Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Termodinamike - Mustafa Kopri 263 PDF
Osnovi Termodinamike - Mustafa Kopri 263 PDF
Osnovi Termodinamike - Mustafa Kopri 263 PDF
opric lVlustafa
01 OJ
V
I \ \
I "-"- \ '-
\ I \
"A \ \
\
" I A '\,
''-. I ",
"-
t """,
I
''-.
o~~::() I
I
HATNO IZDAN,JE
T'uzlu 19D4
Recenzenli:
Izdava~:
Aulor
i'
1. ()SNOVI TE~M0DINA~IKE I~OLOVANIH. 2ATVORENIH
OTVORENHt n::Rt,lODINAMICKIH SISTEMA 1
\
~J~~~~~----"""""---'----------' --'- ---.. --'"--.---- .
izolovanom slslemu .
_=-_::~:::. -=_:=.~_::;':::.:;: ....""':::C.:"..': ..=;..=""J~',," ..." B a 0 k () 1 .i T)Q In c a ~?:: m j t9 n j u J u niH..! .1 t o t 1...1 (tj .
ener razmjenjuju malel'i,ju (Bup~jtanciju). Kao
primjar mo2e da u2i gas u cl1indru koJi nfJe t ctno
izolovan od Bred!ne i koJi je zalvor&n pokretnim klipom. Pri
AiranJu gass mo2e da se vri rad proLiv spalJanJlh .ila
(podlzanjam klipa) i maZe da so razmjenJuje toplota
okolinom. zagrijavanjem ~Jas<"j{w dok ko1.iC:!.na Hupstancije (gas.!!)
u sudu ostaje nepromijenjena.
Olvoren! sisll':.",mi. su n,h;d.eml koji l',:,u:m,j(.,,'njuJu sa okolinom i
en19r j 1...1 i su anc1 ju. Ot vOf'(El'n:i ~~i stem j E' svak! 21 vj,
organizam. Toplotu naslalu sagorijevanjam hrana organizam
predaje okol1nl. KrelanJem organizam vrAi rad iv
s j i h s1 1 ii~ i di sanj 0Hrt, z,n ,,~nj e m i pJ".hrBnom
razmjenjuje suspstanciJu sa okolinom.
KIBslena lermcdinamika zueava lzolovane atvorone sislama.
Tarmodinamlka olvorenih sislema poCala Je da 8e razvija
posljednjih decen.ija . P!'J.rnJenjuj~ se u iZULava u px"()ces,a u
2ivim organizm.ima.
Posebnu klasu CirH? r~.E~sti:,c!onal~ni tc}rfj".)di;~;.:u;,'::k:,~,,; -:n\i CO<:l!I'"
jedna K.u"aktercist.:lka se mlJenja u to.kl.l vr'eme,na). Ove sislema
proUCav<;lt nestacJ t U bioloqij:l je naroC to
va2no pr .. stacionarnJ h stanj,".\ <nezB.v.l.snosl :!ivojstava
od vramena). To uj edoo mo 2: (:;0 bJ l1 1 ol vor'en s1stam ./ar vrtl..i
razmjenu su anc.l.je i energije Cak i u slacionarnom
Sveukupnosl mat jalnih elemenata sistema koji i
Jska t.ermodi rlJ'J.ml (:~k a:svoj s.t va. Yla:;dya se f a:za sistema,
mogu bili jodnofaznl.l ~,(!? 'Z-ni sJ.slemi. ancije
late vr'ste koj ,::~ '",aei nj avaj u 5i ~d.em prE~ds tavl jaj '1 njegove
.komponente.
pV;:::;nf~T
+- '" '"
Izraz
1
i. :::: 1
F$ r _. ~ AF; --
N mV:l"
~.'";
pV ~c; ~ rnv""'-
3
Ako sa uvede koncenlracija gasa naN prit.i je
n
P :=: 3"
Srednja vrijednost kineliCke energije mlekula je
pVm<> 1.
co st T
Unut t a ~'!\.!) Ja f.-?nec qi j a gasa i'H' Hd;o, t DV t j ,3 I.Jk upnl.l ~HH.iI'r $vih
mol!::'kula u d,:;!tom <,;lasu. tj. zbJr' SVJ h kineti(!klh ja
molHkula.
N :3
u "-, = N cansl T ~. - NkT
jl.. "' .:1.
Unutrcdin .. j.<1: enUt'g.!..Ja gaS2) 2,,,\/ I. SiSEWIO od t tH' Pri
povt II tHmperaluf'fJ. n f'l\JOVd unutra~~nja
anargi ill sa
pcve<::ava. dok st:;, hI ai.;.h:dIJ"-~'ilI S!rti:>njuj e. Promjl;:u'Hl unut. e
energije bl~e jadnsko rd21ici dvaju unulraAnjih energija na
razl.it;.itirn temperatu'['ama
.'
'.
"1" 1-'
I'
i oj ste~eni sloboda
1< ,,~() {3 t
U'-5.1 '..l '1 i'. i (1 a h d n 1. (:; k CO' (? n I' 'J J .j ('";
0 po S t 0 j ;l '3 k ;3.1 a rna m j I' r ,,1
koJa 3(0' n"L,::J,/,\ J(~1J1C..1na rada. lako i pri prou(::;avanju
toplotnih I)oja\"d ~,,~ uvodi skalarna mjera za toplotnu
koju nazlvamo kolleina toplole. KoliCina toplote.
jednostavno topJCd.d je pojam poznat ve~ 12 svakodneynog
21vola. Za<;.1I'jj; . lvd.nj~wl tijela ka:::temo da sa dovodi toplot,a, a
hladanjem loplol~ oduzima, prl Cemu lljelo 11i .i.~.m
razmj"J-njujoS' o:Jr(?,.l,,?nu koliCl nu lop.lot.e.
