Teorija umjetnosti 19.12.2016.

-utjecaj neke teme u kulturolokom konceptu : Rat i apokalipsa

Smrt

Ki i smrt

Grobljanska plastika

RAT I APOKALIPSA
Apokalipsa je proroanstvo, ono to nas svih eka. To je navjetenje zadnjeg dana, dana u kojem e
ljude pogoditi svakakve strahote, buka, krici, urlanje,..

Razne mitologije koriste razna amblematina boanstva:

Morgana (Morigu), ''velika kraljica'' boica Kelta, boica smrti i ratovanja ali i strastvene
ljubavi. Imala je crvene oi i vatrenu kosu, a esto se pojavljivala u obliku vrane na ratnom
polju i tako objavljivala skoru smrt vojnika. U bitkama Kelta, oni su se skidali i pokazivali
tetovae Morgane i vritali kako bi prestraili Grke. Ona je vidjela kraj svijeta u pojavama
mijeanja godinjih doba, pokvarenosti ljudi, propadanja drutvenih klasa, pakosti, gubljenju
tradicije. Ona i sve to ju prati je u biti bliska kranstvu.
Boica Kali je indijski pandan
Druidi su prouavali znakove na nebu te iz toga mogu vidjeti kad e doi kraj. Pretpostavljali
su razorno djelovanje vatre i vode.

Simboli zvijeri bili su esti prije a odrali su se i do danas :

Ranjena zvijer bila je simbol razorenog Rimskog Carstva

Uskrsla zvijer bila je parodija Kristu, poto je uskrsla zvijer njegova suprotnost
Zvijer iz bezdana prezentira rad, obmanu
Zvijer koja izranja iz mora predstavlja Rimsko Carstvo
Zvijer koja izranja iz zemlje predstavlja totalitarnu propagandu i kult linosti

Zvijer uvijek pobjeuje plaho janje koje je opreno zvijeri. Ono se u Apokalipsi Ivana spominje 28
puta.

RAT-
U vjerskim tekstovima njegov cilj nije sijanje kaosa. Rat se idealizira kao bitan za pobjeivanje zla,
uspostavu mira i pravde.

sjevernoamerika i kanadska plemena : Oimwa pleme kada bi se predstavnici spremali u

rat, pripreme su bile povlaenje u umu na godinu dana (poste, postiu vizije).Rat se smatrao
svetim inom, donosila se rtva krvi. Ako ratnik umre, postat e pratilac Sunca.
ISLAM , dihad je duhovna kategorija, a ne materijalna i bojna kao to se danas predstavlja
IGRA AHA slina je ratnoj strategiji. Postoje 64 polja, naizmjenino se izmjenjuju svjetlo i tama,
dobro i zlo. Koristi se ideologija brojeva, shema za izgradnju savrenog hrama. ahovnica uokviruje
konfliktnu situaciju, to je trajno polje sukoba oprenih pojmova.

Sveti rat nije rat vojski (ne moe se pojam samo tako koristiti ak ni kriarski)
suvremena umjetnost:
o Dali Mekana konstrukcija s grahom naslikao je tu sliku
7.mjeseci prije panjolskog rata. Ona je bila razdjelnica izmeu
njega i Picassove Guernice . Daliju je rat neto fatalistiko i
neizbjeno, pomiren je s tim da e rata uvijek biti.
o Picassu je rat politiki problem, moralno pobjeivanje rata
treba mobilizirati javnost kako bi se senzibilizirala javnost za
rjeavanje rata. On eli prevladati rat.

Pojavljuju se polazita o ratu dvaju umjetnika koja su potpuno drugaija.

Misao o kraju svijeta postoji oduvijek, a veina apokaliptinih tekstova vuku inspiraciju iz stvarnih
dogaaja (poplave, poari,)

U mitologiji uvijek prije katastrofa postoji neki bog koji upozorava jednu dobru osobu. Uvijek se
pojavljuje pria o jednom pravedniku i spasu nevinih ivotinja:

Gilgame Ea upozorava Utnapitina da sagradi brod

Noa prefiguracija iste prie
Mahabharata Vinu objavljuje da e kroz 7 dana nestati zemlja, zrak i svjetlo.
Kina namjera da bogovi potope svijet
Mit o Denkalionu Zeus eli unititi sve u potop, a Prometej kae svom sinu Denkalionu da
napravi sanduk i sakrije se sa enom. Dolazi poplava i ubija cijelo ovjeanstvo, pa on moli Zeusa
za jo jednu priliku. Bog prihvaa pa oni bacaju kamenja preko ramena ono to Denkalion baci
su mukarci, a njegova ena ta baci su ene.

Te strane prie se uvijek pojave u doba velikih tragedija (kao na primjer kuga). Meu ostalim scene
Posljednjeg suda pojavljuju se u romanici u doba kad su kolale razne boletine. Krist nije samilostan,
pojavljuje se esto s maem kao sudac.

Kasniji ratovi su odredili i itavu umjetnost vie nije prikazan kao volja bogova, ljudi su akteri bogovi
se miu s bojnih polja. Rat se dri kao kola herojstva, kao neumitan.

Heraklit Rat je otac svih stvari, on je uvijek prisutan

Hitler rat je higijena svijeta

Ratovi su promijenili sliku ovjeanstva, srueni su brojni gradovi kao to su Ur, Uruk, Atena, Hiroima,
Vukovar, Alep. Odnose memoriju svijeta, na primjer uniteno je 700 000 spisaka Ptolomejske
biblioteke. Uniten je i muzej u Pergamonu, Indijanci su nestali pod konkvistadorima, panjolski sudovi
unitili su vie od milijun arapskih tekstova, Njemaka je spalila brojne knjige.

Danas u ratu ipak ima manje heroizma i isticanja osobnosti, a mogunosti atomskog rata jo vie
umanjuju mogunost heroizma. Vie nema razlike izmeu ljudske i prirodne katastrofe, a rat i
apokalipsa su izjednaeni.
SMRT
U tekstovima se uvijek govori o smrti pozitivnih pojmova (smrt dana) , no nikad nema smrti negativnih
pojmova (smrt nevremena). Kao da smrti samo ima tamo kad moemo za neim aliti. Smrt ovjeka
vodi u nepoznato, a vjerski tekstovi govore kako materijalizam vodi u pakao, a duhovnost u raj. Smrt
nagrauje i kanjava.

