GUVNINE ( GAGRICE ) ~ GRADINSKO NASELJE

~ se nalaze kad se krene iz doline Neretve ili Blagaja prema Stocu u

istonoj Hercegovini. Lokalitet ima izgled zaravnjena stoca koji se znatno
uzdie iznad okolnog terena, padine su blage i nema otrijih lomova terena. Tlo
je kamenito sa tankim slojem humusa. Osnovni prostor je zaravnjeni plato
elipsastog oblika 90 x 60. Prahistorijsko naselje nije samo zauzimalo ovaj plato,
nego se irilo i na padinama, a veliinu i izgled odreuje fortifikacijski sustav,
sauvan gotovo u cjelini. Naselje je potpuno prilagoeno zahtjevima terena.

ISTRAIVANJA
~ 1984. god.istraivanjem na svim dijelovima sredinjeg platoa, uoeni su
usitnjeni komadi kunoga lijepa. Na podruju sonde utvren je kulturni sloj 0,80
m, pri emu je mogue izvojiti dva stratuma i dvije faze u ivotu naselja.
Stariji sloj ( o,80 0,40 ) = zemlja svijetloute boje je sadravala
materijal RAZVIJENOG ENEOLITIKA.
Mlai sloj ( 0,40 0,00 ) =je dao nalaze BRONANOG DOBA.

Ovu stratigrafiju u pokusnoj sondi treba provjeriti i na veoj povrini,

zbog injenice da se naselje sastoji od 3 cjeline zbog ega se ne moe iskljuiti
postojanje vodoravne stratigrafije.
Na sredinjem prostoru pronaeno je usitnjenog arheolokog materijala
= keramika i kuni ljiep, zapaena je i koncentracija rvnjeva, kamenih kugli i
satiraa.
Znatna pozornost je posveena fortifikacijskom sustavu, na nain gradnje
i relativnokronoloki poredak prema razvojnim fazama naselja.

Na Guvninama se izdvajaju dvije faze razvoja :

o starija ( faza I ) = RAZVIJENI ENEOLITIK, stratigrafski dokumentiran
na krajnje ogranienom prostoru pokusne sonde.
o mlaa ( faza II ) = SREDNJE BRONANO DOBA, dokumentirano na
svim istraivanim dijelovima lokaliteta.

1
Izmeu ove dvije faze ne postoji nikakav kontinuitet, to je zakljueno na
tipolokim karakteristikama pokretnog arheolokog materijala. ( iako
nema sterilnog sloja )

Nedostatak eneolitike keramike na istonoj strani naselja, govori

da je eneolitiko naselje valjda zauzimalo samo sredinji plato, i to
igranieno na zapadnu polovicu, te je utvreno da eneolitiko naselje
nioje bilo fortificirano.
Naselju srednjeg bronanog doba pripada itava povrina nalazita.
itav prostor naselja jasno je sdefinoran bedemima iji je prostor
populacija srednjeg bronanog doba zauzimala u jednom trenutku na to
upuuje i pokretni materijal koji je ujednaena na itavoj povrini naselja
u cjelini.

FORTIFIKACIJSKI SUSTAV
Karakteristino za mlae naselje u Guvninama srednjeg bronanog
doba koje je bilo bolje utvreno u prostornom i organizacijskom smislu.
Naselje je utvreno TRIMA PRSTENASTIM SUHOZIDNIM BEDEMIMA .
Osnovnim bedemom je utvren sredinji plato, dok druga dva
koncentrina prstena utvruju padinski prostor naselja, prateci
konfiguraciju terena. Suhozidni bedem je sauvan samo u najnioj
temeljnoj zoni , od krupno amorfnog kamanja koji formiraju oba lica
bedema, a sredina je ispinjena krupnijim i sitnijim kamenjem. Debljina
bedema od 1,70 do 2,00 m govori o masivnosti konstrukcije.

ORGANIZACIJA PROSTORA
O organizaciji eneolitikog naselja potjee samo jedan podatak koji
upuuje na postojanje neke vrste nastambi. To je pravilno kruno vatrite
konstatirano na samoj zdravici na sredini probne sonde. To je prostor sa
intezivnim tragovima gorenja. Nisu uoeni ostaci bilo kakve konstrukcije
koja bi taj prostor definirala.
Najvaniji dio naselja je bio onaj na sredinjem platou, to
potvruju ostaci keramike i kunog lijepa, te koncentracija rvnjeva,
kamenih kugli i satiraa, upravo na tom podruju. Naseje na ovom platou

2
imalo je ovalni oblik koji ima i sam plato. Ako je ova pretpostavka tona
onda su i stambeni objekti rasporeeni u koncentrinim nizovima,
formirajui tako i sam oblik naselja. Nije bilo vie od dva niza tako
raspoteenih objekata, dok je sredinji dio ostao prazan i sluio cijeloj
zajednici.

GOSPODARSTVO
O ekonomici starijeg naselja mogla bi biti znakovita njegova
kratkotrajnost. Naime polazei od injenice da se naselje nalazi u vrlo
plodnom okruju koji prua mogunost razvoja razliitih grana
gospodarstva. Populaciji starijeg naselja nije znakovit udio zemljoradnje,
to bi znailo da je stoarstvo nomadskog tipa grana o kojoj je ta
populacija ovisila.
Meutim mlae naselje upuuje na drugaiji karakter gospodarstva
koje je orjentiranou prvom redu na zemljoradnju, to potvruje veliki broj
rvnjeva Osim zemljoradnje znatnu ulogu u gospodarstvu je imalo i
stoarstvo te lov.

KULTURNA STRATIGRAFIJA
Na ovom podruju nije pronaena niti jedna izraevina od kosti,
kamena, kremena ili bronce, pa su keramiki nalazi jedini oslonac u
rjeavanju pitanja vezanih za ovo nalazite. Keramika je ujedno i
temeljno polazite u primarnoj podjeli kulturnog sloja ovog nalazita.

FAZA I
~ nema ujednaena tehnoloka svojstva zbog ega nije mogua
podjela na grubu i finu keramiku. GRUBOM KERAMIKOM moe se uvjetno
nazvati malo broj ulomaka debljih stijenki od dobro proiene zemlje u
koju su kasnije dodani primjuesi zrnaca krenjaka.
Sav keramiki materijal karakteriziraju sljedea svojstva : ~ dobro
proiena zemlja ; ujednaeno peenje oksidacijskim postotkom ( pa
imaju svijetlu oker boju unutranjeg i vanjskog lica stijenke ), a i presjek
je ujednaeno toniran; povrina posude je ujednaeno obraena i na

3
nekim primjerima se razaznaje sjaj postignut glasanjem, ali vei dio
povrina je imao mat podlogu.
to se tie tipologije mogue je cjelokupni fundus svrstati unutar
jednog jedinog tipa : ~ posude manjih dimenzija sa izrazito loptastim
dojnjim dijelom i cilindrini vratom. ( T.I, 1-6 i T.II, 1-6; u knjizi ).
Ornamentalne tehnike su : urezivanje, utiskivanje, ljebljenje. Ove
tehnike odgovaraju finoj keramici, a gruboj keramici je ukras utiskivanje
prstom. ljebljenjem je izraen najvei broj ornamenata.
U tipolokom pogledu potpuno dominiraju posude sa loptastim
dojnjim dijelom i cilindrini vratom, dok je najizratitija pojava u
ornamentalnom sustavu tehnika ljebljenja. Znaajne su dvije
manifestacije = posude sa prstenasto zadebljanim obodom i ornamentika
ljubljanske kulture.

