UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
a) Stjecanje znanja: upoznati tlocrte jednostavnijih graevina, usvojiti rad didaktiki
neoblikovanim materijalom kutijicama 1. prema promatranju
b) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliito 2. nakon promatranja
strukturiranje ivotnih i radnih prostora, razvijati matu, vjebati sposobnost izraavanja 3. prema sjeanju
didaktiki neoblikovanim materijalom. 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: tlocrt

3. Likovno podruje: modeliranje i graenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi):
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: graevina na tlocrtu promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: didaktiki neoblikovan materijal - kutijice 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Sv. Donat u Zadru, 9. st., mapa UG3 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo: tlocrt

 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, spajamo ih po dva kako bi etiri uenika mogla raditi u grupi. Uenici pripremaju kutijice od
ambalae koje su donijeli. Svakoj grupi uenika dajemo crno-bijeli fotokopirani tlocrt A3 veliine zalijepljen na kartonsku
podlogu. Tlocrti su fotokopirani s 51. stranice udbenika.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 50. stranici. Na plou postavljamo veliku fotografiju Sv. Donata u Zadru iz mape reprodukcija
Uimo gledati 3, te uveane fotokopije tlocrta s natpisima koji pokazuju oznake za stubite, zid, prozore, vrata i stupove s
50. stranice udbenika.
Uenici promatraju ilustraciju prerezane kue, razgovaramo o tome to je preostalo vide se zidovi i otvori za vrata i
prozore. Pronalazimo to na tlocrtima na istoj stranici i usporeujemo tlocrte s graevinama kojima pripadaju. Prouavamo
fotografiju Sv. Donata na ploi i pratimo elemente koje vidimo na tlocrtu gdje se vide na fotografiji; gdje su vrata, prozori,
izboine. Podsjeamo se da smo o tlocrtu razgovarali i na satu prirode i drutva.

Djeca prouavaju tlocrte koje su dobila na stolovima; koji se elementi arhitekture vide na njima? Osim vanjskih zidova te
vrata i prozora, vidi se i unutranjost tih graevina, oblik, stupovi, udubine. Na fotografijama na 51. stranici vide se koraci za
realizaciju zadatka nakon to se pripremi materijal, grupno se gradi graevina iznutra i izvana. Budui da nemaju na
raspolaganju fotografije graevina, uenici sami trebaju smisliti kako e rijeiti problem krova. Kutijice je mogue rasklapati,
izrezivati i graditi prema elji, a spajati se mogu ljepilom i ljepljivom trakom. Treba otvoriti i prozore i vrata, postaviti stupove,
pokuati izraditi stubita.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo kutijicama modelirati i graditi graevinu na njezinu tlocrtu.

Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i provjeravamo razumiju li sve oznake na tlocrtima, razgovaramo o nainima postavljanja
zidova, ohrabrujemo izradu vrata, prozora, stupova i stubita, razgovaramo o mogunostima postavljanja krovova.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo etiri klupe na koje postavljamo djeje radove, a djeca ih okruuju. Razgovaramo s djecom. to je
bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je tlocrt? Kako su na pojedinim radovima predstavljeni elementi graevine
koji su oznaeni na tlocrtu kakvi su zidovi, vrata, prozori, stupovi, stubita, krovovi? Jesu li neki radovi originalniji od
ostalih? Ili su moda neki manje uspjeni?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
c) Stjecanje znanja: uoavati i izraavati uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom,
razlikovati razliite vrste dizajna, usvojiti rad s kola-papirom i flomasterima. 1. prema promatranju
d) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliito 2. nakon promatranja
dizajnirane predmete u svojoj okolini, razvijati matu, vjebati sposobnost izraavanja kola- 3. prema sjeanju
papirom i flomasterima 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: oblici i funkcije

3. Likovno podruje: dizajn, modeliranje i graenje, slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): industrijski dizajn, ovisnost oblika i funkcije
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: ambalaa (omot) proizvoda promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kola-papir, flomasteri, kutijice 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Zvonimir Lonari, 4. Animafest, plakat, 1980., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Uenici pripremaju kutijice od ambalae koje su donijeli, kola-papir i flomastere. Podsjeamo da
kola-papir lijepimo tako da prvo stavljamo vee plohe, a na njih detalje. Preko svega flomasterima docrtavamo jo manje
detalje.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 30. stranici. Na ploi je nekoliko crno-bijelih fotografija koje prikazuju upotrebne predmete, a
djeca u udbeniku promatraju i opisuju ajnike. emu slue ajnici, kako se upotrebljavaju? to im je razliito, a to
zajedniko? Iako su razliitog oblika, svaki od njih ima poklopac, grli i ruku; svaki od tih dijelova ajnika ima svoju namjenu
(funkciju); poklopac pokriva otvor ajnika, ruka slui za dranje posude koja je moda vrua, za prenoenje i toenje, a
grliem se tekuina usmjerava u alice. Zakljuujemo kako se upotrebni predmeti oblikuju tako da bi se to bolje iskoristila
njihova namjena; oblik ovisi o namjeni.
Oblikovanje upotrebnih predmeta naziva se dizajn. Dizajn nije umjetnost, ve ga nazivamo primijenjena umjetnost.
Umjetniko djelo nema upotrebnu vrijednost pa ga umjetnik moe oblikovati kako god eli; dizajner upotrebni predmet mora
oblikovati kako bi to bolje ispunjavao svoju funkciju.

Pokaimo djeci nekoliko ambalaa (omot, ono u to je neto upakirano) proizvoda koje esto upotrebljavamo sredstva
za ienje, okolade, mlijeni proizvodi Prouimo zajedno kako boje i ilustracije na ambalai upuuju na proizvod koji je
upakiran. Kako bi izgledali omoti proizvoda koji bi se zvali naim imenom? Primjerice Marta, ajni kolaii, Igor, voni
sok, Irena, pribor za jelo, Boris, etkica za zube i tako dalje. to bi bilo naslikano na takvoj ambalai, kakve bi bile boje,
kakvog bi oblika bila slova, to bi jo pisalo? Djeca na 31. stranici udbenika prouavaju plakat za Festo na kojem se vide
razliito ispisana slova, koja su zatitni znakovi nekih proizvoda. Pronaimo zajedniki znakove automobila, obue i
telekomunikacijskih tvrtki.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo raditi dizajn omota za proizvod koji e se zvati vaim imenom, a izgled e mu ovisiti o namjeni. Kutijicu emo
prvo omotati nekom bojom, a zatim na njoj slikati kola-papirom i flomasterom. Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li povezali boje i
oblike s proizvodima za koje rade omote.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju plakata Z. Lonaria 4. Animafest. Na kraju sata spajamo tri
klupe na koje postavljamo djeje radove, a djeca ih okruuju. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li
ga svi ispunili? Pojedine uenike pozovemo da nam na svojim radovima objasne zbog ega su odabrali upravo te boje i
takva slova. Ima li netko posebno drugaija slova. Razgovaramo o plakatu na ploi, o njegovoj jednostavnosti kako bi ga
prolaznici bre uoili, o smijenom liku koji kao da je doao iz animiranog filma.
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
e) Stjecanje znanja: uoavati, istraivati i izraavati optiko mijeanje boja tokama osnovnih
boja, usvojiti rad s flomasterima, upoznati djela likovne batine koja sadre optiko mijeanje 1. prema promatranju
boja. 2. nakon promatranja
f) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati optiko mijeanje 3. prema sjeanju
boja na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost optikog mijeanja boja. 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: POVRINA
4. Grupni
2. Nastavna tema: teksture, optiko mijeanje

