UUiD Predavanja PDF

UVOD U INENJERSKI
DIZAJN
Aleksandar Kara Fuad Hadikaduni

MFZE, kancelarija 1111 MFZE, kancelarija 2006
tel: 449 129 tel: 449 120, lok. 115
akarac@mf.unze.ba hfuad@mf.unze.ba
www.am.unze.ba/uuid
O kursu Uvod u Inenjerski Dizajn .....
Izvoenje nastave
predavanja: 3 asa sedmino (2+1)
vjebe: 2 asa sedmino
Obaveze studenata
redovno prisustvo na predavanjima i vjebama
uraeni i kolokvirani programi/zadae (ukupno dva programa/zadae)!!!
Provjera znanja
dva testa u toku semestra (teorija, kviz pitanja)
pismeni ispit (zadaci)
Konana ocjena
prisustvo nastavi: 0%
programi: 30 %
Napomena: Svaka od stavki MORA biti ispunjena minimalno 50%!!!
testovi: 20 %
pismeni ispit: 50 %
Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 2

Sadraj kursa
Osnovni pojmovi. Dizajn, inenjerski dizajn, dizajn maina. Zadaci i aktivnosti u

1 sedmica
dizajniranju. Kriteriji u dizajniranju. Faktori koji utjeu na dizajn. Dizajnerski tipovi.
Proces dizajniranja. Openito rjeavanje problema. Tok rada u procesu
dizajniranja. Formulacija problema i proraun. Inenjerski model. CAD i inenjerski 2 sedmice
dizajn. Inenjerski izvjetaji. Faktori sigurnosti, standardi i regulative u dizajniranju.
Dizajniranje steznih spojeva. Uvod. O steznim spojevima. Proraun steznih
2 sedmice
spojeva u oblasti elastinosti. Proraun steznih spojeva u oblasti plastinosti. Stezni
spojevi sa dvodjelnom i rasjeenom glavinom. Konusni stezni spojevi.
Koncentracija napona. Osnovni pojmovi. Oblici i koncentracija napona. Viestruka
koncentracija napona. Metode za reduciranje koncentracije napona. 2 sedmice
Hipoteze o razaranju materijala. Napon i naprezanje. Teorije o razaranju pri

2 sedmice
statikim uslovima. Teorije o razaranju pri dinamikim uslovima. Povrinska
oteenja

Sadraj kursa - nastavak
Dizajniranje zavarenih spojeva. Oblici i vrste zavarenih spojeva. Ukratko o 2 sedmice

statikoj i dinamikoj izdrljivosti. Statiki proraun zavarenih spojeva. Dinamiki
proraun zavarenih spojeva.
Racionalnost koritenja mase dijelova. Ekonomisanje materijalom. Nominalna
teina elemenata. Utjecaji pojedinih faktora na masu konstrukcije. 1 sedmica
Izbor materijala pri dizajniranju. Klase materijala. Osobine materijala. Strategija

1 sedmica
izbora materijala.

LITERATURA
osnovna
Predavanja, vjebe
D.J. Vitas, Osnovi Mainskih Konstrukcija I i II, Nauna knjiga, Beograd, 1973.
Grupa autora, Inenjersko Mainski Prirunik drugi dio, Zavod za Udbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 1992.
Olevi S., Leme S.: Osnovi konstruiranja i konstruiranje pomou raunara CAD, Mainski
fakultet, Zenica, 1998.
N. Plavi i dr., Zbirka reenih ispitnih zadataka iz Osnova konstruisanja, Mainski fakultet,
Beograd, 1999.
N. Repi i dr., Zbirka zadataka iz mainskih konstrukcija, Sarajevo, 1996.
J. Vugdelija i dr., Zbirka zadataka iz Osnova Konstruisanja, Mainski fakultet Beograd, 1974.
R. Seferovi, S. Olevi, Zbirka zadataka iz Mainskih Sistema, Univerzitet u Zenici, 2008.

LITERATURA
dodatna
R.L. Norton, Machine Design An Integrated Approach, Pearson Prentice Hall, 2006.
G. Pahl, W. Beitz, Engineering Design: A systematic Approach, Springer-Verlag London Ltd.,
1996.
J.E. Shigley, C.R. Mischke, Standard Handbook of Machine Design, McGraw-Hill, 1996.
M.F. Ashby, Materials Selection and Mechanical Design, Butterworth Heinemann, 1999.
W.D.Pilkey, Petersons Stress Concentration Factors, John Wiley & Sons, Inc., 1997.
VDI 2221
VDI 2222

Osnovni pojmovi
O dizajnu, inenjerskom dizajnu, ....
Dizajn - potjee od latinske rijei designare namijeniti, oznaiti
Dizajniranje pretvaranje (konverzija) informacija

struktuiranje nestruktuiranih problema
opetovano optimiranje rjeenja problema
vjeba primijenjene kreativnosti
nalaenje tehniki perfektnog, ekonomski poeljanog i estetiki
zadovoljavajueg rjeenja za zadati problem (Kesselring)
prvenstveno kreativna aktivnost, zasnovana na znanju i iskustvu,
usmjerena ka rjeenjima unaprijed razmiljajui o tehnikim
proizvodima, kako bi se odredila funkcionalna i strukturna
konstrukcija, te kreirali dokumenti koji su spremni za proizvodnju.
(VDI 2222)

Osnovni pojmovi
Inenjerski dizajn aktivnost rjeavanja problema sa usmjerenim ciljem

Inenjerski dizajn proces primjene raznih tehnika i naunih principa u cilju
definisanja nekog ureaja, procesa, ili sistema u dovoljnom broju detalja kako bi se
omoguila njegova realizacija. (Taylor, 1959)
Mainsko-inenjerski dizajn koritenje naunih principa, tehnikih informacija i
imaginacije u definisanju mehanike strukture, maine ili sistema radi izvoenja
prethodno definisanih funkcija sa maksimalnom utedom i efikasnou. Odgovornost
dizajnera pokriva itav proces od koncepcije do izdavanja detaljnih instrukcija za
proizvodnju, a njegov interes se nastavlja u toku itavog ivotnog vijeka proizvoda.
Dizajn maina proces donoenja odluka kojim se kreiraju specifikacije za maine
Industrijski dizajn profesionalna sluba za kreiranje u razvoj koncepata i

specifikacija koje optimiziraju funkciju, vrijednost i izgled proizvoda i sistema radi
obostrane koristi korinika i proizvoaa. (IDSA)
Industrijski dizajn kreativna aktivnost iji je cilj uspostavljanje optimalnih
karakteristika objekata, procesa, usluga i njihovih sistema u cijelom ivotnom vijeku.
Dakle, dizajniranje je centralni faktor inovativne humanizacije tehnologija i vaan
faktor kulturnih u skonomskih promjena. (ICSID)

Osnovni pojmovi
Zadaci i aktivnosti u dizajniranju
Osnovni zadatak inenjera je da primijeni svoja nauna saznanja na rjeenje tehnikih

problema, a zatim optimizira to rjeenje unutar ogranienja u materijalu, te tehnolokih i
ekonomskih ogranienja.
Kulturni tok Politika
Socioloka
psihologija
Ekonomija
Nauka Inenjerska Inenjerski Inenjerska

Proizvodnja
nauka dizajn tehnologija
Tehniki tok Industrijski

dizajn
Umjetniki
dizajn
Umjetnost Centralna aktivnost inenjerskog dizajna

Osnovni pojmovi
Modeli dizajniranja sa razliitih aspekata
Psiholoki aspekt kreativna aktivnost koja zahtijeva dobro poznavanje matematike,

fizike, hemije, mehanike, termodinamike, hidrodinamike, elektrotehnike,
proizvodnje, tehnlogije materijala, teorije dizajniranja, praktinog znanja i iskustva.
Sistematski aspekt optimizacija datih ciljeva unutar ogranienja sa djeliminim

konfliktima
Organizacijski aspekt igra vodeu ulogu u proizvodnji i procesiranju sirovina i

proizvoda; zahtijeva kolaboraciju radnika iz razliitih oblasti djelovanja.
70% ukupnih trokova proizvoda se odreuje njegovim dizajnom, a trokovi obuhvataju

materijal, opremu, alat, radnu snagu, i ostale trokove.
50-80% trokova ivotnog vijeka proizvoda su uzrokovani u toku inenjerskog dizajna.

Osnovni pojmovi
Potreba trita/Problem Mogui ciljevi kompanije
Planiranje proizvoda
Menadment ivotnog ciklusa proizvoda Postavljanje zadataka
Dizajn/Razvoj
Zahtijevani ciljevi
Proizvodnja/Sklapanje/Testiranje
Koritenje/Potronja/Odravanje
Marketing/Konsulting/Prodaja
Obnavljnje Recikliranje
energije
Odlaganje/Okolina
ivotni ciklus proizvoda

Osnovni pojmovi
Faze u dizajniranju
1. Pojanjenje zadatka sakupljanje informacija o zahtjevima i

ogranienjima koje treba da ispuinjava rjeenje
2. Koncipiranje (njem. Methodisches Koncipieren, eng. Conceptual
Design) postavljanje fukcionalnih struktura, pretraivanje
odgovarajuih principa i njihova kombinacija u konceptne
varijante
3. Projektovanje (njem. Methodisches Entwerfen, eng. Embodiment
Design) dizajner, poinjui od koncepta, odreuje plan, i
oblikuje i razvija tehniki proizvod ili sistem u odnosu na tehnike
i ekonomeske uslove
4. Razrada (njem. Methodisches Ausarbeiten, eng. Detail Design)
konano se postavlja raspored, oblik, dimenzije i osobine povrina
svih pojedinanih dijelova, tehnike i ekonomske mogunosti se
ponovo provjeravaju, izrauju se svi crtei i ostali proizvodni
dokumenti.