FAZA II
Klasinu podjelu na finu i grubu nije mogue detaljnije odrediti.
Posude su raene od proiene zemlje sa naknadno dodanim zrncima
krenjaka, ali najvei dio keramike je izraen od zemlje bez ikakvog
primjesa u arhainoj fakturi koja je bliska fakturi eneolitike keramike.
Povrina posude je uglavnom dobro obraena ali preteno hrapava.
Boja posuda preteno varira od tamnosivih do crnih i od svijetlih oker do
crvenkastosmeih.
Postoje dvije vrste posuda : lonci i zdjele, ali su prisutni i pehari, a
njihova glavna odlika je potpuno preovladavanje zaobljenih formi nad
bikoninima.
Lonci se javljaju u dvije osnovne forme : jednostavni jajasti lonci i
neprofilirana oboda, drugima je itava forma zatvorenija i zaobljenija, to
je prelaz prema drugoj varijanti jajastih lonaca sa izdvojenim vratnim
segmentom. Drugom tipu pripadaju izrazito zaobljene bokate forme sa
kratkim prstenastim vratom.
Zdjele ine vanu grupu, a vano njihovo tipoloko svijstvo jeste
potpuno preovladavanje zaobljenih formi nad bikoninim. To su
uglavnom dublje zdjele mekano modelirana profila sa diskretno
naglaenim ili blago izmjenjenim obodom.

4
KULTURNI I KRONOLOKI ODNOSI

FAZA I
Guvnine su prvo poznato nalazite iju kulturnu pripadnost,
odnosno kulturnu pripadnost njegove starije faze u cjelini odreuje
ljebljena keramika ( pojam je uveo B.ovi, na osnovu tehnikih odlika
ukraavanja). to znai da se ne misli na tipoloke nego na ornamentalne
odlike jer one daju poseban izraz fizionomiji starije faze na Guvninama..
O znaajnom fundusu ovakvih nalaza moemo govoriti u Zelenoj peini,
Grapevoj pilji, Ravlia peini i dr. gdje ta keramika nema vrijednost
primarne nego sekundarne pojave, pa je i samim time znaenje Guvnina,
u kojim aj ova poja primarna, vea.
to se tie ornamentike kada promatramo ljebljenu keramiku s
drugih nalazita, odmah se uoava kako jednostavna i linearno
koncipirana ornamentika, kakva karakterizira stariju fazu na Guvninama,
na tim nalazitima nema tako dominantan karakter, jer se uz te motive
pojavljuju i drugi znatno sloeniji. Dok sa druge strane npr. u Lazarui
linearna koncepcija je sasvim u drugom planu.
Miljenje N.Peria i B.ovia, da ova keramika vrsta nema
nikakve veze s lasinjskom kulturom stoji. Autor takoer prihvaa
ovievo miljenje koje se odnosi na ulogu vuedolske kulture u
nastanku ljebljene keramike, tj. vrlo malu mogunost usporeivanja
njezina ukupnog stilskog izraza sa vuedolskim dekorativnim sadrajem.
Budui da prihvaanje ovoga miljenja iskljuuje ona koja su iznijeli
.Markovi, S. Dimitrijevi i . Batovi ostaje miljenje B.
Govedarice koji ovu keramiku vrstu dri lokalnim stilskim izrazom ali i
integralnim dijelom ljubljanske kulture , odnosno njezinog jadranskog
tipa koje autor dri dosta spekulativnim i slabo utemeljenim te teko
prihvatljivim.
Sobzirom da je ljebljena keramika na istonojadranskim
nalazitima potpuno strana pojava , posebno vana injenica je to je ona
na istonobalkanskom i srednoeuropskom prostoru tjesno povezana sa
schnur keramikom te da se ta veza djelomice manifestira i na ovom

5
podruju. to znai posljedicu kretanja stepskih pipulacija s istoka prema
zapadu. Postavlja se pitanje dometa takvog kretanja zbog jo uvijek
skromnog fundusa nalaza schnur keramike te relativno malog broja
nalazita istonojadranskog prostora : Odmut, Zelena peina, tumulus XI
u Ljeskovoj glavici kod Ljubomira, umin Biteli, Gudnja te albanska
nalazita. Ako se jo dodaju nalazi Lazarue taj broj jo uvijek ostaje
skroman A time i nedostatan za zakljuivanje o izravnoj prisutnosti
schnur keramike.
Dali je potpunu dominaciju ljebljene keramike mogue objasniti
kao jednostavnu posljedicu kulturnih utjecaja ili prisutnost jedne sasvim
nove populacije iz koje je moglo doi do irenja ogranienog utjecaja na
lokalno stanovnitvo i obratno.
to se tie relativnokronolokog pripadanja ove faze ve je
odreeno izrazom
razvijeni eneolitik .. Ovu pripadnost mogue je predpostaviti i na
temelju nekih njegovih sekundarnih odlika - posude sa prstenasto
zadebljanim obodom jer upravo ove posude pokazuju jedan od
primarnih obiljeja razvijenog eneolitika ovog podruja to je zabiljeeno
na veem broju nalazita.
Pripadnost ljebljene keramike razvijenom eneolitiku potvruje i
keramika Ravlia peine faze IIIA, dok je u fazi IIIB koja pripada ranom
bronanom dobu uope nema, takav sluaj je sasvim jasan i u Lazarui.
Ova keramika vrsta je zastupljena i u sloju VI peine Odmut, u Gudnji
ova manifestacija je vezana za za VI stratum, te na albanskim
nalazitima.

Prama tome kronoloku poziciju starije faze naselja na Guvninama

je mogue usporediti sa Lazaruom II, Hateljskom peinom IIIA,
Odmutom V/VI, Gudnjom VI, Gajtanom I.

FAZA II
Po pitanju relativnokronoloke i kulturne pozicije je dosta
jednostavnije zahvaljujui studiji B. ivia o posukoj kulturi. Prema tom

6
autoru, glavni predstavnici zavrne faze te kulture upravo su mlae
naselje na Guvninama .
Najvei dio keramikog materijala malaeg naselja na Guvninama
pokazuju svojstva faze Gagrice Hatelji posuke kulture. Tako da
kronoloka pozicija mlaeg naselja na Guvninama Ostaje u okvirima koje
je postavio B. ovi.

HATELJSKA PEINA

~ istono od Stoca iznad Dabarskog polja. Nevelik prostor

nepravilnog krukolikog oblika, sa proirenim istonim dijelomi suenim,
poput tunela formiranim ulazom. Peina je uglavnom bila stalno
naseljena iju dojnju granicu odreuje stariji neolitik, a gornju srednje
bronano doba. U stratigrafiji postoje dva prekida koja oznaavaju i
prekid njenog koritenja, to je povezana sa smjenama populacija i
kultura koje im pripadaju.

POVIJEST ISTRAIVANJA
Prvo pokusno sondiranje je izvedeno 1984. god. kada je otvorena
sonda veliine 4x2, na samom ulazu u peinu. Dubina kulturnog sloja na
ovom mjestu je 1,60 m, te je dobivena prva predodba o stratigrafiji
nalazita.
Keramiki nalazi omoguuju izdvajanje nekoliko faza razvoja : ~
brojni su i raznovrsni nalazi IMPRESSO KULTURE ( mogue je
kompariranje sa drugim nalazitima, posebno onima u Zelenoj peini ),
zatim sloj RAZVIJENOG ENEOLITIKA JADRANSKOG TIPA, te izrazit
materijal RANOG BRONANOG DOBA.
1988. otvorena je gotovo priblino polovica korisnog dijela peine, koja
su pruila podatke o jo dvije faze razvoja.