Krajem 18-tog slo.1 je a formirale se miSljenje da je l
impder2bilan l j i v ) fluid k .l pre1az! na zagrij
tijelo J.1.1 odl,3;Z:1 Bel tijela pr.1 njegovom hlad u. OvaJ
j ..", nazvan i k",J.luclk, odak!e pot.il~U mnog.i tI.'H'mtni vezani za
l olne pojc)ve. U 19-1orn sloljec;u pod uticajem
iskustava, SV'f) \' ~~;p for ir'i'd() rnJ~,J.ljenje da ot.a
btli. fluid. \/tN~ r:l2.. je jedan CJd oblika energije. U ovom
odluCuju~u ulogu su odigrali bri21jivo izveden1 eksperi
J.P Joule-a. Onl Lveo niz ekspe imenala u k ih
pokazao da ,:q~ :neh,,,,,d(;ki r'ad Da \Jl~",e naClna mo2e prevesti u
toplotu J ciao' odqO"'i.:uaju(~e kvant.ilativne r .?lacij~ medu ()vim
veliCinama.
Aka loplola ka~ HnerqiJa prelazi na lijelo. a pri tom Be
vidno De paveesv3 njeyova kinelJ.Cka i pot.encijalna energija.
onda u topl~,'tnJm 1-'f'\.Jcesima moraJu1.c.;~ ati ulogu molekuli (::;,ija
se ener"gij;:J r)()\,/$f;;:3\/,:"\ I)ri za\~rj ..,jdvan.juf at smanjuje pri
hI ;':1(jenju. Mn r.,,] i U',) I L! su po I:. vI'dLl.i da se mol ekul i tij a
nalaze U st .dnufil kretdnju. Ako SE'': lJ.jelo zagriJava. kre'l e
mol ::kul a po~ L'~ j ,<,::u. vl,J E~. l e nj j hovel k i net.i C ka energi j a rasle.
Ovakavo kretdnj"-" 1\1()tekula jE.' prJ. lome veoma 5102eoo. PI' az
topJot.e sa lJjela na t.,ijelo j,1i sa jednog kraja drugi. tumaC1
se enda pl'eJa~3~(Om "HH.:;>l"<,:}ije jedno~J molr-3'kula na drugi prilikom
raznih interakclJa medu njima. Pri lorn se m02e pov.~atl i
polencijalna onerglja molekula u raznim vidovima. Nat
naC.ina se mogu tunla(~j,tJ mnoge toplotru:.~ pojave.
Kol J Ci n..;;. t r"pl c> \. e r;",~(hd.;:)v 1. j a onu 0:''I\',=,,)"''g1 j u koja se
dovede i.1 i odvpde u vi du unLit T' a~nj .~ I.~nergi Je kr a
molekulzL T ota.le ,j1:C'dan od vidoviCl prenosa ener je sa
jednog na drugo tijelo. Razlikujemo topolu kaonaCin
prenoAenja energije 1 kata svoJslvo silema. Tijalu prana.ena
t.oplot.a se ne n,o.r..;! pretvor.!t.i u toplotnu Hner ju. P'1~omjena
unulraAnje ene~01JR silema koJa Je rezultat l olnih procesa
pr~,.dstavJja )(c)1.i.\:J i\I.1 Loploto.
PaALo je Lr'f~U.J ;:In,Je toplolnih poJava na ba.zi
sasle~va <:;Jo~t(}!)(), ))11. Cuc'lmo SL~' sJu2itl upro?ACen.Lm
koj;E\ s(:;' form.i.riHli::l n.'] OHllOVU t(i'oc.ije loplolno(,4
daj u d os t~, . 1,:,d no~,I. ;'.1.\/\1.;,,', .1 7:<~do\iol Java j u~a
KollCJna topJete:; SH 6/'i ~.",fekt.ima k e ona U7..TO}c e-
lemperatura. Aka S8 n~ko liJelo zaqriJe od lemperalure
onda .in '.Ii "ndon::, koli.Clna tJ)plc't,(lc ~Hi.i:<:mji'?r"rH) masi
J ~:lLc'penl) 2c1ur.l.jaf.>::LJ., odr,(Jsno 1'2I:z1.1c1 temperat.ura
SG mO';l:e pot\.rd.ttJ oqlc;:.dlma: l~.lki3e (:e'lno zagrijali 1 1:..
\/CJc1E:." n0;-~)C) t\ -": ,'~~ sa (jl~\".t':;;'(;.~
!3.tral)e j~ l)otr~?bno vaca
',toplote da'.'}f:;; ji!>dn"1 lsta m,'!lst;! zagrije za vec:u
tempel'at.I.nC't, K ,::J!~t) l..oplot.e koja je pl~i tom na
U.jelo. datd)f:' r?l<,H::i,jom
fJ
'.~.: me lI.t
c ("") J J
K ::r.
III
?l"ema zI:Akonu 0 oth'1anju enol"gl je Olli:;! "'I!l' ne 11102:19 un! ~ti 'li
J.2 n.iCs);::\ bt loroll.::.: '\";'{IO S8 mo2:{:;> ll'anBfol'misati iz j
oblika u dru91. Tnj op~t1 zakon odr~i.'Inj"l ene'r j~t
d~t.l i u vidu prvog zakona lerlllodinamike. On je
poslulal Jar se ne mo2e 10giCki dokazali. ali
poslJedica koJa 1z nJega slijedi ne pr
eksperim(!l'nt.i.-,;JnJ.m pOdf.H.:1ma, te za Idjega nJje n1
1 Cki dokaz. Prl formu.lac..l..Jl SIS~ kor18t..I. pl~lmjer
ter-modinamiCkog sist.ema.
