Seminarski rad

__________________________________
Javni nastup i govor pred publikom

Predmet: Odnosi sa javnou

Profesor: Student:
dr Aleksandar Pei Dijana orevi
236/2016

Beograd, 2017

0
SADRAJ

1. UVOD

2. JAVNI NASTUP I GOVOR PRED PUBLIKOM

2.1. TRI PRAVILA

2.2. VANOST PRIPREME
2.3. RITUALI I NAVIKE
2.4. NEDOSTACI I POGREKE U JAVNOM NASTUPU
2.5. TREBA ZAPAMTITI
2.6. KAKO PRERASTI STRAH OD JAVNOG NASTUPA I GOVORA PRED PUBLIKOM?

3. ZABAVAN I ZANIMLJIV GOVORNIK I NASTUP

ZAKLJUAK

LITERATURA

1
 1. UVOD

Prezentacije kao vid komunikacije sa sluaocima u dananje vrijeme postale su

jedan od kljunih elemenata uspjeha. Svaka prezentacija sa osobom nosi neto novo i
drugaije te je jako bitno privui panju slualaca i naravno naposljetku postii i ono
najvanije, a to je odravanje panje auditorija.

Sluaoci kod osobe koja prezentira uvijek trae greku, stoga je jako bitno da
onaj koji prezentira bude dobro pripremljen i da poznaje tematiku o kojoj pria.

Nakon svake prezentacije sluaoci dou do odreenih zakljuaka od kojih moe

u mnogome da zavisi uspjeh govornika, te je bitno da prezentacija bude interaktivna,
inovativna, zanimljiva, jasna, itd..

Bez svih tih elemenata prezentacija nee uspjeti i biti e jedna od onih dosadnih
koje ne plijene panju i na kojim uesnici samo sto ne zaklope oi i prepuste se snu.

Kroz ovaj rad pokuati u objasniti sta je to potrebno da bi prezentacija bila

uspjena i zanimljiva eljenom auditoriju.

2
 2. JAVNI NASTUP I GOVOR PRED PUBLIKOM

Na samom poetku je veoma bitno odrediti to su zapravo javni nastup i govor

pred publikom.

Javni nastup i govor pred publikom su procesi govora nekoj skupini ljudi s
namjernim inom obavjetavanja, utjecanja, ili ak zabavljanja sluatelja. U javnim
govorima, kao i u svakoj drugoj formi komunikacije, ima nekoliko vanih elemenata,
esto izraenih kao "tko govori kome, rabei to i s kojim uinkom?".

Znaaj javnoga govora (javni nastup i govor pred publikom), moe se odnositi
na jednostavno prenoenje obavijesti (informacije), motivaciju ljudi da djeluju ili
jednostavno prianje prie. Dobar govornik treba imati sposobnost mijenjanja osjeaja
kod sluatelja, a ne samo da ga obavijesti.

Javni govor se moe odnositi i na predavanje nekoj zajednici. Meusobna

komunikacija i javni govor imaju nekoliko komponenti koje obuhvaaju motivacijski
govor, vodstvo/osobni razvoj, posao, usluge za korisnike, komunikaciju velikih
skupina i masovnu komunikaciju.

Javni govor moe biti mono orue za motivaciju, utjecaj, uvjeravanje,

obavjetavanje, tumaenje ili jednostavno zabavljanje.

Javni nastup uvijek mora biti uvjerljiv i nuno je shvatiti kako je cilj bilo kojeg
javnog nastupa prenoenje informacija, te stoga govornik uvijek mora da se fokusira
na publiku, a ne na sebe.

esti problem sa javnim nastupima i raznim govorima pred publikom je to to

isti budu naporni, neshvatljivi ili ak dosadni publici kojoj su namijenjeni, a esti
razlog tome je loa priprema, pretjerana priprema ili prisutnost velike treme.
Postoji nekoliko sredstava koja mogu biti od pomoi prilikom javnog nastupa.

3
 est je sluaj da grupa ljudi napravi listu kljunih taaka (teza) govora za one
koji treba da nastupe u medijima ili se na neki drugi nain obrate javnosti. Teze
moraju, jednostavnim jezikom, biti jasno i koncizno prezentirane na jednom listu
papira i treba da sadre najznaajnije komponente poruke koju grupa eli da prenese.