STRATIGRAFIJSKA SLIKA

7
 U pokusnom sondiranju izdvojene su 3 faze razvoja : STARIJI
NEOLITIK; RAZVIJENI ENEOLITIK; RANO BRONANO DOBA. Ovi rezultati su
ostavili mogunost postojanja i neto razvijenije stratigrafije u
kvadrantima sa debljim kulturnim slojem, ali samo u okvirima ove tri
osnovne epohe.
U III i IV kvadrantu postojala je mogunost izdvajanja jedne pod
faze ranog bronanog doba ija bi pripadnost bila vezana za sam kraj
ranog i poetak srednjeg bronanog doba.
U V i VI kvadrantu ukazalo se postojanje posebne razvojne etape
koja je pripadala srednjem bronanom dobu. to je upuivalo na 4 faze
razvoja : STARIJI NEOLITIK; RAZVIJENI ENEOLITIK; RANO I SREDNJE
BRONANO DOBA. Jo je V i VI kvadrant pokazao postojanje MLAEG
NEOLITIKA.
Slojevi starijeg i mlaeg neolitika meusobno su razdvojeni
sterilnim meuslojem kakav postoji i izmeu sloja mlaeg neolitika i
razvijenog eneolitika. Nasuprot tome izmeu slojeva razvijenog
eneolitika, ranog i srednjeg bronanog doba ne postoje nikakvi prekidi i
oni ine jednu stratigrafsku cjelinu.

STAMBENE ZONE I PRATEI OBJEKTI

Pojedine zone peine su vlane i izloene estim prodorima
povrinske vode, znailo je smanjenje korisne povrine peine. Sva
ognjita stoje u suhim dijelovima peine. Ognjita bronanog doba nalaze
se na istim onim mjestima na kojima su se nalazila ognjita mlaeg
neolitika. Sredinji prostor peine je imao zajedniki karakter ~
komuniciranja.. Sav ivot je koncentriran oko ognjita, prema emu je
populaciju Hateljske peine moglo initi 6 7 obitelji prema rasporedu
ognjita.
Uz vatrita bronanog doba pronaeno je nekolikao uomaka
masivnih keramikih predmeta plosnatih, 5-6 cm debeli od dobro
proiene i odlino peene zemlje, koji su sluili za pripremu hrane. na
istonom dijelu peine koja nije upotrebljavana za boravak uoena su
udubljennja od nekoliko centimetara pri zdravici to je moda za prve
stanovnike peine sluilo da zatvore ulaz nekom konstrukcijom od drveta

8
ili nekog drugog materijala tako da su mogle biti i sezonske. Tako da su
ove udubine mogle predstavljati leita nosaa te konstrukcije.

GOSPODARSTVO
U svim slojevima peine pronaena je relativna koliina kostiju
divlje svinje, plemenitih ivotinja i kosti sitnih ivotinja. U svim slojevima
su pronaene kuice pueva i rijekih koljki ~ dosta skromno tako da se
ovaj segment gospodarstva ne moe dovesti na istu ratinu sa oblicima
ostalog privreivanja Gospodarstvo svih popuilacija peine je poivalo na
stoarstvu i lovu, dok je uloga zemljoradnje bila krajnje ograniena,
gotovo zanemarena, te je skupljanje plodova imalo vei znaaj.

KULTURNA STRATIGRAFIJA
Razdvajanje razvojnih faza mogue je lako provesti na temelju
stratigrafskih zapaanja i tipolokih svojdtava pokretnog arheolokog
materijala.

FAZA I
Najstarija faza pripada starijem neolitiku to istodobno oznaava
pripadnost impresso kulturi. Pronaeno je neto kamenog i kotanog
orua, ali keramiki materijal je zastupljena u velikom broju.
o Prvoj brojnijoj grupi pripadaju ulomci razliitih veliina; od malih i
velikih posuda izraenih od zemlje sa naknadno dodani m
primjesama izmljevena kamena sitnih zrnaca.Varira debljina
stijenki, bojapovrine se kree od svjetlih oker preko crvenkastih i
smeih i crnih tonova, rijetko je itava posuda jednobojno tonirana.
Sve posude ove grupe su bile ukraene nekom od impresso
tehnika.
U ovoj grupi impresso keramike preovladavaju oblikom : lonci, zdjele,
lonii i alice.
Postoje 3 tipa meu loncima = najjednostavniji tip koninog lonca,
jednostavnih ravnih stijenki ( T. III, 1 ); tip jajastog lonca i ei tip
izrazito zatvorenog i loptastog lonca ( T. III, 4-5-6 ). Zdjele se dijele na
konine i zaobljene oblike od izrazito zatvorenih do otvorenih oblika.

9
 o druga manje zastupljena grupa su ulomci manjih dimenzija, tankih
stijenki samo to je u ovoj grupi potpuna odsutnost ukrasa, a
povrina je fino oglaana do visokog sjaja, boja je uglavnom u
crvenkastim, crvenkastosmeim i crnim tonovima.
Tipovi monokromne keramike su srednjih io manjih dimenzija i
preovladavaju zaobljene forme. Najbolje su zastupljene duboke zdjele u
izrazito zatvorenoj varijanti.

to se tie ornamentike, najvei broj ulomaka je ukraen impresso

tehnikama: utiskivanjem prsta, nokta ili tipanjem; zatim utiskivanjem
nekog ornamenta; tehnika igosanja zrokutastim, krunim, ovalnim
motivima; rijedak ornament je utiskivanje rubom koljke.

FAZA II
Pripada mlaem neolitiku ~ odnosno propada hvarsko lisiikoj
kulturi. Keramika se dijeli na grubu i finu. Oblici grube keramike se dijele
na dva tipa : jednostavni konini lonci sa uvuenim gornjim dijelom ( T.
XVI,1 ); te izrazito bokati loptasti lonci ( T.XV,1 ).

Posude manjih dimenzija su otvoreniji poluloptasti, gotovo loptasti

oblici, te lonii u rijetkim primjercima. Ornamentika je rijetka : svodi se
na urezane jednostavne linije, trake, a rijetko se javljaju sloene
kompozicije (rafirani trokutovi koji formiraju cik cak traku ).

U finoj keramici potpuno preovladavaju zdjele poluloptastih i

loptastih formi. Ornamentika ove keramike ima obiljeja hvarsko
lisiike kulture, odnosno varijante iz Lisiia. Motivi su izvedeni tehnikom
urezivanja.

FAZA III
Posude su raene od proiene zemlje bez dodataka. Obradi
povrine posude nije poklonjena nikakva posebna pozornost. Kod nekih
ulomaka se jasno vide tragovi dotjerivanja povrine nekim oruem

10
vjerojatno kotanim, u pitanju je poravnjavanje a ne i glaanje. Najvei
broj keramikog materijala ove faze pripada kategoriji srednje glaane
keramike.
Najbrojnije su posude sa cilindrinim neto suenim vratom i
dojnjim dijelom od jajajastog do loptastog oblika. Tu su jo i konine ili
poluloptaste posude.
Preovladavaju dva ukrasna sustava : rane faze cetinske kulture
koja je zastupljena na posudama manjih dimenzija sa loptastim
recipijentom i viim cilindrinim vratom; te obiljeje ljubljanske kulture =
jadranski tip ljubljanske kulture vezan za konine ili poluloptaste zdjele.
Ova dva sustava ukrasa nisu nikada meusobno kombinirana.

FAZA IV
Pripada tipu posuke kulture, te bronanom dobu.
FAZA IV a = potupuno preovladvanje grube keramikem, pripadanje
oblicima posuda manjih dimenzija. Boja posuda se kree od svijetlih oker
do crvenkastih , smei, i tamnomrkih tonova.
Najei tipovi su lonci u vie varijanata eneolitika tradicija =
duboki jajasti lonci blago zaobljena trbuha, te bokati lonci sa naglaenim
obodom i kratkim konkavnim vratom, te bikonini lonci. Tu su jo i zdjele
= duboke poluloptaste i sline tipu bokastih lonaca.
Ornamentika je rijetka aplicirane plastine trake modelirane
utiskivanjem prsta.

