Priblina metoda deformacije (PMD) ukratko

Priblina je zato to ne uzima u obzir uticaj normalnih sila na deformaciju nosaa. Od tri statiki
nezavisne veliine tapa, potrebno je da odredimo dve: momenat savijanja na lijevom ( M ik ) i na desnom (
M ki ) kraju tapa. Statiki nezavisne veliine su povezane sa kinematiki nezavisnim veliinama sledeim
n

izrazima M ik aiki bikk cik ik , j j M ik

j 1
n
M ki biki akik cki ik , j j M ki
j 1
n
M ig digi dig ig , j j M ig .
j 1

Rezultat primjene PMD su momenti na krajevima tapa: M ik , M ki i M ig , te na osnovu njih crtamo

dijagram momenata, zatim iz njega dijagram transverzalnih sila, a iz uslova ravnotee vorova nosaa
dobijamo normalne sile (iako smo zanemarili njihov uticaj na deformaciju).
Iz jednaina (1.1) slijedi da momente na krajevima tapa mogu izazvati: spoljanji uticaji (sile,
temperatura, pomjeranje oslonaca - M ik ), obrtanje krutih uglova ( i , k ) i obrtanje tapa ( ik ).
Kinematiki nezavisne veliine nosaa su:
- uglovi obrtanja vorova i kojih ima onoliko koliko je grupa krutih uglova u nosau i=1,2...m
- nezavisni parametri pomjeranja j kojih ima onoliko koliki je stepen kinematike labilnosti reetke
sistema j 1, 2....n ; n 2 K N ( zo zs ) , gdje je K broj vorova nosaa a
N ( zo z s ) broj oslonaca i tapova odgovarajue reetke sistema.
Vrijednosti kinematiki nepoznatih veliina dobijamo rjeavanjem uslovnih jednaina PMD.
Reetka sistema je reetka dobijena iz posmatranog nosaa zamjenom svih krutih veza i ukljetenih
presjeka zglavkastim vezama. Kinematika vorova stvarnog nosaa je ekvivalentna kinematici vorova
odgovarajue reetke sistema (imaju isti oblik).
Dakle, ukupna deformacijska neodreenost sistema je
ndef m n
Parametri pomjeranja su proizvoljne (usvojene) kinematike veliine (najee obrtanja tapova ali
mogu biti i pomjeranja vorova) koje definiu pomjeranje svih vorova reetke nosaa. Ono to nas
interesuje u PMD su obrtanja tapova ik , j (ponekad i komponentalna pomjeranja ui , j , vi , j ) koja nastaju u
reetki sistema pri stanju j 1 . To 'stanje' dobijamo na sledei nain:
1. ustabilimo reetku, tj. dodamo onoliko elemenata (spoljanjih ili unutranjih) koliki je stepen
kinematike labilnosti reetke sistema,
2. uklonimo j-ti dodati element, i zadamo pomjeranje j 1 ,
3. odredimo obrtanja svih tapova ( ik , j ) i pomjeranja svih vorova ( ui , j , vi , j ) nosaa.
Take 2 i 3 ponavljamo n puta i tako definiemo n stanja j 1, j 1, 2,...n . Stvarno proizvoljno
pomjeranje u nosau je (prema principu linearne superpozicije) jednako
pr pr ,1 1 pr ,2
2 .... pr ,n n pi ,c pi ,t
gdje je pr , j posmatrano pomjeranje u reetki sistema pri stanju j 1 , a j je stvarna veliina parametra
pomjeranja; pi ,c i pi ,t su pomjeranja usljed zadatog pomjeranja oslonaca (odredimo iz reetke sistema) i
usljed temperaturne promjene u osi tapa (Williot-ov plan pomjeranja).
Uslovne jednaine PMD ine dvije grupe jednaina
Jednaine obrtanja vorova sistema - izraavaju ravnoteu vorova nosaa ( M i 0 ) gdje postoji bar
i
jedan kruti ugao
n
Aiii Aikk Bij j Ai 0 0, i 1, 2,...., m
k j 1

1
Jednaine pomjeranja vorova sistema - izraavaju uslov da je algebarski zbir radova svih spoljanjih i
unutranjih sila na bilo kojem virtuelnom pomjeranju jednak nuli
m n

Biji C jl l C j 0 0,
i 1 l 1
j 1, 2,....., n .

