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Platonovog uenja
21. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Aristotelovog uenja
22. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije Protagorinog uenja
23. Navedi pet poznatih mislilac iz perioda humanizma i renesanse koji su zasluni za
razvoj pedagoke misli
24. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja Jana Amosa
Komenskog
25. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja Dona Loka
26. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja an ak Rusoa
27. Navedi i obrazloi osnovne zasluge za razvoj pedagogije uenja Johana Hajnriha
Pestalocija
28. Navedite puno ime autora knjige Kako Gertruda ui svoju djecu i koja je odgojna
podruja teorijski posebno obogatio ovaj autor
29. Navedite i obrazloite osnove tumaenja, uporite, prigovore i posljedice
nativistikog uenja o odgoju i razvoju linosti
30. Navedite i obrazloite osnove tumaenja, uporite, prigovore i posljedice
empiristikog uenja o odgoju i razvoju linosti
31. Navedite i pojasnite osnove teorije konvergencije u objanjenju faktora odgoja i
razvoja linosti
32. Objasnite odnos predispozicija i sposobnosti prema teoriji konvergencije
33. ta je eksplozija znanja i kako se ovaj problem odraava na suvremeno
obrazovanje?
34. Nabrojte kakav bi nastavnik trebao, a kakav ne bi trebao biti, da bi uspjeno
ostvario svoju funkciju u suvremenom obrazovanju
35. ta su naela odgojnog rada i ime su uvjetovana?
36. Nabrojte osnovna opa naela odgojnog rada
37. Obrazloite naelo svrsishodnosti odgojnog rada
38. Obrazloite naelo aktivnosti odgojnog rada
 79

39. Obrazloite naelo pozitivne orijentacije odgojnog rada

40. Obrazloite naelo mnogostranosti odgojnog rada
41. Obrazloite naelo primjerenosti odgojnog rada
42. Obrazloite naelo individualizacije odgojnog rada
43. Obrazloite naelo socijalizacije odgojnog rada
44. Obrazloite naelo jedinstvenosti odgojnog rada
45. Obrazloite naelo dosljednosti odgojnog rada
46. Nabrojte etiri osnovne metode koje se koriste u odgojnom radu
47. Navedite tri osnovne grupe odgojnih sredstava
48. Navedite i kratko obrazloite tri osnovna tipa ili stupnja kroz koje je prola porodica
u periodu prvobitne zajednice
49. Koji su drutveno-istorijski razlozi doveli do nastanka patrijarhata i koje su njegove
osnovne karakteristike?
50. Navedite neka kljuna obiljeja braka i poloaja ene u periodu robovlasnitva
51. ta je bio odluujui faktor za sklapanje braka u periodu feudalizma?
52. ta oznaava termin ius primae noctis?
53. Koja se etiri elementa izdvajaju kao posebno znaajni u obiteljskom odgoju?
54. Koja su etiri osnovna stila roditeljstva identificirali Maccoby i Martin i na osnovu
kojih dimenzija roditeljstva?
55. Koja su dva osnovan vida suradnje porodice i kole i koje oblike suradnje oni
obuhvataju?
56. Koja su tri osnovna pitanja ili problema od kojih zavisi sudbina ovjeanstva u
budunosti po J.Gabor-u?
57. Navedite i kratko obrazloite klasifikaciju aktivnosti u slobodnom vremenu prema
kriteriju svrhe koja im se pridaje
58. Koja osnovna pitanja obuhvata sadraj pedagogije slobodnog vremena kao
pedagoke nauke?
59. Nabrojte i kratko obrazloite osnovne grupe faktora provoenja i organizovanja
slobodnog vremena
60. Koje su dvije etape u predkolskom odgoju po Aristotelu?
61. Navedite osnovna polazita, znaaj i doprinos Roberta Owen-a razvoju prekolske
pedagogije
62. Navedite osnovna polazita, znaaj i doprinos koji je Friedrich Frbel dao razvoju
prekolske pedagogije
63. ta je habilitacija, a ta rehabilitacija u specijalnom odgoju?
64. Nabrojte i kratko obrazloite etiri faze ili perioda u razvoju odnosa drutva prema
invalidnom ili razvojno ometenom djetetu
65. Koje se etiri osnovne grupe djece ili mladih obuhvataju smjetajem u domove?
66. Nabrojte kriterije prema kojima moemo izvriti podjelu ili klasifikaciju domova za
djecu i mlade
67. Koje su vrste domova obzirom na trajanje boravka odgajanika u njima?
68. Koje su vrste domova obzirom na stupanj njihove otvorenosti?
69. Koji su karakteristini tipovi domova u praksi?
70. Navedite sadraje ili podruja odgojnog rada u domovima
71. Nabrojte i kratko pojasnite sedam osnovnih odgojnih naela u domovima
72. Koja su tri osnovna izvora teorije tjelesnog odgoja?
73. Navedite est osnovnih zadataka tjelesnog odgoja
74. ta je smisao, a ta svrha intelektualnog odgoja?
75. Navedite i kratko obrazloite pet osnovnih zadataka intelektualnog odgoja
 80