3. Likovno podruje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): mrlja, potez, raster, optiko mijeanje boja
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: optiko mijeanje boja 3. Razgovor
rasterima toaka osnovnih boja 4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: flomasteri
7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Georges Seurat; Lijepa ena se pudra, 1888., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOE: NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA:

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor i papire. Podsjeamo se rada s flomasterima; linije i toke ostaju uvijek jednako
debele bez obzira na jainu pritiska o podlogu. Papire emo smanjiti na veliinu 15x19 cm (etvrtina papira iz mape).
Moemo pripremiti i neto vee crne papire koji e stvoriti ukrasni okvir oko djejih radova ako crne papire nalijepimo s
donje strane.

2. MOTIVACIJA

Na ploi su nalijepljene aplikacije od kola-papira koje prikazuju zbrajanje osnovnih boja i dobivanje izvedenih; podsjetimo
se s djecom koji parovi daju koju boju.
Djeca otvaraju udbenik na 28. stranici. Skrenimo im pozornost na ilustraciju koja prikazuje uveani detalj slike iz neke
knjige. Objanjavamo djeci kako e, ako izbliza pozorno pogledaju neku sliku u ovoj ili bilo kojoj drugoj knjizi, vidjeti mnogo
tokica razliitih boja. Tokice koje se upotrebljavaju u tisku za mijeanje takoer su osnovne boje crvena, uta i
svijetloplava. Te se tokice prividno mijeaju u naem oku jer su vrlo sitne, pa nam se ini kako vidimo izvedene boje.
Zatamnjenje se na slikama postie tokicama crne boje. Ako elimo stvoriti vizualno jo upeatljiviji primjer, moemo na
bijeli papir ribeom naribati malo krede u boji, pa e prah dviju osnovnih boja na papiru stvoriti optiko mijeanje.

Kada jednolino ponavljamo toku ili crtu nastaje ploha koja je izgraena i ispunjena tim tokama ili crtama. Na ploi se
nalazi prividni kvadrat koji je nastao ponavljanjem toaka. Takvu plohu jednolino ispunjenu tokama ili crtama nazivamo
rasterom.

Uenici u udbeniku na 28. stranici promatraju kako se preklapanjem plavih i crvenih toaka prividno pojavljuje ljubiasta
boja, iz crvenih i utih nastaje naranasta, a preklapanjem utih i plavih toaka pojavljuje se zelena boja. Na 29. stranici
mogu pogledati detalj slike Georgesa Seurata na kojem se vidi da je cijela slika sagraena tokama i mrljama.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo slikati flomasterima samo osnovnim bojama, slikati rastere razliitih oblika koji se preklapaju, kako bi se na
tim mjestima pojavilo optiko mijeanje i izvedene boje. Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: jesu li upotrijebljene sve osnovne boje, jesu li toke dovoljno guste
kako bi se pomijeale u oku, kakvih sve oblika moemo nainiti rastere.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela Georgesa Seurata Lijepa ena se pudra. Na
plou postavljamo desetak ili vie djejih radova. Razgovor s djecom: to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili?
Pokaite gdje se osnovne boje preklapaju i stvaraju privid izvedenih boja. Razlikuju li se radovi prema gustoi tokica i
obliku rastera? Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo.
Motiv je razliit. to mu je zajedniko s vaim radovima? Pozivamo djecu da se priblie reprodukciji kako bi bolje vidjela
toke od kojih je nainjena.
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
g) Stjecanje znanja: uoavati, istraivati i izraavati rekompoziciju elemenata odreene
kompozicije fotomontaom, usvojiti rad kolaom iz asopisa. 1. prema promatranju
h) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite primjere 2. nakon promatranja
fotomontae i rekompozicije u svojoj okolini, razvijati matu, vjebati sposobnost izraavanja 3. prema sjeanju
kolaom iz asopisa. 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: Formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: POVRINA
4. Grupni
2. Nastavna tema: Kompozicija, rekompozicija

3. Likovno podruje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): fotomontaa, rekompozicija
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: neobina ivotinja promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: kola iz asopisa 5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573, mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Hrvatski jezik: igre

rijeima
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo asopise, papire, kare i ljepilo. Demonstriramo rad kolaem iz asopisa: izrezujemo
dijelove likova i spajamo ih na podlozi u nove odnose.

2. MOTIVACIJA

Pitamo uenike pitanje kako je namjetena njihova soba. Gdje se nalazi stol, stolac, krevet itd.? Zato se nalaze na tom
mjestu? Za radni prostor traimo mjesto gdje je povoljna rasvjeta, stolac stoji u blizini stola da ga ne moramo prenositi,
namjetaj ne stavljamo na ulaz kako ne bi smetao prolaenju itd. Zakljuujemo kako odreeni raspored radimo sa svrhom,
opravdanjem, smislom. Smisleni raspored elemenata nazivamo kompozicijom. Ako sobu razmjestimo, od jedne e
kompozicije nastati druga; to nazivamo rekompozicija.
Na plou stavljamo uveanu crno-bijelu fotokopiju ilustracije nekadanje eljeznike kompozicije. Djeca otvaraju udbenik
na 18. stranici. Od kojih se dijelova sastoji eljeznika kompozicija i zato su tako rasporeeni? Zakljuujemo da je
lokomotiva prva kako bi strojovoa vidio kamo vozi, vagoni s ugljenom je sljedei kako se ugljen ne bi prenosio do
lokomotive iz daljine, teretni vagoni su blie lokomotivi a putniki dalje kako im ne bi smetao dim iz lokomotive. Zakljuujemo
da je i eljeznika kompozicija takoer kompozicija jer za poloaj svakog elementa postoji smisleni razlog.
Prouavamo nadalje primjer slikarske kompozicije koju prvo zamuujemo kako nas ne bi zbunjivao motiv, tema.
Uoavamo simetriju s Kristom kao sreditem kompozicije oko kojeg su poredane ovce koji svojim tijelima ine dva trokuta.
Vrhovi obaju trokuta okrenuti su prema Kristu. Kiparska kompozicija je sloenija jer se mijenja kako obilazimo kip, kao to se
vidi na 19. stranici.
Uenici okreu 32. stranicu udbenika. Uoavaju kako se od elemenata jedne fotografije moe nainiti nova, neobina
fotografija. Kako bismo to povezali s razgovorom o namjetanju naih soba s poetka sata? Kao i prilikom prerazmjetanja
sobe, i ovdje moemo prerazmjestiti dijelove fotografije i od jedne kompozicije dobiti drugu. I ovdje govorimo o rekompoziciji.
Budui da se dijelovima fotografije montiraju novi, esto nemogui odnosi, to nazivamo fotomontaa.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo od dijelova ivotinja, ljudi i predmeta s fotografija kolaem iz asopisa rekompozicijom naslikati neobinu
ivotinju. Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije i neobinije, jo razliitije od drugih.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata stavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela G. Archimbolda: Ljeto. Na kraju sata na plou
magnetiima postavljamo nekoliko djejih radova i analiziramo ih. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je
kompozicija a to rekompozicija? Po emu se razlikuju vai radovi? Koji je rad najneobiniji, najoriginalniji?
Pogledajmo umjetniko djelo. Gdje uoavamo rekompoziciju? Od ega je sastavljeno ljudsko lice?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADTACI: NAINI RADA
i) Stjecanje znanja: uoiti i opisati smjetaj toaka, crta i ploha u formatu papira, usvojiti rad
kolaem. 1. prema promatranju
j) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati obiljeja razliitih 2. nakon promatranja
kompozicija na umjetnikim djelima i uenikim radovima, razvijati matu, vjebati 3. prema sjeanju
sposobnost izraavanja kolaem. 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADACI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: BOJA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija

3. Likovno podruje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): kompozicija
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: itanje kompozicije umjetnikog djela promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kola-papir 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Ivan Picelj; Connexion 51. S., 1982., mapa UG 4 10. Razlaganje
Nikola Koydl: Feelings, mapa UG 2

PLAN PLOE: NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, dijelimo uenicima pribor. Fotokopirali smo reprodukcije s 22. stranice udbenika, svaku
posebno; uveajmo ih na A4 veliinu. Zalijepit emo fotokopiju na jednu polovicu papira iz likovne mape, a na drugoj emo
nacrtati format (okvir) jednake veliine u kojem e uenici raditi svoj rad. Boje e gledati na reprodukcijama u udbenicima.
Za rad kola-papirom napominjemo kako se prvo lijepe velike plohe, a zatim manje plohe preko njih.

2. MOTIVACIJA

Uenici otvaraju udbenik na 18. stranici. Podsjeamo se da je kompozicija raspored dijelova, raspored elemenata unutar
cjeline. Na primjeru eljeznike kompozicije objanjavamo smislenost pozicije svakog pojedinog vagona i lokomotive. Na
zamuenim slikama osvjetavamo kako nije vano to slika prikazuje ve nain kako to prikazuje. Meusobni odnosi i
raspored likova u slici je uvijek jednak, no na skulpturi se mijenja tijekom obilaenja skulpture, to je prikazano na 19.
stranici.

Na 20. stranici udbenika prikazano je rastavljanje likovne kompozicije na dijelove od kojih se slika sastoji. Pokuajmo
likovno djelo gledati kroz polusputene trepavice kako bismo izgubili detalje i zadrali samo najvanije dijelove, kao na
zamuenim fotografijama s 18. stranice. Nacrtajmo na ploi te najvanije dijelove s koliko se najmanje crta moe izraziti
jedna kompozicija? Usporeujui razliite slike uoit emo kako su neki slikari upravo tako slikali, izostavljajui detalje, dok
su drugi prikazivali mnogo detalja. Opisujmo istovremeno gdje se nalazi pojedini element slike.

Na e dananji zadatak biti da svatko proui crno-bijelu fotokopiju umjetnikog djela koja mu je zalijepljena na papir,
zatim proui boje te slike (ili fotografije) na 22. stranici, i odabere najvanije boje koje e prikazati svojim kola-papirom.
Kompoziciju je u svojem formatu mogue nacrtati olovkom a zatim kolorirati kolaom. Jo jednom: sliku treba maksimalno
pojednostavniti, svesti na najmanji mogui broj ploha i boja. Pazite na smjetaj ploha, gdje se nalaze u formatu. Prvo se
lijepe vee plohe, a zatim na njih manje.
Pri kraju sata pogledajmo sliku Ivana Picelja na 23. stranici. Ovu kompoziciju ne moemo pojednostavniti, to je ve
uinjeno.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo kolaem slikati kompoziciju jednog umjetnikog dijela.

Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o nainima pojednostavnjivanja kompozicije koju su dobili na fotokopiji. Moe li
se taj prikaz jo vie pojednostavniti? Jesu li plohe na istim mjestima kao na fotokopiji? Jesu li pogoene boje?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na plou stavljamo slike N. Koydla i I. Picelja. Pri kraju sata na plou stavljamo desetak uenikih radova. Razgovaramo:
to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je kompozicija? Kako smo kompoziciju uinili vidljivijom? Opiimo
pojedine radove, ime se istovremeno opisuje i kompozicija djela koje je bilo predloak. Opiimo razliku izmeu dvaju
uenikih radova koji predstavljaju isto umjetniko djelo. Moemo li opisati ueniki rad bez pokazivanja i prepoznati o
kojem je umjetnikom djelu kao predloku rije? Jesu li neki radovi originalniji od drugih? Kako je upotrijebljen kola-papir pri
slikanju?
Pogledajmo dva umjetnika djela na ploi. Sada razumijemo da slikari nisu eljeli prikazati neke pojave iz prirode, ve
kompozicijske mogunosti plohama i bojama u formatu.
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
k) Stjecanje znanja: uoavati, istraivati i izraavati rekompoziciju elemenata odreene
kompozicije fotomontaom, usvojiti pojam kompozicije i spirale, usvojiti rad kolaem iz 1. prema promatranju
asopisa 2. nakon promatranja
l) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite primjere 3. prema sjeanju
fotomontae, kompozicije, rekompozicije i spirale u svojoj okolini, razvijati matu, vjebati 4. prema zamiljanju
sposobnost izraavanja kolaem iz asopisa 5. prema izmiljanju

ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: POVRINA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija, rekompozicija

3. Likovno podruje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): fotomontaa, rekompozicija, spiralna kompozicija
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: kompozicija poezije promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kola iz asopisa 5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Giuseppe Archimboldo, Ljeto, 1573., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Hrvatski jezik:
kompozicija u
knjievnosti
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo asopise, papire, kare i ljepilo. Demonstriramo rad kolaem iz asopisa: izrezujemo
dijelove likova i spajamo ih u nove odnose.

