SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD

Osijek, 14. rujna 2015. Matej Potoki

 SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD

TEMA: PRIMJENA RACIONALNE METODE

THEME: USE OF THE RATIONAL METHOD

Osijek, 14. rujna 2015. __________________

Matej Potoki
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

SAETAK

U ovom radu je obraena primjena racionalne metoda.

Objanjena je primjena racionalne metode, odreivanje dimenzionalnog koeficijenta

racionalne metode, odreivanje racionalnog koeficijenta, odreivanje mjerodavnih oborina za
racionalnu formulu, te ogranienja racionalne metode.

Primjenom racionalne metode rijeen je zadatak u kojem se je trebalo odrediti: sumarna

krivulja 6-satne kie povratnog perioda 2 godine prema zadanom bezdimenzionalnom obliku,
nacrtati dijagrame ukupnih i efektivnih oborina, te odrediti elemente sloenog hidrograma
otjecanja od 6-satne kie povratnog perioda 2 godine na izlaznom profilu sliva.

1
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

SADRAJ

1. UVOD. 3
2. RACIONALNA METODA ... 4
2.1. Dimenzionalni koeficijent ... 5
2.2. Racionalni koeficijent . 6
2.3. Odreivanje mjerodavne oborine za racionalnu formulu 7
2.4. Primjena racionalne metode . 10
2.5. Ogranienja racionalne metode 12
3. ZADATAK . 13
3.1. Odreivanje sumarne krivulje 6-satne kie povratnog perioda 2 godine prema
zadanom bezdimenzionalnom koeficijentu 14
3.2. Odreivanje dijagrama ukupnih i efektivnih oborina ... 14
3.3. Odreivanje elemenata sloenog hidrograma otjecanja od 6-satne kie povratnog
perioda 2 godine na izlaznom profilu sliva 16
3.4. Komentar na zadatak . 18
4. ZAKLJUAK ... 19
5. LITERATURA .. 20
6. POPIS SLIKA ... 21

2
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

1. UVOD

U ovom radu obraena je primjena racionalne metode.

Ranije uvedena motrenja, mjerenja i ispitivanja prirodnih pojava u 19. se stoljeu

unapreuju nizom teorijskih doprinosa koji predstavljaju osnovu suvremene hidrotehnike,
pa tako i hidrologije. Hidrologija se u to vrijeme unapreuje iznalaenjem iskustvenih
formula za izraun maksimalnih protoka vode. To je prvenstveno racionalna formula koju
je izveo irski inenjer T.J. Mulvaney 1850. godine, a u svijetu je poznata i kao Lloyd-
Davies-ova formula, koji je o njoj pisao 1906. godine.
Racionalna metoda je jedna od iskustvenih ili empirijskih formula. Iskustvenim
formulama maksimalni protok izraava se kao funkcije veliine sliva i drugih imbenika
bitnih za otjecanje. Osim maksimalnih protoka iskustvenim formulama moemo
izraunati i neke druge hidroloke parametre, npr. prosjeni protok (na osnovi odnosa
efektivne i bruto oborine) i pronos lebdeeg (suspendiranog) nanosa.
Formula koja se u svijetu najee rabi za definiranje maksimalnih protoka razliitih
povratnih razdoblja upravo je racionalna formula.
Racionalna formula je odreena s tri varijable: QM maksimalnim protokom (m3/s),
i intenzitetom kie (m/s), te A povrinom sliva (m2), koje se meusobno isprepleu. Da
bismo razumjeli utjecaj jedne varijable, moramo razumjeti utjecaj ostalih.