Prelposlavimo da ~eki slstem
A
(npr . gas u c i 1.1 n d l' U S B
pokretnim klipom) koji ima /1////, '// I /,
\In\.!t.!'i3I~n,ju 'n(~l",ju pf'.imi
KoliCJnu t.oplote lL Pr.i tom
sistem prEJ.az.i \! novo stanjl~ u
komo .!.ma unulr',.:'l'r;njll 6nergi.,Ju U z
vl~~eL'.i. r'ad protiv spoljasn jih
5ila (31.5). PrurTijena unutf'd~;njf::!'
t'?'nEHqJ.j~:I je ..
'\ 1:;\J :.:\ II;;>, U, 81.5
SmatJ"at (;1S'1Il0 .."J(..ll",..1 '1 ";;: . .
t.oplot,;<, pozilJvna. '-!lko je s.t st.em
pr'.irniJi od 01<01 ii)H, ""':"'.!'}!.: 'J.lll~ ako 1\" pr\:+d,,-,j~'!' okol.t.nJ. Rad Je
poziLJvan av'o :',.1:;(,':" vf'~:d I'de! prollv spolja~njih 1.. 11 a."
n~,gatlv8n ako !;'j>uJ.j;:,':;;,[;jc; ii.il,,>, \/r-Se 1'21<:1 nad sist.emom. Promjena
unulra:'1nj~'~ HliOl ~)J.J(-~ L~'i...'I::;; r,ozJ.tivna. ako sa pove~ava i obrJi'~u;t.o..
negat.i vna ako 1.:>1:-: ''3W;'"Jj d J ~, !;lo::2:e se pokazali ogledima da:prl
prelazu S.istE'illil .1.Z ,,;t~dL\t,i:;:,.tanJa u drugo d eina
t. ~;) .od J ,'Li.: j k d, L. ':.' II d (-' I
na r'ad k J 1,;1, st.;,!11 I,d,
A + J~U
be 'l k Onate n (.) m a.l I l' d, ; ~;;, .L~.i -L ,:,' ill .';l
Neka Dc' poJo ..,trJ.! , } l.p o\lr'~Hne S, t,.I,ljl hex-meti<.":.ld vara gas
u ci,111':!dr-u 'z.apr;'!>1!!n E!jstvuJe 31",:ljnja ail F Ak(.) se
5ist,(:11!l .kompTJIl'luj,:,' ,H.:) Ud ,,,8 pl'J sHvJa\1ivanju unutr e sile
(S1 . 5) od n c." ::i1H:.' ,ll.1 u t ,'::" t;n j 89
pr i l l !.'I.k ,::I 'p I: .1. j \) l)i.J,nJ (:i,r.i La
malu dU::t.lXlU L,~,(, ,.'r:::,::ult.tIJUC:.'l F
5ila
rada koju
C'f.;'
5istemu .1 Lno~:>i
b'\l.i F ku.iiClna .......
~
-- ...
....... .
~
~
-~~,~
l~:iI;rm.udrr.u:rrnIr
I
- .. .. -......-. --
' - -
)(! =! t !. t Ukt!PfJd
Kol:il:::inEl 1',c,(\,;J .ioi,',i j e
sumi l'cinjem :,:,\,1 h ,., U ':c'l i t B r nJ h
Sl,e;
.t'l.,Vi pdV
-~.
1,0
graf 1 ku (Sl. '/) . p
Aka ja proc&s izobar
p konslanlno. pa va2i
~to na
gr&f.iku i~i.E~),
Za nJ p,'oco",'; Je .6.V=O. pa kolieina
Ck09 !'ada DA:i,O,
Tr'eba uOl~i tJ mo2emo
.J)l:oce5 pVu agramu
o III () 2: fJ' U I) at.l na 10
naCi n. ondas.() 1 mehaniCki rad i ~irenju
sist.ema.
mO:~;:'~~il!O d""
()i(\..P)," 1. C'i'i!;) "~lj
()k,'l< E1'IlH oelsk.l l:;,c.lans cjel
Ijud~,ko9 ;:JvotJlljsku'j' t.iJe~li,:)
ili u :z:avisnosti ad promJ~ne
svake od ~rlJ0JnoBli ~J lJ {',\ jed fJ ll(~~ iil.t, J:H'i C emu ~E
promJ unulra~nje (~n"'~l"'9i f:: U,jeli',:L Ljudsko lijelo.
da se odmara 11 I ",eli, "'tad no U'angfol'tni~e pohr'anj~niJ
L 1 .
hE~m.ijsk"J rn. Y'cll.lu J.;-: hr c
,z.11It;' U raZn(~ oblJke rebn<!J? za
c,dr::ti!lVian I,,; rllnt,:jn'j.iC.\i4fjji:~ r',:1::znih orgBnskJh sJstoma. tkiva. 1
(~e . t.:.jB '.' l! 1. ""';:<' proc8odma, na7:Van.i.m kat.l:libol1:,=mom
unulra~nja enpr<;jlja kOn~3t;H)tno
p!~ema tome opada. AE JO'
nr;';;:Jat.tvno (,\cr' ()znaCa,ViJ !'i.l:l:J.iku (ffner-9ijt"'l' u kasnijem i nekom
r-aniJem LrerHJ'l..ku, J b,'I')!'j,"l<:H:: mor'a nadoknadivatl po pl~avilu da
se pod!'>t"dcnp l / l l .,abolJ(:I.d I':lktJvnost). Dio kataboli~ke
aktlvl'losti \")dJ,"IZi r.a JrBd kojl s.ist(?m vr-Si natd j
t.ij(111 IYLa. n dJo Jdl:': U 1,)," I'l:;;;:ak toplole 1z tJjela ja.
je ti,ic!a :r'lI:t(1i.:ltivJ')o.
kva.ntitatJvno opisanoJ U
"?tH)'fge~.JcLs.n ." Jl~ mjerJti br ne koJi.ma
miJ<f:!<llj,::.'!.l,,,: '.1 tok'j ",,'orn'ond. Z;-:llo je potrebno Lt Hvaku
od vl'"tjedn() t j, U j(;)dnd 1 \!),
+ 6 +
1 9 1 1
U 0 reakci 1 zvodi se 2.B6-10d J kada S~ polroAi 134 ~
kiseon1ka. Z",lto ovu komponentu hrane. kaloriena vrijednosl
kiseonika izn051
~E 2.86-10 6 J
+ 18.5 15 + 13 H 2 0
J.