Jo jedno korisno sredstvo jeste lista: pitanje odgovor. Ovo sredstvo treba da
pomogne govorniku da predvidi neka pitanja koja mogu biti postavljena od strane
novinara ili drugih ljudi. Ljudi sa iskustvom mogu koristiti ova sredstva kao neku
vrstu podsjetnika pred javni nastup. Oni neiskusni pak, ista mogu koristiti kao
biljeke pri davanju radio intervjua, ili ih mogu staviti na govornicu dok dre govor ili
konferenciju za tampu.

2.1. Tri pravila

Efikasan javni nastup se odnosi na pridravanje odreenih pravila s kojima se

podie razinu uvjerljivosti. Prvenstveno je nuno shvatiti da je cilj bilo kojeg javnog
nastupa prenoenje informacije. To znai da se govornik nikako ne smije previe
fokusirati na sebe i prezentaciju, ve na publiku.

Uvjerljivost se kod publike postie poznavanjem psihologije publike,

psihologije govornika i pravila prezentacije. Potivanjem tih triju pravila, prezentacija
postaje uinkovitija. Kao najvei problemi kod govornika identificiraju se upravo
prevelika usredotoenost na prezentaciju i velika koliina informacija koju govornici
ele prenijeti, ne odvajanjem bitnog od nebitnog. U takvim situacijama govornici
imaju problema s uvjerljivou, te sa strukturiranim i konciznim argumentiranjem.

Razna istraivanja su pokazala da je koliina informacija, uz najveu moguu

koncentraciju, koju publika moe primiti ustvari veoma mala. Iz ovog razloga,
optimalno trajanje prezentacije je 20 minuta.

Jedna od estih pogreaka prilikom javnog nastupa i govora pred publikom je i

pristup. Veina govornika pretpostavlja da su svi u publici iskljuivo racionalna bia i

4
stoga zanemaruju emocionalnu komponentu. Radi se prenoenju vlastitog dojma o
temi prezentacije da bi javni nastup ostvario pozitivan efekt. Efekti se osiguravaju
prezentacijom koja mora biti zabavna, simpatina i mora djelovati kompetentno.

Takoer, vaan segment javnih nastupa i govora pred publikom je svakako

neverbalna komunikacija. Govornici dosta esto u javnom nastupu grijee zbog
zanemarivanja neverbalne komunikacije pa i dojma kojeg zbog toga ostavljaju.

2.2. Vanost pripreme

Uvijek je vano dobro se pripremiti za nastup u medijima bilo da je u pitanju

intervju, govor ili konferencija za tampu. Odrati probu pred lanovima porodice ili
prijateljima moe biti od velike pomoi, jer ukoliko je govornik nervozan ovo moe
pozitivno uticati na njegove nerve i dati mu neku vrstu ohrabrenja. Nakon toga, moe
se probati pred lanovima organizacije. Ukoliko postoje pitanja za koja govornik
nema odgovor, treba potraiti pomo od porodice, prijatelja i kolega u traenju
najboljeg. Odgovor je najbolje zapisati, prouite i probati ponovo.

Sputanje pogleda i ne gledanje u sugovornika ili publiku ostavlja dojam

nekompetentnosti unato tome to se moda radi o vrhunskom strunjaku. Govornik u
ovakvim situacijama djeluje nepouzdano, nesigurno i na emocionalnoj razini
automatski djeluje kao da ne zna to pria. Kratko reeno, ovakav govornik ulijeva
nepovjerenje.

Da bi prezentacija bila to efektnija veoma je vano osvijestiti vanost pripreme,

koja mora biti proporcionalna trajanju prezentacije. Priprema pomae i olakava u
smislu smanjenja stresa. Da bi se pripremila kvalitetna i efektna prezentacija nuno je
potovati barem osnovnu strukturu. Primjerice, ukoliko prezentacija traje pet minuta,
za uvod i kraj bi trebalo odvojiti po minutu te tri minute za sredinji dio.

U uvodu se profilira publika, prepoznaju se i predviaju potrebe i koristi

publike. Odgovora im se na pitanje to tu ima za njih, zato im je prezentacija bitna.

5
 Publika bi u toj minuti trebala odluiti hoe li govornika sluati ili ne, moe li
mu se vjerovati i je li im simpatian. Ta minuta je najvanija za stvaranje prvog
dojma.

U sredinjem dijelu se iznosi argumentacija, dok kraj mora biti veoma efektan.
Dobro je zavriti citatom, pozivom na domjenak, obraanjem publici, izraavanjem
nade, elje, obeanja ili poalicom. Takoer se moe zavriti i sa slikom.

Tijekom cijele prezentacije sredinju misao je potrebno ponavljati i do nekoliko

puta. Cilj je postignut ako je publika u stanju prepoznati tu misao.