U mitologiji postoje razna smrtonosna boanstva :

Atena
Artemida/Dijana
Ares/Mars
Had/Pluton
Hekata
Perzefona
Tanatos ( sin noi i brat sna)

U antikoj ikonografiji postoji masa simbola smrti:

osoba s kosom je jo antika

krilati duh
crni i bijeli djeak
jaha
kostur
ples smrti
udovina stvorenja

Smrt je nekad osloboditeljica patnji i briga. Nekad se kae kako smrt donosi ivot. Kao primjer moe se
uzeti alkemija, u kojoj je subjekt koji e dati kamen mudraca zatvorenu posudi neke neiste tvari, te
se treba ekati da ta tvar umre kako bi se dobila plemenitija stvar.

Oduvijek postoje posebni naini i rituali za pokapanje mrtvaca. Ve u paleolitu postoje pogrebni rituali
u formi grobnih humaka s nabacanim kamenjem oko leeva. Vie kamenja bilo je oko glave ili zato to
su mislili da je glava vrjednija, ili jer ih je bilo strah da ivotinje ne raznose tijelo ili kako se mrtvi ne bi
vratili.

Sve zajednice svijeta imaju neki obred:

Korijaci u Sibiru bacaju le u more povjeravali su ljude na uvanje moru

Andamanski otoci (zapadno od Indije) kad netko umre u selu, selo se naputa, na ulaz se stavi
cvijee da kau posjetiocima da je u posjedu mrtvaca selo. Vraaju se nakon mjesec dana i koriste
kosti za pogreb
Istona Bosna i Srbija - esto su kue izgraene iznad grobova nekad raskonije od pravih kua .-
gozbe za godinjice

Strah od smrti esto se ublaava religijom po slinom principu kao kad roditelji uvjeravaju djecu kako
nee nikad umrijeti. Smrt se humanizira koliko je mogue. Mnogo pojmova se vee uz nju i nije svaka
smrt ista, pa se tako koriste pojmovi usnue, putovanje, nesrea, urok esto smrt poznate osobe
izaziva vei emocionalni doseg u zajednici, pa te vie pogodi smrt Davida Bowieja nego to to je cijeli
Alep stradao. aljenje za djetetom smanjeno je u doba velikog mortaliteta djece jer je to bilo
uobiajeno.
ODNOS RATNIKA I SMRTI
Ratno stanje mijenja svijest o smrti, drutvo se ponaa kao jedinstveni organizam, navlai na sebe
oklop. Pojedinac se poinje osjeati kao dio neeg veeg, pa se esto kae da je netko poginuo za
domovinu. Na taj nain vojnik je u stanju suzbiti strah od smrti.

Ratna propaganda nalae da se prema tuem ivotu odnosi kao prema neprijatelju, u ratu se ukida
sve ljudsko, a svijest se vraa na nii nivo. Ratniku povratniku kui dogaa se to da mu daju herojske
ordene i prevelike za njegova postignua, za brutalno, nehumano ubojstvo dobiva nagradu.

Mirko Norac- bio je u zatvoru 11 godina kao ratni zloinac, ali i branitelj je bio 2001. u Splitu svi nose
majicu ''Mi smo Mirko Norac'' obrana Gospia vanija od ratnog klanja

U 3350 godina ovjeanstva bilo je samo 227 godina mira oito je rat uroen ovjeku.

Neka rjeenja su bila povoljna za pojedinca u graanskom drutvu je slobodan samo onaj ovjek koji
je ovisan od graanskog sustava. U graanskom drutvu danas ovjek vie nije toliki rob sistema nisu
ljudi vie puko meso za ratovanje.

Njegovanje kulta mrtvih

Egipani koriste razna boanstva za razne uloge. Pa tako se vae srce, popisuju dobra djela,
mjeri mozak Tu su na primjer Tot, Oziris i Anubis te cijela hijerarhija posmrtnih boanstava.
Njima je i tijelo bitno ne samo duh, smatraju da to si bolje mumificiran, bolje e proi u
zagrobnom ivotu.
Buda govori da se savrenstvo moe postii ve u ovom ivotu NIRVANA
Marko Aurelije kae kako treba vedro doekati smrt jer je to prirodno razdvajanje elemenata
od kojih smo sastavljali, a prirodno ne moe biti zlo
Apolonov sin Asklepije (bog lijenitva) mogao je uskrsavati ljude Zeus ga je ubio jer je to
znanje rezervirano samo za Bogove

Zmija kao simbol uskrsnua pojavljuje se jo u antici kada je Morja vidjela da zmija lijei zmiju travom,
iskoristila to da uskrsne svog brata.

U kranstvu pojavljuje se iskonski grijeh, a navodno je ta zmija otkrila tajnu Evi i zato su ljudi izgubili
besmrtnost (jedna od teorija) druga teorija je da ih je zmija obmanula

Prikazi smrti u blizini ivota postoje u formi smrt i ena na primjer, vanitas, ples mrtvaca

-barok smrti kao retorike ideje kia, nadrealizam strahovi kao halucinacije

-Baudelair smrt je lijepa u kosturu, kostur je dijamant smrti

-Kerkemor straniji je strah od same smrti

KI I SMRT
Ki je saveznik smrti. Pojavljivanje pretjeranih nakaza i pojaavanje uasa ne ini ki. Kapucinske
katakombe Palerma su jezive ali takoer nisu ki, to je jedinstveno mjesto gdje ritual smrti dolazi do
takvih rjeenja. Stvar je prestia doi u kosturnicu i biti izloen , kasnije su to mogli i bogatuni oblaeni
su u suvremenu odjeu ali ona propada pa se kosturi oblae u novu robu. Sauvano je oko 8000
mumija, oni su na raspolaganju svojim obiteljima, koji ih ak mogu i drati za ruke. Najpoznatija je mala
djevojica Rosalia Lombarda koja umrla od upale plua i savreno je ouvana (mumificirana je 1920.)