2. MOTIVACIJA

Uenici otvaraju udbenik na 33. stranici; istovremeno stavljamo na plou uveanu crno-bijelu fotokopiju pjesme
Zvonimira Baloga to se od vode pravi. Podsjetimo se kako smo o kompoziciji razgovarali kao o smislenom rasporedu
elemenata u nekoj cjelini i njihovim meusobnim odnosima, te usporeivali to s namjetanjem sobe.
Proitajmo i prouimo pjesmu Z. Baloga. I ona se bavi kompozicijom i rekompozicijom, ali rijei. Rije voda (vode,
vodi, vodo itd.) dovodi se u novi odnos s drugim rijeima, ime nastaju duhovite sloenice nove rijei u neuobiajenom
kontekstu. Zakljuujemo kako nije vana tema ove pjesme, ni mjesto i vrijeme radnje, ni pjesnike slike i sl., ve je vaan
nain kako pjesnik komponira njezinu cjelinu igrajui se razlikom izgleda rijei i njihova znaenja (po emu se poezija
najee i razlikuje od proze).
to vidimo kada linijom poveemo rijei unutar pjesme? Dobiva se vrtloni oblik koji se naziva spirala. Takav oblik ima
voda u umivaoniku kada otjee, ime spiralu moemo povezati s temom ove pjesme.
Gdje jo u prirodi moemo vidjeti spiralu? Uenici promatraju fotografije na 34. i 35. stranici udbenika i opisuju gdje sve
na fotografijama vide oblik spirale.

Na 36. stranici udbenika prouavamo izdvojene tiskane rijei iz pjesme kojima su pribrojene s lijeve ili desne strane
dodatne rijei (tonije slova, pa zbrojene ine rijei). Uenici e danas u asopisima potraiti jedan oblik koji poele, a zatim
ga izrezivati iz svih asopisa u kojima ga mogu pronai (primjerice, izrezuju samo glave, samo noge, samo automobile,
samo hlae, biljke itd.). Ti e izrezani oblici predstavljati okosnicu pjesme (varijacije rijei voda), a na papir emo ih
zalijepiti u obliku spirale.
Ako preostane vremena, spirali istih likova mogu se dodavati razliiti likovi koji e odgovarati dodatcima ne, nici,
zemci, njaci itd. Time emo pjesmu prevesti u sliku.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo kolaem iz asopisa slikati spiralnu kompoziciju iz poezije rekompozicijom i fotomontaom.
Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: jesu li odabrali isti element koji se ponavlja, nije li spirala moda
prezavinuta (preduga), moe li se drugaije?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata stavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela G. Archimbolda: Ljeto. Na kraju sata na plou
magnetiima postavljamo nekoliko djejih radova i analiziramo ih. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je
kompozicija, to je rekompozicija, to je spirala? Po emu se razlikuju vai radovi? Kako su likovi izrezivani, kako su
komponirani? Koji je rad najneobiniji, najoriginalniji?
Pogledajmo umjetniko djelo. Gdje uoavamo rekompoziciju? Od ega je sastavljeno ljudsko lice?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
m) Stjecanje znanja: uoavati kontraste i dominacije boja, oblika, veliina na plakatu,
povezivati vizualne i verbalne poruke, usvojiti rad s kolaem iz asopisa 1. prema promatranju
n) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite primjere 2. nakon promatranja
grafikog dizajna u svojoj okolini, razvijati matu, vjebati sposobnost izraavanja kolaem iz 3. prema sjeanju
asopisa i flomasterima 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti.

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: BOJA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kontrast i dominacija boja, oblika, veliina itd.

3. Likovno podruje: dizajn, slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): plakat, grafiki dizajn, kompjutorska grafika
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: plakat za 8. 9. Meunarodni dan pismenosti promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kola iz asopisa, flomaster 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Zvonimir Lonari, 4. Animafest, plakat, 1980., mapa UG4 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Hrvatski jezik:
glagoljica
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Demonstriramo rad kolaem iz asopisa ne trgamo oblike, ve samo malo plohe u jednoj boji
koje lijepimo jedne do drugih kako bismo dobili teksturiranu, titravu plohu. Preko kolaa moemo crtati flomasterima.
Poeljni su debeli flomasteri, takozvani markeri.

2. MOTIVACIJA

Razgovaramo s djecom o tome to znai biti pismen. Nije dovoljno poznavati samo izgled slova, pismena osoba slovima
se slui u svrhu stvaranja smislenih, razumljivih tekstova. Pitamo djecu znaju li kako se zove pismo kojim piemo? Poznaju
li jo neka pisma osim latinice?
Djeca otvaraju udbenik na 24. stranici i promatraju razliite vrste pisma: egipatske hijeroglife, kineske ideograme,
arapsko pismo, dubrovaku beneventanu i glagoljicu. Na 25. stranici u udbeniku djeca prouavaju i opisuju izgled
glagoljice, staroga hrvatskog pisma; na plou postavljamo uveanu crno-bijelu fotokopiju glagoljskih slova.

Objanjavamo djeci da 8. 9. slavimo Dan pismenosti, za koji emo danas izraditi plakat. Plakat je grafiki umnoena
ulina obavijest o neemu. Grafikom oznaavamo otiskivanje, mogunost viestrukog umnoavanja, ime plakat postaje
ulina slika. Dizajnom nazivamo oblikovanje upotrebnih predmeta. Namjena plakata je da nas o neemu obavjetava, zbog
ega slova na njemu trebaju biti velika, debela i itka kako bismo ih mogli brzo i lako uoiti i proitati dok prolazimo
tramvajem, automobilom ili pjeice. Iz istog se razloga slika i tekst na plakatu pojednostavnjuju (stiliziraju) kako bismo ih
lako primijetili i razumjeli. Budui da dizajnirani plakat umnaamo grafikim putem, govorimo o grafikom dizajnu. Pogledajte
Lautrecov plakat, njegove likove, slova i boje na 27. stranici udbenika. Na plou postavljamo plakat Z. Lonaria 4.
Animafest; vrijedi li sve reeno i za ovaj plakat?

Upuujemo djecu da e u parovima izraditi svoj plakat za Dan pismenosti na kojem e biti jedno veliko glagoljsko slovo.
Najprije ete olovkom na pakpapiru nacrtati jedno veliko glagoljsko slovo (precrtajte ga s plakata na ploi) obrisnom crtom.
Istrgajte samo boje iz asopisa i ispunite svaku plohu nekom bojom; prekrijte cijeli papir. Naposljetku, debelim flomasterom
(markerom) napiite natpis na plakatu: 8. rujna, Meunarodni dan pismenosti. Pogledajte postupak na 26. stranici
udbenika.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas dizajniramo i slikamo trganim kolaem iz asopisa plakat s temom 8. rujna, Meunarodni dan pismenosti na
kojem e biti jedno veliko glagoljsko slovo. Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, jesu li slova dovoljno debela i itka, jesu li dijelovi
istrgnuti iz asopisa bez likova - samo teksture boje, je li prekriven cijeli papir?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata na plou magnetiima postavljamo nekoliko djejih radova i analiziramo ih. to je bio dananji zadatak?
Jesu li ga svi ispunili? Po emu se razlikuje kompozicija plakata, smjetaj slova i odabir boja, jesu li slova vidljiva iz daljine?
Usporeujemo neke radove, gdje je uloeno vie truda? Koji su radovi drugaiji od ostalih? Usporeujemo djeje plakate s
reprodukcijom plakata Z. Lonaria; ima li to zajedniko u izvedbi?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
o) Stjecanje znanja: upoznati obiljeja naselja razliitih krajeva, usvojiti rad didaktiki
neoblikovanim materijalom kutijicama 1. prema promatranju
p) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati obiljeja razliitih 2. nakon promatranja
naselja na njihovim tlocrtima, razvijati matu, vjebati sposobnost izraavanja didaktiki 3. prema sjeanju
neoblikovanim materijalom 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti.

