1.

SKLOPOVI S DIODAMA

Poluvodike diode su elektronike komponente s dvije elektrode, razliitih izvedbi, svojstava i namjena. U ovom
poglavlju opisane su dioda ope namjene (u strunoj literaturi susree se naziv ispravljaka dioda, engl. rectifier
diode, njem. Gleichrichterdiode), Zenerova, tunelska i kapacitivna dioda. Vieslojne diode opisane su u poglavlju
9. Sklopovi s tiristorima i jednospojnim tranzistorom, a fotodioda, svijetlea i laserska dioda u poglavlju 10. Optoe-
lektroniki elementi.

Naela djelovanja dioda poznata su itatelju od prije iz predmeta ELEKTROTEHNIKI MATERIJALI I KOM-
PONENTE. Stoga su ovdje ukratko opisana osnovna svojstva dioda proirena sa znanjima o tehnikim podacima
vanim za uporabu. Glavni dio ine prikazi izvedbi, svojstava i primjene sklopova s diodama.

Ovo poglavlje ima etiri dijela. U prvom su dijelu opisana svojstva dioda ope namjene. U sljedea dva su opisane
izvedbe, svojstva i primjene ispravljakih sklopova te ograniavaa i restauratora napona. U posljednjem dijelu dan
je prikaz svojstava i osnovne primjene Zenerove, tunelske i kapacitivne diode.

1.1. Svojstva dioda 1.4. Ostale vrste dioda

Propusno polarizirana dioda Zenerova dioda
Zaporno polarizirana dioda Stabilizacija napona sa Zenerovom diodom
Strujno-naponska karakteristika diode Tunelska dioda
Karakteristine veliine diode Kapacitivna dioda

1.2. Ispravljaki sklopovi Pregled kljunih pojmova

Poluvalni ispravlja Dodatna literatura za uenike
Punovalni ispravlja
Filtriranje ispravljenoga napona Zadatci za laboratorijske vjebe
Udvostruiva napona Vjeba 1.1. Poluvalni ispravlja
Umnoiva napona Vjeba 1.2. Punovalni ispravlja
Vjeba 1.3. Stabilizacija napona sa Zenerovom
1.3. Diodni ograniavai i restauratori diodom
Paralelni diodni ograniavai
Serijski diodni ograniavai Pitanja i zadatci za ponavljanje i provjeru
Dvostrani diodni ograniava znanja
Restauratori

1
1 SKLOPOVI S DIODAMA

1.1. SVOJSTVA DIODA

Diode ope namjene (ispravljake diode) sastoje se od
p-tipa i n-tipa poluvodia. Izvod povezan s p-tipom po-
luvodia je anoda (A), a izvod povezan s n-tipom je
katoda (K). Mogu biti silicijske i germanijske. Imaju
svojstvo da u jednome smjeru proputaju struju, a u dru-
gom ne.

Slika 1.3. Djelovanje propusno polarizirane diode

Zaporno polarizirana dioda

Slika 1.1. Graa i simboli diode

Pokus
Propusno polarizirana dioda

Pokus

Slika 1.4. Spoj zaporno polarizirane diode

Kad je katoda na pozitivnijemu potencijalu od anode,

Slika 1.2. Spoj propusno polarizirane diode
Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za
diodu se kae da je propusno polarizirana. U tom slu-
aju kroz diodu tee propusna struja IF (engl. forward
current, njem. Durchlassstrom) od anode prema kato-
di. Na diodi je mali pad napona koji za silicijske dio-
de iznosi oko 0,7 V, a za germanijske diode oko 0,3 V
(slika 1.2.).
Veliina struje, koja tee kroz propusno polariziranu di-
odu, ovisi o prikljuenomu naponu U i otporu R otpor-
nika spojenog u seriju s diodom:
U UD
______
ID = IF = R .
dioda je zaporno (nepropusno) polarizirana (slika 1.4.).
Kroz diodu tee u smjeru od katode prema anodi vr-
lo mala struja IR koja se naziva zaporna ili reverzna
struja (preostala struja, engl. reverse current, njem.
Sperrstrom). Zaporna struja za germanijske diode reda
je veliine desetak mikroampera, a za silicijske desetak
nanoampera.
U serijskomu spoju zaporno polarizirane diode i otpor-
nika R zaporna struja diode moe se zanemariti. Stoga
se moe zanemariti i pad napona na otporniku R. Zapor-
ni napon na diodi (engl. reverse voltage, njem. Sperrs-
pannung) jest napon U prikljuenog izvora. Dioda dje-
luje praktino kao iskljuena sklopka (slika 1.5.).
I D = IR = 0 UD = U = 0

Dioda ima vrlo mali otpor pa je napon UD = UF na diodi

mali. Stoga je gotovo sav napon U prikljuenog izvora
na otporu R, pa struja kroz diodu priblino iznosi:
__
U
ID = IF = R .