Takoer, govornik i prezentacija moraju biti zabavni i zanimljivi, to se

osigurava video isjekom, interakcijom s publikom, upotrebom humora, slike,
PowerPoint prezentacijom koja ne smije biti suhoparna, rekvizitima, podjelom
poklona ili domjenkom.

2.3. Rituali i navike

Ono to je vano u javnim nastupima, jest vanost dvaju psihologija. Poznavanje

psihologije govornika utemeljuje njegovu vjerodostojnost. To znai da nije
vjerodostojno rei da se mora tedjeti, pa na posao doi sa novim automobilom.
Dodaje da se u takvom sluaju vjerodostojnost postie vlastitim primjerom. Dakle,
moramo sami uiniti ono to elim od drugih. Dobro bi bilo rei recesija je, moramo
tedjeti, nema vie team buildinga i poinjem od sebe jer sam ukinuo budet za
reprezentaciju.

Nadalje, iznimno je vana psihologija publike odnosno psiholoka zona

komfora. Psiholoka zona komfora se odnosi na rituale i navike koje svi imaju i kojih
se teko odriu. Da bi se osiguralo povjerenje publike govornik u pravo mora razbiti
tu psiholoku zonu komfora.
Zakljuak je da su problemi u javnom nastupu vrlo esti upravo zbog ostavljanja
loeg dojma, pa stoga i izazivanja nepovjerenja kod publike.

6
 2.4. Nedostaci i pogreke u javnom nastupu

etiri su najee pogreke u javnom nastupu, odnosno odnosu s publikom, a to

su:
1. izostanak osmijeha osmijeh lako razbija takozvanu psiholoku zonu komfora
i uspostavlja odnos s publikom, te je vrlo vaan za prvi dojam;
2. neprimjerena neverbalna komunikacija vano je koristiti karakteristike
svakodnevnog govora prilikom javnih nastupa, a u smislu tona i dinamike
govora. Govornici bez iskustva se esto prilikom izlaska pred publiku
automatski ponaaju ukoeno i nespontano;
3. odijevanje - mukarci su veinom u redu jer se s odijelom i kravatom, iako ne
nuno, ne moe pogrijeiti. ene esto grijee jer ne bi smjele nositi nita to
odvlai panju. To se odnosi na kriave boje, previe nakita i mreaste arape.
picaste cipele s visokom petom su po bontonu nedopustive, kao i prekratke
suknje i preduboki dekoltei. U principu, treba obui ono u emu se osjeate
udobno, ali treba voditi rauna o tome da odjea ne smije da odvue panju sa
onoga to se govori. Situacija je donekle sloenija kod nastupa na TV-u, zato
to odjea moe da reflektira svjetlo. Iz ovog razloga, nije dobra ideja nositi
sjajan nakit ili bijele materijale na TV-u. Mala dugmad ili slova obino
izgledaju kao da se kreu po ekranu i upravo zbog toga veina voditelja i
spikera na TV-u nosi odjeu bogatih boja (ne suvie jarkih), bez mnogo
detalja na materijalu;
4. prekoraenje vremena odnosi se na pitanje bontona, koncentraciju publike i
nedostatak strukture prezentacije.

2.5. Treba zapamtiti

Pored prethodno iznesenog, postoji jo nekoliko stvari koje je veoma bitno znati
prije javnog nastupa i bilo kakvog govora pred publikom.

7
 Govornik uvijek treba imati na umu da on sam mora da kontrolira intervju,
nastup i sl, te da nikako ne smije dozvoliti da on bude kontroliran od strane auditorija
ili samog govora. Takoer je potrebno da govornik bude potpuno skoncentriran na
poruku koju eli da prenese auditoriju i ne smije dozvoliti da iz bilo kojeg razloga
skrene sa glavne, bitne teme na periferne teme.

Ono to svakog govornika mui prije nastupa je zasigurno trema. Ono to je

interesantno da postoje dvije vrste treme, odnosno pozitivna i negativna trema.
Razlika je u tome, to kod prisutnosti pozitivne treme govornik jedva eka da nastupi
pred auditorijem i da iznese svoju prezentaciju, dok kod negativne treme govornik
ima strah od javnog nastupa, a razlog toga je strah od neuspjeha pred publikom.

2.6. Kako prerasti strah od javnog nastupa i govora pred

publikom?

