UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET
Raunovodstvo i revizija
2016/2017

INVESTICIJSKI MENADMENT
Projektni ciklusi i biznis planovi

Predmetni nastavnik: Studenti:

dr. sc. Amra Nuhanovi, docent Hasi Muriz I-3267/13
Hodi Samra I-3051/12

Tuzla, mart 2017.

1
 SADRAJ

SADRAJ................................................................................................................. 2
UVOD...................................................................................................................... 3
1.PROJEKTNI CIKLUSI.............................................................................................. 4
1.1.Pojam projektnih ciklusa................................................................................ 4
1.2. Faze projektnog ciklusa................................................................................ 5
1.3. Zakljuak projektnog ciklusa........................................................................6
2. POSLOVNI PLAN.................................................................................................. 8
2.1. Pojam poslovnog plana................................................................................ 8
2.2. Formuliranje i struktura biznis plana............................................................9
2.3. Primjer poslovnog plana............................................................................... 9

2
 UVOD
Moemo rei da postoje odreene razlike izmeu predinvesticijskih studija, koje se najee
koriste pri novom ulaganju, i biznis plana koji takoer podrazumijeva nova ulaganja, ali se
veoma esto koriste i u drugim situacijama, npr. ekspanzija posla, razvoj novih proizvoda,
obezbjeenje investicijskog kapitala, kontrola poslovanja i sl.

U ovom radu predstavit emo te razlike, ta koja faza projektnog ciklusa podrazumijeva,
pojam biznis plana, znaaj istih, te navest emo primjer za poslovni plan. Rad se sastoji od
uvodnog dijela, pojma projektnog ciklusa, faze projektnog ciklusa, zakljuka evaulacije
projektnog ciklusa, pojma biznis plana, forme i strukture biznis plana te primjera biznis plana.

Navest emo par zanimljivih misli kao uvod u na rad:

Pronai put kojim eli da ide. Ako ne moe da ga pronae, ti ga izgradi. ovjek koji ne
razmilja i ne planira unaprijed, naii e na nevolju odmah ispred svojih vrata. ( Konfucije)

Biznis znai kontinuirano predvianje, instiktivno igranje sa prognozama.

( Henri de Luka, francuski biznismen )

U osnovi poduzetnik uvia neku potrebu, a onda okuplja ljudsku snagu, materijal i kapital
za ostvarenje te potrebe. ( A. Morita, osniva i vlasnik SONY-a)

Poduzetnici su ljudi koji shvataju da postoji mala razlika izmeu anse i prepreke, ali su u
stanju da obje okrenu u svoju korist. ( V. Kiam, ameriki ekspert za poduzetnitvo)

3
 1.PROJEKTNI CIKLUSI

1.1.Pojam projektnih ciklusa

Projekat, u pravilu, nastaje iz neke ideje, na inicijativu od pojedinaca. Inicijatori ne moraju
biti strunjaci, a sama inicijativa moe potei i od naune institucije koja e je dalje razmatrati
na lokalnom i reogionalnom nivou. Identifikovanje neke investicijske ideje je sloen proces,
gdje se vre sloene analize mnogobrojnih fakora koji bi mogli utjecati na investicijsku ideju.

Da bi se umanjili rizici u provedbi koji su dio svakog projekta, organizacije koje provode
projekt dijele ga u vie faza to olakava samu provedbu. Te faze se nastavljaju jedna na
drugu, a svaka ima vlastite aktivnosti i ishode.

U cilju realizacije razvojnih ciljeva, preduzee bi trebalo kontinuirano investirati. Svaki

investicijski projekat ima tri osnovne faze razvoja:
Predinvesticijska faza,
Investicijska faza i
Operativna faza.

Razumijevanje navedenih faza je neophodno kako bi se uspostavila kontrola nad

investicijskim resursima u cilju realizacije utvrenih razvojnih ciljeva.

Predinvesticijsku aktivnost iniciraju najee preduzetnici ili korporacijski sektor na osnovu

definisane strategije razvoja ili nekog drugog razvojng dokumenta odreenog prostora
(lokalitet, regija, zemlja). U ovoj fazi je neophodno napraviti ravnoteu izmeu onog to je
najpotrebnije i onog to je najlake realizovati, imajui u vidu specifinosti odreenog
podruja i njegove investicijske potrebe.