Osnovni pojmovi
Organizacija procesa dizajniranja originalni dizajn
Menadment Prodaja
Koncipiranje
Istraivanje Projektovanje
Razrada
Proraun Izvrenje narudbe
Proces
Proizvodnja
dizajniranja
Kreiranje proizvoda
Informacije

Osnovni pojmovi
Organizacija procesa dizajniranja veliki proizvodi u pojedinanoj proizvodnji
Prodaja
Menadment
Koncipiranje
Istraivanje Projektovanje
Proraun
Razrada
Izvrenje narudbe
Proizvodnja Proces
dizajniranja
Kreiranje proizvoda
Informacije

Osnovni pojmovi
Organizacija procesa dizajniranja masovna proizvodnja
Menadment Prodaja
Koncipiranje Razrada
Proraun Izvrenje narudbe
Projektovanje
Eksperimentalni
razvoj
Proizvodnja Proces
dizajniranja
Kreiranje proizvoda
Informacije

Osnovni pojmovi
Kriteriji u dizajniranju
Najvaniji kriteriji
Funkcija
Sigurnost
Naknadno dodato u uobiajeni postupak
Pouzdanost
Trokovi
Proizvodnost
Marketing
Potrebno je imati i sljedee na umu:

1. Razvoj i koritenje sistema pregleda dizajna naroito specificirajui analizu kvara,
sigurnost, i sukladnost sa standardima i vladinim regulativama
2. Razvoj liste radnih operacija i provjera koritenja proizvoda u svakoj operaciji
3. Identifikacija okruenja koritenja proizvoda, ukljuujui oekivana koritenja, mogua
pogrena koritenja, i eljena koritenja
4. Koritenje specifinih teorija dizajniranja koje naglaavaju analizu kvara ili nepravilnog
rada i sigurnost u svakoj radnoj operaciji
Osnovni pojmovi
Faktori koji utjeu na dizajn
Namjena
Osnovni i polazni uslov za rjeavanje problema dizajniranja
Naponsko stanje, oblik, teina
Oblik i teinu birati tako da, po mogunosti, napon u svakoj taki bude to vie ujednaen, a da pri
tome ne prelazi doputenu veliina (racionalnost iskoritenja materijala)
Standardi
Obavezni u konstruiranju; samo izuzetni razlozi mogu opravdati odstupanje od standarda

Materijal
Za izbor su bitne mehanike, fizike, hemijske i tehnoloke osobine.

Habanje, korozija
Habanje neeljeno odvajanje estica materijala pod utjecajem mehanikog djelovanja sile trenja,
otpora kotrljanja, kavitacije, ...
Korozija neeljeno odvajanje estica materijala pod utjecajem hemijskog razaranja materije pod
utjecajem istog hemijskog (npr. oksidacija) ili elektrohemijskog djelovanja.

Osnovni pojmovi
Izrada i obrada
Postupci izrade: livenje, deformacija u toplom i hladnom stanju, obrada rezanjem, zavarivanje
Postupak izrade zavisi od oblika, materijala, broja koamda, opremljenosti fabrike, ...
Sklapanje
Sklapanje treba da se obavi lako i brzo.
Rukovanje i odravanje
Rukovanje treba da bude jednostavno i da se izbjegnu eventualne greke (osigurati bezbjednost

rukovaoca)
Ispravno odravanje (podmazivanje, zamjena istroenih dijelova, promjena ulja, ...) je od velike
vanosti.
Transport
Oblik, veliina i teina moraju biti u skladu sa mogunostima njenog transportovanja iz fabrike do
mjesta upotrebe

Osnovni pojmovi
Estetski obziri
Izgled treba da je to ljepi i skladniji da bi prijatnije djelovao na ovjeka.
Zatita od bude maina
Jaka buka, koju mogu stvarati maine, djeluje neprijatno na vozila, izaziva psihiki zamor, smanjuje
radnu sposobnost ovjeka, i tetna je za zdravlje.
Ekonominost
Trokovi proizvodnje i eksploatacije maina treba da budu to manji.

Osnovni pojmovi
Dizajnerski tipovi
Originalni dizajn originalni princip rjeenja za neki sistem (fabrika,

maina, sklop) sa istim, slinim ili novim zadatkom
Adaptivni dizajn adaptiranje poznatog sistema (princip rjeenja ostaje isti) na

promijenjeni zadatak. Obino se koriste originalni dizajn za pojedine dijelove ili
sklopove.
Varijantni dizajn (dizajn sa fiksiranim principom) variranje veliine i/ili rasporeda

pojedinih aspekata izabranog sistema; funkcija i princip rjeenja ostaju
nepromijenjeni. Ne pojavljuju se novi problemi u smislu promjene materijala,
ogranienja ili tehnolokih faktora.
1973, VDMA (Njemaka asocijacija mainskih kompanija):

25% OD, 55 % AD, 20% VD

Proces dizajniranja
Openito rjeavanje problema
Zadatak
(problem) Konfrontacija
Informacija
Rezultat nezadovoljavajui
Definisanje
Kreiranje
Vrednovanje
Rjeenje Odluivanje
Procedura openitog rjeavanja problema

Proces dizajniranja
Openito rjeavanje problema
Ponoviti korak
Prethodni korak na viem nivou
informacija
DA
Da li su rezultati NE Da li je ponavljanje
zadovoljavajui koraka financijski
s obzirom na cilj opravdano
DA NE
Sljedei
Zaustaviti razvoj
planirani korak
Procedura procesa odluivanja

Proces dizajniranja
Tok rada u procesu dizajniranja
Zadatak
Postavljanje
zadatka
Postavljanje zadatka
Davanje specifikacije
Optimizacija principa
Specifikacije
Identificiranje osnovnih problema
Koncipiranje
Informacije koje se prilagoavaju specifikaciji
Postavljanje funkcionalnih struktura

Traenje principa rjeenja
Kombiniranje i postavljanje konceptupualnih varijanti
Vrednovanje na osnovu tehnikih i ekonomskih kriterija
Obnavljanje i poboljanje
Optimiranje plana i oblikovanje

Koncept
Razvijanje preliminarnog plana i oblikovanje
Izbor najboljeg preliminarnog plana
Projektovanje
Poboljavanje i vrednovanje na osnovu tehnikih i ekonomskih kriterija
Preliminarni plan
Optimiranje i kompletiranje oblika dizajna

Provjeravanje greaka i trokova
Pripremanje preliminarne liste dijelova i dokumenata za proizvodnju
Konani plan
Finaliziranje detalja
Razrada
Kompletiranje crtea detalja i dokumenata za proizvodnju
Provjera svih dokumenata
Dokumentacija
Rjeenje
Koraci u procesu dizajniranja

Proces dizajniranja

Proces dizajniranja

Proces dizajniranja

Proces dizajniranja
Koraci u dizajniranju
1. Identificiranje potrebe
Sastoji se od opteg (vrlo grubog i nejasnog) cilja problema
2. Istraivanje
Potrebno je u potpunosti razumjeti problem
3. Cilj
Jasnije utvrivnje cilja na osnovu odraenog istraivanja
4. Specificiranje zadataka
Zaokruivanje problema i postavljanje njegovog kruga djelovanja (granica

definisanosti)

Proces dizajniranja
5. Sinteza (idejni ili inventivni korak) - sastaviti
Trai se to je vie alternativnih rjeenja obino bez obzira na njihovu

vrijednost ili kvalitet
6. Analiza - rastaviti
Mogua rjeenja iz prethodnih koraka se analiziraju, pa se

prihvataju, odbijaju ili modificiraju
7. Izbor varijante
Izabere se rjeenje od kojeg se anjvie oekuje.
8. Detaljan dizajn razrada
Sve se provjerava, nacrtaju crtei, definiu specifikacije za proizvodnju, itd.

Proces dizajniranja
9. Izrada prototipa i testiranje
Radni dizajn se zavrava izradom prototipa i njegovim testiranjem
10. Proizvodnja
Proizvodnja odreene koliine provjerenog ureaja, procesa, ...
Proces 1-10 radi se iterativnim postupkom, pri emu red

izvrenja nije linearan (od 1 do 10), nego po potrebi.

Proces dizajniranja
Formulacija problema i proraun
Rjeavanje problema zahtijeva organizovani pristup
1. Definisanje problema
Faza definisanja
2. Postaviti ta je dato
3. Postaviti odgovarajue pretpostavke
4. Preliminarne odluke o dizajniranju Preliminarna faza

dizajniranja
5. Izrada skica
6. Metematiki modeli
Razrada
7. Analiza dizajna
8. Vrednovanje
Faza dokumentiranja
9. Tehnika dokumentacija

Proces dizajniranja
Faza definisanja
1. Definisanje problema to jasnije
2. Postaviti ta je dato izlistati poznate informacije
3. Postaviti odgovarajue pretpostavke nadovezati sa takom

2. (npr. zanemariti trenje, masu, i sl.)
Preliminarna faza dizajniranja
1. Preliminarne odluke o dizajniranju ak 90% karakteristika

dizajna se odrede u prvih 10% projektnog vremena
2. Izrada skica dokumentacija preliminarne faze

Proces dizajniranja
Razrada
1. Metematiki (inenjerski) modeli model optereenja sa

silama, momentima, jednainama, i sl.
2. Analiza dizajna na osnovu modela vri se analiza

(koeficijent sigurnosti, otkazivanje, ...)
3. Vrednovanje rezultati analize se vrednuju zajedno sa

odabranim materijalom i odluuje se da li nastaviti sa
dizajnom ili iterirati novo, bolje rjeenje vraanjem na
prethodne korake
Izrada dokumentacije
1. Tehnika dokumentacija nakon uspjenog iterativnog

procesa, izrauje se dokumentacija (inenjerski crtei,
specifikacije amterijala i izrade, ...)