3
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

2. RACIONALNA METODA
Racionalna formula ili racionalna metoda je formula za izraunavanje maksimalnih protoka s
malih slivova kao umnoka slivne povrine, maksimalna kinog intenziteta i racionalnog
koeficijenta.
Osnovna pretpostavka racionalne metode jest da za vrijeme olujnih oborina jednolika
intenziteta i jednolike raspodjele na slivu dolazi do maksimalna protoka vodnoga vala u
trenutku kada cijela povrina sudjeluje u postanku hidrograma. Pod tim se vremenom
podrazumijeva vrijeme koncentracije Tc, odnosno do maksimalnih protoka dolazi nakon to
voda s najudaljenije toke sliva stigne do mjesta gdje se izraunava protok ili do izlaznog
profila.
Za pojavu maksimalnog otjecanja mjerodavna je kia jakog intenziteta koja traje upravo
onoliko koliko je i vrijeme koncentracije otjecanja. Krae a po minuti jae kie od kie koja
ima trajanje jednako vremenu koncentracije nee dati maksimalni protok, jer je kia prekratka
da bi cijeli sliv sudjelovao u otjecanju, dok kie koje traju due od vremena koncentracije
imaju manji intenzitet od one kie koja ima trajanje jednako vremenu koncentracije.
Pretpostavka da je intenzitet kie jednolik na cijelom slivu za cijelo vrijeme njenog trajanja
moe se prihvatit samo za manje slivove, do 50 km2. Formula se moe primijeniti i na vee
slivove, ali se tada dobije vei maksimalni protok od protoka koji se moe ostvariti u
prirodnim uvjetima za kiu odreenog trajanja i intenziteta.

Racionalna metoda definirana je izrazom:

QM= C i A

gdje je QM maksimalni (vrni) protok (m3/s), C racionalni koeficijent, i intenzitet kie(m/s), a

A povrina sliva (m2). (4)

4
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

2.1. Dimenzionalni koeficijent racionalne metode

Dimenzija protoka QM je (m3 /s). Da bi se protok izraunao u toj dimenziji potrebno bi bilo
intenzitet oborine izraziti u (m/s), a povrinu sliva u (m2). S obzirom da se intenzitet oborine i
povrina sliva mogu u dimenzionalnom smislu izraziti na razne naine, te se zavisno o tim
nainima u racionalnoj formuli pojavljuje i odgovarajui dimenzionalni koeficijent.
Ako se uzmu jedinice QM (m3/s), i (mm/sat) i A (km2), onda racionalan formula ima oblik:

(m3/s)

= 0,278 C i A (m3/s),

za QM (m3/s), i (mm/min) i A (km2) :

(m3/s)

= 16,67 C i A (m3/s)

5
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

2.2. Racionalni koeficijent

Racionalni koeficijent C ( koeficijent otjecanja ) predstavlja odnos izmeu mjerodavnog
protoka QM (m3/s), i umnoka intenziteta kie (m/s) i povrine sliva (m2) (i A).

Koeficijent otjecanja definira se kao omjer efektivne i bruto oborine:

P je bruto oborina koja je pala na sliv, odnosno mjerodavan iznos bruto oborine za koju e se
raunati QM ustanovljuje se na temelju kiomjernih podataka o palim oborinama na itavom
slivnom podruju.

P e je onaj dio bruto oborine pale na sliv koji faktino otjee, tj. formira otjecanje, a naziva se
efektivnom oborinom.

U strunoj literaturi se iskazuju prosjene vrijednosti koeficijenta otjecanja ovisno o

topografskim uvjetima i vegetaciji razliitih vrsta tla na slivu, najee u vidu tablinih
prikaza (tablica 1.), a rjee u vidu parametarskih jednadbi.

Na slivu se najee parcijalno nalaze dijelovi razliitih karakteristika. U takvim sluajevima

mogue je proraunati srednju vrijednost koeficijenta otjecanja na slijedei nain :

gdje je:

ci koeficijent otjecanja i-te vrste slivne povrine, Ai veliina i-te vrste slivne povrine (m2),
A ukupna povrina sliva (m2). (1)

6
SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

TABLICA 1. Prosjene vrijednosti racionalnog koeficijenta C

7
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

2.3. Odreivanje mjerodavne oborine za racionalnu formulu

Mjerodavan intenzitet oborine i je funkcija vremena koncentracije Tc i povratnog razdoblja p

i = i (Tc , p)

Racionalnom metodom prouava se maksimalni protok QM od jakih kia, za dobivanje

maksimalnog protoka mjerodavan je onaj intenzitet kie koji pripada trajanju kie koje je
jednako vremenu koncentracije. Mjerodavni intenzitet oborine i oitava se sa ITP krivulja na
osnovu proraunatog vremena koncentracije Tc i mjerodavnog povratnog razdoblja p.

Mjerodavni intenzitet oborine i oitava se sa ITP krivulja na osnovu proraunatog vremena

koncentracije Tc i mjerodavnog povratnog razdoblja p.