FAZA IV b = preovladava gruba keramika, povean je postotak u odnosu

na prethodnu fazu keramike izraene od zemlje sa primjesama
kristaliziranog kalcita.
Preovladavaju : lonci, zdjele, alice i pehari
Duboki lonci krukastog oblika, sa visokim suenim vratom,
Duboki mekoprofilirani lonci jajastog oblika,
Duboki izrazitije zaobljeni, sa kratkim vratom i blago izvijenim obodom,

11
Izrazito zatvoreni i bokati lonci.
Zdjele meu kojima preovladavaju zaobljene poluloptaste ili
loptaste forme sa kratkim prstenastim obodom, (T.LII, 3 5)
Ornamentika je vrlo rijetka linearno urezani motivi.

KULTURNI I KRONOLOKI ODNOSI

FAZA I
Stariji neolitik, kojeg karakteriziraju dvije vrste keramike :
monokromna i impresso keramika. to je vano jer omoguuje
konstataciju o izrazito velikoj podudarnosti sa obiljejima najstarijeg
stratuma Zelene peine. Naravno da izmeu monokromne keramike ove
dvije peine postoje odreene razlike = One u zelenoj peini se javaljaju
u sivim i crnim nijansama, dok je u Hateljskoj peini zastupljena u
crvenkastim i crvenkasto smeim tonovima.
Znaajne bliskosti izmeu Zelene i Hateljske peine moe se
utvrditi kad je rije o ukraenoj keramici pri tome se ne misli na
ornamente koji su zajedniko svojstvo svih nalazita impresso kulture ve
samo na one zahvaljujui kojima je Zelena peina dobila znaenje tipnog
predstavnika starijeg neolita Hercegovine.
To se odnosi na vrlo guste igosane redove polukrugova, uglatih I
izduenih tapiastih motiva ovalnih udubljena i sl. Meutim, postoje i
izvjesne razlike koje Hateljsku peinu pribliavaju nalazitima s obale i
otoka. Rije je o ukrasima izvedenim utiskivanjem ruba koljke koji su u
Hateljskoj peini zastupljeni daleko skromnije nego ostali, ali su u Zelenoj
peini sasvim nepoznati.
Hateljska peina pokazuje jo jednu razliku od Zelene peine i u
odnosu na ostala nalazita impreso kulture na Jadranskoj obali. Rije je o
nalazima slikane i barbotin keramike (sl. 7, TXIII,5).
Rije je o kramikim vrstama karakteristino za drugo kultureno podruje.
Analogije je mogue traiti jedinona podruju starevake kulture koju
vie od svega karakteriziraju barbotin i slikana keramika.

12
Ova pojava nije udna ako se uzme u obzir injenica o koegzistiranju
starevake impreso kulture u Obrima I. Moe predpostaviti da je ovo
nalazite odigralo posredniku ulogu u prenoenju keramike
Starevakog tipa u Hateljsku peinu - jasno je da je u pitanju import.

Odreene razlike izmeu Hateljeske peine i drugih nalazita

impreso kulture oituje se i u nekim tipolokim obiljejima poglavito
vezanim za monokromnu keramiku, to je najoitije kod posude (T.VII,6)
koja bi se po svojim svojstvima mogla uspjeno usporeivati i sa
odgovarajuim formama Danilske kulture. Ova konstatacija bi se mogla
proiriti I na vei dio monokromne keramike Hateljske peine, s tim da
nije rije o istim danilskim formama ve o tipovima posuda koji se samo
pribliavaju njezinim oblicima.
Veze izmeu Hateljske i Zelene peine vane su i zbog
relativnokronolokog pitanja. Ako izmeu njihovih stilskih izraza postoji
usklaenost onda je do njih moglo doi samo u istim vremenskim
relacijama. to znai da izmeu ova dva nalazita ne postoji samo stilsko,
tipoloko ve i kronoloko korespondiranje. Neto je tee odrediti
relativnokronoloki poloaj Hateljske peine i unutar itavog impreso
kompleksa pri emu imamo u vidu sasvim razliita datiranja Zelene
peine III.
Prema A. Bencu Zelena peina III pripada fazi impreso
kulture i dijelom se dodiruje sa Danilskom kulturom. . Batovi je
predstavnik rane faze starijeg neolitika, dakle faze I impreso kulture.
Svoje datiranje je temeljio na potpunom nedostatku ukrasa izvedenih
utiskivanjem ruba koljke,drei taj nain ukraavanja svojstvo mlaih
faza impreso kulture. Ako prihvatimo datiranje Zelene peine III u
razvijenu i kasnu fazu impreso kulture (A. Benac ) onda to znai da je
Hateljsku peinu I mogue postaviti samo u istu razvojnu fazu. Prema
svemu ovome ovu fazu Hateljske peine treba uzeti najranije za prijelaz
iz zrele u kasnu fazu impreso kulture dok njenu gornju granicu odreuje
poetak danilske kulture.

13
FAZA II
Pripada mlaem neolitiku i Hvarsko Lisiikoj kulturi onoj njenoj
varijanti rasprostranjenoj u Hercegovini, a poznatoj na temlju nalaza sa
lokaliteta kod Konjica.
Tehnoloka svojstva keramikih izraevina potpuno odgovara
tehnolokim svojstvima keramike iz Lisiia i Ravlia peine, kao to ni
tipoloke znaajke ne izlaze iz okvira Lisiia, Ravlia peine i drugih
nalazita ove kulture, te se ornamentika i u tehnikom i u sadrajnom
smislu podudara sa ovim eponimnim lokalitetima.
No postoje i neke razlike = dosta suen repertuar keramikih tipova
Hateljske peine u odnosu na tipologiju Lisiia.
Suenost je oita kod grube keramike meu kojom u Hateljskoj
peini nedostaju zedjele, alice, plitke zdjele sa valovitim obodom,
posude na nozi i varijante lonaca.
Ista je situacija kod fine keramike koja je u Hateljskoj peini potpuno
obiljeena dominacijom zdjela dok nedostaju alice, posude na nozi,
butmirski ili butmiroidni tipovi piriformnih posuda dr.
Razlike se oituju i u ornamentalnom sustavu. U Hateljskoj peini
on je u potpunom znaku urezanih motiva sa pojavom crvenog
inkrustriranja. Dok crveni slikani motivi kakvi su u Lisiiima relativno
brojna pojava posebice vodoravne trake ispod oboda - sasvim nedostaju.
Jo vee razlike se uoavaju prema ornamentalnom sustavu Ravlia
peine II B .
U ovoj fazi postoje dva ulomka koja ne pripadaju Hvarsko Lisiikoj
kulturi . Jedan s obzirom na analogne nalaze potjee sa juno italskih
lokaliteta mlaeg neolita i radi se o importu. On je dosta esta pojava, a
dobro je dokumentirana sve do sredinje Bosne, pa nije nita neobino.
Dok drugi ulomak ukraen kanelirama, kad se kae da nema Hvarsko -
Lisiiki karakter onda na umu imamo klasinu Hvarsko Lisiiku kulturu
u kojoj su zastupljeni i oni sa kaneliranim ukrasima, ali su drugaije vrste
nego ulomak iz Hateljske peine.
Miljena oko ove pojave su razliita, ali svi se slau da pripada
ranom eneolitiku.

14
Kako ovaj ulomak nema Hvarsko Lisiiki karakter blizak je neto
mlaim pojavama ova konstatacija iskljuuje samo klasino shvaanje
Hvarsko Lisiike kulture, ali ne i onaj njezin stupanj koji pripada ranom
eneolitiku, a okarakteriziran je upravo kaneliranjem kao dominantnom
ornamentalnom pojavom. Ovaj nalaz ima i stanovitu relativnokronoloku
vrijednost budui da upuuje na mogunost gornje granice faze II
Hateljske peine. Ovu fazu mogue je datirati najdalje na kraj klasine
Hvarsko - Lisiike kulture, a nikako unutar one faze koja odgovara
Ravlia peini II C.