Strah od javnog nastupa se moe nadrasti u nekoliko praktinih koraka, i to:

potrebno je odustati od zahtjeva da uvijek i po svaku cijenu morate ostaviti
dobar utisak i fascinirati publiku. Dok god ste uvjereni da morate da ostavite
dobar utisak, privuete neiju panju, nekog fascinirate ili pridobijete neije
divljenje, biti ete preplaeni iz razloga to vi sasvim realistino
procjenjujete da se moe desiti da u tome ne uspijete iz nekog razloga. Ako s
jedne strane mislite da morate ostaviti dobar utisak i biti sjajni u izvedbi, a s
druge strane procjenjujete da je mogue da u tome ne uspijete iz nekog
razloga, biti ete anksiozni, preplaeni i imati ete pretjeranu tremu. Razlog
straha lei u apsolutistikom zahtjevu da morate uspeti. S toga je potrebno
pretvoriti zahtjev u elju, odnosno preferenciju: elim da ostavim dobar
utisak (elim da im se svidim, da budem dobar i sl.) ali to nije nuno (nije
katastrofa, nije lini poraz);
Odustanite od perfekcionizma. Niko nije savren, a pogotovo ne uvijek i
zato je potrebno olabavite kriterije. Potrebno je odrei se perfekcionizma i
ubijediti sebe da je sasvim dovoljno da biti dovoljno dobar umjesto savren;
Procijenite ta je najgore to moe da vam se desi prilikom javnog nastupa;

8
 Nema razloga da sumnjate u svoju kompetentnost samo na osnovu jednog ili
nekoliko neuspjeha. Ako imate pretjeranu tremu tokom nastupa to ne znai
da ste nekompetentni u oblasti kojom se bavite i koju prezentirate, no bez
obzira koliko se plaite, svakako je dobro da prvo izvjebate ono to ete
prezentirati;
Fokusirajte se na ono to govorite ili radite, a ne na to kako se osjeate. Ako
se fokusirate tokom nastupa na ono to prezentirate vaa e panja biti
usmjerena na aktivnost, to e vam donijeti dvostruku dobit. Prvo, vae
izvoenje e biti uspjeno i drugo neete imati dovoljno kapaciteta da se
bavite strahovima, tjelesnim senzacijama i negativnim predikcijama;
Tokom izlaganja ili izvoenja razmiljajte samo o sljedeem najbliem
koraku koji treba da izvedete. Svaki sljedei korak, svaka sljedea karika u
lancu operacija koje izvodite je ono na ta treba da se fokusirate da bi ste
imali kontrolu nad sobom i onim to radite. Nema potrebe da previe
razmiljate unaprijed. Budite samo jedan korak ispred, umjesto da idete
daleko u budunost u vaim mislima.

9
 3. ZABAVAN I ZANIMLJIV GOVORNIK I NASTUP

Kao to je prethodno u radu reeno, govornik i prezentacija (nastup) moraju biti

zabavni i zanimljivi. Postoji vie naina za postizanje ovoga, a neki od njih su:
upotreba video isjeka, interakcija s publikom, upotreba humora, slika, PowerPoint
prezentacija, podjela poklona, domjenak i sl.

Video isjeak treba da bude direktno ili indirektno vezan za temu, da na neki
interesantan nain objanjava neki segment teme, slikovito predstavi neku
problematiku i sl. Video isjeak koji se koristi za vrijeme javnog nastupa, odnosno
govora pred publikom moe da bude neko izvorno govornikovo djelo ili pak dio
nekog filma ili ranije prikazanog intervjua.

Interakcija s publikom je veoma vana, jer na kraju krajeva, govornik je tu radi

njih, bitna iz razloga to samo tako govornik moe znati da li je postigao cilj svoje
prezentacije. Mogua je na vie naina, a neki od najuestalijih su razgovor i anketa.
Razgovor se, prvenstveno, odvija u vrijeme trajanja same prezentacije, kada govornik
postavlja pitanja auditoriju i od njih oekuje odgovor. Anketa kao nain interakcije sa
publikom je dobra za provjeru nakon odranog govora. Uz pomo ankete, odnosno
upitnika, govornik moe da otkrije koliko je utjecao na auditorij, koliko su reenog
usvojili i sl.

Upotreba humora i slika za vrijeme dranja javnih govora trebala bi se koristit sa

oprezom, jer nije svaki humor prikladan kao ni svaka slika. Dakle, generalno
promatrano, prije samog nastupa govornik bi treba dobro da razmisli o poalicama
koje e eventualno koristiti, da se netko u auditoriju ne bi naao uvrijeen i slino, a i
sa slikama je stvar jednaka, njih treba birati na nain da su nekako povezani sa temom
o kojoj se govori i sl.

