UNIVERZITET U SARAJEVU UNIVERSITY OF SARAJEVO

FAKULTET POLITIKIH NAUKA FACULTY OF POLITICAL SCIENCES

SARAJEVO SARAJEVO

Seminarski rad iz predmeta: Studije holokausta i genocida

Tema: Konvencija generalne skuptine UN-a o kanjavanju i
sprijeavanju zloina genocida

Mentor: Prof. Dr. Smail eki Student: Emir aki

Sarajevo,april 2016.
Sadraj:

Uvod ................................................................................................................................................ 3
Definisanje pojma genocida ............................................................................................................ 4
Konvencija o kanjavanju i sprijeavanju zloina genocida generalne skuptine UN-a ................ 6
Genocidi u XX stoljeu ................................................................................................................. 10
Holokaust( zloin nad Jevrejima) ................................................................................................. 11
Zakljuak....................................................................................................................................... 14
Literatura ....................................................................................................................................... 15

2
Uvod

Genocid kao pojam izaao je na svijetlo dana prije nego to je definisan Konvencijom o
kanjavanju i sprijeavanju zloina genocida. Glavne zasluge za definisanje pojma genocida
pripadaju Rafaelu Lemkinu koji se cijeli svoj ivot posvetio izuavanju genocida kao najteeg
zloina s kojim je civiliziacija suoena.

Konvencija generalne skuptine UN-a o kanjavanju i sprjeavanju zloina genocida prestavlja

jedan od najvanijih dokumenata generalne skupine UN-a, koja za cilj ima sprijeavanje zloina
koji su se kroz historiju ponavljali u skoro svim dijelovima svijeta. Cilj Konvencije o
sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida jeste da se stavi do znanja da zloin nad
zloinima kako mnogi nazivaju zloin genocida bude pravovremeno sankcionisan i bude
upozorenje drugima koji imaju iste ili sline namjere, da takvi zloini vie nee ostati nekanjeni.

Kroz sve lanove Konvencije o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida moemo vidjeti da
je genocid kao pojam i termin dosta irok i obuhvata itav niz kanjivih dijela koja imaju nalije
genocida, pa ak i sauenitvo ili javno stimulisanje na injenje zloina genocida. Meutim i
ova konvencija ima odreene nedostatke koje su prije svega ogledaju u ne definisanju kulturnog
genocida ili unitavanj vjerskih objekata kao jednog vida genocida, pod okrilje konvencije.

XX stoljee moemo nazvati i stoljee genocida, jer se zloin genocida iz desetljea u desetljee
ponavljao, u gotovo svim dijelovima svijeta, ali je po svojoj brutalnolsti kulminirao u XX
stoljeu. rtve genocida gotovo uvijek su bile manjinske grupe u dravi, pa je s tim u vezi i
Generalna skuptina UN-a eljela kroz konvenciju zatiti takve grupe od daljih zloina nad
njima.

Holokaust kao sininim za zloine nad Jevrejima sredinom XX stoljea predstavlja jedan od
njakompleksnijih i najbrutalnijih oblika zloina, u kojem su nacisti eljeli da ubiju, povrijede, ili
rasele sve Jevreje sa prostora Evrope.

3
2. Definisanje pojma genocida

Pojam genocid pojavio se prije nego to je Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina

genocida bila u planu da se uope odri, usvoji i implementira. Definisanje pojma genocida prije
svega treba zahvaliti Rafaleu Lemkinu, koji je svijet upoznao s terminom genocida, kao jednog
on najteih oblika zloina koje ljudska civilizacija poznaje. Lemkin je vodio veliku borbu sa
svijetskim silama, koje nisu elje da budu i same izloene suenje za zloine genocida. Stoga
dugi niz godina definisanje pojma genocida, bilo je sabotirano prije svega od strane SAD-a, kao
najmonijeg igraa.

Definisanje pojma genocida je vrlo teak posao, prije svega jerje postojalo niz velikih igraa
koji su eljeli prikriti svije zloine, i niti na koji nain nisu eljeli da uestuju u pravnom
definisanju zloina genocida, najbrutalnijeg zloina ili kako ga mnog autori nazivaju zloina
nad zloinima . Stoga veliko priznanje treba pripasti Rafaelu Lemkin ije je ivotno djelovanje
upravo bilo definisanje genocida, kako bi svijet izbjegao historijske zloine koji su stoljeima
pratili svijetsku civilizaciju.