302 9
Kaloriena vrljednost klsecnik
.6. :8 . 1 3, 1 0' J
(::"d. k OhC1 )
CzH .3 "" 2 COil: ~, H.;:O +
Kalor-lena vriJ kiseonika je
1 . :37 10':> J
Pribli::!ne br ke
hr'2Hl'? .
2namo da precizne vriJednosti ekvivalenta kiseonika zavi.e od
relalivnih proporclja karbohidrala. proteins. masti ltd. u
hrani. Zavisno od karaklera hrane koJa sagorijeva. ovaj
kalorleni ekvivalent varira od18.9 db 21.1B kJ/~. stvarne
proporcije sasloJaka hrane koje oksidiraju u dalom organlzmu.
mogu "". odrediti relativnim odnosom
ulr'oS;enog k1 seoni ka. Ovaj odnos se naziva
Respirator kvocijenl od 1 odgovarL't
od .8odgovara kalorle ekvivalenlu od
i k.ataboli~ka
lzam
FlziCka aktivnost oBobe i ena rnoguC:n(.)st da izdr:2:!
obI ka napornih allelskih axU.vnosU. Je ocirl.!'dena
kap~citetom troAi IndivJ.duaJ.ni i
uCini veei fizi(kJ
program
ii) napor oBabe u zavisnostl od njegove
msk brzine tro~enja kis.eon1ka. U tabeli je d.::Ita
pO~.;~i)~;nja ki sE~()n:tka u jedlnicama mL/min kg. tj. po J<110g amu
12::
tJelesne mase,
vrle slaba
slaba
prilic::na
1.6 Ja
TermodinamiCka funkclja (ili funkcija stanja) sislema Je tar-
modinamieki parametar koji se U opltam slu~aju mo2e prikazali
kae funkcija keordinala sistema (najeeCce p,V,T.n) i dvaju
pomo~nih termodinam.i~kih velieina Q (:1.11 ,~Q) i A <ili IsA).
.h.
, - "'.,',.-,'- ",' '",,,,.'m
1G
kcntrolisanje te2ine ~uvanjem od isku a za pretjeranim
uzimanjem hrane.
S drugs strans. slaIns naporna fizieka aklivnosl dovod! do
velike polrebe za hranom. Biciklista' u turisliCkoj vo:!nji.
koji prelazi oko 150 km za B sali korisli oko 16.76 MJ. Sve
ove naporne aktivnosti uslovljavaju 2elju za hranom.
f:'ovJe<E:ljeg t1Jela
( Vrljeme (s)
.5
(iO
210
19000 <5h)
radnik slalnom radu
H:= -+ pV
11.0 == AH
a pr 1 i zobal~nom
.".......,........
c =
17
ificni toplotni kapacitet jednog mola supstancije se
naziva molarn! specificn! toplotni kapacitet.
PeAte je pri stanja sistema te je
=canst
lernmodinamieka funkcija.
PoAlo je pri izobarnim an ma s anj stih i
pr ane njihova zapr male. mehanieki rad,6,( )
to je ,6,H~ .6.V. pa je
Madulim. za gas6ve j r ka izmedu i zna.tna i
idealn! gas se mo~p. nae! na sljede<:!i naein:
c_., := R
m i M
Kako je Cp/m=c p specifieni toplolni kapacitet gasa pri
slalnom pritisku, a Cy/m=cv specifien! loplolni kapacilel pri
stalnoj zapremini, zakljueujemo da je
R
i dy'ugi zallcon
tEl
Pri ~lr u gasa vr~l sa rad
Ovaj rad mo~e da sa vrSl
i l i na raCun spolja dovedene
toplole Q,. iIi na raCun sma-
njenja unulraAnje energije gasa
f..U=U:tt-Uz. gdje je Ui poCetna. a
Uz krajnja vrijednost unulra-
nje energije. Prema I zakonu
lermodinamike va~i
81. 9
Rad A. usljed Air a sistema mo~e se na~i kao povrAina i
dale krive za dati proees 1a2.
Sada gas k i z eminu i pr lisak pz erne da
sabijamo lako da ga vralimo u prvobilno slanje sa zapreminom
V, i pritiskom PI- Ako se proees sabij a odvija na ni~oj
lemperaluri od one pri Airenju. lada ~e kriva 2b1 bili
avljena ni2e krive 1a2 (odvijanje proeesa se je
drugom linijom). p~ 3abijanju gasa spoljaanje sile vr.e rad
Az . Jedan dio ovog rada m02e da se preda ja 1m lijelima
<okol!n!) u vidu t o t e Oz. a jeda~ dio m02e da ide na
promjenu unutra'!;nje enar-gije gasa 1;,.U ~U2' lako d.$!, ,je
U.i
< 1
19
zak.l juoC::'-,:.J ,,:L:I ~;e, a :no2~ dJ e1 i mi c no pr'etvarati urad samo
pri spontanom prelazu sa tijela viAe temperature,na liJelo
sa ni20m lemperaturom. Os bi se prelvarala toplota urad
potrebno je imsti dva tijels sa razliCilim temperalurama, lj.
nemoguCa je maina sa koeficijenlom korisnog dejstva n=l. 0
tome govori drugi zakon termodinsmike. koji moZama
formulisali ns viae naCins.