Vrijeme koncentracije Tc je ovisno o veliini i uvjetima otjecanja sa sliva. Mnogi autori dali
su parametarske formule za izraun vremena koncentracije.
Iskustveni izraz za izraun vremena koncentracije koji je dao Z. P. Kirpich (1940.) glasi :

Tc = 0,00032 L 0,77Imax -0,385 (h)

gdje je L (m) najvea duljina putovanja vode, pad Imax je omjer H(m) i L(m)

Imax =

a H (m) je visinska razlika izmeu najudaljenije toke na slivu i protjecajnoga profila.

Ukoliko se vrijeme koncentracije povezuje s brzinom teenja u vodotoku, ono e se skraivati
s poveanjem brzine, a ta brzina e se poveavati s poveanjem maksimalnih protoka,
odnosno produljenjem povratnih razdoblja. Za vrijeme koncentracije se priblino moe uzeti:

Tc =

gdje je L (m) duljina glavnoga vodotoka od razvodnice sliva do izlaznoga profila, a v (m/s) je
brzina vode u vodotoku. Brzina se vode u vodotoku moe odrediti na osnovi Chezyjeve,
Manningove ili Stricklerove formule:
2/3 1/2
v= K I (m/s)

i to ukoliko je hidrauliki radijus R = , a (m) je srednja dubina u vodotoku.

8
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

Ako o vodotoku, za iji izraun se rabi racionalna formula, nema dovoljno podataka za
izraunavanje brzine prema Chezyjevoj, Manningovoj ili Stricklerovoj formuli, onda se
brzina otjecanja moe izraunati prema izrazu koji je dao I. I. Herheulidze:

vp=(1,6 + 1,10logp) max

p (god.) je povratno razdoblje, a prema izrazu

Imax =

gdje je H (m) visinska razlika izmeu najvie toke na slivu i protjecajnoga profila, a L (m)
je duljina vodotoka, kako je prikazano na slici 1.

U razmatranjima mogu korisno posluiti orijentacijske vrijednosti brzina teenja vode ruskih
rijeka, koje su dane na tablici 2. (4)

SLIKA 1. Grafika predodba nagiba vodotoka (2)

9
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

TABLICA 2. Orijentacijske vrijednosti teenja u ruskim vodotocima (2)

Mjerodavno povratno razdoblje p odreuje se pragmatinom (ekonomskom) analizom

inenjerskog problema (zadatka) radi kojeg se proraunava QM.

Npr. ako se QM proraunava za potrebe dimenzioniranja gradske kanalizacije najee se

prema preporukama bira povratno razdoblje ne due od 3 do 5 godina. Ako se radi o
projektiranju nasipa ili sustava za obranu od poplave, obino se bira povratno razdoblje od
100 ili 1000 godina. (1)

10
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

SLIKA 2. Prikaz izraza za odreivanje vremena koncentracije Tc prema nekim autorima (1)

11
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

2.4. Primjena racionalne metode

Racionalna metoda se primjenjuje za izraunavanje maksimalnih protoka jakih kia s malih
slivova, veliine do 50 km2.

Primjena racionalne metode odnosi se na koritenje racionalne formule:

QM= C i A (m3/s)

gdje je Qm maksimalni (vrni) protok (m3/s), C racionalni koeficijent, i intenzitet kie (m/s),
a A povrina sliva(m2).

Primjena racionalne metode je mogua ako su ispravno odreen mjerodavni intenzitet oborina
i, te koeficijent otjecanja C.

Racionalnom metodom se odreuje vrni protok, a vrni protok je mjerodavan za

dimenzioniranje kanala kod projektiranja sustava odvodnje (kanalizacijskih sustava). (7)

2.5. Ogranienja racionalne metode

Racionalna metoda se ne primjenjuje na velike slivove, jer je na velikim slivovima teko
ispuniti njenu pretpostavku da intenzitet kie bude jednolik na cijelom slivu za cijelo vrijeme
njegova trajanja. Racionalna formula primijenjena na velike slivove daje vei maksimalni
protok nego to je onaj koji se moe ostvariti u prirodnim uvjetima, za kiu odreenog
intenziteta i trajanja.