Rafael Lemkin prvi je upotrijebio termin genocid prije nego to je svijet spoznao strahote II
svijetskog rata, strahote nacistikih logora: Auvica, Buhenvalda, Bergand-Belsena i Dahaua.
Rafalel Lemkin je jevrejska izbjeglica, porijeklom iz Poljske, Lemkin je bio ovjek koji je stajao
iza prvog UN-ovog sporazuma o ljudskim pravima, jednog od najvanijih dokumenata, koji je
definisao ljudska prava i slobode- Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida.
(unhcr.org)

Lemkin je imao i jednu od glavnih uloga u suenju nacistima jer je sluio kao zakonski savjetnik
glavnog tuioca SAD-a u Nirnbergu. Na meunarodnim sastancima poeo je sa iznoenjem ideja
o potrebi promjene meunarodnog prava. Nadao se da e konvencija o genocidu biti prihvaena
na Parikoj mirovnoj konferenciji 1945., to se nije desilo iz dosta sumnjivih razloga koji do dan
danas nisu razjanjeni. 11. 12. 1946. Konvenciju jednoglasno prihvaa generalna skuptina UN-
a. (unhcr.org)

Nakon gubitka etrdeset pripadnika svoje porodice od strane nacista, Lemkin je elio da razvije
meunarodni legalni instrument koji bi sprijeio da se genocid ponovi, on je konvenciju vidio
kao borbu i jedan vid osvete svim onima koji su inili stravine zloine. Odrekao se svoje

4
akademske karijere kako bi sve svoje napore uloio u definiranje i osuivanje genocida, te
njegovo usaivanje u meunarodno pravo kao zloina. Kontinuirano je radio na lobiranju u
korist ratifikacije konvencije u ime drava potpisnica i odravao predavanja na Univerzitetima u
Yaleu, Rutgersu i Prinstonu. 1950. i 1952. nominovan je za Nobelovu nagradu za mir, koji nije
dobio, meutim Lemkinova uloga u definisanju zloina genocida uvijek e ostati kao jeda od
najvrijednijih borbi u svijetskoj historiji. (unhcr.org)

Lemkin je u jednom svom kasnijem lanku naveo da je za tako brzu recepciju koncepta genocida
u meunarodnom pravu vaan imbenik bio prihvaanje i podrka ideje od strane novinara
Sjedinjenjih Amerikih Drava i drugih zemalja. Posebno je istaknuo doprinos Washington Posta
(od 1944.), The New York Timesa (od 1945.), New York Herald Tribunea, Dagens Nyhetera iz
Stockholma, Sunday Timesa iz Londona, The Nineteenth Century and Aftera iz Londona, Le
Monde iz Pariza, Tribune des Nationsa iz Pariza i drugih tijela javnih mijenja u vicarskoj,
Nizozemskoj, Norvekoj i Indiji 1

Vie od devedeset drava su potpisnice konvencije, a Sjedinjene Drave, koje su Lemkinu

pruile priliku da razvije svoje ideje u konvenciju, ratifikovale su istu tek 1988. (unhcr.org).
Vidimo da velike sile nisu bile spremne da definiu genocid, bojei se svojih zloina, koje su
same inile kroz historiju.

Ova saznanja postavljaju niz pitanja koliku je podrku Rafael Lemkin imao od SAD-a pri borbi
protiv onih koji konvenciju vide samo kao prijetnju. Ali historija e upamtiti Lemkina ka linost
koja je svojim radom pokazala svijetu da niti jedan zloin ne smije ostati nekanje pa I onaj
kojeg poine zemlje koje imaju privilegije u meunarodnim odnosima.

Historija pokazuje koliku je ulogu imao Lemkin, jer se ljudska civilizacija i dalje suoava sa
genocidima u svim dijelovima svijeta, to za posljedice ima ubijlanje, ranjavanje, nanoenje
povreda, varvartvo na manjinskim nacionalnim, etnikim, vjerskim i rasnim grupama. Meutim
kako postoji pravni osnov da se procesuiraju svi zloini genocida, ipak postoji bojazan kod
zloinaca da e odgovarati za svoje zloine, te da e to biti opomena svima onima koji imaju iste
ili sline ciljeve.

1 Atlaga, A, Gliha, D, Pieta, I. Genocid zloin nad zloinima, Pravni fakultet Zagreb, 2015.

5
3. Konvencija o kanjavanju i sprijeavanju zloina genocida generalne skuptine UN-a.

Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida predstavlja jedan od najvaniji

pravnih dokumenata koji su doneeni. Njena vanost je neizmerna jer se njome definiu gotovo
svi zloini koji su poinjeni protiv jedne vjerske, nacionalne, rasne i etnie skupine a sve u cilju
njenog potpunog ili djeliminog unitavanja.

Kao to smo ve napomenuli da je ovo jedan od najvanijih dokumenata Ujedinjenih naroda,

koji se nastoje sprijeiti dalje injenje zloina. Vanost Konvencije ogleda se i u tome to imala
veliki utjecaj na meunarodno pravo, kojem je dala smjernicu, kako kanjavati ovakve zloine.

Meutim ova konvencija ima i niz nedostataka, za koje se stranke potpisnice Konvencije nisu
mogle dgogovoriti, Prije svega tu se misli na izuzimanje zloina na kultunim dobrom,
spomenicima odreene grupe, te unitavanjem i oteenjem vjerskih objekata, za koje postoji
posebna konvencija doneena 1954 godine.

Ugovorne strane, potpisnice Konvencije potpisale su dokument koji glasi:

S obzirom da je Generalna skuptina Ujedinjenih nacija svojom rezolucijom 96 (I) od 11.

decembra 1946. godine, proglasila da je po meunarodnom pravu genocid zloin osuen od
civlizovanog svijeta, i u suprotnosti sa duhom i ciljevima Ujedinjenih nacija; Prepoznale da u
svim periodima historije genocid nanosi velike gubitke ovjeanstvu i
Ubjeene da je obavezna meunarodna saradnja u cilju oslobaanja ovjeanstva takvog
stranog zla, Drave potpisnice dogovorile su se o slijedeem:
lan I: Potvruju da je genocid, bilo da je izvren u vrijeme mira ili rata, zloin meunarodnog
prava i obavezuju se da e ga sprijeiti i kazniti. 2

lan II: U ovoj konvenciji pod genocidom se podrazumijeva bilo koje od slijedeih djela,
poinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili

2 Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida http://www.preventgenocide.org/ba/konvencijaogenocidu.htm

(Pristupljeno 14. 03. 2016.)

6
religiozna grupa:
(a) ubistvo lanova grupe (naroda);
(b)uzrokovanje tekih tjelesnih ili mentalnih povreda lanovima grupe (pripadnika odreenog
naroda)
(c) namjerno podvrgavanje grupe takvim ivotnim uslovima koji dovode do njenog potpunog ili
djeliminog fizikog unitenja;
(d) uspostavljajui mjere s namjerom sprjeavanja raanja u okviru grupe (naroda);
(e) prinudno premetanje djece iz jedne grupe u drugu.

lan III: Slijedea djela bit e kanjiva:

(a) genocid;
(b) planiranje izvrenja genocida;
(c) direktno i javno podsticanje na izvrenje genocida;
(d) pokuaj genocida;
(e) sauesnitvo u genocidu.

lan IV: Lica koja su poinila genocid ili bilo koje drugo djelo pobrojano u lanu III bit e
kanjena, bilo da su dravni rukovodioci, javni slubenici ili privatne osobe.

lan V: Ugovorne strane se obavezuju da e preduzeti potrebne zakonske mjere, shodno svojim
ustavima, kako bi obezbijedile primjenu odredaba ove konvencije i naroito da e
predvidjeti efikasne krivine kazne za lica kriva za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u
lanu III.

lan VI: Lica okrivljena za genocid ili bilo koje drugo djelo navedeno u lanu III bit e izvedena
pred nadlene sudove one drave na ijoj je teritoriji djelo izvreno ili pred meunarodni krivini
sud koji e biti nadlean za one ugovorne strane koje po tome budu priznale njegovu sudsku
nadlenost. 3

3 Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida http://www.preventgenocide.org/ba/konvencijaogenocidu.htm

(Pristupljeno 14. 03. 2016.)