FAZA III
Dominantne pojave u ovoj fazi Hateljske peine su posude sa
loptastim i jajolikim recipijentom, visokim vratom i prstenasto zadebljalim
obodom, te posude sa proirenim i prema unutra koso odrezanim
obodom.
U relativno dobro definiranu opu sliku razvijenog eneolitika
Hercegovine, a i veeg dijela istone Jadranske obale vrlo se dobro
uklapaju i nalazi faze III. To je prije svega ornamentalna keramika koja je
skup raznovrsnih pojava : nalazi cetinskog tipa, ljubljanskog tipa,
ljebljene i barbotin keramike i dr.

Grupu nalaza mogue je usporediti s materijalom faze I cetinske

kulture = uspravne, guste poredane linije na vratu, vodoravno mreasto
rafirane trake na ramenu, te snopovi okomitih cik cak na drki.
Ova skupina keramike sa svojstvima cetinske kulture ini
malobrojnu grupu nalaza koja ne pripada nikakvim izoliranim dijelovima
sloja ve je asocirana sa drugim vrstama keramikog materijala. Jasno je
da se radi o elementima cetinske kulture a ne o cetinskoj kulturi kao
kulturnoj manifestaciji. U tom pravcu govore i tehnoloka svojstva ovih
nalaza budui da ne odudaraju od tehnolokih svojstava ostale keramike,
to znai da se ne moe govoriti o njihovom podrijetlu van Hateljske
peine ve je rije iskljuivo o lokalnoj produkciji.

15
 Pitanje je nain na koji je taj proces proveden I. Morovi I B.
ovi imaju predpostavku da je vjerojatno rije o kratkotrajnom
sezonskom boravku manjih grupa stanovnitva. U kontaktu sa lokalnom
populacijim moglo je doi do razmjena ideja u ukraavanju keramike to
bi upravo moglo biti smisao nalaza Cetinskog tipa u III fazi Hateljske
peine.

Grupa nalaza sa svojstvima ljubljanske kulture, ne govori o

ljubljanskij kulturi nego o njenim elementima. Kada govorimo o
ljubljanskoj kulturi onda se misli na kulturni fenomen pod nazivom
jadranska grupa . Ovdje nema ni govora o razvoju ljubljanske kulture
kao samostakne manifestacije, ve je rije o njenim elementima
inkorporiranim u drugaiji kulturni etniki prostor. To znai da nalazi
ljubljanskog tipa na jadranskoj obali pripadaju nositeljima lokalnog
razvoja.
Vana pojava u keramografiji ove faze Hateljske peine je barbotin
keramika. Njihova prisutnost ovdje nije nikakva novost jer se moe nai i
na drugim lokalitetima. Velika gradina u Varvari, Racvlia peina,
Lazarua i dr. Barbotin keramiku karakterizira bosanska nalazita
vuedolske kulture, to dovodi do povezivanja keramike Hateljske peine
i istovrsne vuedolske keramike.
Relativnokronoloka pozicija III faze Hateljske peine je odreena
pripisivanjem razvijenom eneolitiku te navedenim analogijama to
znai sinkronizaciju prije svega s Ravlia peinom IIIA, Guvninama I,
Lazaruom II, fazom AI Velike Gradine u Varvari i fazom I Cetinske
kulture. Mogue je da ova faza traje neto due od navedenog okvira, te
da zahvaa i vei dio ranog bronanog doba Br. A1 u srednjoeuropskom
smislu.

FAZA IV
Kulturnu i relativnokronoloku poziciju ove faze Hateljske peine je
B. ovi olakao svojom studijom o posukoj kulturi, zavrni stupanj koji
je oznaen kao faza Gagrice Hatelji. Tu ulazi samo mlai dio faze IV.

16
Hateljska peina ( IV b), to istodobno znai da njen stariji dio okvirno
pripada predhodnoj fazi razvoja posuke kulture ( faza Sovii ).

FAZA IV a
Postoji razvojni kontinuitet ove i predhodne faze u tehnolokom,
tipolokom I ornamentalnom pogledu. Kad je rije o tehnolokim
obiljejima = keramika raena od zemlje bez primjesa ~ to je arhaina
tradicija tipina za eneolitiku fazu Hateljske peine. Tipoloke znaajke
nisu toliko brojne, ali neki primjeri su dovoljno karakteristini. To se
odnosi na tipoloka svojstva ulomaka ( T.XXXV, 1 ), vrlo bliskoga tipa sa
zaobljenim recipijentom I niskim vratom.
Isto tako eneolitikom tradicijom bi se mogla smatrati i
ornamentika na ulomku ( sl. 30. ). Slino ukraeni ulomci poznati su iz
Zelene peine I Lazarue. Ako se obrati panja na tehniku izvoenja
motiva, tj. da su koncentrine krunice izvedene ljebljenjem, ta tehnika
je upravo vezana za eneolitike slojeve.
Tipoloke znaajke su znatno indikativnije za definiranje
relativnokronoloke pozicije ove faze Hateljske peine. Tako bi ova faza
morala zahvaati relativnokronoloki okvir koji odgovara fazi Sovii,
posuke kulture i prijelazu prema fazi Neajno Sovii, a moda I samom
kraju faze Neajno.
Od predloenog kronolokog okvira za faze Neajno i Sovii, njihova
pozicija u periodizaciji bronanog doba u srednjoeuropskom smislu, te
paralela prema egejskom podruju, to bi odgovaralo kraju Br. A1 do Br.
B1, odnosno MH I do LH I.

FAZA IV b
Pitanje relativnokronoloke pozicije faze IV b Hateljske peine je
dosta jednostavnija zbog injenice da je upravo njen materijal posluio ne

17
samo za definiranje zavrne faze faze posuke kulture nego i pri
odreivanju njene kronoloke pozicije.
Ulomci keramike sl. 34. I 35. imaju posebnu vrijednost. Iako ne
pripadaju onom kulturnom podruju znaajni su zbog prouavanja
kulturnih veza ovog podruja s drugim istodobnim kulturama. Mogua je
usporedba sa kasnoheladskim nalazima koju nameu ovi ulomci sami po
sebi, ali i okvirma sinkronizacija faze Gagrice Hatelji s krajem LH I do
kraja LH IIIA, mikenski karakter dvaju ulomaka keramike sa Debelog brda
kod Sarajeva, te mikenski karakter nalaza s Kosova i Albanije.

Usporedba nalaza Hateljske peine sa kasnoheladskim materijalom

nije sasvim uspjena, ali spomenute nalaze nije mogue vezati za vrijeme
prije kasnoheladskog IIIA ( LH III A ).
Faza IV b postaje mogunost usporeivanja sa Varvarom B2
( ulomak T. LIII1 ).

LAZARUA

~idui od Stoca prema sjeveru 25 km je selo Dabrica koje se nalazi

u prostranoj dubokoj kotlini, okruena visokim obroncima planina. Pet
kilometara od sela nalazi se peina Lazarua koja je smjetena na desnoj
strani kanjona Radimlje. Okrenuta prema jugu I djelomino osunana ova
peina je izuzetni skroman prostor ljevkasto suen od otvora prema
unutranjosti.

POVIJEST ISTRAIVANJA

~1984. poduzeto je pokusno sondiranje, kada je otvorena sonda

4x2, postavljena paralelno sa ulaznim otvorom. Kulturni sloj u ovoj sondi
je izrazito neujednaene debljine I kretao se od oko 0,40m u junom 1,20
m u sjevernom dijelu.

18
 ~ sustavno iskopavanje provedeno je 1988. god., znatno deblji
kulturni sloj dao je brojniji i raznovrsniji arheoloki materijal.