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: arhitektura i urbanizam

3. Likovno podruje: modeliranje i graenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): arhitektura, gradogradnja
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: naselje promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: didaktiki neoblikovan materijal - kutijice 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Dubrovnik, fotografija i urbanistiki plan, mapa UG 2 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo:
naselja
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, spajamo ih po dva kako bi etiri uenika mogla raditi u grupi. Uenici pripremaju kutijice od
ambalae koje su donijeli. Svakoj grupi uenika dajemo vei komad kartona kao podloak na kojem e komponirati naselje.
Demonstriramo da se kutijice mogu spajati ljepilima ili ljepljivim trakama, da se mogu rezati karama, rastavljati i uvlaiti
jedna u drugu.

2. MOTIVACIJA

Uenici otvaraju udbenik na 52. stranici. Djeca promatraju fotografiju grada Dubrovnika odozgo. Zatim gledaju crno-
-bijelu fotografiju i napokon tlocrt grada Dubrovnika. Istovremeno na plou stavljamo veliku fotografiju Dubrovnika i njegov
tlocrt iz mape reprodukcija Uimo gledati. Podsjeamo se kako smo rekli da je tlocrt pogled odozgo na kojem moemo
vidjeti zidove, vrata, prozore i drugo. Ovdje ne vidimo nabrojene elemente, ali vidimo zgrade, ulice, trgove, parkove i zidine.
Prepoznajmo najduu i najiru ulicu u Dubrovniku koja se zove Stradun. Pokaimo je na fotografiji i na urbanistikom planu.
I gradovi se komponiraju, planira se raspored i odnos masa (zgrada) i prostora (ulica i trgova). Planiranje gradova naziva se
gradogradnja ili urbanizam. Kako su rasporeene ulice s jedne, a kako s druge strane Straduna? Na jednoj su strani
pravilne, paralelne i okomite, a na drugoj su strani nepravilne.

Na 53. stranici udbenika promatramo fotografiju grada na kojoj se tamno istie ulica kao vijugava linija, te toranj kao
ravna linija. Kakav tok mogu imati ulice kao linije prostora?
Na tlocrtu grada Venecije, osim ulica, linije u gradu ine kanali s vodom. Neki su deblji, neki tanji, neki dui, a neki krai.
Napomenimo kako ljudi svoja naselja uvijek grade uz pitku vodu.
Fotografije prikazuju dvije ulice, jednu usku i jednu iroku. U uskoj ulici ima malo prostora, a u irokoj ima mnogo prostora
kojim prolaze pjeaci i vozila.

Ovaj zadatak mogue je napraviti na nekoliko naina. Ako ne elimo sauvati grad koji e djeca sagraditi, tada emo
spojiti klupe jednog reda i svi uenici u razredu e zajedniki nainiti jednu ili nekoliko ulica zamiljenoga grada. Postupak je
prikazan na fotografijama na 55. stranici udbenika. Prvo pojedini uenici kredom opisuju tlocrt kutijica na ploi i stavljaju
kutije u jednak odnos na klupe. Zatim se dodaju nove zgrade, njihovi katovi i tornjevi, prozori, nadvonjaci itd. Nakon
zavrenog posla grad se rastavi, a kutijice se uvaju za drugi zadatak.

Drugi je nain da uenici u manjim grupama rade gradske etvrti, kvartove, koji e se na kraju sata spajati u naselje.
Takvo naselje moe se prenositi i sauvati.
Jo je jedna mogunost fotokopiranje tlocrta grada Dubrovnika, razrezivanje kopije na nekoliko dijelova i uveavanje
dijelova na A3 veliinu. Uveani se dio nalijepi na karton i slui kao podloga na kojoj uenici grade grad; na kraju se dijelovi
spoje.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo kutijicama modelirati i graditi naselje stvarajui urbanistiki plan.

Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o nainu postavljanja zidova, ohrabrujemo ih u izradi vrata, prozora, stupova,
stubita, tornjeva, trgova i ulica.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo klupe na koje postavljamo podloke s gradskim etvrtima, a djeca ih okruuju. S djecom
razgovaramo: to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je urbanizam ili gradogradnja? to su prostori, a to
mase u gradovima? Kakvi mogu biti ti prostori? Kako su na pojedinim radovima predstavljeni elementi gradova? Jesu li neki
radovi originalniji od ostalih? Kako su rasporeene zgrade ili kue, ulice, trgovi i parkovi tamo gdje ti ivi?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
q) Stjecanje znanja: uoavati, istraivati i izraavati raspored i odnose veliina razliitih oblika,
usvojiti rad glinom 1. prema promatranju
r) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite odnose 2. nakon promatranja
veliina u svojoj okolini i na umjetnikim djelima, razvijati matu, vjebati sposobnost 3. prema sjeanju
izraavanja glinom 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija oblika

3. Likovno podruje: modeliranje i graenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): odnosi veliina, omjeri i razmjeri, kompozicija masa i
prostora 1. Analitiko
promatranje
5. Motiv: a) vizualni: glava koja pjeva 2. Demonstracija
b) nevizualni: 3. Razgovor
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: glina 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Miron, Diskobol (baca diska), 5. st. pr. Krista., mapa UG 3 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo:
omjer na zemljovidu
Matematika: omjer
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, dijelimo kartonske podloke i glinu. Ponavljamo nain rada glinom moemo je modelirati,
mijesiti, dodavati i oduzimati prstima ili drvenim noiima. Ako se glina osui i otvrdne, dodajemo joj vodu. Radove
modeliramo na kartonskim podlocima kako bismo ih mogli okretati i prenositi.

2. MOTIVACIJA

Uenici otvaraju udbenik na 42. stranici i prouavaju ilustracije: usporeivanje, odnos dviju veliina nazivamo omjer. Broj
dva je dvostruko vei od broja jedan, ali je i dvostruko manji od broja etiri. Na plou ispisujemo: 1 : 2 i itamo: jedan prema
dva. Podsjetimo se da se tako izraavaju mjerila na zemljovidima.
Pogledajmo ponovno primjere na istoj stranici: svi odnosi imaju jednak omjer, jer je prvi element uvijek dvostruko manji od
drugog. Ovakav niz izjednaenih omjera naziva se razmjer, analogija ili proporcija. Proporcija je jednak omjer vie veliina.