Slaganje leeva prema kategorijama :

o Popovi
o Djeca
o Djevice
o razne profesije

GROBLJA
Prepuna su kia, kao sugeriranje bogatstva, smrt se preplie s bogatstvom. Isto tako crkvena umjetnost
je prepuna hipertrofiranog kia. To nije samo pitanje neukusa crkva misli da je u redu uiti vjernike
neukusu i lanim vrijednostima. im se crkva odmie od kia, ne smatra ju se ''dovoljno dobrom'', pa
tako Corbusierovom Ronchampu fali kia iako je arhitektura odlina. Ki je postao vjerski duh, on kao
da puni mjesta vjerom. Hladna i stroga arhitektura modernih crkava kao da je oduzela dio vrijednosti.

Primjeri kia:

pepeljara sa slikom sv. Antuna Padovanskog izgleda kao wc koljka

Kristovo tijelo u kruhu komercijalizacija
ljupke Madone

POSLUATI 9.1.
 Teorija umjetnosti 16.1.2017.

PORNO KI I PORNOGRAFIJA
Postoje dva antitetika projekta:

tabuiziranje i potiskivanje seksualnosti

slavljenje seksualne aktivnosti

Pornografija predstavlja zastoj u zrelom seksualnom razvoju, fantaziju infantilnog seksualnog ivota.
Sve je u vezi s erotskom situacijom. Idealna situacija bi bila da svi imaju seksualne odnose sa svima.

Nije bitan samo fizioloki aspekt spolnosti, seks poinje ulaziti u kulturu, a to ovisi o vremenu i
shvaanju morala u odreenom vremenu. Kranski aspekt u zapadnim kulturama uvijek se trudi
suzbijati seksualnost, ona je tabu, ona je jezgra koja govori o neijem nemoralu.

Mnogo erotinih djela ima i religijske metafore Berninijeva Ekstaza sv. Tereze proimanje erotike
i religije. To je primjer mistike erotike koja je izravnija od stare poganske (Dijanu Zeus ljubi u obliku
zlatne kie). Religijsko se pribliava tjelesnom, a spominju se iskuenje, inicijacija i podlonost, a ti
pojmovi su bliski i religiji i seksu. Religija trai iste stvari koje strae i od ljubavnika.

Prema zapisu svete Tereze pie kako ju je pohodio aneo po noi koji je imao dugo zlatno koplje,
doao je do nje i probio ju do dna utrobe, kada ga je izvukao, mislila je da e joj iupati crijeva. Kad je
otiao plamtjela je u ljubavnom aru prema Bogu. Iako ju je boljelo bilo joj je odlino.

U srednjem vijeku postojale su orgije u crkvama koje su bile proganjane, a akteri su smatrali da se
jedino u trenutku orgazma moe doivjeti boga.

Bogorodica je problematina Isusovo zaee dogodilo se bez seksa a ona se i nakon roenja
opisuje kao djevica iako biblijski tekstovi spominju kuu punu djece katolici govore da su to roaci
ili djeca Josipa iz 1. braka. Marijino djevianstvo pak nije presudno za Isusovo boanstvo, teolozi kau
da ne igra presudnu ulogu. Problemi se dogaaju kad se biologija ide objanjavati teoloki.

Pornii imaju svoje mjesto u teologiji

William James pornii predstavljaju prihvatljivu morbidnost morbidnost ima iru skalu
doivljaja nego normalnost
Paul Goodman i neki Vajland Jung pornii su puki protuotrov i pobuna protiv opresije
okoline i imaju ruilaki odnos prema moralu koje drutvo propagira

Knjievna pornografija rije nije najbitnija niti jezik, bitno je pobuivanje neverbalnih fantazija. Jzik
ima drugorazrednu ulogu, bitna je averbalna fantazija.

Pornografija ipak ostaje izvan umjetnosti ako nema umjetniku formu, ona prezire potpuno
formirane likove koji se mogu psiholoki analizirati, bitan je seks. Pornografija je zaboravljiva po
pitanju motiva, koncentrira se na ljudske organe koji ne moraju nuno biti povezani s likom. Nije
dobro unositi moralne aspekte u umjetnosti jer onda nastaje ki, a ki je plod morala jer se istinski
osjeaji zamjenjuju izmiljenima.

Gillo Dorfless tamo gdje se uvue etika, trpi estetika

Norme ne znae puno za estetiku djela.

Moral je primjenjiva kategorija i ovisi o vremenu, drutvu i razliitim kulturama. Striptiz barovi i
erotski asopisi ne znae degradaciju morala. Estetska degradacija dogaa se kad se zamijeni
autentini porok lanim koji nudi simulaciju i oponaanje. Prostitutka sama po sebi nije ki, ali ki je
malograanska imitacija prostitutke koja to zapravo nije. Ili mukarac koji glumi da je enskaro, a
nije.

Poetak 19.st. oznaava buroazija, malograanstvo okovano moralom (svi su bili odani kranskim
temeljima). Kranski moral 19.st promovira obiteljski ivot.

Ernest Renan 19.st. reforma kojom bi se vjernike vratilo crkvi smatra da ljudima ne treba
pokazivati strahote pakla, treba im pokazivati raj i religijsku idilu on ide prema kiu time to
promovira samo davanje nagrada, a time se gubi didaktika i pouna strana religije. Ne smije se
zanemarivati odgojna mjera religije

Javno proklamirani ideali drutva zamjenjuju se onim tajnim iskoracima iz moralnih naela. Vano je
bilo znati se ponaati u graanskom drutvu, treba imati stila u krenju moralnih normi. To se moe
shvatiti kao javne vrline i tajne poroke. Iskorak prema avanturama vidi se i u knjievnosti :

Madame Bovary
Ana Karenjina
Dama s Kamelijama

Kompromisi se veu uz buroaziju isticanje jednakosti ljudi, a s druge strane veliki egoizam, vidi se
dvostruki moral graana

Crkva ili drava trae visoke morale od umjetnika, a kad naruuju za privatne kolekcije naruuju
poganske teme pa time kamufliraju erotiku, ime pokuavaju prebaciti erotiku u neko drugo vrijeme
kako bi se opravdalo prikazivanje. U umjetnosti se pojavljuju sugestivni pokreti, dvosmisleni osmijesi,
lana srameljivost i lana napetost to sve predstavlja ki.