Prema UNIDO priruniku, potrebno je donijeti neke od odluka u predinvesticjskim fazama:

Identifikacija (identifikacija mogunosti, odrediti kritina podruja za pomone
studije, odrediti podruja za predstudije izvodljivosti i studije izvodljivosti),
Prethodna analiza (odrediti koja je mogua varijanta povoljnija i elemente za
kriterije projekata),
Konana analiza (detaljno istraiti izabrane kriterije koji zahtjevaju dublje
prouavanje, izvriti konaan izbor karakteristika projekta, odrediti izvodljivost
projekta i izabrane kriterije),
Evaluacija (donijeti konanu odluku o investiciji) i
Procjena projekta.

Predinvesticijske aktivnosti su osnova faze investiranja. Uspjean zavretak ove faze je znak
da su predinvesticijske aktivnosti uspjeno zavrene, to stvara mogunosti za uspjenu
realizaciju sljedee radne faze.

4
Investicijska faza (implementacija) projekta zahtjeva irok spektar konsultacija i
kvalifikovanih radova, posebno u oblasti menadmenta. Ona se moe u industrijskom projektu
podijeliti na sljedee meufaze:

Definisanje zakonske, finansijske organizacijske baze za implementaciju projekta,

Nabava i transfer tehnologije,
Detaljni inenjering plan i ugovaranje, ukljuujui tenedere, evaluaciju ponuda i
pregovaranje,
Kupovina zemljita, graevinski i instalacijski radovi,
Pretproizvodni marketing, ukljuujui sigurnost snabdijevanja i
Probni rad i pokretanje proizvodnje.

Operativna (radna) faza projektnog ciklusa obuhvata kratki period aktiviranja projekta u kojoj
se uoe odreene manje ili vee slabosti rezultirane propustima u ranijim fazama ivota
projekta, pa je neophodno preuzeti odreene korektivne mjere, pogotovo u odnosu na
realizaciju projekta. est je nedostatak nedovoljna povezanost izmeu pojedinih potfaza
investicijskog ciklusa, to u krajnjem rezultira neefikasnost itavog projektnog ciklusa.

Investicijska i operativna faza na odreen nain utiu i na obim predinvesticijske aktivnosti, a

sa druge strane efikasnost podinvesticijske aktivnosti dobrim dijelom determinie krajnji
rezultat projekne aktivnosti, pod uslovom da nema ozbiljnih propusta u implementacijskoj i
operativnoj fazi.

1.2. Faze projektnog ciklusa

Identificiranje razvojnih problema ili mogunosti, odnosno definiranje projektnih ideja od

strane potencijalnih prijavitelja oznaava prvu fazu projekta fazu identifikacije. Navedene
projektne ideje trebaju biti usklaene sa zadanim prioritetima na sektorskoj ili geografskoj
razini. Osim analize usklaenosti, u ovoj fazi odvija se i procjena relevantnosti kroz analizu
dionika i analizu problema. U ovoj fazi procjenjuje se hoe li se nastaviti razrada zamiljenog
projekta ili e se pokuati pronai drugaiji nain rjeavanja problema.

U fazi formuliranja (prethodne analize) detaljno se razrauje projekt i definiraju aktivnosti

kojima e se postii navedeni rezultati. Takoer se odreuje vremenski raspored aktivnosti,
resursi potrebni za njihovu provedbu te se definira proraun. Uz pomo prethodnih analiza
dionika i problema, razvija se logika matrica, zajedno s nunim pretpostavkama za
postizanje rezultata i ciljeva te se definiraju indikatori za procjenu uspjeha projekta. Osim
toga, procjenjuje se relevantnost projekta u odnosu na potrebe ciljne skupine, usklaenost sa
relevantnim politikama i strategijama te odrivost projekta. Krajnji produkt ove faze je
razraen prijavni obrazac.

Finansiranje (konana analiza) faza u kojoj donator ocjenjuje projekt i odluuje hoe li ga
finansirati. Ukoliko je projekt pozitivno ocijenjen, potpisuje se ugovor o finansiranju projekta
odnosno ugovor o dodjelu bespovratnih sredstava. injenica da je ugovor dodijeljen ne znai

5
da su sredstva bespovratno dodijeljena. Ukoliko se sredstva ne utroe namjenski i prema
pravilima ugovora, sredstva su itekako povratna.