STRATIGRAFSKA SLIKA

Premda je kulturni sloj vrlo homogen i ostavlja dojam potpuno

neprekinute cjeline i u kronolokom i u kulturnom smislu, neke
stratigrafske znaajke ipak omoguuju njegovu finiju podjelu. Postoje dva
oteenja kulturnog sloja koja su nastala prije trajnog naputanja ovog
nalazita. Smjetena su u sredinjem dijlu peine i u objema jamama
pronaeni su gotovo cijeli kosturi sitnih sisavaca, vjerojatno mladunaca.
Ovdje nema karaktera ikakvog kultnog ukopavanja .
Ovdje se radi o dvije ivotinjske jazbine, ti. skrovita njihova ulova
koji su ukopani u kulturni sloj, to implicira na azkljuak o postojanju
diskontinuiteta u nastanjenosti peine. Potpuno je jasno da peina nije
mogla sluiti i kao ljudsko i kao ivotinjsko stanite. O emu govori i
postojanje dvaju proslojaka sive rastresite zemlje koja nema karakter
kulturnog sloja. Ti su se proslojci formirali kada peina nije bila naseljena,
a koincidiraju sa obe ivotinjske jazbine . Meutim postavlja se problem
prisutnosti arheolokog materijala, koji iako nije brojan stoji u opreci sa
predhodnom tvrdnjom. Kako svako oteenje kulturnog sloja izaziva i
dislociranje arheolokog materijala, u ovom sluaju to je znailo njegovo
izbacivanje iz dubljih slojeva na tadanju povrinu. Naime zvijeri koje su
pravile svoje skrovite morale su kopajui I izbacujui zemlju izbaciti i sav
arheoloki materijal.

U kulturnom sloju Lazarue mogue je izdvojiti dvije razvojne faze

od kojih mlau treba podjeliti na dva stupnja:
Faza I 1,90 0,80
( 0,80 0,72 sterilni sloj )
Faza II a 0,72 0,60
( 0,60 0,55 sterilni sloj )
Faza II b 0,55 0,00

19
STAMBENE ZONE I PRATEI OBJEKTI

Svojim oblikom i veliinom peina je potpino jedinstvena i

nedjeljiva cjelina, te nije mogla primiti populaciju veu od jedne obitelji .
Otvoreno je pitanje dali je ona sluila kao stalno ili preteno stalno mjesto
ivljenja. Na to pitanje nema odgovora,ali je sigurno da se Lazaruom nije
moglo sluiti istovremeno vie od 5 do 6 pojedinaca . U takvim
okolnostima nije bila potrebna nikakva unutranja organizacija i podjela
prostora, jer bez obzira o kakvoj se vrsti zajednice radi ona je morala biti
vrsto povezana cjelina. Tako je peina sluila kao osnovni ivotni prostor
jedne male populacije koja nije imala potrebe za njegovim posebnim
organiziranjem i podjelom. Postoji veliki broj ognjita na sve strane koji bi
upuivali na eventualnu induvidualizaciju, meutim ta su ognjita
najjednostavniji ostaci vatre zapeljene na povrini zemlje bez ikakvih
konstrukcijskih zahvata , tako da i nisu nita nego obina vatrita, to je
izgleda svojstveno najveem broju peinskih naselja.

GOSPODARSTVO

Podaci o gospodarskoj osnovi su vrlo skromni i ogranieni na jednu

skupinu nalaza ostatke ivotinjskih kostiju. Sobzirom na poloaj
nalazita i njegovu okolicu koja ne prua nikakve uvjete za poljodjelsku
djelatnost zbog nedostatka obradiva zemljita. Stoga izgleda da se
egzistencija stanovnika temeljila na stoarstvu i to vjerojatno na uzgoju
stoke sitnog zuba i lovakoj djelatnosti. I jedan i drugi oblik privreivanja
podrazumjeva veliku pokretljivost populacije i izrazitu ovisnost o
ekonomskim potencijalima prostora u kojima se njezin ivot odvija .
Moda je upravo ova pokretljivost uzrok prekida upotrebe peine. Naime
predpostavljeni karakter gospodarstva doputa mogunost sezonskog
naputanja peine. Isto tako peina je smjetena uz samo korito
Radimlje, te se neradi o pravom vodotoku, ve o sezonskoj rijeci , zimskoj
bujici ta injenica iskljuuje ribolov kao komponentu u gospodarstvu.

20
KULTURNA STRATIGRAFIJA

Dvije faze razvoja meusobno su jasno izdvojene prema svojim

svojstvima , te mlaa faza ( faza II ) je razdvojena na dva stupnja ( II a I II
b ). Ova podjela ima formalan karakter i u osnovi znai samo uzimanje u
obzir injenice da je tjekom trajanja mlae faze dolo do privremenog
naputanja peine.

FAZA I
Ovoj fazi pripada neto vie od polovice ukupnog kulturnog sloja
Lazarue. Materijal je skroman po broju i prema vrstama i prema
namjeni. Sveukupni keramiki materijal karakterizira neolitika
tehnologija, te pri podjelu na grubu i funu preovladava fina nad grubom
keramikom. Sva je keramika izraena od zemlje dobro proiene od
prirodnih primjesa kojoj je naknadno dodana znaajna koliina
kristaliziranog kalcita, te je vrsta i vrlo kvalitetna.
Grauba keramika se javlja u sivim, tamnosivim i mrkim tonovima,
dok finu keramiku karakterizira vei broj tonova : oker, crvenkastosmei,
smei, tamnosivi i crni tonovi. Gruba keramika ima dobro poravnatu ali
uvijek hrapavu povrinu, dok je kod fine keramike uglaana do visokog
sjaja. A razlike postoje i u tuipolokom pogledu. Gruboj keramici
pripadaju posude veih dimenzija, dok se kod fine keramike radi gotovo
iskljuivo o zdjelama. U gruboj keramici sa sigurnou se mogu odrediti
samo tip dubokog lonca s kratkim prstenastim vratom.
Nasuprot tome finu keramiku karakteriziraju :
-plitke zdjele s neprofiliranim i izrazito uvuenim gornjim dijelom
( T. II, 1-2 )
-duboke poluloptaste zdjele sa diskretno naznaenim obodom ( T.
II, 3-4 )
-bikonine zdjele ( T.II, 5 )

21
 -plitke zdjele s uvuenim I polukruno zadebljalim unutranjim
dijelom oboda ( T. II, 7). Ukraavanje fine i grube keramike gotovo je
potpuno nepoznato.

FAZA II a- b
Mala faza je znatno bolje dokumentirana, nije mogue podjeliti
klasinu podjelu na grubu i finu keramiku.
Najvei broj posuda je izraen u eneolitikoj tehnologiji, od
zemlje proiene od prirodnih primjesa sa naknadno dodanim zrncim
akrenjaka ili bez ikakvih dodataka. To je i bitna karakteristika u odnosu
na predhodnu fazu u kojoj je neolitika tehnologija bila najznaajnija.
Boja posuda se kree od oker, crvenkastosmeih i smeih do sivih i
crnih tonova. Ipak mogua je podjela na ornamentalnu i neornamentalnu
keramiku.
Neornamentalnu keramiku karakterizira izrazita tipoloka
stereotipnost. Radi se samo o jednom tipu posuda sa zaobljenim
recipijentom i visokim vratom koji moe biti okomit, suen ili izvijen ( T.
III, 1-2 ; T. IV,1-2 ). Neke od njih imaju prstom modeliranu traku apliciranu
neposredno ispod oboda ( T.III,1; T.IV,1 ). Izvan ovoga apsolutno
dominantnog tipa zastupljeni su pojedinani primjerci sa prstenasto
zadebljalim obodima ( T IV, 3 ). Ovoj keramici pripada i barbotin keramika
( T. III, 3 ).

Ornamentalna keramika je zastupljena u znatno iroj skali tipova :

- posude sa izrazito zaobljenim, vie manje loptastim recipijentom i
visokim vratom ( T.V, 1-3; T.IV,1-4; T. VII,1-5; T.VIII, 3-4; T. IX, 1-2 )
- duboke konine zdjele, blago zaobljenih stijenki (T.X,1; sl. 5 ) te
njihove varijante s uvuenim obodom ( T.VIII,1-2; sl. 6.)
- zatvorene loptaste posude uskog otvora ( T.VIII, 4; T. IX,3; T. XI, 1-2 )
- poluloptaste zdjele sa uvueni I profiliranim obodom ( T. XI, 3; T.XII, 1 )

Ornamentalni sustav je potpuno u znaku ljebljenja, ovakav nain

ukraavanja je gotovo iskljuivo vezan za posude sa zaobljenim recipijentom i
visokim cilindrinim ili blago proirenim vratom.