Uz to to se ne primjenjuje na velike slivove racionalnom metodom moemo odrediti samo

maksimalni (vrni) protok hidrograma. Zbog toga se pri izboru metode izraunavanja daje
prednost pristupima kojima se odreuje i mjerodavne hidrograme velikih voda. Hidrogrami
velikih vodnih valova za neizuene slivove (bez ili s premalo podataka od hidrolokih
motrenja i mjerenja) odreuju se na osnovi teorijskih hidrograma vodnih valova, primjerice prema
H. Krepsu, R. D. Goodrichu ili D. Srebrenoviu. (8)

12
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

3. ZADATAK :

Na jednom gradskom slivu povrine 12km2 utvreno je da ima 35% nepropusnih

povrina sa koeficijentom otjecanja 0.8 i 65% propusnih (neizgraenih) povrina s
koeficijentom otjecanja 0.4. Vrijeme koncentracije do izlaza iz sliva procijenjeno je na
120 minuta. Ukupna visina 6-satne kie povratnog perioda 2 godine na oblinjoj
kiomjernoj postaji iznosi 50mm. Obradom izmjerenih podatak definiran je
bezdimenzionalni oblik sumarne krivulje 6-satnih kia prikazan u tablici:

TABLICA 3.
t/tk (%) 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
P/Puk(%) 2 6 15 21 30 34 40 53 67 84 100

1. Izraunati i nacrtati sumarnu krivulju 6-satne kie povratnog perioda 2 godine

prema zadanom bezdimenzionalnom obliku.
2. Nacrtati dijagram ukupnih i efektinih oborina
3. Primjenom racionalne metode odrediti elemente sloenog hidrograma otjecanja od
6-satne kie povratnog perioda 2 godine na izlazom profilu sliva.

13
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

3.1. Odreivanje sumarne krivlje 6-satne kie povratnog perioda 2

godine prema zadanom bezdimenzionalnom obliku

3.2. Odreivanje dijagrama ukupnih i efektivnih oborina

Prosjeni koeficjent otjecanja za sliv iznosi:

U donjoj tablici koristili koristili smo ove formule :

i=
ie=i

TABLICA 4. Proraun sumarne krivulje i dijagram ukupnih i efektivnih oborina

t/ P/ t(h) P(mm) P(mm) i(mm/h) (mm/min)

0 2 0 1 2 3,33 0,02997
10 6 0,6 3 4,6 7,67 0,069
20 15 1,2 7,6 2,9 4,833 0,043
30 21 1,8 10,5 4,5 7,5 0,0675
40 30 2,4 15 2 3,33 0,0297
50 34 3,0 17 3 5 0,045
60 40 3,6 20 6,5 10,83 0,097
70 53 4,2 26,5 7 11,67 0,105
80 67 4,8 33,5 8,5 14,17 0,128
90 84 5,4 42 8 13,3 0,1197
100 100 6 50

14
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

SLIKA 3. Sumarna krivulja 6-satne kie povratnog perioda 2 godine prema zadanom
bezdimenzionalnom obliku

SLIKA 4. Dijagram ukupnih i efektivnih oborina

15
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

3.3. Odreivanje elemenata sloenog hidrograma otjecanja od 6-satne kie

PP 2 godine na izlaznom profilu sliva
S obzirom da vrijeme koncentracije sliva iznosi 2h, a trajanje kie 6h, kia se prerauje na
vremenske intervale od 2h:

U donjoj tablici koristili smo ove formule:

i=
ie=i

TABLICA 5. Izraunavanje intenziteta oborina, gdje je vrijeme podijeljeno u intervale od 2

sata

t(h) P(mm) P i(mm/h) (mm/h)

0 0
2 12 12 6 3,24
4 24,33 12,33 6,165 3,33
6 50 25,67 12,835 6,93

Sloeni dijagram uslijed kie koja se sastoji od tri bloka trajanja po 2h dobiva se
superpozicijom elementarnih hidrograma od pojedinih blokova kie.

U donjoj tablici koristili smo formulu:

QM=C i A=ie A

TABLICA 6. Izraun vrnih hidrograma

t(h) ( /s) ( /s) ( /s) ( /s)

0 0 0 0 0
2 10,8 0 0 10,8
4 0 11,1 0 11,1
6 0 0 23,1 23,1
8 0 0 0 0

16
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

Sloeni hidrogram otjecanja od 6-satne kie PP 2 godine na izlaznom

profilu sliva :

SLIKA 5. Sloeni hidrogram otjecanja od 6-satne kie PP 2 godine na izlaznom profilu sliva

17
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

3.4. Komentar na zadatak :

Iz sumarne krivulje 6-satne kie PP 2 godine prema zadanom bezdimenizionalnom obliku se

moe zakljuiti kolika je visina oborine pale na sliv u odreenom trenutku trajanja 6-satne
kie, logino koliina pale oborine poveava se vremenom.