Podjela poklona i domjenak su uestali na veim prijemima i vanijim

govorima, nisu ba primjenjivi u nekim svakodnevnim situacijama, no svakako su

10
lijepa gesta, koja moe da smeka publiku. Za poklon se recimo moe odabrati olovka
sa logom organizacije ispred koje se dolazi i sl.

PowerPoint prezentacije ve due vrijeme predstavljaju osnovu uspjene

komunikacije sa poslovnim partnerima i publikom. Pravilno predstavljanje ideja,
znanja i stavova drugima, osnova je budueg poslovnog uspjeha. Vjetine prezentacije
u poslovnom svijetu pokazuju profesionalnost, ozbiljnost i strunost osobe ili
projektnog tima.

Kljune karakteristike kvalitetne prezentacije su jasnoa, konciznost i

jednostavnost. Priprema prezentacije i uspjeno izlaganje pred publikom vjetine su
koje se mogu brzo
savladati. Budui da se PowerPoint koristi kao podrka usmenom prezentiranju,
veoma je vano da se na slajdove ne stavlja previe teksta. Ponavljanja i deskriptivni
opisi e nepotrebno opteretiti prezentaciju. Takoer je potrebno obrisati nepotrebne
rijei i fraze ili ih skratiti, eliminirati nebitno i ukljuiti samo one vane, neophodne
informacije.

Ukoliko se na slajdu nalazi previe teksta auditorij e se vjerojatno vie

skoncentrirati na itanje slajda, nego na sluanje govornikovog izlaganja. Slajdove je
teko pratiti, ukoliko je na njima previe teksta. U okviru jednog slajda preporuuje
se koritenje pravila 6-6-6 koje glasi:
ne vie od est rijei u jednoj alineji;
ne vie od est alineja po jednom slajdu;
ne vie od est tekstualnih linija po slajdu.

11
ZAKLJUAK

Javni nastup i govor pred publikom su procesi govora nekoj skupini ljudi s
namjernim inom obavjetavanja, utjecanja, ili ak zabavljanja sluatelja. Veina
javnih nastupa su popraene raznim prezentacijama, koje su kao vid komunikacije sa
sluaocima u dananje vrijeme postale jedan od kljunih elemenata uspjeha. Svaka
prezentacija sa osobom nosi neto novo i drugaije te je jako bitno privui panju
slualaca i naravno naposljetku postii i ono najvanije, a to je odravanje panje
auditorija.

Efikasan javni nastup se odnosi na pridravanje odreenih pravila s kojima se

podie razinu uvjerljivosti. Prvenstveno je nuno shvatiti da je cilj bilo kojeg javnog
nastupa prenoenje informacije. To znai da se govornik nikako ne smije previe
fokusirati na sebe i prezentaciju, ve na publiku.

Sputanje pogleda i ne gledanje u sugovornika ili publiku ostavlja dojam

nekompetentnosti unato tome to se moda radi o vrhunskom strunjaku. Govornik u
ovakvim situacijama djeluje nepouzdano, nesigurno i na emocionalnoj razini
automatski djeluje kao da ne zna to pria. Kratko reeno, ovakav govornik ulijeva
nepovjerenje.

Ono to je vano u javnim nastupima, jest vanost dvaju psihologija. Poznavanje

psihologije govornika utemeljuje njegovu vjerodostojnost. To znai da nije
vjerodostojno rei da se mora tedjeti, pa na posao doi sa novim automobilom.
Dodaje da se u takvom sluaju vjerodostojnost postie vlastitim primjerom. Dakle,
moramo sami uiniti ono to elim od drugih. Dobro bi bilo rei recesija je, moramo
tedjeti, nema vie team buildinga i poinjem od sebe jer sam ukinuo budet za
reprezentaciju.
Nadalje, iznimno je vana psihologija publike odnosno psiholoka zona
komfora. Psiholoka zona komfora se odnosi na rituale i navike koje svi imaju i kojih
se teko odriu. Da bi se osiguralo povjerenje publike govornik u pravo mora razbiti
tu psiholoku zonu komfora.

12
LITERATURA

Brki, S., Mehi, E., Kenji, V. (2006): Uputstvo za pripremu prezentacije.

Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Javni_govor
http://www.poslovni.hr/vijesti/javni-nastup-mora-biti-uvjerljiv-171387.aspx
http://www.ndicrnagora.org/files/Javni%20nastup.pdf
http://www.vaspsiholog.com/2011/02/kako-da-prevazidete-strah-od-javnog-
nastupa-2/

13