Na 43. stranici promatramo dvije skulpture koje prikazuju glave. U emu je razlika? Prva glava vjerno prikazuje enu, to
nazivamo portret. Na drugoj glavi je pretjerano povean nos, to prikaz ini smijenim, a ne realistinim. Omjer glave i nosa
je povean u odnosu na uobiajene prikaze. To isto moemo vidjeti na crteima Leonarda da Vincija na istoj stranici. Ovakvi
smijeni prikazi ljudskog lika s iskrivljenim proporcijama nazivaju se karikature.

Prouimo sada omjere na naim licima. Uenici se okrenu jedni prema drugima i bez glasa, samo mimikom lica
izgovaraju samoglasnike. Prouavajmo jedni drugima oblik usta, ali i obrve, oi, nos i bore na licu: moemo li pogoditi koji se
samoglasnik izgovara? Ovu igru moemo isprobati na fotografijama lica u knjizi. Pokuajmo pjevati to se sada dogaa s
crtama lica?

Promatramo na istoj stranici fotografije glave sprijeda (en face) i sa strane (profil) koje imaju ucrtane pomone linije, to
radi jasnoe vode do crtea na kojima se mogu izmjeriti omjeri veliina. Koliko puta nos ide u visinu lica? Uoimo da su nos i
ui jednake visine, da je nos otprilike treina visine lica, kao i elo, a posebno kakav je oblik potiljka glave gledane sa strane.
Cijela glava stoji na valjku vrata.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo glinom modelirati i graditi glavu koja pjeva, pazei na njezine omjere i razmjere.
Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima glave; je li potiljak dovoljno ispupen, je li elo dovoljno visoko, stoji li
glava na vratu, jesu li nos i ui ispupeni, kako izgledaju usta i bore oko njih dok pjevaju?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo klupe na koje postavljamo podloke s izraenim glavama i analiziramo ih s uenicima. to je bio
dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je omjer, a to razmjer? Kako izgledaju nae glave, slie li na portrete ili na
karikature? Zato? Moemo li pretpostaviti koje samoglasnike pjevaju pojedine glave? Opiimo dijelove lica na nekima od
njih, usporedimo ih. Jesu li neki radovi originalniji od ostalih?
Pogledajmo umjetniko djelo: kakav je omjer glave prema visini tijela, te kako su prikazani odnosi veliina na tijelu?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
s) Stjecanje znanja: istraivati i uoavati nijansiranje boje mijeanjem, nauiti da je nijansa mali
pomak ili u vrsti, ili u tonu, ili u istoi boje, usvojiti pojam piramidalne kompozicije, usvojiti 1. prema promatranju
rad temperama 2. nakon promatranja
t) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite nijanse 3. prema sjeanju
boje i kompozicije u svojoj okolini i na umjetnikim djelima, razvijati matu, vjebati 4. prema zamiljanju
sposobnost izraavanja temperom 5. prema izmiljanju

ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: BOJA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija i nijanse boja

3. Likovno podruje: slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): kompozicija boja, nijanse boja
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: Piet promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: tempere 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Paul Klee, Vrt rua, 1920., mapa UG4 10. Razlaganje
Leonardo da Vinci, Bogorodica sa sv. Anom, 1510., mapa UG4

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo:
nijanse boja u prirodi
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor: tempere, kistove, palete, vodu, zatiujemo klupe. Verbalno ponavljamo nain
rada temperama. Slikamo na hrapavoj strani papira.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 14. stranici. Podsjetimo se to smo sve do sada nauili o bojama.
Boje razlikujemo po vrstama. To su iste boje iz spektra, odnosno dugine boje: crvena, uta, plava, zelena, te njihova
mijeanja: plavozelena, zelenoplava itd. U udbeniku na slici vidimo kako se zelena iz gornjeg lijevog kuta pretvara u plavu
u donjem desnom kutu. Na plou stavljamo niz kola-papira u bojama spektra i objanjavamo kako boja moe promijeniti
nijansu tako da joj se doda susjedna boja iz spektra. Koje su boje susjedne plavoj? Zelena i ljubiasta. Na plou stavljamo
papir i slikamo plavu plohu. Plavoj zatim dodajemo zelenu i slikamo plavozelenu, a zatim dodajemo i ljubiastu dobivajui s
druge strane plavoljubiastu boju. Tako smo dobili dvije nijanse plave boje; postupak moemo nastaviti dodajui sve vie
zelene i ljubiaste boje.
Drugi primjer u udbeniku je istoa boje; boji oduzimamo njezinu istou dodajui joj sivu. Demonstriramo to na papiru
na ploi temperama istoj plavoj boji postepeno dodajemo sve vie sive, ime je degradiramo u sve bljeu plavu, dok boja
na kraju ne iezne i ne postane siva.
Trei primjer u udbeniku pokazuje tonove boje. Ton je svjetlina neke boje, a u udbeniku vidimo razliite tonove plave
boje. Demonstrirajmo i to na ploi: boji s jedne strane dodajemo bijelu, a s druge strane crnu boju. Tako dobivamo tonsku
skalu od tamnoplave do svijetloplave boje.
Nijanse su, dakle, male promjene unutar svih triju obiljeja koje boja ima: vrste, istoe i tona. Na 15. stranici promotrimo
sliku Paula Kleea Vrt rua, iju reprodukciju postavljamo na plou i pratimo kako se crvena boja mijenja u vrsti (prema
naranastoj), istoi (prema blijedocrvenoj) i tonu (prema svijetlocrvenoj i tamnocrvenoj).

Na 17. stranici u udbeniku gledamo tri umjetnika djela koja imaju piramidalnu ili trokutnu kompoziciju: uoimo trokute
ocrtane oko likova na crno-bijelim primjerima. Na plou stavljamo crno-bijelu uveanu fotokopiju Michelangelove skulpture
Piet (oplakivanje mrtvog Krista). Moemo li oko te skulpture nacrtati trokut? Kompozicijom zazivamo raspored i odnose
dijelova unutar neke cjeline.
Ova se tema povezuje s Uskrsom. to se dogaalo nakon raspea i skidanja Isusa s kria? Njegova majka je plakala nad
njim; takav prikaz se naziva Piet. Dva uenika mogu sjesti u slian odnos, pokuavajui ponoviti piramidalnu kompoziciju.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo temperama naslikati prikaz Piet - oplakivanje Krista, odnosno likove Krista i Marije u nijansama samo jedne
boje.
Kompozicija treba biti piramidalna. Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: to vidi na skulpturi i to jo vidi, ima li tvoja slika trokutnu
kompoziciju, jesi li zamijeao nijanse na sva tri naina (ponekad je dobro voditi uenike korak po korak prvo nijanse vrste,
pa tona, pa istoe boje); moe li se to uiniti drugaije itd.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovini sata na plou postavljamo drugu reprodukciju Bogorodicu sa sv. Anom L. da Vincija. Na kraju sata na
plou stavljamo desetak djejih radova i razgovaramo o njima. to je bio dananji zadatak? to su nijanse? to je
kompozicija? Jesu li svi ispunili zadatak? Koji radovi imaju vei broj nijansi boja? Kako je upotrijebljena tempera na razliitim
slikama? Koji su radovi najoriginalniji?
Pogledajmo umjetnika djela na ploi; to ima je zajedniko s naim radovima? Leonardova slika ima piramidalnu
kompoziciju, a Kleeova nijanse boja. Gdje to na njima vidimo?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
u) Stjecanje znanja: istraivati, uoavati i izraavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru,
usvojiti rad icom 1. prema promatranju
v) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati linijski istanjene 2. nakon promatranja
mase crte u prostoru u svojoj okolini i na umjetnikim djelima, razvijati matu, vjebati 3. prema sjeanju
sposobnost izraavanja icom 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: MASA I PROSTOR
4. Grupni
2. Nastavna tema: linijski istanjena masa