Proces dizajniranja
Inenjerski model
Uspjeh bilo kojeg procesa dizajniranja zavisi od ispravnosti i primjerenosti inenjerskog modela
koji se koristi za predvianje i analiziranje njegovog ponaanja prije nego se napravi hardver.
Kreiranje inenjerskog modela je najtei i najizazovniji dio procesa

dizajniranja (iskustvo i vjetina)
Inenjerski model se sastoji od skica, osnovnih jednaina, ...
Matematiki model definie fiziko ponaanje sistema
Intezivno koritenje kompjutera

Proces dizajniranja
Inenjerski model
Procjena i preliminarna analiza
Dizajn problemi su nestruktuirani treba ih struktuirati kako bi se rijeili

Openito, rjeenje se ne moe nai u knjigama
1. Mora se poeti od neega

2. Odakle god da se pone, to vjerovatno nije najbolje mjesto
3. Iteracija e omoguiti da se dizajn pobolja, i dovesti do uspjeha
Inenjerska skica
Obino polazna taka u dizajnu

Osnovna svrha komunikacija inenjera sa konceptom
Mora imati dovoljno informacija za razvoj inenjerskog modela za dizajn i analizu

Proces dizajniranja
CAD i inenjerski dizajn
Kompjuteri su napravili pravu revoluciju u inenjerskom dizajnu i analizi.

Problemi koji su bili poznati vijekovima, i nisu mogli biti rijeeni, sada se mogu rijeiti za
nekoliko minuta na jeftinim raunarima.
Grafika rjeenja, koja su se koristila godinama, sada nie nisu potrebna, iako su omoguavala
bolje razumijevanje problema
CAD crtanje podrano raunarima (computer-aided drafting)
CAD konstruiranje podrano raunarima (computer-aided design)
o 2D crtanje (wireframe model)
o 3D modeliranje savremeni pristup (solid model)
o CAD CAE (computer-aided engineering) simulacije podrane raunarima
Metod konanoh volumena, Metod konanih elemenata, Metod graninih elemenata....

Proces dizajniranja
Inenjerski izvjetaji
Komunikacija predstavlja jedan od najvanijih aspekata u inenjerstvu
~ Verbalno
~ U pisanoj formi
~ Pisanje ponuda, prijedloga
~ Pisanje tehnikih izvjetaja
~ Prezentacije
Prezentacija se obino daje u obliku pisanog izvjetaja
~ Opis dizajna
~ Inenjerski crtei ili skice Inenjerski izvjetaj
~ Tabele i grafici iz prorauna

Proces dizajniranja
Faktori sigurnosti, standardi i regulative
u dizajniranju
Kvalitet dizajna se moe mjeriti pomou mnogo kriterija: neophodno je izraunati nekoliko
stepena sigurnosti da bi se procijenila nosivnost; postoje mnoge regulative koje se moraju
ispotovati prilikom dizajniranja
Stepeni sigurnosti
Obino odnos dvije kvantitativne veliine sa istom jedinicom (vrstoa/napon, kritini

napon/primijenjen napon, maksimalna brzina/brzina rada, ...)
Izbor zavisi od mnogo faktora i predstavlja mjeru nesigurnosti dizajnera u analitiki model, teoriju
razaranja, podataka o osobinama materijala, vrste mateirijala (krt, duktilan)
Za krte materijale vai da se dizajniraju prema najveoj vrtoi, tj. lomu, dok se duktilni materijali
pod statikim naponom dizajniraju prema granici teenja. Zato je faktor sigurnosti krtih materijala
dva puta vei od onih za duktilne pod istim uslovima.

Proces dizajniranja
u dizajniranju
Podaci o osobinama Stvarni materijal koji se koristi je testiran 1.3

S1 Osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju 2
materijala iz testiranja Pribline osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju 3
Loe osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju 5+
Identini sa uslovima testa 1.3

Uslovi okoline u kojima se U osnovi okolina na sobnoj temperaturi 2
S2 proizvod koristi Srednje teki uslovi okoline 3
Veoma zahtijevne osobine okoline 5+
Modeli poreeni sa eksperimentima 1.3
Analitiki modeli Modeli tano predstavljaju sistem 2
S3
optereenja i napona Modeli priblino predstavljaju sistem 3
Modeli su gruba aproksimacija sistema 5+
Za duktilne materijale S=MAX(S1,S2,S3)
Pribline preporuke stepena sigurnosti

Proces dizajniranja
u dizajniranju
Standardi i regulative
Standard kriterij, pravilo, princip ili opis usvojen od strane neke ustanove (organa) ili opteg
prihvatanja ili koritenja i suglasnoti, kao osnova za uporeivanje ili ocjenu ili kao prihvaeni
model
Interni standardi
Nacionalni standardi (BAS, JUS, , BS, ANSI, DIN,...)
ISO
Specifikacija slino standardu, s tim da standard ima opte znaenje, dok se specifikacija korsiti
za specializirane oblasti (saeta lista zahtijeva koje treba da ispunajva neki proizvod)
Propisi razvijene kao rezultat donoenja zakona u cilju kontrole u odreenoj oblasti odreeni
organi vre ozakonjenje pojedinih standarda i zakonika.

Dizajniranje steznih spojeva (sklopova)
Uvod Sistem standardnih tolerancija (ponavljanje)
13 grupa za mjere 1-500 mm (1-3, 3-6, ...) 3 mm pripada grupi 1-3 mm

8 grupa za mjere 500-3150 mm (500-630, 630-800, ...) Tablica 7.14 i
20 kvaliteta tolerancija sa jedinicom tolerancije Tablica 7.15, IMP
Osnovna tolerancija oznaka IT + kvalitet (npr. IT8) viestruki iznos

jedinine tolerancije (red R5)
Ukupno 24 poloaja tolerancijskog polja prema nultoj liniji za unutranje Tablica 7.19a. i
(velika slova) i spoljanje (mala slova) mjere Tablica 7.19b, IMP

Za unutranje mjere: A-H iznad nulte linije, J i K, a ponekad i M presjecaju

nultu liniju, N-ZC ispod nulte linije
A0 = Ad A0 = Ag
B
Pozitivno
C
odstupanje
CD
D
K
E
M
Nulta linija
EF
N
P
R
F
T
S
Negativno Nazivna G
U
FG
H
V
JS
J
odstupanje
X
mjera
Y
Z
ZA
ZB
Poloaj tolerancijskih polja unutranja mjera

Za spoljenje mjere: a-h ispod nulte linije, j presjeca nultu liniju, k-zc iznad
nulte linije
a0 = ag a0 = ad
zb
Pozitivno
za
odstupanje
z
y
x
g
Nulta linija
j
jS
v
fg
u
Negativno h Nazivna
s
t
f
r
ef
p
n
m
odstupanje mjera
e
k
d
cd
c
b
a
Poloaj tolerancijskih polja spoljanja mjera

Uvod Nalijeganja (D.J. Vitas I, str. 78)
Oznaavanje
H7 G7
100H7/g6 (ili 100 , 100H7-g6 ) 100G7/h6 (ili 100 , 100G7-h6 )
g6 h6
Primjer nalijeganja

Uvod Vrste nalijeganja
Labava nalijeganja uvijek obezbijeen zazor
Najmanji zazor
Najvei zazor
Za vratila u leitima, za prstenaste klizae na vratilima, za zglavkaste veze

Najmanji zazori (H/h) relativni pokreti elemenata u sklopu veoma rijetki i po duini puta kratki
(pomjerljivi zupanici, glavine iskljunih spojnica, osovinice u zglavcima, ...)
Neto vei zazori (H/g, G/h) za to bolje voenje vratila u leitima, ili za uzduno pomjeranje
elemenata na vratilima
Veliki zazori (H/f, H/e, H/d, F/h, E/h, D/h) za jako optereena klizna leita
Najvei zazori (H/c, H/b, H/a, C/h, B/h, A/h) klizna leita brzohodih vratila i sklopove elemenata
izloenih toploti

Neizvjesna nalijeganja mogu davati zazore ili preklope
Najvei preklop
Najvei zazor
Blia labavim nalijeganjima (H/j ili J/h) za sklopove elemenata koje treba povremeno razdvajati
ili skidati bez napora
Blia vrstim nalijeganjima (H/k, H/m, H/n ili K/h, M/h, N/h) za umjereno vrste sklopove (za
meusobnu nepokretljivost dovoljan je mali pritisak). U sluaju da se eli prenositi obrtni
momenat neophodno je vezu osigurati klinom ili na neki drugi nain.

vrsta nalijeganja uvijek obezbijeen preklop
Najvei preklop
Najmanji
preklop
Za spojeve elemenata za koje je neophodno obezbijediti vrstu, nepokretljivu vezu izmeu elemenata
spoja
Obrtni moment se moe obezbijediti bez posrednika (klin, i sl.)
Lake ostvariva nalijeganja (H7/p6, H7/r6, H7/s6) slabije vrsti spojevi elemenata: leini trupovi
sa leinim posteljicama izloenih jakim uzdunim silama, vijenci i bandae sa trupovima zupanika
ili tokova, spojnine glavine sa vratilima
Tea nalijeganja (H8/u8, H8/x8) za vrlo vrste veze elemenata sklopa: vratila sa zupanicima,
zamajcima, tokovima

Uvod Nalijeganja
Primjer
Odrediti najmanje i najvee zazore, odnosno preklope za sklopove: 60E9/h9, 100H8/f8, 140H7/k6,
200H7/r6
Tabela 7.19 a i b (IMP, str. 85 i 86)

Uvod Nalijeganja

Uvod Nalijeganja

Dizajniranje steznih spojeva (sklopova) IMP, str. 171-179, D.J. Vitas I, str. 93-123
O steznim spojevima
Stezni spojevi slue sa prenos optereenja, obrtnih momenata, radijalnih i aksijalnih sila pomou
otpora klizanju izmeu spoljanjeg i unutranjeg elementa (vrsta nalijeganja).
Prenik otvora spoljanjeg elementa je manji od vanjskog prenika unutranjeg elementa
Sklapanjem nastaje pritisak
Stezni spoj

O steznim spojevima
Vrste steznih spojeva

Proraun cilindrinih presovanih spojeva u oblasti elastinosti
Deformacije elemenata spoja (teorija elastinosti, proraun debelih cijevi)
i unutranji dio
e spoljanjidio
spoljaanji dio
unutranji dio

spoljaanji dio
unutranji dio

Zavisnost pritiska od efektivnog preklopa
Uslovi na dodirnim povrinama
Pritisak na dodirnim povrinama

P' efektivni preklop
P projektovani preklop
Rz visine neravnina
Neravnine elemenata spoja

Granini preklopi spoja
Pritisci se odreuju prema graninim efektivnim, odnosno projektovanim preklopima -

vjerovatnoa proklizavanja i vjerovatnoa provjere plastinih deformacijaje manja od 0.3%.