Sadistika pornografija esto nije ki

Edukacijski erotski filmovi bjee u didaktiku kako bi se sakrile pobude.

Prava pornografija ne ulazi u estetska razmatranja, ali porno ki da. Seks u principu oko sebe ima i
pornografiju i ki seks u umjetnosti ima milijun znaenja i oblika, a pornografija je iskljuiva tjelesna
satisfakcija, dok je porno ki slatkasta kamuflaa. Pornografija prava kad postigne stvari kao to je
Marquiz de Sade promovirao se nee predstavljati umjetnou, a porno ki hoe, on liava pornie
svoje realnosti. Pornografija je prirodan odgovor potiskivanju, mistificiranje seksa je esto, a
seksualnost je veoma esto potisnuta. Potiskivanje seksualnosti svoj odgovor dobiva u pornografiji.

Ki predstavlja etiki romantizam i zavaravanje, predstavlja ideale koje vlast promovira, a vlast je
laljiva, esto su ti politiari koji govore opreni tome.

Porno ki esto dobiva budalasta obiljeja . Kamasutra i Tantra na istoku imaju mistiku vrijednost, a
na zapadu postaju ki radi prerada i krivih tumaenja. Umjetnici nekad svjesno koriste ki, na primjer
Dali radi pomak jer koristi ki i pretvara ga u vrijednost, esto banalizira ak i nadrealistike modele,
uporabljuje ki u neki kontekstu.

Primjer kia su i modeli imitiraju Rodinov Poljubac . ivi ljudi pokazuju mramor koji je mrtva tvar,
ukipljeni su, nisu dio organskog svijeta upuuju na Rodina ali govore o mrtvoj tvari preko ivih ljudi.
Ki u povijesnom razvoju uvijek postoji, a trijumfirao je u doba rasta graanstva i u postkapitalistikom
svijetu. Ne moe se rei da je neko razdoblje ki, ali ono moe imati elemente kia. NEostilovi nisu samo
puke prerade nego postaju vrijednost sami po sebi, a kada postiu novu kvalitetu vie se ne smatraju
kiem. Oponaanje kad stekne svoju vrijednost vie nije ki. Moles daje dijagram koji stilovi naginju
kiu a koji ne.

Gomilanje i akumulacija umjetnosti raa potrebu za kopijom skupih djela pa se raa elja za
kopiranjem djela odvodi u ki. Ki se zasniva na gomilanju, a njemu oprean je recimo funkcionalizam
koji se odmie najvie od nagomilavanja

-heimlich und gemutlich (tajnovito i slatko, tako neto), vri se dodvoravanje neem slatkom.

GRAANSKO DRUTVO

Prodor kia dogaa se u vrijeme Napoleona III i Williama I (sredina 19.st.).

Obrazovanjem se postaje lan drutva, a materijalno bogatstvo postaje kljuno, antifeudalni stav. Bitne
grane prosperiteta 19. stoljea bile su industrija, trgovina i kolonijalizam koji poprima ogromne
razmjere. Poeljno je kupiti neto jeftino, a preprodati skupo. Kae se da ovjek zapada ide u kolonije
s Biblijom u jednoj, a pukom u drugoj ruci. Kolonije su smatrane inferiornim narodima, izjednaavaju
se ljudoderi i kulture koje su izgradile Taj Mahal. irenje trgovine zapadnjaku omoguuje da se tkanina
iz Manchestera npr. zamijeni sa skupim namjetajem iz Bombaja koji se pak proda za ogromne pare.
Odjednom se javlja potreba da se zadovolje i oni s manjom platenom moi, ne moraju se vie uvoziti
skupi predmeti nego kopije koje esto dolaze iz Engleske, a ne sa dalekog istoka, pa ''mali ovjek'' ima
dojam luksuza. Opi, demokratini pojam ''robne kue'' mjesto susreta s kiem okrenuta ljudima
srednje i slabije financijske moi osnovna ideja ki civilizacije ''postoji neto dobro, ali ono je skupo,
ali ima neto malo runije ali e zadovoljiti, a jeftinije je''. Zanemaruje se runo jer postoji masu onoga
to je izmeu lijepog i runog.

Nagoni koji proizvode ki:

sigurnost kad si okruen predmetima potvrivanje vlastite linosti, naina ivota i statusa
posesivni sustav bie se potvruje s onim to posjeduje , ''mo se mjeri visokim stropovima''
gemutlichkeit osjeaj ugode i udobnosti, njene intime, rad za duu i srce (komfor srca)
Ritualizacija ivota dnevni rituali slue kako bi se imitirao ivot plemstva
 Teorija umjetnosti 20.1.2016.

Ki je sveprisutan danas, esto nalikuje umjetnosti, gotovo se moe zamijeniti. On je devijacija od

umjetnosti, ukus malograana. Ki ovjek je korisnik loeg ukusa, a ki nudi samo dobre i upadljive
dojmove. Ki ovjek zato gleda Rafaela kao razglednicu, ne problematizira ga, a procjenjuje Bacha po
romantinom sadraju, a ne po glazbi. Mnogi misle da shvaaju umjetnost kad u njoj vide neto to im
je blisko.

Hermann Broch jaz izmeu umjetnosti i publike nastaje u romantizmu puk se povezuje s kiem
a prava umjetnost (ona elitna) nije toliko jasna publici.
Vera Horvat-Pintari Od kia do vjenosti - etala je s Gilom Dorflessom po groblju u Sanvientu
i gledali su grobni privremeni aranman cvijee od plastike nisu svi cvjetovi isti , a kad su izali
iz tvornice su bili isti ali s vremenom bijedi boja, padaju latice, ponaaju se individualno umire
isto kao i prirodno ponekad vrijeme oduzimajui predmetu neto i dodaje dodalo im je
individualnost. Nestaje konfekcija. Ordinarni ki tako moe poprimiti obiljeja koja naputaju ki.
Le Corbusier u Ateni se divi sjenama na Akropoli na bijelome. Tada se nije znalo da je sve bilo
obojano, a da je boja ostala, ne bi bilo tog efekta oduzimanjem je stvorena druga, nova kvaliteta.