3. Likovno podruje: modeliranje i graenje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): crta u prostoru, prostorni crte
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: ivotinja promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: ica 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Sinia Majkus, Benin, 1996., mapa UG 4 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo: crte

u prirodi i drutvu
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, dijelimo uenicima icu. Demonstriramo kako icom crtamo u prostoru savijanjem i pletenjem.
Nije potrebno icu gusto namotavati i stvarati punu masu; u karakteru ice je vie aranje kroz prostor, obuhvaanje
prostora icom. icu moemo rezati klijetima.

2. MOTIVACIJA

Uenici otvaraju udbenik na 46. stranici. Pogledajmo Picassov crte konja i Lassawovu skulpturu Kwanon. U emu je
razlika? Crte se nalazi na plohi, a skulptura u prostoru. ak i kada bismo Picassova konja nainili od ice, on ne bi mogao
stajati na nogama. Stoga kaemo da je ovakva linijska skulptura nainjena crtom u prostoru. Razlikujmo liniju i linijsko, to
se odnosi na istanjenu masu.
Gdje jo moemo vidjeti crte u prostoru? Prouimo fotografije na 48. stranici udbenika. Opiimo graevine koje vidimo,
stup dalekovoda, grane drveta, ue pa i prste na rukama. Osvrnimo se po razredu; to je jo linijsko? Olovke, vezice na
cipelama, ice elektrinih aparata, noge stolova i stolica

Proitajmo uenicima zagonetku N. Videka na 47. stranici udbenika. to je rjeenje? To je je. I bodlje na njegovim
leima su crte u prostoru. Promotrimo fotografije ivotinja na istoj stranici; istovremeno na plou stavljamo crno-bijele
fotografije ivotinja uveane kopiranjem na A3 veliinu. Kakve su njihove kompozicije? irafa je okomita, krokodil je
vodoravan, slon je okrugao, a paunov rep je radijalan odnosno zrakast. Osim tih osnovnih obiljeja, s djecom razgovaramo i
o detaljima: koja je razlika izmeu psa jazavara, koji je takoer vodoravan, i krokodila? Primjerice, krokodilu se pomie
gornja eljust, a psu donja. ivotinje imaju i repove, rogove, surlu, ui itd.

Najavljujemo kako emo icom modelirati neku od ivotinja s fotografije (izbjegavamo raditi napamet ako je ikako
mogue, ve vjebamo uoavanje odnosa). icom obuhvaamo prostor, aramo, pazei da likovi ne budu ploni ve
prostorni, moraju moi stajati na svojim nogama. Moemo zamisliti kako omotavamo icu oko nevidljive ivotinje.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo icom modelirati i graditi ivotinju crtama u prostoru.

Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo o oblicima ivotinja i o tehnikim rjeenjima izvedbe nogu na kojima trebaju
stajati. Ako je potrebno, moemo uenicima prerezati icu i pokazati im povezivanje, ali ne i izraditi neki dio.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Na kraju sata spajamo nekoliko klupa i na njima izlaemo uenike radove. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji
zadatak? Jesu li ga svi ispunili? U emu je razlika izmeu linije i linijski istanjene mase? Kako su nainjene nae skulpture?
Stoje li na svojim nogama? Obuhvaaju li prostor? Po emu se razlikuju? Izraavaju li najvanije karakteristike ivotinja koje
predstavljaju? Usporedimo dvije skulpture (po mogunosti neka predstavljaju istu ivotinju) i opiimo njihove razlike. Jesu li
neki radovi originalniji od ostalih? Opiimo neke skulpture bez pokazivanja; moemo li ih prepoznati prema opisu?
Obratimo pozornost na umjetniko djelo S. Majkusa Benin. to je zajedniko toj skulpturi i uenikim radovima? Nainjeni
su crtama u prostoru. Koja geometrijska tijela prepoznajemo ispletena od iane mree?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
w) Stjecanje znanja: uoiti i opisati smjetaj toaka, crta i ploha u formatu papira, usvojiti rad
kombiniranjem tua i pera s kolaem. 1. prema promatranju
x) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati obiljeja razliitih 2. nakon promatranja
kompozicija na umjetnikim djelima i uenikim radovima, razvijati matu, vjebati 3. prema sjeanju
sposobnost izraavanja tuem, perom i kolaem. 4. prema zamiljanju
5. prema izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti.

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: CRTA I TOKA
4. Grupni
2. Nastavna tema: kompozicija

3. Likovno podruje: crtanje i slikanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): kompozicija
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: kompozicija kvadrata 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: tu i pero, kola-papir 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Ivan Picelj Connexion 51. S., 1982., mapa UG 4 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, uenicima dijelimo papire, tu i pera i kola-papire. Papire im moemo unaprijed izrezati na
kvadratni format, ili to uenici mogu uiniti sami mjerei papir. Kvadrat treba olovkom podijeliti po polovinama na etvrtine.

2. MOTIVACIJA

Uenici otvaraju udbenik na 6. stranici. Formatom nazivamo odnos stranica crtea ili slike. Unutar formata vjebamo
opisivanje pozicije toka je u sreditu, linija je podijelila format na dvije polovice okomito i vodoravno, linije su na tri
okomite treine, na dijagonalama i na kraju jedna sloenija kompozicija format je podijeljen okomicom na polovice, desna
je polovica vodoravno podijeljena na pola, a donja desna etvrtina je podijeljena dijagonalom koja se uzdie slijeva
nadesno. Ovu metodu provjerimo na slici na 7. stranici linije pokazuju kako su likovi vrlo paljivo rasporeeni unutar
formata na njegove polovine, treine itd., to nazivamo kompozicijom. Kompozicija je razmjetaj i odnos likova unutar
formata. Na slici moemo razmjetati figurativne likove ali kao i apstraktne plohe; princip je jednak. Jednako tako govorimo i
o muzikoj kompoziciji, u kojoj se muziki tonovi rasporeuju u odreene odnose. Pogledajmo sliku na 11. stranici.