Alternativno (prama Vitasu)
m Poissonsov broj m=1/

Tok prorauna steznog spoja tabela 7.69, IMP
Primjer 1.
Na vratilo od elika .1530 navuen je prsten od elika .1430. Spoljanji prenik prstena je 100
mm, a unutranji prenik vratila (uplje vratilo) je 30 mm. Hrapavost neravnina je Rze = 15 m, Rzi
=10 m. Prenik na dodirnim povrinama dat je oznakom 60H8/x7. Nai najvei i najmanji
dodirni pritisak.
Poetni podaci i pomone veliine
Za otvor
Za osovinu

Najvei i najmanji preklop

Najvei i najmanji dodirni pritisak

Primjer 2.
U dio izraen od sivog liva utisnuta je bronzana leina posteljica. Za zadate podatke treba izraunati
deformacije unutranjeg prenika posteljice i utjecaj na zazor kliznog leita (40H6/e7).
Podaci: 60H7/r6 na dodirnoj povrini presovanog spoja, Ds= 100 mm, du = 40 mm, =0.25 i E = 1.11011
za SL, =0.33 i E = 1.21011 za bronzu, Rze + Rze = 5 m.
Za otvor
Za osovinu



Najmanja i najvea deformacija unutranjeg prenika unutranjeg elementa
Tabela 7.19 a i b (IMP, str. 85 i 86) za spoj 40H6/e7
Za otvor
Za osovinu
Napomena: Kvalitet 7 za polje e nije dat u Tabeli 7.19. Gornje odstupanje je isto kao za kvalitete 8
i 9, ali je tolerancija manja i dobija se iz tabele 7.14 (25 m).

Najvei i najmanji zazor

Naponi u spojenim dijelovima
Spoljanji element
unutranja povrina
spoljanja povrina
Unutranji element
unutranji povrina
spoljanja povrina Raspodjela napona u spojenim dijelovima

Ekvivalentni naponi u spojenim dijelovima
Spoljanji element
unutranja povrina
spoljanja povrina
Hipoteza najveeg tangentnog napona za unutranju povrinu
Najvei doputeni pritisak

Ekvivalentni naponi u spojenim dijelovima
Unutranji element
unutranji povrina
spoljanja povrina
Hipoteza najveeg normalnog napona za unutranju povrinu
Najvei doputeni pritisak

Primjer 3.
Za podatke iz primjera 1. provjeriti da li se naponi nalaze u granicama elastinosti.
Za proraun je mjerodavan najvei dodirni pritisak
Tabela 7.8 (IMP, str. 44)

Nosivost steznog spoja
k granina vrijednost stepena prionljivosti spoja (IMP, tab. 7.68)

pd najmanja vrijednost pritiska u spoju (prema najmanjoj vrijednosti efektivnog preklopa)
Stepen sigurnosti protiv proklizavanja
F optereenje spoja
F uzduno optereenje
F = Ft = 2T /d tangentno optereenje
kombinovano optereenje

Primjer 4.
Za podatke iz primjera 1.provjeriti kolika je nosivost steznog spoja, ako je prsten u radu izloen
aksijalnoj sili i duina steznog spoja 60 mm.
Za proraun je mjerodavan najmanji dodirni pritisak

Ostvarivanje spoja
Popreno presovani spoj
zagrijavanje spoljanjeg ili hlaenje unutranjeg elementa
Pg najvei oekivani preklop u spoju
Z zazor potreban za lako spajanje elemenata (gornje odstupanje za polje f 7 za d )

Primjer 5.
Koliko treba zagrijati spoljanji element ili pothladiti unutranji element steznog spoja datog u
primjeru 1. da bi se ostvarilo popreno spajanje. Koeficijent toplotnog irenja materijala je
=8.510-6 1/C, temperatura okoline je 23C.

Ostvarivanje spoja
Uzduno presovani spoj (djejstvom sile prese)
djejstvom sile prese
Ostvarivanje uzduno presovanog spoja

Uzduni raspored pritisaka u steznom spoju

Primjer 6.
Kolika sila prese je potrebna za sklapanje seznog spoja datog u primjeru 1.
Za proraun je mjerodavan najvei dodirni pritisak

Primjer 7.
Proraunati elastino presovani spoj vratila sa zupanikom (oba materijala su izraena od .0545)
ako spoj treba da prenosi snagu od 11.2kW.
Podaci: k = 0.15, Riz = Rez = 8 m
Pomone veliine

Maksimalni dozvoljeni pritisci na dodirnim povrinama unutranjeg i spoljanjeg elementa
Za proraun je mjerodavna manja vrijednost pritiska!!!
Obodna sila

Najmanji pritisak
Efektivni preklopi

Stvarni preklopi
Tolerancija sklopa
Najblia manja vrijednost (tabela 7.14)
Tolerancijsko polje IT7 (oznaka rupe je 40H7)

Donje odstupanje vratila
Tablina vrijednost koja zadovoljava ove granice je d=60 m i odgovara oznaci u
Oznaka spoja je: 40H7/u7

Proraun cilindrinih presovanih spojeva u oblasti plastinosti
Pritisak izmeu spojenih dijelova
unutranji element
spoljanji element
Efektivni preklop pri naponu jedakom granici razvlaenja
Promjena pritiska na dodirnoj povrini u

zavisnosti od efektivnog preklopa

Mjerodavni pritisak za odreivanje nosivosti
Granina sila trenja
Stepen sigurnosti protiv proklizavanja
Promjena pritiska na dodirnoj povrini u

zavisnosti od efektivnog preklopa

Primjer 8.
Nai najveu aksijalnu silu koju moe prenijeti spoj na slici.
Podaci: 100H10/z10, Ds=200 mm, du=40 mm, l =120 mm, k = 0.1, Riz = Rez = 10 m
Za otvor
Za osovinu



Najvei naponi
Pritisak izmeu spojenih dijelova

Efektivni preklop pri naponu jedakom granici razvlaenja
Mjerodavni pritisak za odreivanje nosivosti
Nosivost steznog spoja

Stezni spojevi sa dvodjelnom i rasjeenom glavinom
Stezni spojevi sa dvodjelnom i rasjeenom glavinom d >D

Stezni spojevi sa dvodjelnom i rasjeenom glavinom
Stezni spojevi sa dvodjelnom i rasjeenom glavinom d D

Konusni stezni spojevi
Primjeri ostvarivanja koninih steznih spojeva

Primjeri ostvarivanja koninih steznih spojeva

Nagibi 1:10 do 1:40
Vei nagibi ako je potrebno lake razdvajanje
Za proraun je mjerodavan srednji prenik

Koncentracija napona D.J. Vitas I, str. 125-155
Osnovni pojmovi
Stanje sa visokim lokaliziranim naponima, mnogo veim od srednjih napona usljed nagle
promjene oblika, u blizini pukotina, rupa, usljed kontakta, ...
Nominalni naponi u presjecima I i II

Koncentracija napona
Osnovni pojmovi
Maksimalni napon u presjeku II naponi
Geometrijski (statiki) faktor koncentracije

napona
Efektivni (dinamiki) faktor koncentracije

napona

Osnovni pojmovi
Osjetljivost materijala na koncentraciju napona
po Petersonu
Efektivni (dinamiki) faktor koncentracije napona
Kuhn-Hardrath formula
- Neuberova konstanta
r - radijus zakrivljenja ljeba

Osnovni pojmovi
Neuberova konstanta
elik aluminij (poboljan) aluminij (ovren)

Osnovni pojmovi
Utjecaj vrste naprezanja na koncentraciju napona

Osnovni pojmovi
Utjecaj vrste ljeba na koncentraciju napona

Osnovni pojmovi
Metode za odreivanje faktora koncentracije napona
1. Analitiko rjeenje teorija elastinosti

2. Eksperimentalne metode fotoelasticimetrija, mjerne trake, ...
3. Raunarske simulacije MKE, MKV, ...
4. Teorija membrana za probleme uvijanja

Osnovni pojmovi
Analitiko rjeenje dvodimenzionalni problem
Granini uslovi
Ravno stanje napona
Ravno stanje naprezanja

Osnovni pojmovi
Ravno stanje napona Ravno stanje naprezanja

Osnovni pojmovi
Eksperimentalne metode
Izraunati pomou
formule za savijanje za
najmanji presjek
Stvarni raspored
Stvarni raspored
napona za presjek
napona
sa ljebom
Izohomatske linije pokazuju stalne

naponeske razlike, pa se na osnovu
njihovog broja i gustine odreuje faktor
koncentracije napona.