Ki je koristan ovjeku koji e se nakon radnog dana opustiti uz ki pjesmicu na radiju radije nego uz
operu. Ki slui za oputanje i laki uitak i nema smisla to uskratiti ovjeku. Problem je u ki ovjeku, a
ne u ki predmetu.

Fellinijev Amarcord pada snijeg, paun sletio na fontanu, Talijani uivaju, a ti isti ljudi kad obuku
uniformu se pretvaraju u zle te ubijaju druge ne vide opreku u ponaanju

Ludwig Giesz ki ovjek se javlja u svim vremenima, konstanta je svih poredaka i drutava u
rukama tog ovjeka i prava umjetnost postaje ki

Hermann Broch kae kako se ti ljudi ogledaju u lanom ogledalu.

Fritz Karpfen Antologija kia ''ki je izopaena umjetnost'' 10 godina kasnije se pojam
izopaenosti okree i lijepi se na avangardu u nacizmu koji smatra da je izopaena umjetnost ona
bolesnih, idova, Crnaca

Karpfen prvi grupira ki :

1. religiozni ki

2. egzotini ki

3. sobni ki

4. spomeniki ili hura ki

5. genijalni ki (onaj u djelima genija) npr. znanstvenici koji uivaju u kiu hipertrofija u podruju
u kojem se bavi i atrofija u onom podruju kojim se ne bavi. Sigmund Freud je odbio nadrealiste koji
su se priklonili njegovoj teoriji, a on oboava salonsko slikarstvo.

Karpfen Rodin krivotvori materijal zamoio tkaninu u gips oko armature pa laira materijal, a u
konanici to je samo unutranjost, krpa popunjava.
Ne osuuje ki sam po sebi nego kritizira kiiste ivota koji su svuda u politici, znanosti, kulturi, -
malograani koji se zadovoljavaju laima konvencija, navikli su da su konvencije neupitne. Ki se
stvara kada se oko ivota omota celofan, ki je sebian, povran i okrutan. Nude se lijepi i ugodni
sadraji, oni koji nude optimizam razonode, a proizvoai predmeta dobro znaju te stvari.

Gi Debor (?) spektakl lano nakiivanje ivota, kienje vanjske ljuske, ivot se pretvara u zabavu
koja se mora upijati ulima.

RAZLIKA KI UMJETNOST
Ki nije loa umjetnost nego hermetiki sustav umjetnosti koji je nepropusan za sve tipino
pravoj umjetnosti sve u umjetnosti se dogaa radi unutarnjeg razvoja. Pojavljivanje
umjetnike skleroze vodi u ponavljanje modela to se poinje okretati u ki.
Oton Gliha zlorabi sam sebe, kopira sam sebe, nema nita novo
Julije Knifer izabrao model, ali ga razvija, nema niti jedan isti meandar
Akademska umjetnost stalno trai pravila ljepote, a esto su bolji oni koji kre pravila, talent
tek tad dolazi do izraaja. ''Dovrenje'' je tipino akademizmu, to je okvir po kojem se treba
raditi i zato akademizam esto pada u ki jer se zatvara. Ki ne voli da se apsolutne vrijednosti
stave u sumnju, uvijek nastoji okotati neto, uvijek govori o velikim manirama, apsolutu,
trajnoj vrijednosti. Odbijaju promjene.
Svaki se vrijednosni sustav moe poremetiti i pretvoriti u ki, pa tako na primjer sveenici
blagoslivljaju tenkove, pjesnici veliaju vladare
Udvorniki anrovi mogu se stvoriti velika djela i kad se umjetnicima namee to treba raditi
. Postoji neto to je unutranji neprijatelj sustav i antisustav se teko razlikuju Antikrist
izgleda kao Krist sustav koji sebi iznutra generira neprijatelja. Rjeenje je otvoren sustav,
zatvoreni sustav se zatvara i unutar sebe dobiva neprijatelja. Zatvoreni sustavi su veliki
problem i ne funkcioniraju van pravila. Zahtijevaju ''radi lijepo'' , a lijepo je svakom razliito.
Sustav umjetnosti pak zahtijeva ''radi dobro''. Strast i emocije se ne mogu ispoljavati prema
svemu, to nije faktor za odreivanje umjetnosti.
Hermann Broch : ki je ispunjen strau i zanosom - ljudi uivaju u proizvodnji kia
Taj zanos u laan odnos dovodi nebo (umjetniko djelo) i zemlju (ki)
Neurotsko djelo rimski carevi bez pravog razloga su optueni za rodoskvrnue ,a najgore
proli oni vladari koji su bili protiv senata tako su Kaligula i ekipa ispali loi jer su umanjili
vanost Senatu. Ne postoje dokazi da je Neron spalio Rim (on je htio radi dobrih stihova zapaliti
svijet). Hitler je bio ljubazan, volio je djecu, pse, a s druge strane ubija idovsku djecu. Faisti
vole najeerniji ki u kojem nema agresije i rata, a sami su agresivni i ratuju. Ki buja u toj
izoidnoj strukturi i lai, tu ki buja.
Joseph Thorak, Torop, Speer nita nisu stvorili to bi danas bilo prisutno. Rade atletske
figure, a u stvarnom svijetu su rat, glad i smrt, a takve atlete umiru. Ne postoje odlina djela
stvorena u tim sustavima, nijedno od tih imena se nije zadralo.
Dve grupe inerpretatora kia