7
lan VII: Genocid i druga djela navedena u lanu III nee biti smatrani kao politiki kriminal u
odnosu na pitanja ekstradicije. Ugovorne strane se obavezuju da u takvim sluajevima odobre
ekstradiciju shodno njihovim zakonima i ugovorima koji su na snazi.

lan VIII: Svaka ugovorna strana moe se obratiti nadlenim organima Ujedinjenih Nacija kako
bi ovi, prema Povelji Ujedinjenih Nacija, preduzeli mjere koje smatraju odgovarajuim za
sprijeavanje i kanjavanje djela genocida ili bilo kojeg drugog djela navedenog u lanu III.

lan IX: Sporovi izmeu ugovornih strana, vezanih za tumaenja, primjene i izvrenja ove
konvencije, ukuljuujui i one koji se odnose na odgovornost neke drave po predmetu genocida
ili kojeg drugog djela navedenog u lanu III, bit e izneseni pred Meunarodni sud pravde, na
zahtjev bilo koje strane u sporu.

lan X: Ova konvencija, iji e tekstovi na kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i

panskom, biti podjednako vjerodostojni, nosit e datum 9. decembar 1948.godine.

lan XI: Ova e konvencija biti otvorena za potpis do 31. decembra 1949. godine svakoj lanici
Organizacije ujedinjenih nacija i svakoj dravi nelanici, kojoj Generalna skuptina bude uputila
poziv u tu svrhu. Ova e konvencija biti ratifikovana i ratifikacioni instrumenti bit e deponovani
kod Generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija. Nakon 1. januara 1951. godine ovoj
e konvenciji moi da pristupi svaka lanica Ujedinjenih nacija i svaka drava nelanica koja
bude primila naprijed navedeni poziv. Instrumenti o pristupanju bit e deponovani kod
Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

lan XII: Svaka ugovorna strana moi e u svako doba, putem obavjetenja, upuenog
Generalnom sekretaru Ujedinjenih Nacija, da proiri primjenu ove konvencije na sve teritorije ili
bilo na koju teritoriju, ijim inostranim poslovima ona rukovodi. 4

lan XIII: (1) Na dan kada prvih dvadeset ratifikacionih ili instrumenata o pristupanju budu

4 Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida http://www.preventgenocide.org/ba/konvencijaogenocidu.htm

(Pristupljeno 14. 03. 2016.)

8
deponovani, Generalni sekretar e o tome sastaviti zapisnik. On e dostaviti kopiju toga
zapisnika svim dravama lanicama Organizacije ujedinjenih nacija, kao i nelanicama
navedenih u lanu XI. Ova e konvencija stupiti na snagu devedesetog dana poslije datuma
deponovanja devedesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili
pristupanje izvreni posljednjeg datuma vaie od devedesetog dana poslije deponovanja
instrumenata o ratifikaciji ili pristupanju.

lan XIV: Ova konvencija e ostati na snazi za period od deset godina poev od dana njenog
stupanja na snagu. Ona e poslije toga ostati na snazi za novi period od pet godina, i tako redom,
prema onim ugovornim stranama koje je ne budu otkazale najmanje est meseci prije isteka roka.
Otkaz e se vriti pismenim obavjetenjem upuenom Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

lan XV: Ako usljed otkaza, broj drava potpisnica ove konvencije bude manji od esnaest,
Konvencija e prestati da vai, poev od dana kad je posljednji otkaz postao pravosnaan.

lan XVI: Zahtjev za reviziju ove konvencije moe podnijeti bilo koja ugovorna strana u svako
doba putem pismenog obavjetenja upuenog Generalnom sekretaru. Generalna skuptina e
donositi odluku o mjerama koje treba preduzeti u takvom sluaju po predmetu tog traenja.

lan XVII: Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavijestie sve drave lanice Organizacije i
drave nelanice o kojima je rije u lan XI o slijedeem:
(a) potpisima, ratifikacijama i pristupanjima primljenim na osnovu lana XI,
(b) obavjetenjima primljenim na osnovu lana XII,
(c) datumu stupanja na snagu ove konvencije, na osnovu lana XIII.
(d) otkazima primljenim na osnovu lana XIV.
(e) prestanku vaenja Konvencije, na osnovu lanu XV..
(f) obavjetenjima primljenim na osnovu lana XVI. 5

lan XVIII: Original ove konvencije deponovat e se u arhivi Organizacije ujedinjenih nacija.

5 Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida http://www.preventgenocide.org/ba/konvencijaogenocidu.htm

(Pristupljeno 14. 03. 2016.)