Osnovni pojmovi
Numerike metode raunarske simulacije

Osnovni pojmovi
Numerike metode raunarske simulacije

Oblici i koncentracija napona
Oblici sa stepenastim prelazima

3
r
2.8
d
D/d=2.0 F F
2.6
2.4 1.50
2.2 1.30
Dk
2 1.20
1.15
1.8 1.10
1.6
1.4
1.07
1.2 1.05
1.02
1.01
1
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3
r/d

Formula za k za okrugli tap izloen uvijanju ili savijanju

Primjer
Ako je aksijalna sila koja djeluje na tap sa stepenastim prelazom jednaka F=300 kN, izraunati
najvee napone za sluajeve A i B sa podacima datim na slici.

3
r
2.8
d
D/d=2.0 F F
2.6
2.4 1.50
2.2 1.30
Dk
2 1.20
1.15
1.8 1.10
1.6
1.4
1.07
1.2 1.05
1.02
1.01
1
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3
r/d

Neuberova formula za nelinearne materijale
U sluajevima kada optereenje prelazi vrijednosti pri kojima maksimalan napon na

mjestu koncentracije napona prelazi granicu elastinosti, raspodjela napona se mijenja i
drugaija je od one u granicama elastinosti.
Efektivni faktor koncentracije napona Efektivni faktor koncentracije deformacije
Faktor koncentracije napona (Neuberova formula)
ili

Primjer - Neuberova formula za nelinearne materijale
Vratilo na slici 1. izloeno je savijanju. Ako je moment savijanja 500 Nm, i D = 50 mm, h = 9 mm,
r = 3 mm, odrediti maksimalan napon u presjeku A-A. Kriva napon-deformacija, sa odgovarajuim
podacima data je na slici 2.
350
300
r 250
Napon, MPa
D
200
d
150
Ms Ms 100
50
0
0 0,001 0,002 0,003 0,004 0,005
Deformacija
Deformacija, 10-5 0 25 50 75 100 125 150 175 200 225 250 275 300 325 350 375 400
Napon, MPa 0 50 100 150 200 235 252 263 267 272 276 279 282 285 287 289 290

500 Nm, D = 50 mm, h = 9 mm, r = 3 mm

d=50 29 =32 mm
3
r
r/d=3/32=0.093 2.8
D/d=6
D
D/d=50/32=1.5625
d
2.6
Ms Ms
3.0
2.4
2.2 2.0
1.50
Statiki (geometrijski) faktor
Dk
2
koncentracije napona 1.20
1.8
k= 1.75 1.10
1.6
1.05
1.4
1.03
1.2 1.02
1.01
1
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3
r/d

k= 1.75
Napon usljed koncentracije napona (dio se posmatra linearno elastinim)
Modul elastinosti (nagib krive napon-deformacija) i

nominalna deformacija (odgovara nominalnom naponu)

Podzadatak: Treba nai maksimalnu deformaciju nelinearnog materijala na osnovu formule

(zna se proizvod maksimalnog napona nelinearnog materijala i maksimalne deformacije)
Na osnovu tabele napon-deformacija dobija se sljedea tabela

Napon, MPa
0 50 100 150 200 235 252 263 267 272 276 279 282 285 287 289 290
0,00 0,01 0,05 0,11 0,20 0,29 0,38 0,46 0,53 0,61 0,69 0,77 0,85 0,93 1,00 1,08 1,16
Deformacija x Napon
Linearnom interpolacijom se dobija maksimalan napon

Oblici sa spoljanjim ljebovima
3
r
2.8
D
1.07
d
2.6 1.05 F F
1.10
2.4 1.15
1.03
1.20
2.2
1.30
k
2 1.02 1.50
2.0
1.8
1.01 D/d=
1.6
1.4
1.2
1
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3 0.35
r/d

Oblici sa spoljanjim ljebovima

ljeb za Zenerov prsten
Urez sa nagunutim stranama

Primjer
Vratilo na slici je izloeno momentu savijanja M1, u presjeku i M2=1.1M1 u presjeku II. Nai
najvee stvarne napone u zadatim presjecima, ako je dato: M1= kN, I = 10 mm, II = 8 mm.
Nai stepen sigurnosti u oba presjeka, ako je vratilo izloeno naizmjeninom savijanju i
jednosmjerno promjenljivom momentu uvijanja sa Tmax=1000 Nm.

I = 10 mm, II = 8 mm.
3 3
1.05 r r
2.8 D 2.8
D/d=6
D
d
1.07
d
2.6 2.6
1.03 1.12 Ms Ms Ms Ms
2.4 3.0
2.4
1.20
2.2 2.2 2.0
1.02 1.50
1.50
Dk
Dk
2 2
D/d=f
1.20
1.8 1.01 1.8
1.10
1.6 1.6
1.05
1.4 1.4
1.03
1.2 1.2 1.02
1.01
1 1
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3 0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3
r/d r/d

Oblici sa otvorima
3
h
2.9 d
2.8
B
F F
2.7
2.6
Dk
2.5
2.4
2.3
2.2
2.1
2
0 0.05 0.1 0.15 0.2 0.25 0.3 0.35 0.4 0.45 0.5
d/B


Ostali oblici



a)
b) c)
d)

Viestruka koncentracija napona




Redukcija koncentracije napona
Analogija teenja

Uzljebljena ploa ili vratilo
Koncentracije napona
Vei radijus
Dodatni ljebovi

Dodatni ljebovi i njihov oblik

Ploa ili vratilo sa stepenastim prelazom

ljeb za klin vratilo izloeno uvijanju
Izbuiti rupe sa obje strane ljeba

b) Dodatni ljeb c) Dodatni prsten
d) Dodatni (dublji) prsten e) Rastereujui prsten
a) Samo radijus r
f) Rastereujui prsten


Hipoteze o razaranju materijala
Napon i naprezanje
Tenzor napona Tenzor deformacija

Napon i deformacije
Glavni naponi

Napon i deformacije
Glavni normalni naponi
Ima tri realna korijena

1 > 2 > 3
Glavni tangencijalni naponi

Napon i deformacije
Glavni normalni naponi 2D sluaj
(*)

Napon i deformacije
Mohrov krug (*)
Rjeenje jednaine (*)

Grafika (2D i 3D) reprezentacija naponskog stanja u taki
Provjera numerikog rjeenja
Poznato - x, y, x,y

13
12
x,y 23
y x 3 2 1
x,y 2

Napon i deformacije
Mohrov krug
jednoosno zatezanje isto smicanje (uvijanje)
12 13 13
12 23
3 x 2
2 1 3 1


Teorije o razaranju pri statikim uslovima
Mjera duktilnosti tendencija materijala da se znatno deformie prije loma-otkaza usvaja

se da je materijal duktilan ako se prije loma deformie vie od 5% (veina metala se
deformiu vie od 10%)
Krtost odsustvo znatne deformacije prije loma-otkaza
ta je otkaz?
Dio se deformie i vie ne moe da ispunjava funkciju

Dio pukne
duktilan krt


Otkaz duktilnih materijala
Iako se otkaz duktilnih materijala deava i iznad njihove vrstoe pri zatezanju,
uzima se da se otkaz deava iznad granice teenja!!!
Hipoteze koje se najee koriste
Hipoteza najveeg normalnog napona Rankin

Hipoteza najveeg normalnog naprezanja (dilatacije) Saint-Venant
Hipoteza ukupne energije naprezanja
Hipoteza deformacionog rada von Mises-Hencky (+Hueber) hipoteza
deformacione energije potrebne za promjenu oblika
Hipoteza najveeg tangencijalnog napona Tresca (Coulomb, Guest)
Samo posljednje dvije se slau sa eksperimetalnim podacima!!!

Hipoteza deformacionog rada (von Mises-Hencky)
Ukupna energija naprezanja

Hidrostatiko optereenje
x = y = z = const
Mohrov krug je taka, sa tangencijalnim naponima jednakim nuli
Ogromne koliine energije naprezanja se mogu predati materijalu
pod hidrostatikim optereenjem nema promjene oblika!!!
Komponente energije naprezanja
usljed deformacionog rada (tangencijalni naponi) mijenja se oblik
usljed hidrostatikog optereenja (normalni naponi) mijenja se zapremina


Energija deformacije
3D sluaj
2D sluaj

2D elipsa teorije deformacionog rada

3D podruje otkaza teorije deformacionog rada

3D podruje otkaza teorije deformacionog rada

Von Misesov ekvivalentni napon
3D sluaj
2D sluaj

Von Misesov ekvivalentni napon

isto smicanje
13
12 23
2
3 1
Eksperimenti i teorija deformacionog rada pokazuju da otkaz duktilnih materijala

izloenih statikom optereenju nastaje usljed tangencijalnih napona, pa teorija
predstavlja najbolju hipotezu u predvianju otkaza duktilnih materijala izloenih
statikom optereenju, a koji imaju podjednake vrstoe na pritisak i zatezanje.