1. Supstancijalisti smatraju da je neto ki, und ili umjetnost samo po sebi postoji
neto to je uvijek ki i ne moe biti nita drugo (Hans Holender) ki je u jezgri
predmeta - nominalisti
2. Funkcionalisti ki i umjetnost nastaju zbog funkcije koju imaju u drutvu, zavise o
duhu vremena (to je u jednom ki u drugom vremenu nije) bolja ideja treba
stalno preispitivati umjetnost relativisti
Kad se neto naziva kiem, iza toga stoji estetika npr. Mondrianova djela prema njemu iz
njegovog naela gradnje djela, barok, rokoko i nadrealizam su ki jer remeti pravila svijeta.
Ki predstavlja neostvarenu pretenziju da se stvori umjetnost. Raskorak izmeu elja i
mogunosti da se stvori djelo. Prisutna je tenja za imitiranjem i pokuaji da se tako stvori
umjetnost.
Majvei broj umjetnika je onih koji mukotrpno rade, posjeuju ateljee i razvijaju ideje, esto
nije stvar trenutnog nadahnua, ali svejedno je bitno zrno talenta.
Problem kia je pokuaj da se jednom umjetnou oponaa drugu. To vodi u opasnost da se
padne u ki , pa tako na primjer figure od porculana prikazuju drvenu bavu, a to je uzaludni
napor, porculan nikad nee biti drvo nema potrebe za tim. Neki se ude zato se lanim i
imitacijskim smatra oponaanje mramora tukaturom, a nitko se ne ali kada uljem na platnu
oponaamo krajolik, a krajolik nije napravljen od ulja. U prvom sluaju se doarava materijal ,
on lae i predstavlja neto to on nije, a krajolik je izvan umjetnosti, ulje ne kae ''ja sam
krajolik'' nego nas transcedentira. Kad tukatura postaje stalnost, gubi obiljeja kia, kad
postane stilem, tada vie nije problem to tuko glumi mramor.
esto se biraju velike teme, a one figuriraju veliki umjetniki sadraj (mislilo se do 20.st.). Misli
se da e od veliine teme i umjetnost biti velika, pa mnogi umjetnici tako kalkuliraju . Najea
greka je divljenje motivu . On sam po sebi nije trivijalan dok ga ne uzme ki ovjek i pretvori
u trivijalnu umjetnost.
MALOGRAANIN je vezan uz sve to predstavlja sitnu lanu hemisferu stvarnosti. Uvijek je
u korelaciji s kulturom ali ju pogreno shvaa. Najvie ga ima u civiliziranim drutvima (samo
pojedinci nisu malograani), a najmanje u primitivnim narodima (tu su samo pojedinci
malograani). Svakodnevni zdravi razum koji odreuje to je za pojedinca dobro kao to je
imati zdravu prehranu, san. Malograanin uvijek koketira s umjetnou, zanima ga vanjtina,
uvijek e odabrati ono to ima vanjske atribute umjetnosti.
Gdje je tu umjetnost? Zato je ona antivitalna? Ona nije zadovoljna sa stvarnou, stalno ju
propitkuje i u suprotnosti je s vitalnou malograana.
Goran Trboljak 70ih je imao dugu kosu i bradu i pitao ljude to misle je li on
umjetnik svi su napisali da je
Malograanina ne razdiru sumnje to je unutra smatra da je dokaz da netko nekoga voli
poljubac dokaz manifestacije ljubavi, a dokaz tuge su suze moda e i shvatiti da u doba
boli nee uvijek lik roniti suze, ali mora se ponuditi neki drugi dokaz, mora vidjeti potkrijepu s
dramatinim gestama lika. Prava umjetnost ga umara i graanin ju prezire jer to ne postoji u
realnosti te se za geometriju ne moe prilijepiti etiketa sentimentalnosti. Sentiment se lijepi
na sadraje iz stvarnosti koji uzbuuju uivaoca umjetnosti. Malograanin je najvei
neprijatelj moderne umjetnosti ,a konzervatizam mu je oruje obrane . Smetaju ga pitanja, a
malograanin to ne eli, nego eli ''uivati u umjetnosti''.
ne voli teku glazbom voli ugodno, zabavno, tj. SVILENI POKROV UMJETNOSTI
ne lui povrinu od dubine, ne posjeduje duhovno oko samo fizioloko oko
moe podnijeti da njegov junak u seriji ili knjizi s kojim se identificira podnosi bol i
udarce, ali mora ta bol biti sentimentalno obojana, omotana u celofan
nee uzeti onu knjigu u kojoj se nee prepoznati
ako malograanin izjavi da je pisac neto krasno napisao, on je naao istomiljenika,
ne divi se formi nego sadraju u umjetnosti je pak bitna forma, a ne sadraj
-Oscar Wilde egoizam je doivotna strast

-osnovne crte malograanskog ukusa :

1. vanjska ljutura
2. snani elementi i fragmenti djela
3. sentimentalnost
4. sadraj realistike umjetnosti
5. konzervatizam

Ki i umjetnost s porukom

Nije svaka umjetnost s porukom ki. Ki esto nastaje kada u umjetnost prodire dogmatski
element. To je neka vrsta nasilja jednog sustava nad drugim.
Umjetnost nema tema i ona je kopija stvari i djeluje na ''tuem terenu'' tema nije tema
umjetnosti same, umjetnost pristaje na prodor stranih elemenata, a samim time i kia. Kako
umjetnost postaje umjetnost kada pretopi utjecaje izvana u funkciju djela, a nije kad se stavlja
u slubu ''tue propagande'' . Bit kia sastoji se u zamjeni etike kategorije s estetskom (radi
lijepo i radi dobro). Ki ne prikazuje svijet onakvim kakav jest nego kako ljudi ele, vole i kakvog
se boje . esto zaziva prolost, kao nasljedovatelj ideal moe zapasti u ki adoracije neega
to je umrlo, ne uspijeva dobro to kad se mrtvo pokuava probuditi. Ki esto pribjegava
didaktikim oblicima umjetnosti prolost kao zalog budunosti konzervativan duh.
Povijesna idila koja nije tako idilino izgledala svojim suvremenicima. Vlada princip
nostalgije, bojanje prolosti, pokuava ju oplemeniti i idealizirati, a stvara lanu sliku. Ki
 uvijek zavrava na konvencija. Sva povijesna razdoblja u kojima dolazi do raspada
vrijednosti dozivaju bujanje kia (radi nostalgije, odgovor na krizu vremena)

KI KAO ODNOS
Odnos izmeu ovjeka i predmeta je ki, a ne sam predmet. Nema vie kreativnog ine.
Troenje danas je kupovanje prolaznih, a ne trajnih vrijednosti brzo prolazi put od tvornice
do kante za smee. Ki nastupa kada ukraavanje predmeta podivlja, kad se prekrije funkcija
dekoracijom ili kad je funkcija skroz izgubljena.