Uenici otvaraju udbenik na 8. stranici i promatraju proces. Dajemo im komad papira kvadratnog formata koji trebaju
savijati kako ele sve dok ponovno ne dobiju mali kvadrat. Zatim papir razmotavaju.
Ovaj je zadatak najbolje raditi voenjem uenika korak po korak. Na plou nacrtamo velik kvadrat i pokazujemo prvo
polje. Dajemo uputu: u ovo polje tuem i perom uenici trebaju precrtati linije koje su ostale na papiru nakon savijanja.
U drugo polje treba ucrtati samo neke od tih linija. Ovo treba demonstrirati na ploi kako bi bilo razumljivo zato se
odbacuju neke linije iz prethodne mree, a zadravaju druge.
Tree polje uenik moe podijeliti prema vlastitoj elji, ali ne treba rabiti vie od desetak linija jer e te plohe trebati obojiti
kolaom.
U posljednje polje uenik lijepi kola-papire u kompoziciju koju je nacrtao u prethodnom polju. I ovo treba demonstrirati na
ploi kredom u boji. Vano je napomenuti da se prvo nalijepi vea ploha, a zatim manja ploha preko nje.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo crtati i slikati kompoziciju crta i toaka u kvadratu, stvarajui kompoziciju tuem i perom te kola-papirom.
Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Zadatak provodimo korak po korak, kontrolirajui jesu li uenici razumjeli i proveli upute. Obilazimo ih i
razgovaramo o razliitim mogunostima podijele formata i kompozicijskog rasporeda. Moe li se drugaije?

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

Pri kraju sata na plou stavljamo djelo I. Picelja Connexion 51. S. Na plou stavljamo desetak djejih radova. S djecom
razgovaramo: to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? to je kompozicija? Jesu li neki radovi originalniji od
drugih? Opiimo pojedine radove metodom koju smo nauili na poetku sata: gdje se nalazi pojedina ploha i crta na neijem
radu? Opiimo razlike izmeu dvaju radova. Opiimo pojedine radove bez pokazivanja o kojima je rije; moemo li ih
dovoljno precizno opisati? Zamislimo kako nekome sliku opisujemo preko telefona; manje je vano to je na slici, mnogo je
vanije kako je slika naslikana.
Pogledajmo umjetniko djelo na ploi. to mislite, kako su povezane linije gornjeg i donjeg kvadrata? Prepoznajete li
slinosti s naim radovima?
UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE 4.
OBRAZOVNI ZADATCI: NAINI RADA
y) Stjecanje znanja: istraivati i uoavati razlike izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta,
uoiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju), usvojiti rad ugljenom i kredom. 1. prema promatranju
z) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite primjere 2. nakon promatranja
linija u pokretu u svojoj okolini i na umjetnikim djelima, razvijati matu, vjebati sposobnost 3. prema sjeanju
izraavanja slikarskim ugljenom i kredom 4. prema zamiljanju
5. po izmiljanju
ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

OBLICI RADA

1. Frontalni
NASTAVNA JEDINICA
2. Individualni
3. Rad u parovima
1. Cjelina: TOKA I CRTA
4. Grupni
2. Nastavna tema: crte prema znaenju

3. Likovno podruje: crtanje NASTAVNE

METODE
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): gibanje crta, mirovanje crta
1. Analitiko
5. Motiv: a) vizualni: zebra na pjeakom prijelazu promatranje
b) nevizualni: 2. Demonstracija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: ugljen i bijela kreda 6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje
8. Variranje
9. Graenje
Nastavno sredstvo reprodukcija: Vincent van Gogh Zvjezdana no (crte), 1889., mapa UG3 10. Razlaganje

PLAN PLOE NASTAVNA

SREDSTVA I
POMAGALA

1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo: vrste

linija u prirodi
 ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor: slikarski ugljen lomimo na komadie duge oko 3 cm i dijelimo ih djeci zajedno s
komadima kolske bijele krede. Demonstriramo nain rada ugljenom na papiru zalijepljenom na ploi ugljen se ne dri
poput olovke ve polegnut. Daje pranjav trag a tamnina ovisi o jaini pritiska o podlogu. Isto vrijedi za kredu, a ta dva
sredstva se mogu mijeati, ako se nanosi jedno preko drugog. Gotov rad moramo fiksirati, popricati lakom za kosu kako se
crte ne bi izbrisao.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 12. stranici. Prouavamo i opisujemo crte A. Kinerta. Kako bismo opisali crte kojima je
nacrtan? Crte koje predstavljaju noge i ruku vrlo su izduene, pa se ini da i one same tre.
Sline crte moemo vidjeti na glinenoj alici iz Mezopotamije. ivotinjski su likovi nacrtani razvuenim crtama, pa se ini
kako se crte kreu po podlozi neovisno od motiva koji predstavljaju. Gdje jo u prirodi vidimo razliite crte?
Na 13. stranici pogledajmo crte koji predstavlja lik koji je kriknuo. Crte se, meutim, ne zove ovjek koji je kriknuo, ve
sam Krik. Upravo su crte nositelji tog krika koji odjekuje po cijelom formatu. Kakve su te linije? Njihov tok je krivudav, a po
karakteru im varira debljina. Odjekivanje je postignuto jednolinim razmacima, odnosno ritmom crta.

Ritam je ponavljanje ili izmjena linija. U nekim je dijelovima crtea ritam gui, u nekim je rjei.

Pogledajmo ritam crta na fotografiji zebre. Na plou stavljamo uveanu crno-bijelu A3 fotokopiju fotografije zebre. Crte su
na zebri jednolino ritmike, a njihovo krivudanje po tijelu stvara dojam crta u pokretu. Kako izgleda zebra? U kojem joj se
smjeru savijaju koljena? Kakve su joj ui? A griva? Rep? Vrat, lea, trbuh?
Kako bi zebra izgledala kada bi prelazila preko pjeakog prijelaza? Zato pjeaki prijelaz jo nazivamo i zebra? Kakav
je ritam crta na pjeakom prijelazu? Djeluju li crte na prijelazu kao da su u pokretu ili u mirovanju? Zato?

3. NAJAVA ZADATKA

Danas ugljenom i bijelom kredom na pakpapiru, ritmom i gibanjem crta, crtamo zebru na pjeakom prijelazu.

4. REALIZACIJA (RAD)

Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, ima li zebra sve to i na fotografiji, kako je
prikazan prijelaz ispod ivotinje, treba li ugljen ili kredu jae pritisnuti o podlogu. Na kraju crtee fiksiramo lakom za kosu.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovini sata na plou postavljamo van Goghov crte Zvjezdana no. Na kraju sata na plou magnetiima
postavljamo nekoliko djejih radova i analiziramo ih. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Imaju li zebre sve
dijelove tijela o kojima smo razgovarali? Kako je na crteima upotrijebljen materijal (ugljen i kreda)? Koji su radovi
najoriginalniji i zato? Promatramo umjetniko djelo i razgovaramo o crtama koje se vrtloe oko mjeseca i zvijezda, kao i
crte na empresu koje se uvijaju, zbog ega empres izgleda kao da plamti. to je zajedniko umjetnikom djelu i vaim
crteima?