Teorija maksimalnog tangencijalnog napona
Otkaz se deava kada maksimalan tangencijalni napon pree tangencijalni napon u

epruveti izloenoj na zatezanje na granici teenja (polovina vrijednosti granice
teenja za zatezanje)
Konzervativnija (stroa) hipoteza od

hipoteze najveeg deformacionog rada
2D heksagon za teoriju najveeg tangencijalnog napona

(upisan u elipsu teorije deformacionog rada)

3D podruje otkaza za teoriju najveeg tangencijalnog napona

3D podruje otkaza za teoriju najveeg tangencijalnog napona

Teorija maksimalnog normalnog napona
Otkaz se deava kada maksimalan normalni napon pree neko ogranienje (napon
teenja ili vrstou)
Nesigurna teorija za duktilne

materijale
Teorija najveeg normalnog napona (netana za

duktilne materijale u 2. i 3. kvadrantu)

Poreenje eksperimentalnih podataka i hipoteza o razaranju
I hipoteza deformacionog rada i

maksimalnog tangencijalnog napona su
prihvatljive u sluaju statikog
optereenja duktilnih, homogenih,
izotropskih materijala, ije vrstoe na
zatezanje i pritisak imaju jednaku
vrijednost
Eksperimentalni podaci za testove na zatezanje za tri hipoteze razaranja

Otkaz krtih materijala pod statikim optereenjem
Jednaki i nejednaki materijali

Coulomb-Mohrova teorija
Adaptacija hipoteze maksimalnog normalnog napona
Coulomb-Mohrova, modifikovana Mohrova i teorija najveih normalnih napona za nejednake materijale

Modifikovana Coulomb-Mohrova teorija
Podaci za biaksialni test na sivom livu



Primjer 1
Odrediti stepen sigurnosti ipke na slici ako je:
1) ipka izraena od aluminijuma sa granicom teenja od

2) ipka izraena od sivog liva sa uz= 360 MPa , uc= 1130 Mpa
Podaci: l=150 mm, a=200 mm, d = 40 mm, F= 4500 N

Mehanika loma - osnove
Koncentracija napona na rubu eliptike rupe u ploi

Teorija mehanike loma
Pretpostavlja prisustvo pukotine

U sluaju da je zona teenja oko vrha pukotine malena u odnosu na dimenzije,
koristi se linearno-elastina mehanika (LEFM) pretpostavlja se da se materijal
ponaa po Hookovom zakonu
U sluaju da se javlja znatna plastina deformacija oko vrha pukotine, koriste se
komplikovaniji pristupi od LEFM
Vrste irenja pukotine
Tip I Tip II Tip III

Intenzitet napona, K

ravno stanje deformacija
ravno stanje napona

Lomna ilavost, KC
Za KC < K razlikujemo:
- stabilnu pukotinu (optereenje je statiko i okolina nekorozivna)
- spororastuu pukotinu (optereenje promjenljivo i okolina nekorozivna)
- brzorastuu pukotinu (okolina je nekorozivna)
Za KC K pukotina se iri do loma (brzina irenja moe biti i nekoliko km/s)

Statiko optereenje
Izraunati napone koji djeluju na svaki
(Pretpstavlja se da je materijal element, te glavne napone i najvei
homogen i izotropan)
tangencijalni napon
Nai sile, momente duktilni krti

savijanja i uvijanja
Izraunati von Misesov Izraunati Coulomb-Mohrov
efektivni napon na osnovu efektivni napon na osnovu
glavnih napona glavnih napona
Nai poprene presjeke
koji su najvie optereeni
Izabrati materijal i izraunati Izabrati materijal i izraunati

Nai raspodjelu napona u faktor sigurnosti u odnosu na faktor sigurnosti u odnosu na
poprenim presjecima i granicu teenja zateznu vrstou
nai mjesta sa najveim
naponima
Ukoliko je prisutna pukotina, izraunati

Nacrtati naponske intenzitet napona i uporediti ga sa
elemente za svaki presjek lomnom ilavosti
od interesa, i napone u
njima
Dijagram toka za statiku analizu

Teorije o razaranju pri dinamikim uslovima (hipoteze o razaranju pri zamoru)
Mehanizmi otkaza pri zamoru
Otkazi pri zamoru uvijek pounju od pukotine (nastale u procesu proizvodnje ili ciklikog
ovravanja oko koncentracije napona) za dinamiki optereene dijelove iznimno je vano da se
dizajniraju kako bi se smanjile koncentracije napona.
Faze otkaza pri zamoru
- Nastajanje pukotine
- irenje pukotine
- Lom materijala

Modeli otkaza usljed zamora
Reimi zamora
- Zamor sa malim brojem promjena (LCF), N < 103

- Zamor sa velikim brojem promjena (HCF), N >103

Teorija napona (-N teorija)
- Najstarija teorija sa primjenom na HCF

- Najtanija za konstantne amplitude optereenja
- Teorija zasnovana na naponu, pa se trai dinamika izdrljivost ispod koje treba da se
nalaze ciklini naponi
- Onemoguiti nastajanje pukotine
- Najmanje tana od tri teorije, ali za neke materijale obezbjeuje neogranien ivotni
vijek
- Rotirajui ureaji
- Automatske proizvodne maine

Teorija naprezanja (-N teorija)
- Usljed teenja u fazi nastajanja pukotine, teorija napona ne moe adekvatno modelirati ovu fazu
- Teorija naprezanja daje prilino tanu sliku faze nastajanja pukotine
- Moe razjasniti i kumulativnu tetu usljed varijacija ciklikih optereenja (npr. prekoraenja
optereenja)
- Mogu se ukljuiti i efekti puzanja, pa je teorija bolja i za kombinacije dinamikih optereenja i
djelovanja temperature
- Najee se primijenjuje za LCF probleme, tj. probleme sa konanim vijekom trajanja, gdje su
lokalni naponi dovoljno veliki da izazovu teenje materijala
- Predstavlja najkomplikovaniji od tri modela, i zahtijeva numeriko rjeavanje
- Transportni ureaji (za servisiranje) iako niska optereenja mogu biti u HCF, ona visoka su
obino u LCF reimu

LEFM teorija
- Teorija mehanike loma prua najbolji model za fazu irenja pukotine

- Metoda se koristi za LCF probleme, odnosno probleme sa konanim vijekom trajanja, gdje se zna
da su naponi dovoljno veliki da izazovu nastanak pukotina
- Najkorisnija metoda za predvianje preostalog vijeka trajanja napuknutih dijelova
- Najee se koristi zajedno sa nedestruktivnim metodama u periodikim pregledima
- Proraun se zasniva na tanim veliinama faktora i poetne veliine pukotine a

Dinamika optereenja rotirajui ureaji

max

max
a

max a

a
sr
sr=a
min min

t t t
sr=0 min
a) Naizmjenino (eng. fully reversed) b) poetno istosmjerno (eng. repeated) c) istosmjerno (eng. fluctuating)

Dinamika optereenja opti sluaj

Dinamika optereenja utjecaj srednjeg napona
a Naizmjenino Istosmjerno
(sr=0) (sr 0)
sr pritisak Jednoosni naponi Kategorija I Kategorija II

sr = 0
sr zatezanje Vieosni naponi Kategorija III Kategorija IV
103 N 108
Utjecaj srednjeg napona Kategorije dizajniranja

Dinamika optereenja linije otkaza
Gerberova parabola
N prema ReH
Linija granice teenja
Amplitudni napon, a
Gerberova parabola Modificirana Goodmanova linija
Modificirana Goodmanova linija
Soderbergova linija
Srednji napon, sr ReH Rm Soderbergova linija

Dinamika optereenja linije otkaza
a a prema ReH
N C prema ReH N C
P
D D
a Y Z a Y Z
linija optereenja Q E F X linija optereenja E F
X
O sr sr O sr sr
ReH Rm ReH Rm
a) a=const, sr const b) a const, sr=const
a prema ReH prema ReH

N C N C
S
S'
D D
a Y Z a Y Z
linija optereenja E F linija optereenja E F
X X
O sr sr O sr sr
ReH Rm ReH Rm
a) a /sr=const b) a const, sr const

Povrinska oteenja
Vrste habanja.
- Adhezivno usljed kontakta povrina materijali tee da prodru jedan u drugi usljed privanih sila
izmeu atoma na povrini dva materijala (eng. adhere). Kada materijal prodre u drugi dolazi do
troenja. Pojam (ne)kompatibilnosti materijala u kontaktu.
- Abrazivno nastaje usljed klizanja tvrdog i grubog materijala po mekanom, ili usljed tvrdih
estica koje se nalaze izmeu dvije povrine koje klize jedna u odnosu na drugu, pri emu je bar
jedna mekanija od estica. Abrazija je proces otklanjanja materijala pri emu dolazi do gubitka
mase na povrini.
- Erozivno -
- Korozivno dolazi do mehanikog diskontinuiteta povrinskog sloja usljed klizanja ili kotrljanja
dva tijela; kontakt prekida oksidni (ili neki drugi) film ime se novi materijal izlae koroziji
- Povrinski zamor deava se kada su dvije povrine u kontaktu u istom kotrljanju (ili sa malim
ueem klizanja). Naponi usljed kontakta.

Dizajniranje zavarenih spojeva IMP, 157-169 str.; Vitas II, 79-93, 113-114
Osnovni pojmovi, oblici, vrste zavarenih spojeva
Zavarivanje proces (nerastavljivog) spajanja dva ili vie metala (ili drugih meterijala), topei oba materijala.
Najee se koristi za izradu konstrukcija od standardnih profila i limova, kao :
Nosei elementi konstrukcije (stubovi, grede, reetke)

Dijelovi od lima (sudovi pod pritiskom, rezervoari, cjevovodi)
Zavareni elementi maina (postolja maina, oslonci, tijela obrtnih dijelova)
Postupci zavarivanja se dijele na :
Zavarivanje topljenjem topljenjem materijala na mjestu spoja uz dodavanje dodatnog

materijala ili bez njega (gasno zavarivanje, elektroluno zavarivanje, zavarivanje pod troskom,
zavarivanjem laserom, ...)
Zavarivanje pritiskom ostvaruje se omekavanjem materijala na mjestu spoja i djejstvom
pritiska ili udarca (elektrootporno zavarivanje, zavarivanje trenjem, zavarivanje ultrazvukom, ...)