9
Ovjeren prijepis bit e upuen svim dravama lanicama Ujedinjenih Nacija i dravama
nelanicama o kojima je rije u lanu XI. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija registrovat e
ovu konvenciju na dan njenog stupanja na snagu.

lan XIX: Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija registrirat e ovu konvenciju na
dan kada Konvencija stupi na snagu. 6
Shodno svim lanovima konvencije, moemo rei da cjelokupna konvencija predstavlja znaajan
pravni dokument, koji u mnogome moe sprijeiti dalja izvrenja genocida, ali moe i na
adekvatan nain predstavljati pravni lijek za sve zloine genocida koji su poinjeni. Uz niz
nedostataka koje smo ve naveli vanost konvencije predstavlja prevagu svi drugi pozitivni
elemenata iz same konvencije.

4. Genocidi XX stoljeu

Genocid prestavlja jedan od najstraniji zloina kojih ovjeanstvo poznaje.Historijski gledano

veliki broj drava u svijetu bio je povrgnut zloinu genocida ili su te drave poinile zloin
genocida. Genocidi u XX stoljeu predstavljaju najvee torture koje je ovjeanstvo zapamtili.
Meutim mora se istai da se veina tih genocida dogodila na podruju Evrope koja sebe naziva
demokratinom i dijelom svijeta koji najvie propagira ljudska prava i slobode svih ljudi.
Hornoloki gledano genocidi u XX stoljeu poinju 1915 i zavravaju na kraju stoljea
genocidom u Bosni i Hercegovini. Meunarodni relevantni subjekti definisali su genocide koji su
se desili u XX stoljeu :

1. Genocid nad Armenima u Osmanskoj dravi (1915. - 1918.)

2. Staljinove prisilne gladi (Holodomor) (1932. - 1933.)
3. Nankinki masakr (1937. - 1938.)
4. Holokaust (1938. - 1945.)
5. Pol Pot u Kambodi (1975. - 1979.)
6. Genocid u Ruandi (1994.)

6 Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida

http://www.preventgenocide.org/ba/konvencijaogenocidu.htm (Pristupljeno 14. 03. 2016.)

10
 7. Genocid u Bosni i Hercegovini (1992. - 1995.)7

Ovo su samo neki od genocida, koji su bili najbrutalnij i najpogubniji za ljudsku civilizaciju.Kao
prvi spominje se genocida Osmanske drave na armenskim stanovnitvom u I svijetskom ratu,
najvie 1915 godine. Osmanska vlast je planski i sistematski ubijala Armene koji su stoljeima
ivjeli upravo na Anatolskoj visoravni. 8

Kako jedan od mogobrojnih primjera genocida bio je i Sovjetski savez koji je svijim djelovanjem
nastojao da potpuno ili djelimino uniti manjine u okviru svoje drave. Boljevika diktatura
na elu sa Staljinom prourokvala je namjerno izazivanje gladi kod civilnog stanovnitva u
Ukrajini, koje je vladalo u periodu 1932-1933 godine.9

Na prostoru Afrike dogodio se stravian zloin genocida, prije svega u teritoriji Centralne Afrike
koja je i najbogatija prirodnim resursima. Najpogoenija zemlja, tj zemlje koje su bile ovijene
velom genocida bila je Ruanda, u kojoj je ubijeno vie miliona manjinskih ljudi, grupe Tutsiji.
Dok se na prostoru Azije po brutalnosti istie genocid u Kamboi, koji je odni gotovo etvrtinu
ivota lokalnog stanovnita. 10

Na prostoru konfliktnog Balkana kroz historiju mnogo puta dogodio se genocid, u kojem su
najvie stradali Muslimani(Bonjaci).Tako je bilo i tokom poslijednje agresije na Bosnu i
Hercegovinu, gdje je izvren genocid nad bonjakim stanovnitvom. Ali karakteristika je to je
zloin genocida i kanjen u meunarodnom krivinom sudu za bivu Jugoslaviju(ICTY), gdje su
akteri zloina genocida kanjeni, to predstavlja neku ako se to mo tako rei satifakciju
rtvama, da vie niti jedan zloin nee ostati nekanjen.

7 The History Place - Genocide in the 20th Century, http://www.historyplace.com/worldhistory/genocide/

(Pristupljeno 13. 03. 2016.)

8 Bruneteau, B. Stoljee genocida, Politika kultura 1999.

9 Bruneteau, B. Stoljee genocida, Politika kultura 1999.

10 Bruneteau, B. Stoljee genocida, Politika kultura 1999.

11
Vidimo da je zloin genocida ili poznati u meunarodno-pravnim krugovima kao zloin nad
zloinima vrlo esta pojava, pogotovo u XX stoljeu za kojeg mnogi smatraju da predstavlja
prekretnicu u svijesti ovjeanstva, to se naalost u ovom sluaju ne vidi.