Uslovne jednaine PMD matrino piemo

A11 A12 L B1n 1
A1m B11 B12 L A10
A
B2 n 2 A
21 A22 L A2 m B21 B22 L 20
M M O M M M
M M M O

A Am 2 L Bmn
Amm Bm1 Bm 2 L Am 0
Kq S m1 m
0
B11 B21 L C1n 1 C10
Bm1 C11 C12 L

B12 B22 L M 2 C20
Bm 2 C21 C22 L
M M O M M M M O M M

B1n B2 n L Cnn n Cn 0
Bmn Cn1 Cn 2 L
(K-matrica krutosti, q-vektor kinematiki nezavisnih, S-vektor slobodnih lanova), ako (1.6) zapiemo
pomou submatrica imamo
A B A0
BT C C 0
0
te vektor nepoznatih kinematikih veliina dobijamo kao
1
A B A0
BT C C
0
Koristimo sledee oznake:
Aii aik d ig - zbir koeficijenata krutosti na savijanje svih tapova kruto vezanih u voru i,
k g

Aij bij - razliit od nule samo ako su vorovi i i j vezani tapom tipa 'k', inae je Aij 0 ,

Bij B ji c ik dig ig , j - suma momenata u voru i usljed obrtanja tapova pri stanju j 1 ,
ik , j
k g
Ai 0 M ik M ig M i - suma momenata u voru i usljed optereenja du tapa (momenata
k g

punog ukljetenja - 'gotskih' momenata) i koncentrisanih momenata u voru i,

C jl (cik cki ) ik , j ik ,l dig ig , j ig ,l - suma svih sila nastalih pri stanjima 1 i 1 ,
j l
ik ig

C j0 (M
M ki ) ik , j M ig ig , j R j - suma radova svih gotskih momenata na obrtanjima
ik
ik ig
tapova i svih radova spoljanjih sila i momenata na pomjeranjima i
obrtanjima tapova pri stanju j 1 .
Razlikujemo dva tipa tapa: obostrano kruto vezan tap (tipa 'k') i tap s jedne strane kruto a s druge
zglavkasto vezan (tipa 'g'). U PMD nosa razmatramo kao skup dvije vrste elemenata: tapova i vorova.
Konvencija o pozitivnom znaku momenata glasi: momenat na kraju tapa je pozitivan ako je smjera
kazaljke na satu, dok je momenat u voru pozitivan ako obre suprotno kazaljci. Takoer, ugao obrtanja
(vora ili tapa) je pozitivan ako je u smjeru kazaljke na satu.

Koeficijenti krutosti na savijanje:

Koeficijent aik predstavlja momenat koji se javlja na kraju i tapa tipa 'k' usljed obrtanja ukljetenja i 1 .
2
Koeficijent aki predstavlja momenat koji se javlja na kraju k tapa tipa 'k' usljed obrtanja ukljetenja k 1 .
Koeficijent bik predstavlja momenat koji se javlja na kraju i tapa tipa 'k' usljed obrtanja ukljetenja k 1 .
Koeficijent bki predstavlja momenat koji se javlja na kraju k tapa tipa 'k' usljed obrtanja ukljetenja i 1 .
Koeficijent cik predstavlja momenat koji se javlja na kraju i tapa tipa 'k' usljed obrtanja tapa ik 1 .
Koeficijent cki predstavlja momenat koji se javlja na kraju k tapa tipa 'k' usljed obrtanja tapa ik 1 .
Koeficijent dig predstavlja momenat koji se javlja na kraju i tapa tipa 'g' usljed obrtanja ukljetenja i 1 , a
jednak je momentu koji se javlja na kraju i tapa tipa 'g' usljed obrtanja tapa ig 1 .