76. Navedite i kratko pojasnite odnos drutva prema estetici i lijepom u pojedinim
istorijskim razdobljima
77. Navedite i kratko pojasnite etiri osnovna zadatka estetskog odgoja
78. Koja su osnovna sadrajna podruja estetkog odgoja?
79. Nabrojte glavne zahtjeve ili naela kao metodike pretpostavke u realizaciji zadataka
estetkog odgoja
80. ta je moral?
81. Koje su tri osnovne etape procesa moralnog odgoja?
82. Nabrojte osnovne zadatke moralnog odgoja
83. Nabrojte i kratko pojasnite etiri osnovna zadatka radnog odgoja
84. Nabrojte i kratko pojasnite osnovne zadatke ekolokog odgoja
85. Nabrojte osnovne grupe uzroka poremeaja okoline
86. ta je osnovni cilj ekolokog odgoja?
87. Koja su osnovna sadrajna podruja ekolokog odgoja?
88. Koja su tri osnovna oblika didaktikog rjeenja u realizaciji zadataka ekolokog
odgoja?
89. Koja su tri osnovna nastavna pitanja u realizaciji zadataka ekolokog odgoja?
90. Koja su etiri izvora pedagoke nauke po Schmidt-u?
91. Kako Abelson definira metodologiju pedagogije?
92. Nabrojte i kratko obrazloite pet osnovnih karakteristika pedagoke spoznaje
93. Koje su intelektualne osobine linosti neophodne za istraivaa u pedagogokom
istraivanju
94. Koje su karakterne osobine neophodne za istraivaa u pedagogokom istraivanju
95. Koje su osnovne karakteristike fundamentalnih pedagokih istraivanja?
96. Koje su osnovne karakteristike operativnih pedagokih istraivanja?
97. Koje su osnovne karakteristike transverzalnog pristupa u pedagokim
istraivanjima?
98. Koje su osnovne karakteristike longitudinalnog pristupa u pedagokim
istraivanjima?
99. Koje su tri osnovne grupe ili vrste istraivanja u odgoju i obrazovanju prema Vizek-
Vidovi V.?
100. Nabrojte i kratko obrazloite osnovne vrste deskriptivnih istraivanja u odgoju i
obrazovanju
101. Koja je osnovna karakteristika kauzalnih ili eksperimentalnih istraivanja?
102. Navedite i obrazloite dvije osnovne vrste eksperimenta u pedagokom istraivanju
103. Navedite i obrazloite osnovne etape pedagokog istraivanja
104. Nabrojte i kratko obrazloite osnovne faktore koji utiu na izbor problema u
pedagokom istraivanju
105. Navedite i obrazloite osnovne elemente sadraja projekta istraivanja
106. Navedite i obrazloite osnovne metode koje se koriste u pedagokom istraivanju
107. Navedite i kratko obrazloite pravila na osnovu kojih se ustanovljuje uzrono-
posljedina povezanost prema J.S. Mill-u
108. Nabrojte etiri vrste ili tipa eksperimenta u pedagokom istraivanju obzirom na
nain unoenja i praenja djelovanja eksperimentalnog faktora
109. Koja je osnovna tekoa ili problem u primjeni eksperimenta sa paralelnim
grupama?
110. Koji se osnovni postupci koriste u pedagokom istraivanju?
111. Koje su osnovne vrste instrumenata koji se koriste u pedagokom istraivanju?
112. Koje su osnovne metrijske karakteristike instrumenata u pedagokom istraivanju?
 81

113. ta obuhvata kvantitativna, a ta kvalitativna analiza u istraivanju pedagoke

dokumentacije
114. Koje su osnovne varijante sistematskog promatranja?
115. Navedite i obrazloite vrste intervjua, kao postupka u pedagokom istraivanju
116. ta obuhvataju pripreme za intervju u pedagokom istraivanju?
117. Navedite osnovne pojedinosti koje su znaajne za stvaranje atmosfere i poetnog
kontakta u pedagokom intervjuu
118. Prema kojim kriterijima se moe izvriti klasifikacija ankete kao postupka u
pedagokom istraivanju?
119. Obrazloite i komentirajte prednosti, nedostatke i ogranienja anonimnosti ankete
120. Navedite i komentirajte prednosti i nedostatke naina provoenja ankete u
pedagokom istraivanju
121. Navedite i pojasnite osnovne pojedinosti koje su znaajne za stilizaciju i raspored
anketnih pitanja
122. Navedite i kratko pojasnite vrste testova obzirom na osobine ispitanika
123. Navedite i kratko pojasnite vrste testova obzirom na nain rjeavanja zadataka
124. Objasnite osnovne razlike izmeu testova nivoa i testova brzine
125. Navedite i komentirajte prednosti i nedostatke osnovnih vrsta skala sudova, kao
instrumenata prosuivanja i procjenjivanja u pedagokom istraivanju
126. Nabrojte i pojasnite osnovne izvore pogreaka u skalama sudova
127. Koje su tri osnovne grupe mogunosti za neutralizaciju pogreaka u skalama
sudova?
128. Nabrojte osnovne varijante skala sudova
129. ta se istrauje primjenom sociometrijskog postupka u pedagokom istraivanju?
130. ta je sociogram?