5. Holokaust ( zloini poinjeni nad Jevrejima)

Kada se spomene termin holokaust prva asocijacija jeste zloin koji su nacisti poili nad
Jevrejima u II svijetskom ratu. Holokaust predstavlja plansko i sistematsko unitavanje Jevreja
na protoru Evrope. Kao oiti i nepobitni primjer toga bili su koncentracioni logori koje su nacisti
napravili, kako bi ubijali, muili i iskoritavali prije svega jevrejsko stanovnitvo tokom II
svijetskog rata..
Jevreji bili su primarne rtve nacistikog reima. Romi i razni slavenski narodi, takoer, bili su
odreeni - ciljani za unitenje ili desetkovanje zbog nacionalnih, etnikih ili vjerskih razloga.
Milioni drugih ljudi, ukljuujui homoseksualce, ljude sa mentalnim ili fizikim hendikepom,
politike i vjerske protivnike (i Jehovini svjedoci), sovjetske ratne zarobljenike, poljsku
aristokratiju i intelektualnu elitu, takoer, doivjeli su nezamisliva ugnjetavanja i smrt pod
nacistikim reimom. 11 Kao to vidimo postoje i drugi narodi, zajednice koje su bile izloene
holokaustu, za koje su nacisti smatrali da su nia rasa i s shodno tome treba da budu ubijeni,
maltretirani i na bilo koji drugi nain ugnjetavani.
Termin holokaust koristi se da se opiu genocid i svi drugi oblici zloina protiv ovjenosti i
meunarodnog prava, koje su nacisti i njihovi saveznici i marionetski reimi u periodu od 1933.
do 1945. planski i sistematski izvrili u razliitim dijelovima Evrope, pobivi desetine miliona
ljudi. Oko est miliona bili su Jevreji, tj. vie od polovine ukupnog jevrejskog stanovnitva
Evrope, od ega 1.500.000 djece. 12 Ove zloine nad Jevrejima prije svega poinili su zloinci
nacistike Njemake, meutim treba se znati, da ovakve zloine nisu mogli sami izvriti, tu su
pomo dobijali od svoji kolega nacista iz Italije, Francuske, Maarske, Norveke, koji su se
poistovjeivali sa Hitlerovom ideologijom.
Rije holokaust potjee od grke rijei holokaustos i sastoji se od grke sloenice korijena -
hlon, to znai ope, openito, svekoliko i kaustn, to znai isto, oieno, spaljeno. Rije
holokaustn u starih Grka znai rtvu paljenicu svim zemaljskim i podzemnim bogovima i

11 eki, S. Historija Holokausta, Institut za istaivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, Sarajevo.
12 eki, S. Historija Holokausta, Institut za istaivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, Sarajevo.

12
predstavlja zanimljivu asocijaciju na nacistiku tenju paganskim prauzorima, to je, po ocjeni
Akademika Premeca, od vanosti za razumijevanje fenomena unitavanja Jevreja. Rije se
pojavljuje u grkom prijevodu biblijske rtve poznate kao olah, to je sveto spaljivanje
posveeno u potpunosti Gospodaru, a postojala su i druga rtvovanja u hrani. 13
Hitler i ostali nacistiki ideolozi smatrali su Jevreje opasnom rasom, koja je ve i samim
svojim postojanjem ugroavala bioloku istotu i snagu nadmone arijevske rase. Da bi
osigurao podrku hiljada pojedinaca u realizaciji konanog rjeenja, nacistiki reim je
iskoristio postojee predrasude protiv Jevreja u Njemakoj i ostalim okupiranim dravama ili
dravama saveznicama Njemake u Drugom svjetskom ratu. 14 Kao to vidimo kao uzrok
mrnje nacista prema Jevrejima jeste strah od jevrejskog stanovnitva koje bi prema nacistima
ugrzili istu arijevsku rasu, to je naravno jo jedan od izgovora kako bi se krenulo u
osvajanja, kao i stoljeima prije, kako su voeni ratovi.
Svi dijelovi Evrope bili su direktno ili indirektno izloeni zloinu holokausta, pa tako i podruje
Balkana, koje je stoljeima bilo podruje u kojem su voen ratovi i vreni zloini, tako je i ovaj
put bilo. Ovaj put Balkan je bio izloen holokaustu, prije svega tu mislimo na jevrejsko
stanovnitvo koje je ivjelo stoljeima na ovim prostorima. Jevreji koji su veinom bili trgovci i
ugledni stanovnici odvoeni su u Njemake logore. Kao i stoljeima prije, tako i u II svijetskom
ratu prostor Balkana nije mogao oprati ruke od zloina koji su narodi Balkana izvrili bili na
direktan ili indirektan nain.