22
 Postoje dva zanimljiva nalaza zbog svog oblika i namjene , te je
jedini nalaz te vrste u eneolitu itavog istonog Jadrana. Rije je o poklopcu
grube izrade ali bogate ornamentike. ( sl. 9.)
Drugi nalaz pripada grupi znatno kvalitetnije izraene keramike a u
tipolokom pogledu je bliska odgovarajuim formama vuedolske
kulture.

KULTURNI I KRONOLOKI ODNOSI

FAZA I
Keramike izraevine ove faze karakterizira neolitika
tehnologija, to upuuje na injenicu da je najvei dio keramikih
nalaza karakterizira tipoloka podudarnost s keramikom hvarsko
lisiike kulture. Naravno najvea slinost postoji sa nalazima iz Lisiia
u kojima su dobro zastupljene pltke i duboke poluloptaste zdjele sa
neprofiliranim i uvuenim gornjim dijelom - koje i karakteriziraju ovu fazu
Lazarue.
injenica da keramike izraevine karakterizira neolitika
tehnologija, te da se najvei broj posuda kree u okvirima tipolokih
svojstava hvarsko lisiike kulture, to potvruje da traenje izvora ne
smije izlaziti iz okvira te kulture. to znai da populacija Lazarue i jeste
mali dio ukupne populacije hvarsko lisiike kulture.
S druge strane potpuni nedostatak odgovarajue ornamentike
predstavlja smetnju izravnom povezivanju Lazarue I sa tom kulturom
hvarsko lisiikom, ali treba uzeti u obzir sasvim istovjetnu situaciju na
jo nekim hvarsko lisiikim nalazitima : Popov do kod Gorada I
Gradac u Donjem selu kod Konjica na kojim je ova kultura prepoznatljiva
samo zahvaljujui tipolokim i tehnoloki znaajkama keramikog
materijala. Gotovo potpuno istovjetna situacija je u gornjim slojevima
Lisiia a I u Varvari A1.
Izrazita podudarnost osnovnih obiljeja Lazarue I i dva naveden
nnalazita hvarsko lisuiike kulture mogla bi odraavati i istovjetnost

23
razvojnih procesa, to znai da meu njima postoji i kronoloko
korespondiranje.
ini se da Lazarua I veim dijelom svojih obiljeja korespondira s
Popovim dolom i Gradcom, dok se s drugim dijelom vee za Ravlia
peinu IIC, to znai da bi njena relativno kronoloka pozicija morala biti
negdje izmeu njih.
Relativnokronoloka pozicija Lazarue I na prijelazu faza IIB/IIC
Ravlia peine odreuje i njezin poloaj unutar kasnog neolitika i ranog
eneolitika istonog Jadrana i njegova zalea. Trajanje ove faze Lazarue
nije mogue dalje od faze IIC Ravlia peine, budui da joj nedostaju sve
najvanije znaajke te faze Ravlia peine posebice kanelirana
keramika.

FAZA II a-b
Ova faza ima izrazito sloenu strukturiranost, to znai ustvari
raznorodnost komponenti : ljebljena i schnur keramika , nalazi
cetinskogiI ljubljanskog tipa, barbotin keramika i dr.

Idui od dominantnijih pojava poet emo sa tzv. ljebljenom

keramikom radi se o specifinom nainu ukraavanja kakav se sree na
znaajnom broju eneolitikih lokaliteta. U svim sluajevima se radi o
slabije zastupljenim komponentama u kulturnoj slici, ali iznimka su
Lazarua II a-b I Guvnine I. Na oba lokaliteta ovaj nain ukraavanja je
dominantna pojava.
to se tie schnur keramike izgleda da je ova vrsta najizraenija i
najbrojnije zastupljena upravo u Lazarui. Ova okolnost je vana zbog
toga to je ona ovdje jednako kao i na prostoru istonog Balkana,
asocirana upravo sa ljebljenom keramikom.
injenica je da Lazaruu karakterizira jednostavnost i izrazita
linearnost kompozicije, te potpuna odsutnost sloenijeg ukrasnog sustava
kakav je zastupljen na nalazima iz Zelene peine, Ljeskove glavice i
nekim nalazima s juga Balkana.
Autor smatra kako upravo nalaz schnur keramike na Jadranu
oznaava i prvu znaajniju pojavu Kurgan naroda. Slino miljenje je

24
iznjela i M. Gimbutas koja na temelju schnur keramike i pokopavanja
pod tumulima zakljuuje kako je na Jadranu prusutna stepska populacija
Kurgan IV tipa. U vezi sa tim razmiljanjima iznose miljenja i S.
Dimitrijevi, koji unato nedovoljno jasnom karakteru, prisutnosti
stepskih elemenata, govori o prisutnosti ove neobine mobilne stoarske
populacije u svim tim podruijma. Isto i B.ovi govori o postojanju
jednog horizonta sa schnur keramikom koji j epriblno istovremeno
zahvatio znatne dijelove Balkanskog poluotoka, ije tragove pratimo u
srednjoh Grkoj i u zaleu Jadranske obale.
Oito je da je u svim miljenjima prisutnost schnur keramike
dovodi u svezu sa izravnom prisutnou i njihovih autentinih nositelja.
Postavlja se pitanja prisutnosti autentine populacije u Lazarui to bi
bilo mogue, meutim autor ne iskljuuje potpuno svaku mogunost
prisutnosti manjih skupina nositelja schnur keramike na irem prostoru
Jadranskog zalea, a nalaze toga tipa u Lazarui je skloniji promatrati kao
posljedicu stanovitog oblika kulturnih utjecaja.

Segment kulturnih komponenata Lazarue vezanih za podruje

sjeverozapadnog Balkana upotpunjuje i manji broj nalaza cetinskog i
jadranskog tipa ljubljanske kulture (T.VII,5; T.VIII,3,3,6). Njihova se
prisutnost ovdje dobro uklapa u situaciju na veem btoju eneolitikih
nalazita ovog podruja s tim to su ovdje zasustupljeni u manjem broju.
Ni cetinska ni jadranski tip ljubljanske kulture nemaju karakter
samostalnih konzistentnih pojava, vese radi samo o njihovim
elementima ija je prosutnost vana zbog rjeavanja kronolokih pitanja,
te kao pokazatelj strukturiranosti razvijenog eneolitika ovog podruja.
Stoga se ova faza Lazarue moe usporediti sa Ravlia peinom
IIIA, Varvarom A1, Hateljskom peinom III, Odmutom V/VI I drugim
istodobnim lokalitetima. Veza meu svim ovim nalazitima jesu posude
sa visokim vratom, jajastim ili loptastim recipijentom I prstenasto
zadebljalim obodom zastupljeni u Lazarui koje se manifestiraju kao
tipske znaajke ovog kronolokog odsjeka eneolitika.
Na kraju neto o dva nalaza iz mlae faze u Lazarui, rije je o
nalazima sa slika 9. I 10. Nalaz sa slika 10. nema izravne analogije

