Elektropokreta openito-povijesni razvoj

Anlaser iz njemakog jezika, starter motor iz engleskog jezika ili prevedeno na

hrvatski-elektropokreta je, kao to mu i ime govori, elektrini motor koji slui za
pokretanje benzinskih ili dizel motora. Radi se o klasinom istosmjernom motoru
sa etkicama.

Prvi elektropokreta je patentiran 1899. godine u Americi pod nazivom

automobilski samopokreta dok prvi upotrebljivi elektropokreta je napravljen
1911. godine opet u Americi u DELCO-u, a prva serijska upotreba
elektropokretaa je bila u modelu Cadillac-a iz 1912. godine.
Najvea zanimljivost ovog elektropokretaa je bila u tome to je, nakon
pokretanja motora, sluio kao alternator tj. proizvodio je struju dok je motor radio.
Ovaj princip se tek nedavno u modernoj autoindustriji ponovno primjenjuje u vidu
integracije elektropokretaa i generatora struje u sklopu zamanjaka motora

Snaga elektropokretaa se kod nodernih motora mjeri u kilowatima: kod manjih

benzinaca najee je snage oko 0.8 kW, kod veih benzinaca 1-1.5 kW a kod
dizela oko 1.5 pa sve do preko 2 kW za dizel motore veeg obujma.

Jednostavnim izraunom u kojem snaga je jednaka umnoku prikljuenog napona

od 12V i struje u amperima koju taj el. motor troi (P=UxI) dolazimo do
vrijednosti struje od 70-tak ampera za najmanje elektropokretae pa sve do 200-
njak ampere za elektropokretae veih dizela. Ako uzmemo u obzir da prilikom
verglanja dolazi do pada napona na oko 9-10 V, navedene vrijednosti struje
rastu nekih 20-tak posto.

Iz ovoga je jasno da bez ispravnog akumulatora nema ni kvalitetnog pokretanja

motora.
S obzirom na ove vrijednosti struja jasno je da dolazi i do jakog zagrijavanja
elektropokretaa u radu pa zato nije preporuljivo dugo verglati posebno ako
motor iz nekog razloga ne moe upaliti.

Po samoj konsktrukciji elektropokreta i nije namijenjen za dui rad odjednom-

nema nikakvog dodatnog hlaenja niti nema klasinih kuglastih leajeva.
Kada pogledamo sam elektropokreta primjeujemo da se sastoji od dva dijela:
-vei dio je samo tijelo jakog elektromotora u kojemu su namotaji statora, rotor sa
kolektorom, etkice i tzv. bendix koj se sastoji od kliznog leaja i zupanika koji
sjeda na zupanik zamanjaka.
-manji dio koji se naziva automat i koji je po konstrukciji jaki electromagnet, a
ima dvojaku funkciju-potanjem struje kroz electromagnet, on povlai polugu koja
je povezana sa kliznim leajem koji pak gura zupanik elektropokretaa prema
napijed da bi se spojio sa zupanikom zamanjaka. Istovremeno se ukljuuje i
prekida u samom automatu koji ukljuuje anlaser.

Sklopka u automatu je radi toga jer velike vrijednosti struje koja protjee
elektropokretaem jednostavno bi sprile kontakt bravu sa kljuem kada bi se
elektropokreta direktno ukljuivao preko nje.
Najee se u elektropokretau potroe etkice radi kojih on se ne moe vie
okretati. Sama cijena novih etkica se kree oko 20-30 kuna, a postupak zamjene
ukljuuje lemljenje.

ao to vidimo, osovina rotora nema niti sa jedne strane kuglinih leajeve nego
klizne povrine ili pikse koje se daju promijeniti ako su istroene jednostavnim
izbijanjem iz leita
ad je sve sklopljeno, moemo testirati rad i ispravnost.
Na automat, na preostali slobodni kontakt koji se uvruje maticom spojimo
debelu icu koja ide na plus akumulatora. Drugom debljom icom spojimo minus
akumulatora i uvrstimo na raf na kuitu anlasera. Dobro uvrstimo anlaser i
drugom tanjom icom spojimo plus akumulatra i malu klemu koja se nalazi na
automatu malo ispod matice na koju smo spojili plus. Anlaser mora izbaciti
bendix prema naprijed i zavrtjeti se.

Bendix u stranjem poloaju u mirovanju

Jedan od nedostataka motora sa unutrasnjim sagorevanjem (SUS) je i taj sto se

ne mogu sami pokrenuti, kao parne masine ili elektromotori. Motore SUS je
potrebno pokrenuti-zavrteti, nekom pomocnom masinom ili uredjajem do
odredjenog broja obrtaja i tako stvoriti potrebne uslove da sam proradi (upali).
Nekada se to radilo rucno, pomocu tzv. kurble. o se cini i danas, ali samo kod
mali!, na primer vanbrodski! motora za camce ili kod mali! motocikala-mopeda.
Motori veci! snaga su se uvek pokretali nekim drugim motorom ili uredjajem.
Snaga, odnosno obrtni momenat ti! motora ili uredjaja morala je da savlada sve
otpore koji se javljaju kod pokretanja motora sa unutrasnjim sagorevanjem. " ti
otpori zavise od kompresije u cilindrima, broja cilindara i trenja u lezajevima svi!
obrtni! delova. Sve to bitno zavisi od vrste maziva i temperature motora.
Naravno, otpori trenja su veci pri niskim temperaturama.#sim toga, i u
najpovoljnijim uslovima, pokretac mora obrtati motor sa dovoljnim brojem obrtaja
da bi se stvorila odgovarajuca smesa vazdu!a i goriva. $ored toga, posle
pocetnog, nepotpunog, paljenja samo u pojedinim cilindrima, pokretac treba da
potpomogne ubrzano obrtanje motora do njegovog potpunog paljenja.Motori sa
unutrasnjim sagorevanjem mogu se pokrenuti pomocu elektromotora, ali i
pomocu !idraulicki! i pneumatski! motora. %a pokretanje automobilski! motora
najbolje su se pokazali elektromotori jdnosmerne struje. #ni imaju veliki obrtni
polazni momenat, koji je potreban za savladjivanje svi! pomenuti! otpora i
momenta inercije pokretni! delova motora. #brtni momenat se prenosi pomocu
zupcanika pokretaca i nazubljenog zmajca motora. %bog velikog prenosnog
odnosa, snaga elektropokretaca moze biti manja, a samim tim on ce biti i manji!
dimenzija i tezine. $rednost jednosmerni! motora je i u tome sto se energija za
pokretanje moze koristiti iz akumulatora koji i inace postoji na vozilu zbog drugi!
elektricini! uredjaja. %bog toga se alnaser ubraja u normalnu opremu vozila, i ne
smatra se posebnim uredjajem.Starter (alnaser) i akumulator su tako
dimenzionisani da i u najnepovoljnijim pogonskim uslovima ima dovoljno energije
i snage za dugotrajno startovanje. $osto je starter (alnaser) najjaci elektricni
uredjaj na vozilu, jasno je da se i kapacitet akumulatora dimenzionise bas prema
njemu. "kumulator i alnaser su povezani elektricnim provodnicima velikog
poprecnog preseka posto su i struje koje odvlaci starter veoma velike (i preko
&'''"). $ri tim strujama nisu zanemarljivi ni elektricni otpor provodnika ni pad
napona na nji!ovim krajevim