Koeficijente krutosti emo sraunati kao inverzne vrijednosti njima odgovarajuih koeficijenata
fleksibilnosti ( ig , ik i ki ). Primjenom metode sila sraunaemo uglove obrtanja usljed M=1

MM M2 1
ig ds 1 ds dig
s
EI s
EI ig
2
M M 22 M 1M 2
ik ds
1
ki ds ik ki ds
s
EI s
EI s
EI
ik ik aik bik
D ik ki ik 2 K D 1
ki ki b
ki
a
ki
ki
aik aki ik bik bki ik cik aik bik cki aki bki

Ako su tapovi konstantnog poprenog presjeka (EI=const.) i ako uvedemo oznake za krutost tapa
2 EI ik 2 EI ig
kik i kig dobijamo izraze koje emo koristiti u zadacima:
lik lig
aik aki 2kik bik kik cik cki 3kik dig 1.5kig
Poto su krutosti relativno velike a pomjeranja male veliine, uvodimo konstantu redukcije 2 EI c kojom
dijelimo krutost tapa
k 2 EI k 1 1 I
kik' ik ' lik' lik c
lik 2 EI c l I c lik I ik .
ik
I ik
Ako je u jednaini (1.7) matrica krutosti podijeljena sa , slijedi da su vrijednosti kinematiki nezavisnih
veliina koje dobijemo pomnoene sa , te ih je potrebno podijeliti sa =2EIc da bi doli do tanih
vrijednosti uglova obrtanja i parametara pomjeranja.

3
 Sa M ik , M ki i M ig obiljeavamo momente punog ukljetenja (ili gotske momente) na kraju tapa
tipa 'k' i 'g'. Oni mogu nastati usljed temperaturne promjene u osi tapa, pomjeranja oslonaca, obrtanja
ukljetenja, optereenja du tapa ili temperaturne razlike du tapa, tj:
M ik M ik(t ) M ik( c ) M ik( ) M ik(0) M ik( t )
M ki M ki(t ) M ki( c ) M ik( ) M ki(0) M ki( t )
M ig M ig( t ) M ig( c ) M ik( ) M ig(0) M ig( t )
pri emu pojedine 'gotske' momente raunamo kao:
t
M ik( t ) EI T
M cik ik ,t
(t )
ik
(c)
ik M cik ik ,c ( )
M aiki
ik
h
t
M (kit ) cki ik ,t M (kic ) cki ik ,c M (ki ) biki M (kit ) EI T
h
M ig( t ) dig ig ,t M ig( c ) dig ig ,c M ig( ) digi 3 t
M ig( t ) EI T
2 h
Kada imamo temperaturnu promjenu u osi tapa trebamo odrediti obrtanja tapova ( ik ,t , ig ,t ) usljed
promjene duine tapova. To inimo na reetki sistema pomou Williot-ovog plana pomjeranja. Kada je
zadato pomjeranje oslonaca potrebno je odrediti obrtanja tapova u reetki sistema usljed zadatog
pomjeranja ( ik ,c , ig ,c ), to ostvarujemo tako to stabilnoj reetki sistema ukinemo krutu vezu u pravcu
zadatog pomjeranja. Kada je zadato obrtanje ukljetenja, gotski momenat se javlja samo na tapu ije se
ukljetenje obrnulo i odreujemo ga prema datom izrazu s tim to se obrtanje i unosi u radijanima. Kod
zadane pozitivne temperaturne razlike(unutranja strana toplija) gotske momente odreujemo prema datim
izrazima.
''k'' ''g''
Shema optereenja

ab 2
M ik(0) P
l2 (0) Pab
M ig (l b)
ba 2 2l 2
M (0)
ki P 2
l

Mb
M ik(0) (2a b)
l2 (0) M b2
M ig (3 2 1)
Ma 2 l
ki
M (0) (2b a )
l2
pl 2
M ik(0)
12 (0) pl 2
M ig
pl 2 8
M (0)
ki
12
pl 2
M ik(0)
30 (0) 7
M ig pl 2
pl 2 120
M (0)
ki
20
2
pa
M ik(0) 2 (6l 2 8al 3a 2 )
12l (0) pa 2
M ig (l b) 2
pa 3 8l 2
M (0)
ki (4l 3a )
12l 2
Algoritam PMD:
4
ndef kik , kig a, b, c, d j ( ik , ig ) M ik , M ig A, B, C , A0 , C0 , M T N