Kada je projekt odobren za finansiranje slijedi provedba aktivnosti u skladu s prethodno

potpisanim ugovorom. Za vrijeme provedbe projekta potrebno je ostvariti i pratiti napredak te
podnositi izvjetaje o poduzetim aktivnostima.

Evaluacija je zavrna faza u kojoj se ocjenjuje uspjenost projekta. Vaan alat u odreivanju
uspjenosti projekta je logika matrica pomou koje se usporeuje to je projektom
predvieno, a to ostvareno. Iako se evaluacija najee provodi po zavretku projekta, ona se
moe izvriti i prije ili za vrijeme provedbe projekta, odnosno mogue ju je provesti u svim
fazama projekta.

1.3. Zakljuak projektnog ciklusa

Prioritet svake evaluacije projekta je poticanje promjena i daljnjih poboljanja te je prema

tome cilj zavrne evaluacije definiranje rezultata ili zakljuaka projekta uz davanje preporuka
koje se mogu praktino upotrijebiti za modificiranje dizajna i poboljanje provedbe buduih
projekata. Pristup evaluaciji poiva na naelima nepristranosti i neovisnosti procesa
evaluacije, vjerodostojnosti evaluatora, sudjelovanja dionika kako bi se njihova miljenja
uzela u obzir te korisnosti preporuka evaluacije. Vano je razlikovati evaluaciju od revizije
koja ima naglasak na utvrivanju potivanja pravila i zakona te uinkovitosti troenja
sredstava projekta.

Izvoenje evaluacije obuhvaa tri osnovna stadija. U prvom stadiju nositelj projekta definira
opis poslova, odnosno sadraj i opseg (eng. Terms of Reference, ToR). U sljedeoj fazi

6
evaluator prikuplja primarne i sekundarne podatke, analizira projektu dokumentaciju i
izvjetaje, razmatra adekvatnu literaturu (studije, strateke dokumente) te provodi razgovore s
kljunim dionicima projekta. U treem stadiju evaluator elaborira nacrt izvjetaja sukladno
ToR-u, koji se potom prezentira naruitelju evaluacije iji e se komentari ukljuiti u finalan
prikaz evaluacijskog izvjetaja.

Format evaluacijskog izvjetaja prilagoava se cilju evaluacije, ciljnim grupama te

smjernicama i komentarima koje zadaje naruitelj. Obino se evaluacijski izvjetaj sastoji od
sadraja, uvoda, analize, zakljuaka, preporuka i dodataka. Najvea panja pridaje se
analitikom dijelu evaluacije i preporukama, dok se uobiajeno deskriptivne informacije
(metodologija, lista konzultiranih sudionika, opis projekta itd.) svode na minimum i prilau se
u dodacima. Ukoliko je mogue, za svaki zakljuak treba navesti i preporuku koja treba biti
pragmatina, realna i usmjerena na odgovarajuu ciljnu grupu.

Europska komisija definira evaluaciju projekta kao ocjenu relevantnosti, uinkovitosti,

efikasnosti, utjecaja i odrivosti projekta. Kod evaluacije EU projekata, kriteriji mogu, ali i ne
moraju ukljuivati svih pet navedenih. Naime, ponekad je prioritetno koncentrirati se samo na
dio kriterija kako bi se postigla dubinska i kvalitetna analiza.

7
 2. POSLOVNI PLAN
2.1. Pojam poslovnog plana

Svako otvaranje novog biznisa i razvoja poduzetnitva najee zapoinje izradom biznis
plana ili poslovnog plana i obraanjem za kredit odgovarajuim finansijskim institucijama.
Mnoge meunarodne finansijske organizacije i vladine institucije finansijski podravju razvoj
individualnog privatnog poduzetnitva s ciljem motivacije zainteresovanih pojedinaca na
pronalaenju sopstvenih modela poslovnog poduhvata koji ima adekvatnu trinu verifikaciju,
pa samim time biznis plan postaje kljuni dokument za potvrivanje adekvatne sposobnosti
poslovno registrovanog pojedinca ili grupe ljudi.