13 eki, S. Historija Holokausta, Institut za istaivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, Sarajevo.
14 eki, S. Historija Holokausta, Institut za istaivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, Sarajevo.

13
6. Zakljuak

U svim periodima ljudske historije, svijet je bio izloen genocidu, meutim po svojoj brutalnosti
XX stoljee se izdvaja, kao jedno od najbrutalnijih i najkrvavijih stoljea u svijetu, jer su na
desetine miliona ljudi ubijeno na genocidnoj osnovi, samo zbog toga to se bili vjerski, etniki,
rasno ili nacionalno razliiti.

Definisanje genocida, kao zloina u meunarodnom pravu tekao je dosta sporo, to je ostavilo
prostora za ponavljanje istog, itav niz godina pa i u II svijetskom ratu, koji predstavlja
prekretnicu u definisanju zloina genocida, kao najbrutalnijeg i najnehumanijeg zloina kojeg je
zapamtila ljudska civilzacija.

Iako je pri definisanju termina genocida bilo i onih koji su smatrali da zloin genocida ne treba
doekati svijetlo dana, ipak elja veine da se definie zloin genocida, kao upozorenje
generacijima koje dolaze da niti jedan zloin ne smije i nee ostati nekanjen je na kraju
prevladala.

Genocid kao najstraniji zloin poiva prije svega na depersonalizaciji rtve, to injenino znai
da rtva ne predstavlja cilj, zbog obiljeja koje nosi na sebi, nego samo zato to je pripadnih
odreene nacionalne, vjerske, entike, rasne grupe, koja biva proganjana.

Vanost konvencije po strani ostavlja niz nedostataka koji nisu definisani samom konvencijom.
Prije svega tu mislimo na ne definisanje kulturnog genocida, kao i ruenje vjerskih objekata, kao
jednog od vidova genocida, koji u samu konvenciju nisu uvreni.

Termin holokaust predstavlja sinonim za stradanja Jevreja u II svijetskom ratu, to je naravno i

istina, meutim kao to smo ranije istakli pored Jevreja, holokaust su proli i drugi narodi Evrope
za koji su nacisti smatrali niom rasom, tu prije svega mislimo na Rome, te neke slavenske
narode. Takoer kroz holokaust su proli homoseksualci, te oni koji mentalno ili fizikin nisu bili
sposobni obavljati bilo kakve poslove, to proiruje zloin holokausta, i na druge grupe za koje
su nacisti smatraju da ugraavaju istu arijevsku rasu.

14
Literatura:

a) Knjige

1. Atlaga, A, Gliha, D, Pieta, I. Genocid zloin nad zloinima, Pravni fakultet Zagreb,
2015.
2. Bruneteau, B. Stoljee genocida, Politika kultura 1999.
3. eki, S. Genocid i istina o genocidu u Bosni i Hercegovini, Institut za istraivanje
zloina potiv ovjenosti i meunarodnog prava, Sarajevo 2012.
4. eki, S. Historija Holokausta, Institut za istaivanje zloina protiv ovjenosti i
meunarodnog prava, Sarajevo.
5. Schabas, W., Genocide in International Law The Crimes of Crimes, Cambridge
University Press, 2000.

b) Publikacije

1. Genocidi; Sluajevi, Poreenja i Savremene rasprave, Institut za istraivanje zloina

protiv ovjenosti i meunarodnog prava, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

c) Internet

1. Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida

http://www.preventgenocide.org/ba/konvencijaogenocidu.htm (Pristupljeno 14. 03.
2016.)
2. Prevent Genocide International http://www.preventgenocide.org/genocide/ Pristupljeno
18.03.2016.
3. The History Place - Genocide in the 20th Century,
http://www.historyplace.com/worldhistory/genocide/ (Pristupljeno 13. 03. 2016.)
4. Unhcr.org, Raphael Lemkin http://www.unhcr.org/cgi-
bin/texis/vtx/search?page=search&docid=3b7255121c&query=genocide%20convention
(Pristupljeno 17.03.2016.).

15