Dizajniranje zavarenih spojeva
Elementi zavarenog spoja
zavar
osnovni materijal
av
zavareni spoj
Zavareni spoj spojeni dijelovi zajedno sa nanesenim materijalom

av nanijeti materijal
Zavar jedan sloj nanesenog materijala

Vrste zavarenih spojeva
sueoni spoj
ugaoni spoj
preklopni spoj

Naponsko stanje u zavarenom spoju
Uproteni proraun naponskog stanja zavarenog spoja

F F F
z = zdoz
Az
Az = Lz
F L F
L z = L 2

Stvarni raspored napona u zavarenom spoju
1 2
1-1 2-2
1 2

Nominalni naponi u zavarenom spoju
Sueoni spoj
F
z =

Az Mx F F Mx
Az = Lz
L z = L 2
6M y F F
x =
L
Lz a 2 My
6M My
y = 2x
aL z

Ugaoni zavareni spoj kruni spoj
F 4F a
z = = t
A d s2 (1 2 )
F
M 32M
d
s = = d
M
W d s3 (1 4 )
Tt 16T t
s = = ds = d +2a = d / ds
W p d s3 (1 4 )

Ugaoni zavareni spoj kompleksan presjek
a
F F
z = =
A ai L zi
y1
F
y2
M
M M M
s = = y max = y max
W Ix (I xi + Ai y i )
2

Statiki proraun zavarenih spojeva
Stepen sigurnosti
Granica razvlaenja je mjerodavna i za konstrukcije sa malim brojem promjena (103-104) ili

malim amplitudama u odnosu na srednju vrijednost napona (S =2.5 )

Primjer 1
Kolikom silom F moe da se optereti prikazana konzola ako se odgovor da na osnovu statikog prorauna
zavarenog spoja uz stepen sigurnosti 2.5. Sa dobijenim optereenjem provjeriti napon od savijanja u
najopasnijem presjeku konzole.
240 F
.0345
80
80
5
10

M 6 Fl
s = = 2
F W bh
200 F
Fz
85 Fz = 200 F
85
Fz = 2.353F
Fz
Fz Fz TM
s = = doz =
la (l 2a)a S
TM = S s
TM = T 1 2

TM
doz =
S
T 1 2
doz =
S
140 0.8 0.8
doz = = 35.84 MPa
2.5
Fz 2.353 F
= doz
(l 2a )a (l 2a )a
doz (l 2a)a 35.84 (80 10) 5

F= =
2.353 2.353
F = 5331 N

M 6 Fl
s = = 2
W bh
6 5331 0.16
s = = 79.965 MPa
0.01 0.08 2
Neto drugaiji pristup prema IMP, Tabela 7.65, str. 164

Dinamiki proraun zavarenih spojeva
Sluaj naizmjenine izdrljivosti

Primjer 1
Polutka spojnice teine 400 N, izraena od .0370, zavarena je u II stepenu kvaliteta za vratilo izraeno od
.1530, ako to je prikazano na slici. Vratilo je optereeno simetrino naizmjeninim optereenjem na
savijanje i poetno jednosmjernim optereenjem na uvijanje. Potrebno je:
1) Izraunati dinamiki stepen sigurnosti na savijanje,
2) Ako je ukupni dinamiki stepen sigurnosti (na savijanje i uvijanje) SD =2, izraunati
maksimalnu snagu koju vratilo moe prenijeti pri brzini vrtnje od 600 min-1.
Broj promjena napona od n =107 odgovara tekom reimu rada.
100
300
G

Primjer 2
Mehanizam glavnog kretanja vrue pile sastoji se od

elektromotora (EM) snage 132 kW, broja obrtaja
n=986 min-1, remenskog prenosnika iR = 1, stepena
iskoritenja R = 0.96, te zamajca (Z) i pilnog diska
(PD) koji su montirani na vratilo. Prirubna ploa PD
zavarena je za rukavac vratila prenika 100 mm.
Izraunati debljinu zavarenog spoja iji je dinamiki
stepen sigurnosti 2, a kvalitet zavarivanja IV stepena.
Mehanizam glavnog kretanja vrue pile je u tekom
reimu rada sa n =105 promjena

Zavareni spojevi ostvareni pritiskom
- Elektrootporno zavarivanje (takasto tanki limovi)

- Sueono zavareni spojevi (elektrini otpor, zavarivanje trenjem, elektronskim snopom, ...)
Elektrootporno zav. spojevi

a) sueoni,
b) takasti,
c) bradaviasti,
d) linijski,
e) linijski gnjeen

Zavareni spojevi ostvareni pritiskom
Takasto zavareni spojevi
Sueoni spoj statika izdrljivost, a)
Dvosjeni spoj, b)
Naponi (dinamiko optereenje, R= 1), d)
Takasto zavareni spojevi:

a) jednosjeni,
b) dvosjeni,
c) jednosjeni u vie redova,
d) naponi u jednosjenim
spojevima

Racionalost koritenja mase dijelova (lake konstrukcije) Vitas II, str. 116-144
Ekonomisanje materijalom
Cijena i uteda u koliini materijala igra vanu ulogu u konstruisanju
Neki od naina za postizanje tog cilja:
1. Cijena materijala po mogunosti koristiti jeftiniji materijal

2. Dijelove izraivati od vie materijala
3. Maksimalno iskoristiti karakteristine osobine materijala
4. Smanjiti otpadak materijala
5. Obavezno pratiti uputstva u standardima
6. Primjena zavarenih konstrukcija
7. Primjena lakih konstrukcija, tj. konstrukcija koje su znatno lake od uobiajenih
mainskih konstrukcija

Racionalost koritenja mase dijelova
Nominalna teina elemenata
Smanjenje teine elemenata (konstrukcije) ostvaruje se na osnovu:
Materijal je podjednako napregnut na svim mjestima tenja za

idealnim idealnim oblikom s obzirom na naponsko stanje
Izbor pogodnog materijala
Oslanjanje elemenata
Koristi i nedostaci koritenja lakih konstrukcija:
Transport (utovar, pretovar, prenos, prevoz)
Manje teine vozila doputaju vee optereenje u radu pri jednakom

utroku energije
Lake se potiu vea ubrzanja sa lakim materijalima, a i manje su

inercijalne sile
Poveana cijena usljed primjene skupljih materijala i posebnih oblika,

te sloenijih tehnolokih postupaka za njihovo dobijanje

Nominalna teina elemenata - proraun
Optimalan dizajn je izbor materijala i geometrije koji maksimiziraju (minimiziraju) funkciju Gn

U zavisnosti od namjene, mogu se postaviti tri osnovna kriterija

Zatezanje sluaj konzole

Kriterijum A (mjerodavan napon)


Kriterijum B (mjerodavna deformacija/izduenje)


Kriterijum C (mjerodavan deformacioni rad)

Savijanje sluaj konzole



Kriterijum B (mjerodavna deformacija)



Uvijanje sluaj konzole



Kriterijum B (mjerodavna ugaona deformacija)



Izvijanje sluaj konzole


Utjecaj optih uslova
1. Utjecaj sile (optereenja)

2. Utjecaj duine
3. Utjecaj oslanjanja
Faktor optih uslova pri savijanju

Utjecaj faktora profila
Na izbor profila, osim elje za smanjenjem teine, utjee i:
Cijena i mogunost nabavke

Pogodnost profila za izradu i obradu zavisi od broja primjeraka i
vrste materijala i obrade
Pogodnost profila za sklapanje sa drugim profilnim elementima
Podobnost za odreenu funkciju
Pilagoenost profila naponskom stanju
Usklaenost sa standardima
Razni drugi faktori, kao povrna konstrukcije (u sluaju farbanja
ili premazivanja), transport, ...

Zatezanje
Faktor profila za zategnute elemente je uvijek jednak jedinici!!!

Dakle, oblik profila ne utjee na teinu pri optereenju na zatezanje!!!
Ipak, treba paziti na koncentraciju napona i izbjegavati je gdje je to god mogue.
Savijanje
Na primjer, kriterij A

Na primjer, kriterij A
Za kruni presjek
Za kvadratni presjek

Zavisnost faktora profila za kruni i kvadratni uplji presjek

Uporedni pregled faktora profila pri savijanju

Uporedni pregled faktora profila pri savijanju

(nastavak)

Uvijanje
Najvie su napregnuta spoljanja vlakna, pa su laki oni profili kojima

je najvea masa presjeka vie udaljena od centra (uplji profili)!!!
Izvijanje
Faktor profila je:
Dakle, profili su laki kada imaju malu povrinu presjeka, a velik

moment inercije = profili sanduastog oblika.
Nepovoljni su puni profili!!!

Utjecaj faktora materijala
Zavisnost faktora materijala od vrste materijala

Izbor materijala u dizajniranju
Klase inenjerskih materijala Metali relativno visok modul elastinosti; legure;

mainska i termika obrada; duktilni; osjetljivi
na zamor; osjetljivi na koroziju
Keramika i staklo visok modul elastinosti; krti; 15
puta vea vrstoa na pritisak; osjetljivost na
koncentraciju napona i kontaktne napone;
Matali vrsti; tvrdi; otporni na abraziju, visoke
temperature i koroziju
Polimeri i elastomeri generalno, relativno nizak
modul elastinosti (50 puta manji od metala);
Polimeri Keramika velike deformacije; puzanje; osjetljivost na
temperaturu (neupotrebljivi iznad 200C);
Kompoziti visok odnos vrstoa/masa; jednostavno i brzo
oblikovanje; nia cijena; smanjenje
proizvodnih faza; otporni na koroziju; mali
koeficijent trenja
Kompoziti kombiniraju eljene osobine glavnih
klasa materijala; veina ima polimernu
Elastomeri Staklo matricu (epoksi ili poliester) pojaanu
stakelnim vlaknima, karbonom ili Kevlarom;
ne koriste se iznad 250C; vrlo skupi; teko
spojivi

Osobine materijala
Dizajner trai skupinu osobina koja mu odgovara za njegov dizajn, a ne materijal sam po sebi. Naziv materijala
je, na taj nain, identifikator odreenog profila osobina.
opte Gustina, [kg/m3] masa po jedinici zapremine