Stoga se moe rei da dioda djeluje kao ukljuena Slika 1.5. Zaporno polarizirana dioda djeluje kao
sklopka (slika 1.3.). iskljuena sklopka

2
 1.1. SVOJSTVA DIODA

Strujno-naponska karakteristika diode Ako prikljueni napon zaporne polarizacije prijee vri-
jednost UBR, koja se naziva probojni napon (engl. bre-
akdown reverse voltage, njem. Durchbruch-spannung),
dolazi do nagloga porasta reverzne struje, to moe pro-
Pokus uzroiti unitenje diode. Iznos probojnoga napona za
diode kree se u rasponu od nekoliko desetaka volta do
nekoliko kilovolta.

Karakteristine veliine diode

Najvanije karakteristine veliine diode jesu:

- doputena vrijednost napona zaporne polarizacije
UR koja se smije prikljuiti na diodu a da ne doe do
UD(V) -10 -5 0 njezina trajnog oteenja
- doputena jakost struje IF koja smije tei kroz diodu
ID(mA) 0,002 0,001 0
pri propusnoj polarizaciji a koja nee uzrokovati trajno
oteenje diode
- doputeni utroak snage Ptot
- temperaturno podruje rada
- oblik kuita i raspored izvoda.

UD(V) 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8

ID(mA) 0,0 0,018 1,01 10,8 29,3

Slika 1.6. Snimanje strujno-naponske karakteristike

diode Slika 1.8. Primjeri izvedbi dioda

Doputeni zaporni napon silicijskih dioda iznosi od ne-

Grafiki prikaz odnosa napona i struje diode naziva se
strujno-naponska karakteristika diode (slika 1.7.).
Dioda postaje vodljiva kad prikljueni napon propusne
polarizacije dostigne iznos UT. Taj napon naziva se na-
pon praga ili napon koljena (engl. treshold voltage,
knee voltage, njem. Schwellspannung, Schleusenspa-
nnung) i za silicijske diode iznosi oko 0,6 V-0,7 V, a za
germanijske diode 0,2 V-0,3 V.
koliko desetaka pa do tisuu volta. Doputene jakosti
struja dioda iznose od nekoliko desetaka miliampera do
nekoliko kiloampera. Utjecaj temperature na karakte-
ristike diode pokazan je na slici 1.9. U tvornikim po-
dacima karakteristine veliine dioda uvijek se daju za
odreeno podruje temperatura.

Slika 1.9. Utjecaj temperature na karakteristike diode

Slika 1.7. Strujno-naponska karakteristika diode

3
1 SKLOPOVI S DIODAMA

1.2. ISPRAVLJAKI SKLOPOVI

Za normalan rad elektroniki sklopovi trebaju istosmjerni napon napajanja. U tu se svrhu izmjenini napon mree
transformira na potrebnu vrijednost i zatim ispravlja. Ispravljanje se obavlja spojevima ispravljakih dioda koji se
nazivaju ispravljaki sklopovi, krae ispravljai (engl. rectifier circuits, njem. Gleichrichterschaltungen). Isprav-
ljaki spojevi mogu biti poluvalni i punovalni. Za dobivanje visokih napona s pomou niskonaponskih elemenata
upotrebljavaju se umnoivai napona (engl. voltage multipliers, njem. Spannungsvervielfacher).

Poluvalni spoj ispravljaa Primjer 2.1.

Koliki mora biti najmanje doputeni napon zaporne
polarizacije diode ako je sklop sa slike 1.10. prikljuen
Pokus na mreni napon uz prijenosni omjer transformatora
10:1?
a) __
UR > USm = ___
230
10
2 = 32,53 V

Punovalni spoj ispravljaa

Znatno bolja svojstva imaju punovalni ispravljai. To

su spoj s dvije diode (slika 1.11.) i mosni ili Graetzov
spoj (slika 1.12.).

b) Pokus
a)

(5 ms/div, A = B = 10 V/div)

Slika 1.10. Poluvalni ispravlja: a) shema,

b) ulazni i izlazni napon

Poluvalni spoj ispravljaa (engl. halfwave rectifier, b)

njem. Einweggleichrichter) najjednostavniji je isprav-
ljaki spoj. Dioda proputa struju samo za vrijeme jed-
ne poluperiode izmjeninoga napona. Za spoj na slici
1.10.a) to je pozitivna poluperioda. Stoga se na troilu
javlja samo pozitivni dio izmjeninoga napona (slika
1.10.b). Srednja vrijednost izlaznoga napona ispravlja-
a (istosmjerna komponenta), uz zanemareni pad napo-
na na diodi, iznosi:
(5 ms/div, A = B = 10 V/div)
____
USm
Usr = = 0,45 US
Slika 1.11. Punovalni ispravlja: a) shema,
gdje su USm i US vrna, odnosno efektivna vrijednost b) ulazni i izlazni napon
napona na sekundaru transformatora, tj. na ulazu isprav-
ljaa. Doputena vrijednost napona zaporne polarizacije U spoju s dvije diode (engl. fullwave rectifier using a
diode mora biti vea od USm. center-tapped transformer, njem. Mittelpunktgleichri-
chter) za vrijeme pozitivne poluperiode napona na se-
kundaru transformatora vodljiva je dioda D1, a za vri-