25
sobzirom na njegove ornamentalne znaajke, jer je u tipolokom pogledu
blizak odgovarajuim formama vuedolske kulture s bosanskog podruja.
Raskoan ukras zauzima gotovo cijelu povrinu posude osim vrata, ukras
je izveden tako da se uoavaju dvije zone gornja : sa suelice
postavljenim ttrokutima u ijim se meuprostorima formira cik-cak linija, I
iroka dojnja povrina sa motivom riblje kosti.
Gornji dio kompozicije mogue je promatrati u kontekstu istovrsnih
ukrasa jadranskog tipa ljubljanske kulture i vuedolske kulture. Autor
smatra da ovaj ulomak treba promatrati kao lokalni proizvod , u kojem je
samo vanjski poticaj polazna osnovica, emu u prilog ide drugi dio
ukrasne kompozicije, koji promatran izolirano podsjea na tipine ukrase
Cernavoda III. Kako veza sa Cernavoda III kulturom nije mogua , treba
otpisati mogunost i povezivanja sa badenskom, pa ostaje samo
vuedolska kultura., Zbog slinih ukrasa sa njenim bosanskim
nalazitima. To su slini ukrasi jer analogije nema, a najveu slinost
pokazuju pojedini primjerci s Debelog brda. Tako ako vuedolsku kulturu
uzmemo kao vjerojatan izvor i ovoga dijela ukrasa, ostaje injenica da je
ona mogla biti samo uzor ali ne i odluujui imbenik u formiranju
likovnog izraza koji ovaj nalaz karakterizira.
Jo je pronematiniji drugi nalaz sa sl. 9. , ovom nalazu nije mogue nai
ni izravne ni neizravne analogije.to znai da mu analogije treba traiti
van ovoga podruja, ali se I tu mora konstatirati nedostatak
odgovarajuih pojava, te je tako ovaj nalaz osamljena pojava .

Kulturna slika ove faze Lazarue je vrlo sloena, a odreuje ju vie

komponenata koje su ve poznate sa drugih nalazita razvijenog
eneolita istonog Jadrana i njegova zalea. Tako se ova faza Lazarue
dobro uklapa u ope razvojne procese, ali pokazuje i stanovite osobitosti
koje se oituju u neto drukijim meusobnim odnosima pojedinh
zastupljenih komponenata. to se odnosi na vrlo dobro zastupljenu
ljebljenu I schnur keramiku na temelju kojih je mogue pomiljati i na
udio novih populacija u formiranju izraza, premdas e ne zna o kojem
obliku sudjelovanja je bilo rijei : izravnom ili neizravnom.

26
 S druge strane ni ostale komponente nalazi cetinskog tipa,
ljubljanskog tipa, posude sa prstenasto zadebljanim obodima, zdjele sa
koso zasjeenim obodima ne pokazuju jako velika odstupanja od
njihove uobiajene zastupljenosti na drugim nalazitima, to govori o
mogunosti na pomiljanje o obliku simbioze autohtonih i novih
elemenata.
Relativnokronoliki okvir unutar kojeg ovu fazu Lazarue
treba datirati je vrijeme koje odgovara Varvari A1, Ravlia
peina IIIA, Hateljska peina III, Guvnine II, Odmut V/VI, Gudnja
V.

UKRATKO

GUVNINE

27
faza I = RAZVIJENI ENEOLITIK,
~posude manjih dimenzija sa izrazito loptastim dojnjim dijelom i
cilondinim vratom + prstenasto zadebljalim obodom ( to je
odlika razvijenog eneolitika )
~u gospodarstvu prepvladava stoarstvo nomadskog tipa.
Relativno kronoloka pozicija ove faze je usporeena sa : LAZARUOM II,
HATELJSKOM PEINOM IIIA, ODNUTOM V/VI, GUDNJOM VI

faza II =SREDNJE BRONANO DOBA,

~lonci, zdjele i pehari preovladavaju zaobljene forme nad
bikoninim, jajasti lonci sa neprofiliranim obodom
~ u gospodarstvu preovladava zemljoradnja
Relativnokronoloka pozicija se poklapa sa fazom GAGRICE - HATELJI
posuke kulture.

HATELJSKA PEINA

faza I = STARIJI NEOLITIK = IMPRESSO KULTURA

~kojeg karakterizira MONOKROMNA I IMPRESSO KERAMIKA
a) preovladavaju lonci ( najjednostavniji konini, jajasti i ei
zatvoreni loptasti )
zdjele ( konine i zatvorene ), lonii i pehari
b) posude manjih dimenzija preovladavaju zaobljene forme,
duboke zdjele u zatvorenoj varijanti.
Relativnokronoloka pozicija ove faze spada na prijelaz iz ZRELE U KASNU
FAZU IMPRESSO KULTURE, a gornja granica odreuje poetak DANILSKE
KULTURE.

faza II =MLAI NEOLITIK = HVARSKO LISIIKA KULTURA

a) gruba keramika konini i bokati lonci + posude manjih
dimenzija poluloptastih i loptastih oblika
b) fina keramika preovladavaju zdjele loptastih i poluloptastih
formi, dok ormanentika ima obiljeja hvarsko lisiike kulture.

28
Relativnokronoloka pozicija ovu fazu datira najdalje u KRAJ KLASINE
HVARSKO LISIIKE KULTURE.

faza III = RAZVIJENI ENEOLITIK,

~ najbrojnije su posude sa cilindrinim neto suenim vratom i
dojnjim dijelom jajastog do loptastog oblika + konine i
poluloptaste posude.
~ ukrasni sustav pripada RANOJ FAZI CETINSKE KULTURE za
posude manjih dimenzija sa loptastim recipijentom i viim
cilindrinim vratom + obiljeja LJUBLJANSKE
KULTURE ~ JADRANSKI TIP LJUBLJANSKE KULTURE vezan za
konine i poluloptaste zdjele.
Relativnokronoloka pozicija ove faze podudara se sa : RAVLIA PEINE
IIIA/ GUVNINE I/ LAZARUA II/ VELIKAGRADINA U VARVARI I/ I FAZI I
CETINSKE KULTURE.

faza IV = TIP POSUKE KULTURE

faza IV a = RANO BRONANO DOBA,
~ preovladava gruba keramika posude manjih dimenzija, sa
eneolitikom tradicijom duboki jajasti lonci, blago zaobljena
gtrbuha + bokati lonci naglaenog oboda sa kratkim
konkavnim vratom + bikonini lonci + zdjele poluloptase I bokati.
Relativnokronoloka pozicija ovu fazu stavlja u fazu SOVII posuke
kulture, te PRELAZU PREMA NEAJNO - SOVII .

faza IV b = SREDNJE BRONANO DOBA,

~preovladavaju lonci ( krukastog oblika sa visokim suenim
vratom, jajastog oblika + bokati ), zdjele zaobljene
poluloptaste ili loptaste forme + alice ipehari.
Relativnokronoloka pozicija ove faze se poklapa sa fazom GAGRICE
HATELJI POSUKE KULTURE.

LAZARUA
faza I = PRELAZ IZ KASNOG NEOLITA U RANI ENEOLIT,

29
 ~gruba keramika, posude veih dimenzija duboki lonci sa
dubokim prstenastim vratom
~fina keramika, gotovo iskljuivo samo zdjele ( duboke,
poluloptaste + bikonine sa uvuenim I polukruno
zadebljalim obodom.
~ova keramika nosi karakteristike neolitike tehnologije = to
znai tipoloke podudarnosti sa keramikom hvarsko
lisiike kulture.
Relativnokronoloka pozicija Lazaruu I ja na prelazu faza IIB/IIC RAVLIA
PEINE, TO ODREUJE NJEN POLOAJ UNUTAR KASNOG NEOLITIKA I
RANOG ENEOLITIKA.
faza II a-b
~ neornamentalna keramika posude sa zaobljenim recipijentom I
visokim vratom+ barbotin keramika
~ornamentalna keramika - posude sa izrazito zaobljenim vie-
manje loptastim recipientom + duboke konine zdjele
blagozaobljenih stjenki + zatvorene loptaste +
polulpotaste sa uvuenim I profiliranim obodom.
Ova faza se uspoteuje sa RAVLIA PEINOM IIIA/ VARVAROM A1/
HATELJSKOM PEINOM III/ ODMUTOM V/VI I GUVNINE II.

30