Modul elastinosti (Young, klizanja, kompresije), E, G, K) [GPa] nagib linearno-elastinog dijela
krive napon-deformacija. Youngov modul opisuje zatezanje ili pritisak, modul klizanja opisuje napon
smicanja, modul kompresije ili zapreminski modul opisuje efekte hidrostatikog pritiska.
vrstoa (granica teenja, vrstoa, lom), ReH (f) [MPa] za metale to je 0.2% pomjerena granica
teenja, tj. napon na krivoj napon-deformacija (pri aksijalnom optereenju) koji je 0.2% pomjeren u
odnosu na linearno-elastinu liniju te krive. Za polimere, to je napon pri kojem se kriva napon-
mehanike
deformacija smatra nelinearnom.
Tvrdoa
Otpornost deformaciji
ilavost, Gc [kJ/m2] i ilavost pri lomu, Kc [MPa/m1/2] otpornost materijala na irenje pukotine.
Sposobnost priguivanja [-] stepen u kojem materijal rasipa vibracionu energiju
Granica izdrljivosti pri zamoru, e [MPa] amplituda napona ispod koje ne dolazi do loma, ili se
deava nekon izuzetno velikog broja promjena

Osobine materijala - nastavak
Toplotna provodljivost, [W/mK] brzina na kojoj je toplota provedena kroz vrsto tijelo u stacionarnom
stanju
Toplotno rasipanje, a [m2/s] kao prethodno, ali fluks u ovom sluaju ne ovisi o stacionarnom stanju, nego se
temperatura mijenja u vremenu
Specifina toplota (pri konstantnom pritisku), Cp [J/kg K] za vrsta tijela gotovo jednaka specifinoj topoloti
pri konstantnoj zapremini
Taka topljenja, Tm [K]
termike
Temperatura stakljenja, Tg [K] osobina nekristaliziranih vrstih tijela, koje karakterie nagli prelaz iz vrstog
stanja ka (viskozno) tenom stanju. Maksimalna temperatura upotrebe; temperatura omekavanja.
Koeficijent toplotnog irenja, [K-1] za izotropske materijale zapremisko irenje je 3
Toplotna otpornost na naglu promjenu tepmerature, T [K] maksimalna razlika temperatura pri kojoj se
materijal moe hladiti bez oteenja
Otpornost na puzanje, [-] puzanje je vremenski zavisna deformacija kada se materijal optereuje iznad 1/3Tm ili
2/3Tg
troenje Archardova konstanta troenja, kA [Mpa-1] otpornost od troenja povrine
korozija Brzina korozije, K [mm/godina]
oksidacija Konstanta parabilike brzine, kp [m2/s] za karakteriziranje ponaanja oksidacije

Karte (mape) za izbor materijala
Pruaju efikasan nain za grafiko prikazivanje utjecaja vie osobina odjednom.
Mapa modul elastinosti gustina

1. Mapa modul elastinosti gustina

2. Mapa vrstoa gustina

3. Mapa lomna ilavost gustina
4. Mapa modul elastinosti vrstoa
5. Mapa specifina ilavost specifina vrstoa (mapa 4/)
6. Mapa lomna ilavost modul elastinosti
7. Mapa lomna ilavost vrstoa
8. Mapa koeficijent priguenja modul elastinosti
9. Mapa toplotna provodljivost toplotna difuzija
10. Mapa toplotno irenje toplotna provodljivost
11. Mapa toplotno irenje modul elastinosti
12. Mapa normalizirana vrstoa toplotno irenje
13. Mapa vrstoa temperatura
14. Mapa modul elastinosti relativna cijena
15. Mapa vrstoa relativna cijena
16. Mapa brzina troenja nosei pritisak

17. Mapa utjecaja okoline

Izbor materijala
Funkcija
Materijal
Osobine materijala:
fizike, mehanike,
termike, elektrine, Oblik
okolina, ekonomske
Proces
Izbor materijala je odreen funkcijom. Oblik ponekad utjee

na izbor

Indeks materijala (parametri u procesu dizajniranja) kombinacija osobina materijala koji karakteriu
performansu materijala u datoj primjeni.
profil osobina
Taksonomija carstva materijala i njihovih osobina (atributa)

Strategija izbora materijala
Svi materijali
Pretraivanje: primijeniti ogranienja osobina

(eliminisati kandidate koji ne mogu obaviti posao)
Rangiranje: primijeniti indekse materijala

(nai kandidate koji mogu obaviti posao)
Grupa materijala
Dodatni podaci:
Udbenici, specijalizirani softveri,
ekspertni sistemi, CD_ROMovi, WWW
(pretraiti istoriju kandidata)
Primarni kandidati
Lokalni uslovi
(Da li izbor ispunjava lokalne potrebe, ekpertizu?!)
Konaan izbor materijala

Primjer - zamajac
- akumulira energiju
- ne smije puknuti
- otkaz se deava usljed centrifugalne sile (naponi usljed centrifugalne sile vei od zatezne vrstoe (dinamike izdrljivosti))
- potrebno je maksimizirati energiju po jedinici zapremine pri konstantnoj ugaonoj brzini
I Zamajac maksimalne akumulirane energije
Funkcija zamajac za akumuliranje energije

Cilj maskimizirati energiju po jedinici mase
Ogranienja a) ne smije se raspasti
b) odgovarajua vrstoa za pojavu pukotine
II Zamajac sa ogranienom brzinom
Funkcija zamajac za djeije igrake

Cilj maskimizirati energiju po jedinici zapremine
Ogranienja fiksirani vanjski dijametar

I Zamajac maksimalne akumulirane energije
II Zamajac sa ogranienom brzinom

Materijal M [kJ/kg] Napomena
Krt i slab na
Keramika 200-2000 (pritisak)
zatezanje
Najbolje
Kompoziti CFRP 200-500 karakteristike- dobar
izbor
Slino CFRP, ali
GFRP 100-400
jeftiniji. Odlian izbor
Dobar, ali skup,
Berilijum 300
otrovan
elik 100-200
Sve slino, s tim da
Legure aluminija 100-200 su elik i Al legure
znatno jeftinije od
Legure magnezija 100-200 legura magnezija i
titanijuma.
Legure titanijuma 100-200
Visoka gustina ini

Legure olova 3
ih dobrim izborom
kada upotreba ne
Liveno gvoe 8-10 ovisi o vrstoi

UUiD Predavanja PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

UUiD Predavanja PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVOD U INENJERSKI

Aleksandar Kara Fuad Hadikaduni

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 2

Osnovni pojmovi. Dizajn, inenjerski dizajn, dizajn maina. Zadaci i aktivnosti u

Hipoteze o razaranju materijala. Napon i naprezanje. Teorije o razaranju pri

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 3

Sadraj kursa - nastavak

Dizajniranje zavarenih spojeva. Oblici i vrste zavarenih spojeva. Ukratko o 2 sedmice

Izbor materijala pri dizajniranju. Klase materijala. Osobine materijala. Strategija

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 4

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 5

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 6

Dizajn - potjee od latinske rijei designare namijeniti, oznaiti

Dizajniranje pretvaranje (konverzija) informacija

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 7

Inenjerski dizajn aktivnost rjeavanja problema sa usmjerenim ciljem

Dizajn maina proces donoenja odluka kojim se kreiraju specifikacije za maine

Industrijski dizajn profesionalna sluba za kreiranje u razvoj koncepata i

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 8

Osnovni zadatak inenjera je da primijeni svoja nauna saznanja na rjeenje tehnikih

Kulturni tok Politika

Nauka Inenjerska Inenjerski Inenjerska

Tehniki tok Industrijski

Umjetnost Centralna aktivnost inenjerskog dizajna

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 9

Modeli dizajniranja sa razliitih aspekata

Psiholoki aspekt kreativna aktivnost koja zahtijeva dobro poznavanje matematike,

Sistematski aspekt optimizacija datih ciljeva unutar ogranienja sa djeliminim

Organizacijski aspekt igra vodeu ulogu u proizvodnji i procesiranju sirovina i

70% ukupnih trokova proizvoda se odreuje njegovim dizajnom, a trokovi obuhvataju

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 10

Potreba trita/Problem Mogui ciljevi kompanije

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 11

1. Pojanjenje zadatka sakupljanje informacija o zahtjevima i

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 12

Organizacija procesa dizajniranja originalni dizajn

Proraun Izvrenje narudbe

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 13

Organizacija procesa dizajniranja veliki proizvodi u pojedinanoj proizvodnji

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 14

Organizacija procesa dizajniranja masovna proizvodnja

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 15

Potrebno je imati i sljedee na umu:

Obavezni u konstruiranju; samo izuzetni razlozi mogu opravdati odstupanje od standarda

Za izbor su bitne mehanike, fizike, hemijske i tehnoloke osobine.

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 17

Sklapanje treba da se obavi lako i brzo.

Rukovanje treba da bude jednostavno i da se izbjegnu eventualne greke (osigurati bezbjednost

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 18

Izgled treba da je to ljepi i skladniji da bi prijatnije djelovao na ovjeka.

Zatita od bude maina

Trokovi proizvodnje i eksploatacije maina treba da budu to manji.

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 19

Originalni dizajn originalni princip rjeenja za neki sistem (fabrika,

Adaptivni dizajn adaptiranje poznatog sistema (princip rjeenja ostaje isti) na

Varijantni dizajn (dizajn sa fiksiranim principom) variranje veliine i/ili rasporeda

1973, VDMA (Njemaka asocijacija mainskih kompanija):

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 20

Procedura openitog rjeavanja problema

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 21

Procedura procesa odluivanja

Uvod u Inenjerski Dizajn www.am.unze.ba/uuid 22

Postavljanje funkcionalnih struktura