Dijagram ukupnih i efektivnih oborina pokazuje da se efektivne i ukupne oborine odreenog

vremenskog razdoblja u proporcionalnom odnosu, takoer se iz njega moe zakljuiti da je
kia najslabijeg intenziteta u intervalu od poetka trajanja kie do 36. minute, te od 144.
minute do 180. minute, a najjaeg intenziteta od 288. minute do 324. minute.

Sloeni hidrogram se dobio superpozicijom elementarnih hidrograma od pojedinih 2-satnih

blokova kie. Hidrogram se podijelio u 2-satne blokove jer vrijeme koncentracije iznosi 120
minuta, odnosno vrni protok pojedinog bloka se pojavljuje nakon 2h.

Iz hidrograma se moe zakljuiti da se maksimalni (vrni) protok pojavljuje na kraju,

odnosno u 6-satu padanja kie, nakon isteka zadnjeg 2-satnog vremena koncentracije.
Najmanji vrni protok se logino nakon isteka prvog vremena koncentracije, odnosno u 2-satu
padanja kie.

18
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

4. ZAKLJUAK:
Izvoenje racionalne formule bitan je dio unaprjeenja hidrologije, te je dio teorijskih
doprinosa nastalih u 19. stoljeu koji predstavljaju osnovu suvremene hidrotehnike, a samim
time i hidrologije.

Racionalna formula je i nakon 150 godina ostala najkoritenija formula za odreivanje

maksimalnih protoka razliitih povratnih razdoblja. Primjenjiva samo na malim slivovima,
takoer mora se biti oprezan kod odreivanja njenih ostalih parametara, odnosno
mjerodavnog kinog intenziteta i, te racionalnog koeficijenta C.

Osim ogranienja u smislu povrine, koja ne smije biti vea od 50 km 2 ako se ele dobiti
realne vrijednosti maksimalnog protoka QM, racionalnom formulom se moe odrediti samo
maksimalni (vrni) protok hidrograma.

Miljenje jednog od vodeih svjetskih hidrologa, B.C. Yena (1987.) :

Racionalnu formulu mnogi od dananjih inenjera smatraju nadmaenom, neodgovarajuom

i zastarjelom. Drugi je smatraju dobrom starom uzdanicom. Istina je negdje izmeu. Unato
svim kritikama, ova se formula u svijetu jo uvijek najvie rabi.(4)

19
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

5.LITERATURA

- (1)http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrologija/PREDAVANJA/H1_14%2
0[Compatibility%20Mode].pdf
- (2)http://rgn.hr/~rzugaj/velike_vode.pdf
- (3)http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/fujs_luka.pdf
- (4)Ranko ugaj : Hidrologija, 2000. Zagreb; Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-
geoloko-naftni fakultet
- (5)http://hikom.grf.bg.ac.rs/web_stranice/KatZaHidr/Predmeti/InzHidrol/primeri/Prim
eriRacMetoda2.pdf
- (6)http://ocw.camins.upc.edu/materials_guia/250144/2015/MetRacio1.pdf;jsessionid=
02983F459D4FEA1ACA3D4461EFC55F79
- (7)http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/odvodnja/vjezbe/Projektiranje%20susta
va%20odvodnje%20-%20za%20web2.pdf
- (8)https://sr.scribd.com/doc/58736488/68/Racionalna-formula

20
 SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK Matej Potoki
Zavrni rad iz kolegija Hidrologija I

6. POPIS SLIKA :
SLIKA 1. Grafika predodba nagiba vodotoka

SLIKA 2. Prikaz izraza za odreivanje vremena koncentracije Tc prema nekim autorima

SLIKA 3. Sumarna krivulja 6-satne kie povratnog perioda 2 godine prema zadanom
bezdimenzionalnom obliku

SLIKA 4. Dijagram ukupnih i efektivnih oborina

SLIKA 5. Sloeni hidrogram otjecanja od 6-satne kie PP 2 godine na izlaznom profilu sliva

21