NemoguC e proces pri koma bi se eta pretvarala u
mehan!!!k.'!. red bez d!~ugJhpr(.)cesa. Uporedo sa vrt?mjem rada
jedan die t o t e odlazi na zagriJavanje okelnih tijela. Isto
lake je nemoguCe da sa vrA!
rad. a da loplota oslana
nepromijenjena (Sl.10).
To b11a
maAina koja 1:;i :","t. Ino a
nikakvo
rad na f~~un tbpl6te okolnih ,!lo.sina
tijela CUi C:iji je kceficijent
k or i sno!] c; ,: j s:, ,-.I i \ L j . na
raCun ja o}elnih ti la.
Nemoguca je recime lc otna ffia~ina koja bi or s toplotu
morske vode za dcb~,;anje rada. Ovo ne bi bilo u opreei sa I
zakonom lerm0di~amike, jer bi korislila posloje~u toplolu
morslee vode. Ali ?remaII zakonu lermodinamike ova maA!na je
nemoguCa za dobijanje rada jer bi za njano djelovanje bila
potrebna sredina sa znatno n120m lemperaturom. Ato ne postoji
u prirodi (ujedno b1 sa eno hled.tie).
Drugi zakon lermadinamike mo2e se prikaza,ti i na osnovu
zakona odnosno stalisliCkim tumaCenji.ma.
man
iz jednog dijela sobe u
d rug i ) ~t~e''J",;.i''.z'm<,,'n,
Sve ove form01acij9 pokazuJu da ovaj zakon ima opr:;~ti znaC u
prirodi i formulacija je op~teg karaktera. jar ne vedi ra':::una
o prirodl lijeJa ni~i naCinu sprovoctenja p!~ocesa. Ata
odgovara lim metod!ma lermodinamike.
dQ
=: 68
21
Prelpostavlja se de poslije uklanjanja pijeska gas bud. pod
islim uslovim:::;i k30 i .ije nag10g skidanja tega. Jasno je
da je koliCina rada koji ja gas predso okolin! manja u prvom
sluC u jer gas podi2e sarno kIip, dok u drugom sluCaju gas sa
klipcm podi2e i zaoatal! pijesak. Sloga ~e u nep6vralnom
procesu raspol i ve~om unutraAnjom energijomh~g6 na
kraju poyraln .ocesa. pa je i rad izvr~en pri povralnom
proces~ ve~i nagb pr1 nepovratnom Ap>An. Da bi uriulr~nja
energija gasa ija cba procesa oslala isla potrebno je
prama I zakonu lermodinamike da se u povralnom procesu
i veta koli~ina l ote Sloga isto va21 < a dalje
slijedi
iIi < = ~S
24
smanJanja porelka oko!ne sredine. U n.kim palololkim
sluCajevima enlr Ja biololkeg sislema mo2a da rasla dS)O.
Ilo je povezano sa odsuslvom slaeionarnosli kao Ito je ked
bolesli raka praeen haot1enim nauradenim rastom eeliJa.
Mo2emo stavit.i
iIi S""const
25
, Kako sa usljed nepovralnlh procesa koji postoje u aamom
olvorenom sistemu njegova entropiJa u toku vremena pove~avOl,
l j . ASL/At)O. rad! obezbjedenja slaclonarnosli slanja sislem
treba da i sa okolinom putem energije i materije u takvoj
kolieini i u lakvom obliku koji bi obezbjedivali lakvu brzinu
pove~anja negativne enlropije dOl bude:
ilS ilS';
~""-'--~!
l.\l .6t!
Pod negativnom entropijom podrazumijeva se valieina analogna
enlropiji koja karakleriae praobr raslurene je
obratno uredenu. livna entropija (neganil-
pove~ omoieJ<Gr j
osti
ov nije ispunjen, olvoreni sistem se
slacionar om sla u.
lermodinamieki sislem koji se nalaz! u slacionarnom
slanju 1ma osobinu autostabilizacije koja se sat i u tome
alo se sistern, pl-1 malim promjenama parcmetara sistema
1zazvanim s jaAnjim d slvima (ulicajima) samoslalno vra~a
u to slanje. Taj uslov odgovara La Chatelii?ll-gvgm .tncipu za
stacionarno stanJe otvorenog lermod n Ckog sistema.
Madd ~...? z.:'}(ujJi'.("''). K0je upravljaJu :':i:ivolnom aktivnoS~u
razlikuju od zakona koji va2e za olorene f1ziCko-hemijske
sisteme, ovi imaju mnogo zajedniCkog, zbog taga se procasi
koji leku u 2ivim organizmima izuCavaju istim melodama koje
se pri enjuju u teoriji otvorenih lermodinami~kih sisleffa.
Stanje osnovne razmjene U organizmu ana10gno je slacicnarnom
stanju otvorenlh sistema. Pri tome odr2anje konstantnog nivea
entropije u organizmu ostvaruje se pulem upotrebe hranljivih
visokomolekulskih supslanci sa znatnom negentropijom i
izbacivanjem iz organizma razorenih proizvoda varenja hrane
sa pozitivnom entropijom. a lakoda pulam neposrednog
odavanJa toplote u okolnoj srdini.
Tada
.
bi sa c '
u:t:na " .1;'"
siste\!1u l?ri
adijabalskom procesu t.ro a energlje i
obrnulo. da n smanjenja
unulraa: Jo.
Princip adijabatske nedosli2nosli ka2e da za svaki sislem
koji se nalazi u nekom etnom stanju postoji lakvo stanje
k e se adijabatskim procesam ne mo2a dosti~1. pa sa i
cjelokupns unulraAnja energ1ja ne m02& prelvorili urad.,
Ako sa promjena stanja izvri izolermno, tada je J=const., pa
se me:!'.:e sali
/
i A<U-TS)
t; !