Teini dijelovi metodologije izrade biznis plana su odgovarajua provjera trita i

identifikacija raspoloivih resursa, procjena kvantiteta i kvaliteta raspoloivih ljudskih
resursa.

Da bi zainteresovao bankara ili menadera nekog fonda, biznis plan mora biti:

Jasan (koristiti jednostavan jezik, to vie ideja ukomponovati u to manje reenica,

logino povezati reenice, itd.),

Kratak (da se bankar ili menader ne dosauju itajui ga),

Logian (da injenice i ideje koje predsavlja budu logiki povezane, da imaju smisla),

Taan (ne pretjerivati ni u emu) i

Tabelarno prikazan gdje god je to mogue.

Biznis plan treba da zainteresuje potencijalne finansijere i investitore projekta, ali je to i

veoma bitan instrument u voenju biznisa, te kao takav podraumijeva formulisanje, ocjenu i

8
realizaciju biznis ideje i daje formu i smisao odreenoj poduzetnikoj viziji. Iz tog razloga se
inicijalna znanja ljudi o potencijalnom biznisu, prije otpoinjanja njegove realizacije, moraju
proiriti da bi se redukovao rizik investiranja. Svaki preduzetnik treba da ima jasno definirane
ciljeve i strategiju za njihovu realizaciju.

Za razliku od predinvesticijskih studija, koje se najee koriste pri novom ulaganju, biznis
plan moe, takoer, da podrazumijeva nova ulaganja, ali se veoma esto koriste i u drugim
situacijama, npr. ekspanzija posla, razvoj novih proizvoda, obezbjeenje investicijskog
kapitala, kontrola poslovanja i sl.

Cilj izrade biznis plana je najbolja mogua procjena ekonomskih efekata na bazi raspoloivih
informacija, odnosno detaljan opis projeka koji se prezentira bankama i za koji se trai
finansiranje. Budui poduzetnik treba da kroz biznis plan pokae svoje menaderske
sposobnosti, ukae na osnovne prednosti svog posla, dokae povoljne trine uslove za svoj
proizvod (uslugu) i zainteresuje finansijere za ulaganje.

2.2. Formuliranje i struktura biznis plana

Proces formulacije biznis plana se provodi kroz nekoliko etapa:

Segmentiranje informacija i definisanje njihovog prioriteta u biznis planu,

Priprema terminskog plana pojedinih segmenata i

Integracija pojedinih segmenata u konkretan biznis plan.

Sveobuhvatan biznis plan je po svojoj strukturi slian predinvesticijskim studijama.

Odgovarajui okvir biznis plana i nivo njegove detaljizacije usaglaavaju, na poetku njegov
izrade, potencijalni investitor i zajmodavac. Jedinstvena pravila formulacije i strukturiranja
biznis plana ne postoje, ali je neophodna njihova cjelovitost i konzistentnost, to realnije
procjene trita, argumentiranos predsavljenih pokazatelja itd.

Postoje razliita miljenja kako bi trebala izgledati struktura biznis plana. Prema
J.W.Richards u, biznis plan treba da se sastoji od tri osnovna dijela:

Izjava o ciljevima (zato ovo radim),

9
 Srategije (kako ovo radim) i

Finansijski podaci ( koliko e stajati).

Prema R.Johnsonu svi aspekti poslovne aktivnosti moraju biti povezani meusobno u savren
biznis plan sljedeim redom:
1. Naziv poslovne aktivnosti
2. Adresa poslovne aktivnosti
3. Priroda poslovne aktivnosti
4. Ljudi ukljueni u poslovnu aktivnost
5. Strategija marketinga i prodaje
6. Prognoze dobiti i gubitaka
7. Prognoze novanih trokova
8. Prognoze kapitalnih trokova
9. Politika nabavke zaliha
10. Potrebna finansijska sredstva
11. Informacije za menadere
12. Specijalni faktori
13. Plan akcije.

Svi elementi biznis plana moraju biti temeljito obraeni jer oni koji ele kreditirati budue
poduzetnike ideje sigurno hoe da znaju u koju svrhu, na koji nain e se upotrijebiti njihov
kapital i kolika je vjerovatnoa da e kapital biti profitbilno investiran. Oekuje se objektivna
procjena i rezultati koji mogu pozitivno uticati na poloaj svih uesnika u buduem poslu.

2.3. Primjer poslovnog plana

10