Abraham Moles drutveni model za ki , ovjek iskljuen iz kreativnosti, ivi u doba

automatizacije
Popart ki uao u umjetnost jer je zabavan, ali pop art nije ki nego njegov alat je ki.
Ki ivi izmeu originalnog i banalnog. ON je slatki grijeh i skriveni porok, a u svakom od nas
postoji trunka kia. Problem je u tome to nas je ki svih preplavio. Elementi kia prodiru u
puno elemenata svakodnevnog ivota, ali dobro je dok ga prepoznajemo.

Teorija umjetnosti 23.1.2016.

PSIHOLOKI ODNOS PREMA PREDMETU

Abraham Moels- naini odnoenja ovjeka prema svijetu stvari

1. ASKETSKI NAIN

Stvari su ovjeku skoro pa neprijatelji, on se odmie od stvari i odbija elju za posjedovanjem predmeta.
Taj ovjek moe biti pustinjak, sveenik, asket, introvert koji se boji svijeta.

2. HEDONISTIKI NAIN

Uivanje u stvarima i ljepoti, ulno uivanje u predmetima, senzualizam. Umjetnik je na toj strani jer
sudjeluje u estetici svijetu i pridonosi tome da predmetni svijet postane neto ugodno i u emu
uivamo. Objekt u konceptualnoj umjetnosti je isto hedonistiki.

3. AGRESIVNI NAIN

Komplicirani proces. Oni smatraju da unititi stvari znai i posjedovati. Paljevine i pljake su isto aktivan
odnos prema predmetima. Ruenje moe biti jednako ugodno kao i stvaranje, a unitavanje ponekad
zamjenjuje zastarijevanje. Potroaki nain je agresivan unitavanje da bi se zamijenilo novim
4. SAKUPLJAKI NAIN

''Grabeljivci''. Graansko drutvo, vlasnitvo nad stvarima proiruje moi ovjeka, a posjedovanje
svijeta vezano je uz posjedovanje predmeta, ono je produetak ljudske biti. Slika ovjeka krtca koji
svako gubljenje i unitenje predmeta smatra gubitkom dijela ovjekove biti.

5. NADREALISTIKI NAIN

Faktor neobinosti. Predmeti su esto u fragmentima, sasvim obini predmeti neobinost proizlazi
iz koncepta u koji su stavljeni. Realni predmeti u nadrealistikoj pojavnosti postaju disfunkcionalni.

6. FUNKCIONALISTIKI ILI KIBERNETIKI

Predmeti kao racionalne forme, svakom predmetu pripada funkcija. Svakom radu treba alat, a ako
nema alata, predmet je beskoristan. Sloena mrea funkcije i radnje.

7. KI NAIN

-esto rauna na to da je neki predmet funkcionalan i time zadovoljava, a ki ovjek na to esto doda
ukras. Suveniri npr. nalivpero koje je s druge strane otvara za bocu je disfunkcionalno jer su se srele
dvije radnje od kojih jedna o drugoj ne ovisi. To su nametnute radnje predmeta. Ako se kod nekog
predmeta izgubi funkcija, a dominira ukras, ki ovjek to opravdava radi dominantne estetike

Zato se ki esto naziva kulturnim otuenjem ?

Uivalac u kiu esto uiva kroz fragmentarnost liene smisla. ovjek se odvaja od rada kao cjeline,
uiva u fragmentima rada (pretjerano ukraeni aspekti cjeline). esto se u kiu usitnjava stvaralaki in.
Ki se pretvara u neku vrstu snobizma. Bezbroj predmeta po namjetaju, podsjetnici na neto lijepo i
vrijedno, a sami po sebi nisu lijepi i vrijedni. Ki je ukus ili neukus svakodnevnice, ali je ipak dio
svakodnevnice. On odbija transcedenciju, on je srea koja se koristi svaki dan. Ki je zdrav na razini
jednostavnog ivota, on nema dubine, ali nas veseli i ne optereuje. Problem nastupa kad ki ispunjava
potpuni horizont bia. Ki je problem kad se stvara ki ovjek koji ima aspiracije samo prema lakoj
zabavi i uope ga ne zanima dubina neega. U redu je kad je on samo lagano veselje. Nema tog ovjeka
koji nema dio kia u sebi. Ki nije razaraju, moe pripadati svakodnevnici.

Ki njeguje intimnu relaciju s religijom . Kad religija postane religija masa vjernik kao da ne mari za
ki, a okruuju ga sveti predmeti ki moe zavladati religijskom ikonosferom.

LUDWIG II BAVARSKI
1845.-1886.

Kralj kia, infantilnih projekata i bajki. Graditelj bavarskih dvoraca. Po dolasku na vlast, odmah ju je
izgubio 1866. Bavarsku preuzima Prusija, a on je tada stupio na prijestolje i postaje kralj vahal, tj.
Kralj bez politike vanosti. U elji za moi ugleda se na kraljeve prolosti.

Paul Verlain ''jedini istinski kralj ovog 19.st.''

-dvorac Heremkinze je kopija Versaillesa

Bio je oaran prolou i krajolikom, pa gradi dvorce prema svom dekorativnom stilu. Grandioznost
ubrzo upija funkcionalnost. Izgradio svijet je fantazije oko sebe kako bi se osjeao kao pravi kralj.

Neueschwanstein (novi labui kamen) ugleda se na romaniku ali ima i rokoko elemente
-graen je od 1869.-1886.