"" U - TS
1 naziva se ~~~~~~~"~~~=~~'.~~;~.~~~::~~;~.:~
Kod everzl :z mnog procesa bi b11e f:,A=-~.6F. UopfHano'
bi va~ilo AAS-bF za bT=O. te je funkcija F kod zolermnog
procesa preuzela ulegu unutra~nje energije ked adijabalskog
procesa. pa se rad kod izolermnog procesa mo~e nac! kao
razll ka slobodne energ! j e. Diou.nl,!lra~nJe elilerg:iJe. k a mo~e
da!~.p.raobr. atj" urad. bi 1 a hi onda 51obodna energij
kolieina l ote oJa odgovara e anu TSpred avlJa vezanu
energiju. jar sa laj dio unulra~nje enargije sislema pri
izolarmnom proce.u ne moZe lransformiaali u mehanieki rad.
Prema lome. pri izohol"nom procesu. l"ad sistema se odvija na
osnovu pl"omjene njegove ne energije. izotermna
ena ne moZe dovesli .islem u l"avnote2no at e. kao ala
niJa mogla ni adijabatska.
mo sistem eije sa at nje mijenJa lzotermno 1
izohorno (AT=O i 1:i.V=O). Tada je 1:.A =0. pa se iz i::n"a:c:a za
promjenu slobodne energije dobija
AF S 0
\.6.0 =:
.6. (H - TS) :5 0
H .- TS,
~G "" 0
.6G > 0
hG < 0
dO TdS + pdV ~ 0
,1. Nul li
Os novit er .ll:lodl h
ako svi
fiziCka s
om sudu. raslvori
azan. jedan termodin f stem Ima
alemenala iIi skupova alemenala koji se razlikuju po svojim
hemijskim lermodinamiCkim svojslvima. lakav sislem je
viAefazni. Akois~~ stem r enjuje sa okolinam energiju i
29
supstanciju.. on j,,? olvoren. Zadr::!.a.vajuC:J se u okviru
ravnote~ne termodinamike, ovdje Ce bili govora 0 iednofaznom
(homogenom) termodinami~kom sislemu koji je olvoren.
Olvorenost sistema u ovom razmalranJu lreba shvati tt k,BO
moguCnost da sislem razmjenjuje supslanciju sa okolinom. ali
i lako da mo2e razmjenjivali supslanciju izmedu svojih
pojedinih faza od kojih se svaka shvala kao Jednofazni
(homogen) sislem.
.,
)
I i. :: li.
Bilo koja od ovih jednneina pradstavlja razna obl1ke
adna~ina
e promJene slanja vrAe lako da su enlropiJa. zapromina i
kolieina supalancije svih komponenti sem i-la slalni. uslev
1z geY-nje jedna~ine sa svodi na't:.U:::J..Ji.An~. odakle je
Prema tome.
jed
konstan en
k hemijakog poienc
pri aa ostvaruje ravnota2no
sistema.
Svaki oblik energije mo2e ae prikaz~li kao proizvod jedno
inlenzivne i promj~r. ekstenzivne velie!n.. Ener ja lijela
k (mehanil!!ka) kao A=FAx. zapreminska .ner j3
A energija povrAinskog napona A anal" ja
ektrJCnog jal A ot-na ergij& O""T.~S, :I. td,
Hemijska energija je dala kao proizvod njenog hemijskog
polencijala Pi, i broja molova t.ni". Svaka od prvih velietna u
ovim proizvodima je intenzivna, a svaka druga je ekslenzivna
veli~ina. Sve inlenzivne termodinamiCke veliC!ne. koje
pomno2ene raju~om promjenom ekslenzivnih velieina
dovode do odredenog oblika energije nazivaju se
lermodinamiCki polencijali. Zato p~ nazivamo hemijski
potenci jal .
1.12. .iju
Odavdje imEl:mO
prqce~.. 1. .6G)O i
ravnote2e. bG=O i j.11=I-1Z'
stancija ~e prama tome ano prelazit cblasli dj
je njan hemijski polancijal viA! U oblasl ni hemijskog
encijal. Kada sislem je u ravnote2no e tj.
shodno I I zakonu termodinamike vrijedi 1-1~=~z. Ova jednakost
hemijs~ih potencl~ald u fazama sistema predstavlja krilerijum
ravnole2e sislema u Cijim fazama se mo2e da mijenja broj
cestiea.
Prama tome u ravnole2nom stanJu sistema un tar koga au
mogu~e migraeije Castiea supslaneije. vrijednosl hemijskih
poteneijala svake komponenle sistema biee isla za svaku fazu
u kojoj se uoCena komponenla mo2e na~i.
1z prethodnih razmatranja proizilazi da do promjane
uDutraAnje energiJe otvorenog sistema (iIi fa=e) mo2e do~i
pulem razmjene lopiolne energiJe, kolieine r~da 1
supstancije. Intenzivne veliCine koje karakteri~u sve tokove
energija i koje odreduJu ravnole2no stanje sistema U odnosu
na njih su radom T. p 1 ~.
Izmedu ovih lriju poienc1jala postoji bliska analo ja:
Temperatura odreduje ravnote2no stanje u odncsu na toplotni
10k. Toplotna energija leCe 1z oblasli vi~e u cblsst ni2e
temperature. Tok ~e se zauslavili pri usposlavljanju
ravnote2nog stanja kada temperalura postane jednaka za eilav
s1 '3tem.
Pl-ilisak ostvaruje ravnole2u zahvaljuJu~i r-romj'nl z2q)remine
sistema. Dio sislema u kome vlada viS! pritisak se air!
uve~a u~i svoju zapraminu na raCun podrueja u kome je
pritisak ni21. Ovaj proces preslaje kada sa pritisak u
Ci.L3vom sisterrHJ Jzjednaci.
Hemijski p0teneij3~ odreduje ravnole2u u odnosu na tok
-supstancije. Supstaneija "leCe" 1z oblasU. gdje 15U hE."mi j ,;;k i
eneijal vis! u oblast gdje je on ni2i. T(')k prestaje i
ravnote2a se uspostavlja kad vrijednosl O\/og '6!'!''lciJala u
eltavom sislemu postane jednaka.
El&ktriCni peteneijal, kao spee.tjalan sluCaj hemiJske'Q,
odreduje ravnote2u sistema u odnosu na eleklr1enu struju, t j .
lok naeleklrisanih Cestlea u eleklricnom ju. Cestlee 1z
oblasti vieg potencijala prelaze u oblast n1 Tok
prestaje i usposlavlja se eleklroslaliCka ravnole2a kada se
usljed razmje~taja naelektrisanih eesliea vrijednosti
enc1jala u ~itavom sislemu izjednaCe.
U prirodi. kako u ne2ivlm, lako i 2ivim sislemima se staino
vr~e spanlsn! lokovi energija i supslancije zahvaljuju~i tzv.
gradijentima potencijala.
i ::::a HemiJski encijilll za J.d>alnuSlvtje~U
.1 i U dI'
Sa druge s t cane, G'~,""nJi i zr FlIZ se mo::!:e, za i ""'1 > > k uzet1 ZCI
clef i n1 ci ju 1 deal ne smJ f~Se. Aka i -ta leomponenlea s1 st
zadovolJava gornj! us!ov, smjesa S9 naziva idealnom. Ovdje je
J-iL' sabirak hemijskog encijala i-le k e k i je
definisan za standardn! pritisak (Po=1.033 bara) 1 slandardnu
temperaturu (T=29B K) i Ie i ne zavise i od sastava sistema.
dok je parcijalni pritisak i-te komponente.
iliska se lako prelaz! nB molarnu
5Qocentraciju, o se ona def i
za
Ci,
odnosno
gdje je
yY --
odnosno
RT.tnK (T)
X
K - PK
---cr. .' pyY
5
]
' a za navedeni pr-imjer- K :=
[ PA Pu r-avn.
K =
]
Ovo se naj~e~e primj uje u onim sluCajevima t r' ("ba
ustanoviti da I i u reakcijama ueeslvuju joni.
A ::;: L "
== qLlYj:::: qU =: Zi- FU.Lln~
pa i mamo
t 5\ 1:uziJa4
j "" - D~E..
Ll.x
minus nam pokazuje da je
Prelpostavimo da u jednodimen-
zionalnom sluCaju ujednom
dijelu proslara odr2Jvamo kon-
centarciju ca. a u drugom cz, a
medu njima je naka supstancija
debljine L i presjeka S
(SI.18). U po~elku se koncen-
tracija u meduprosloru mijenja
dok se ne uspo~lavi stacionarno
stanje. Usposlavlja se prof!l S1.18
koncenlracij8 koji se vremenski ne miJenja. lj. koncentracija
se u granicama podrueja linearno mijenja od c do Cz. U lorn
slu~aju je
de .!::..c
= T=
ax
a masen! tol<
_~ ~ I:fS:( "f't'f:
, ~ ."~O~
unutra. Pri tome je osiguran
najmanji konlakl hidrofobnih M. 0
k - _.
c~
koeficiJent. particiJe
c
gdje je c ost.alna koncenlracija koja se odr:2:ava na ui:;.jemd
stranama membrane. a c koncentracija molekula u ani
kada se uspcstavi ravnote:2:a. To je ustvari odnos
koeLlciJpl1ota t) 'JClosti supstancije u membrani i u vode-nom
rasl\/oru. Vr.lje'-inost. tog koeflcijenta je sada zavis.na od
vrsle mclekula. 2a polarne hidrofl1ne molekule koji se teAko
tope u hldrofobnom membranskom mediju je manji od jedinice, a
40
za hidrofobne molekula koji su skloniji nala2enju u membran!
nego u vodi. je vee! od Jedinice.
Vratimo se sada prelazu molakula izmedu unutraAnjosti i
spoljanjosti Celije. Na unulranjoj strani (rubu) membrane
se uspostavlja ravnote2a izmedu unulraAnjeg rasvora sa
koncentracijom C1 i molekula raslvorenih u membrani. 2a taj
slu<'::aj vrijedi
(C.2 -c Jl .) ""
2.2.3 Olakan.i t
AN
-
AN . - - - - 2
rasvor. Na povrini membrane se I
javlja ravnete2a medu A
molekulima u rastvoru, medu
molekulima N u membran! i AN u Sl.23
41
membran!. Po zakonu djelovanja masa mora pcsloJati veza medu
odgovarajuCim molarnim koncenlraeijama.
"" K
[MJ] K
Y "" - - - - - - - . ::::::
(AN] + [N] K + 1
.ll.m be
1;x
DS gdje je' u s.luCaju sfar-nih Cestiea
43
k -Bol Lzmannova konstanla. T--t errnod.i namJ t:ka t.emperatura,
r-polupreCnik CestJca, n koeficiJent viskoznosli
rsslvaraCa.
Analogna situacija nastaje ako se u odJeljku 1 umjesto
eleklriCki neulralnih iestica nadu joni nekog eleklrolila.
Mada je u lom odjeljku ukupno naelektrisanje pozitivnih jona
jednako ukupnom naeleklrisanju negativnih i mada ovi joni
npzavisno jedan od drugog prolaze kroz membranu u odjeljak 2.
ipak ~e i dalje u svakoj uoCenoj zapremini raslvora uoCenoj
na proizvoljnom mjestu u sislemu. ukupno naelektrisanje jona
bili ravno O. To sa pripisuje Cinjanici da je po pravilu
prelaz jadnog jona u odjeljak 2 propra~en prelazom drugog
Jednako i suprotno naeleklrisanog jona u lsti odjeljak. U
prolivnom bi sislem postao svojevrstan struJni lzvor koji bi
radio bez utro~ka energije. ~to je prolivno prvom zakonu
lermodinamlke.