-slobodno interpretirana germanska romanika 13.st., sve je preraeno, dvorac stoji na 960 m
nadmorske visine i zauzima 6000m2

-planirano je da ima 228 prostorija, a dovreno je 15, kotao je 6 000 000 maraka

-u blizini je dvorac Hohenschwangau podigao ga je njego otac u neogotikom stilu Maximillian II

to je izgradio kao svoju ljetnu destinaciju- tamo se Ludwig upoznao s Wagnerom dok je bio dijete i
divio mu se

-u blizini je bila utvrda Schwanstein , pa on svoj dvorac po uzoru na tu utvrdu naziva

-dvorac je trebao postati privatno mjesto s kazalitem i Wagnerovim dramama

-dvorac Warburg uzor za Neueschwanstein 1207. doivio uzlet i tamo su se odravale 1. pjesnike
veeri Sanger Krieg sudjelovali su slavni pjesnici

-Edward Riedl radi nacrte za Neue oko 200m iznad ceste, nita se nije moglo dopremiti gore, nije
bilo vode pa je preusmjeren potok

-gradnja komplicirana, trokovi ogromni

-prostorije ureene u stilu neoromanike, vanjtina nije raskona, a unutranjost bogato ureena
spavaonica u gotikom stilu, a krevet je izraivalo 14 majstora 4 godine

-1886. Ludwig je uhien i proglaen ludim

-dnevni salon posveen je mitu o labuem vitezu, izmeu tih soba bila je prostorija kao umjetna pilja
s vodopadom, kuhinju i blagovaonu je povezivao lift

-prijestolna dvorana- dvorana pjevaa prema Warburg dvorcu ima strop s intarzijama, puna arkada
(uzor Aja Sofija), dekorativni mozaici sa ivotinjama

-na vrhu stubita nebeski svod, skulptura zmaja, dekorirani stupovi, pogled puca na bavarski krajolik

-dvorac ima tehnike detalje umjetna pilja s imitacijom lepeze u koju je bio upregnut labud labud
bi proveo gosta po spilji

-naprava koja otvara stijenu iz koje izae udovite ili sirena, poseban sustav zvonca za poslugu,
grijanje vode, u wcu je imao neku vrstu kotlia, prostorije su bile odvojene neprozirnim staklima jer
on nije htio da ga se gleda

-potkraj WWII tamo su pohranjene zlatne rezerve nacistike banke nestalo nacistiko blago

-bavarski dravni arhiv tamo je uvao ostatke spisa

-oko 1 300 000 posjetitelja godinje, na UNESCO-voj listi batine

-Ludwig je uvijek bio odjeven u drugi povijesni kostim i obilazio okolna mjesta
-veerao je u dvorani s kipovima slavnih osoba i kraljeva

-njegove graevine danas zadivljuju, a on ivi kroz suvenire

EKSPERIMENTALNI KEMP KI KAO ZATVORENI SUSTAV

-70e i 80e
Za ki ne vrijedi naelo oduzimanja i dodavanja . Ako nekom predmetu dodate ili oduzmete
nee se nita promijeniti, ostat e i dalje sladunjav predmet. Ako se ki koristi u ne ki
kontekstu onda nastaje eksperimentalni ili camp ki.
Ki je eklatantan, pojaan ki kao dodatak, kao pikantni umak koji je i dalje okej. Ki moe
biti aromatian u ne ki kontekstu.

secamper- francuski termin ovjek koji paradira u izazovnoj odjei

Samuel Delavney- prostitutke koje slijede vojnike (pa zato camp)
Kasnije se termin povezao s urbanim homoseksualcima
Philipp Kor : Camp je la koja govori istinu
Dandy George Brummell bio je kljuna osoba, kralj dandyija i campa Oscar Wilde bez
talenta. Bio je vojnik, dizajnirao je sam svoju uniformu i sudjelovao u jednoj vojnoj zadai i
odustao je jer vojnici nisu bili dovoljno elegantno obueni. George IV Regent susreo je gore
navedenog debila, i Brummell se obraa lordu pokraj kralja i pita ga ne u stilu ''tko ti je ovaj
debeli frend?''
Camp nije izrugivanje drugima, camp osoba se ruga i sebi. Tragini camp ne postoji, ali on je
uvijek osoban. On je zloban ali nije agresiva, on je protiv komformizma i krik protiv dosade.
Sontag kae da je to ''ljubav za neprirodno i vjetako''
Camp ki je neka vrsta estetike, pretjerana estetizacija. Sve pretjerano je sadraj campa. Ne
moe namjerno napraviti camp, ti mora biti camp osoba. To je pobjeda estetike nad
moralom, hipertrofija estetikog. Camp je antiakademsko ozraje. Nain camp izraavanja je
vulgaran govor, specijalni vokabular, on ne respektira ni osobu ni instituciju. Camp ukljuuje i
ekstravagantno odijevanje. Ridikuliziranje dominantnih rodova kulture. Postoje miljenja da je
kemp izlika za lo ukus.

Camp je letei cirkus Monty Pythona, to su umjetni kockarski gradovi

Liberace je bio kralj kempa postoji i film Behind the Candelabre
veliki dio pop kulture su kemp kiisti : David Bowie, Elton John, Freddie Mercury, Boy
George, Lady Gaga, Madonna, Michael Jackson,
Camp se pojavio u Americi i trajao od 1954.-1964. prvenstveno zato jer su Amerikanci imali
vie novca nego ukusa. Prve enske camp glumice su one stare glumice s prenaglaenim
enskim osobinama.
Vera Horvat-Pintari neka vrsta horora, uivamo u horor filmovima pa tako uivamo i u
campu jer ta djela imaju dra
-1909. pojava ''camp'' kako bi se oznailo djela gay kulture homoseksualci su tad bili
zabranjeni

filmski camp John Waters kralj filmskog kempa iz Baltimorea ''kralj kia, papa
kia, sultan oka''
Susan Sontag -1964.- objavljuje Notes on Camp a Waters te godine snima prvi film
-njegovi filmovi su oznaeni kao trash ali probili su granice
-1972. Pink Flamingos, vjebe loeg ukusa incestuozni seks, vakanje pseeg izmeta,
animofilija - pojavljuje se glumica Divine oni se krase titulom najprljavije obitelji, a susjedi
im ele preoteti tu titulu
-pojavljuje se i transseksualac Coffee nakon tog filma uklanja penis i u sljedeem filmu se
pojavljuje kao ena
-za vrijeme snimanja filma Divine je stvarno opljakala trgovinu, a koko koja se pojavljuje u
filmu je stvarno ubijena
-1974. Female Trouble film kako je neka cura postala masovni ubojica jer joj starci nisu
htjeli kupiti tikle