Medullm. i pored toga posloji mogu~nost da se izmedu
odjeljaka 1 i 2 po a azlika u enc j lu. Nairne. ako su
oni razdvojeni polupropustljivom membranom tako da neke
janeke komponenle avog sistema mogu prolaziti kroz membranu.
a druge ne. posJije odredenog vremena u sislemu ~e se
usposta~lti raVG~lL~nO stanje koje predslavlja Donanovu
terrnodinamit:ku ravnote::<!:u i koje ima za posljedJcu nastanak
razlike polencijala izmedu ovih odjeljaka, Tada razlika
izmedu pozitivne i negalivne kolit:ine naelektrisanja mo2e
postojali samo unutar dijeleva r 'Jor'a k i su u vrlo
bliskoj okelin! membrane. Oslala oblasti sitema bi~e i dalje
elektri~no neutrAlna. t j . u svakoj kD~BeneJ oblasti raslvora
bi~e loliko pozltivnih i nagativnlh Jane da ukupno
naeleklrisanje lakvog dijela ras'lvora bude jednako nula.
Donanova ravnote2a se karakteri~e:
a) neravnomjernom raspodjelom jona
b) razlikom potencijala na granici medu fazama.
am Donanove ravnole'~e
46
jednostruko valent.oi (kao gto je ~Ia;') z=1. sliJedi
U -
U .-
1. Ii U 0 p:; t ems 1 u C a j u
48
proliCe kroz jedinicu povrAine normalne na smjer proticanja
2,,3.2 em (konvekcijom)
50
visine. zagrijava sa donje strane (sa dna), nastaje uzajamno
premjestanJe zagrijanih i hladnih slojeva zbog razliCilih
gust!na. Zagrijane mase kreCu naviSe. a hladnije (veCe
gustine) zauzimaju njihova mjesla.
Pranoenja loplola konvekcijom je vrl0 rasproslranjeno u
prirodi. a lakode ga i Covjek stroko korisli u razne potrebe.
Razni vjelrovi u almosferi su lakode neka vrsla konvekcije
kojom se lopl! vazduh prenosi sa jednog dijela Zemljine
povrine na drugi. Poznale su i razne struje u morima koje
djelu u na islam principu. Rashladivanje vode u morima.
j ma i rijekama do 40C odvija se pUlem prirodne
konvekcije. PovrSina vode sa najprija rashladuje i kao
specifiCno te2a ide na dno. dok topllja 1z1az1 na povrAinu.
Medutim. kada temperatura vode ne i 40C. z
anomalnog Sirenja vode prestaje dalja prirodna konvekcija.
Tada je rashladena voda spscifiCki lakAa i oslaje na povrAini
i konvekcija prestaJe a r shladivanje voda e znalno
spor i j e. Ova C i. nj eni ca .i gra va2nu ulogu u pr i rodi (za 1:i vot u
vodi ) .
AnaliliCko lreti anje konvekcije je dosla s1.o1:eno. Zato se
korlslimo odreden'.;.~ up,-o~C::e-'
njima (Sl.32) prema Kojima
proizilazi da je toplotni fluks
koga predaJe zagrijana povr~ina
To
cp
tijela konvekcijom sredini koja
je u neposrednom dodiru
slacionarnom stanju proporci-
prl -
onaina veliCini povrsine i
razlici lemperalura povr~ine T i
srednje temperature sredine To
S1.32
2.3.3 ot.e em
:51
zraCenjem taj proces ~e trajati sve dok 1m se temperature ne
izjednace. Preipostavimo da jedno vi~e emituje energije
zraCenjem nego drugo. Stoga. da bi se temperatura izjednaCila
ana mora apsorbovati energiju. Va~i op~te pravilo da su dobri
emiteri ujedno i dobri apsorberi. Najefikasniji apsorber bi
bio onaj koji upija svu energiju zraCenja koja na njega
Takvo tijelo se naziva apsolutno erno tijelo (~upljina u
tijelu sa malom rupieom na povr~ini tijela). ZanimlJivo je da
Ijudska k02a. bez obzira na stepen plgmentaeije. ima vrlo
blisko svojslvo crnom lijelu iako pokazuje anomalno visoku
moc refleKsije Za neka uska podrucja lalasnih du2ina.
Preno~enje toplote zracenjem mo2e se objasniti polazeci od
atomske i molekulske strukture tijela. Atom! i molek i
tijela (koje je zagrijano) nalaze se u intenzivnom kretanju
te emituju elektromagnetne talase. usljed cega se tijelo
hlad!. Ovi lalas! dolaze do drugog lijel gdje ih apsorbuJu
atom! iIi molekuli. cije lopiotno krela e post e
inlenzivnije i to tijelo se zagrijava. Takvo lrelira e
zraCenja je dosla sl02eno. pa se ovdje koristimo jednostavnom
relacijom poznalompod imenom Slefan-Bolcmanovog zakona. Po
lom zakonu ukupna emilovana snaga na svim lalasnim du2inama
koja se emiluje sa jedinicne povr~ine crnog lijela Cemisiona
mo~) je proporci~n~lna eetvrtom slepenu apsolutne temperature
Tai::nost 9 r a.d p
---
Za.pr em;' n
--.-~-
e )')- k 0 ed i. d,
:z: o.p I" e mi. n $Ic 0 ski. t ole il? y"" - iR j ent. vi.sk.
R
lirenje il?y )')
6....-..
~S~
jevanjem unijete supslancije -
f-- --
-
-- -
1- -_.
pred a sa zidovima sud a A, a --
.0-
zalim vodi u sudu G. Da bi se 1--- f--
s je~io odlazak lopiote na ----
okolinu sud G u kome je voda i IA
- - -
0
-- --
Supstancija Kaloriena J
vr'ijednosl ( k - )
bjelaneevina 171(>0
mastl 38900
t 57
I
!