4

jeme negativne poluperiode dioda D2. Struja tee kroz
troilo uvijek u istomu smjeru pa se na njemu dobije
pozitivan napon u obje poluperiode.
Srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa (isto-
smjerna komponenta), uz zanemareni pad napona na
diodi, iznosi:
____
USm
Usr = 2 = 0,9 US ,
gdje su USm i US vrna, odnosno efektivna vrijednost
napona na sekundaru transformatora (napon gornjeg
ili donjeg izvoda prema srednjem izvodu), tj. na ulazu
ispravljaa. Doputena vrijednost napona zaporne pola-
rizacije diode mora biti vea od 2USm.
Isti oblik napona dobije se s pomou ispravljaa u
mosnome spoju (Graetzov spoj, engl. bridge rectifier,
njem. Brckenschaltung). USm je vrna, a US efektivna
vrijednost napona na sekundaru transformatora, tj. na
ulazu ispravljaa. Doputena vrijednost napona zaporne
polarizacije diode mora biti vea od USm. Spoj zahtijeva
etiri diode ali je transformator jednostavniji.
Slika 1.12. Mosni spoj punovalnog ispravljaa
Proizvoai poluvodikih elemenata proizvode oba
spoja ispravljaa kao element u jednom kuitu (slika
1.13.).
Slika 1.13. Ispravlja u jednom kuitu
Filtriranje ispravljenoga napona
Izlazni napon otporno optereenog ispravljaa ima ve-
liku valovitost, tj. uz istosmjernu komponentu sadri
jako izraenu izmjeninu komponentu, tzv. napon
brujanja (engl. ripple, njem. Brummspannung). Takav
napon nije pogodan za napajanje elektronikih sklo-
pova. Poboljanje oblika izlaznoga napona (poveanje
1.2. ISPRAVLJAKI SKLOPOVI
istosmjerne komponente uz smanjenje valovitosti) do-
bije se postupkom filtriranja (glaenja) ispravljenoga
napona. Za filtriranje ispravljenoga napona najee se
upotrebljavaju kondenzatori velikoga kapaciteta (slika
1.14.).
Pokus
a)
b)
(5ms/div, A = B = 10 V/div)
Slika 1.14. Filtriranje poluvalno ispravljenoga napona
Dioda vodi samo dok je anoda pozitivnija od katode. U
tome dijelu periode izmjeninoga napona kondenzator
se nabija. U ostalome dijelu periode dioda je zaporno
polarizirana. Struju troilu daje nabijeni kondenzator pa
se napon na njemu smanjuje. to je optereenje vee,
bit e znatnije smanjenje izlaznoga napona. Da se to
sprijei, potrebno je primijeniti kondenzatore velikoga
kapaciteta.
Slika 1.15. Napon brujanja
Iznos napona brujanja Ubm (mjeren od vrha do vrha, sli-
ka 1.15.) ovisi o vrnoj vrijednosti ispravljenoga napona
(priblino jednaka vrnoj vrijednosti napona na sekun-
darnom namotu transformatora USmax), o frekvenciji
napona brujanja fb (za poluvalni ispravlja fb = 50 Hz,
za punovalni ispravlja fb = 100 Hz), o optereenju
ispravljaa R i kapacitetu kondenzatora za glaenje C:
_____
USm
Ubm = f RC .
b
5
1 SKLOPOVI S DIODAMA

bivamo sklop koji na izlazu daje napon dvostruko vii

od napona dobivenog jednim poluvalnim ispravljaem.
Pokus To je tzv. udvostruiva napona ili Delonov, odnosno
a) Greinacherov spoj (slika 1.17.).

Za vrijeme pozitivne poluperiode sekundarnog napona

us vodi dioda D1, kondenzator C1 se nabija, dok se za
vrijeme negativne poluperiode nabija C2 preko diode
D2. Uz zanemarivanje pada napona na diodama, dobi-
veni istosmjerni napon na svakom kondenzatoru bit e
jednak vrnoj vrijednosti napona sekundara USmax, te e
ukupni napon izmeu toaka 1 i 2 biti:
Uiz = 2 USmax.

Prednost ovog sklopa je u tome to se pri niskom napo-

b) nu na sekundarnom namotu transformatora moe dobiti
visoki istosmjerni napon.

Primjer 1.3.
Ako efektivna vrijednost napona na sekundaru iznosi
200 V, koliki e biti napona na izlazu sklopa sa slike
1.17.?
__ __
(5ms/div, A = B = 10 V/div) Uiz = 2 2 Uef = 2 2 200 = 564 V

Slika 1.16. Filtriranje punovalno ispravljenoga

napona
Umnoiva napona

Primjer 1.2. Za dobivanje istosmjernih napona na sekundaru, koji

Izraunati napon brujanja ispravljaa sa slike 1.16. ako
su jednaki parnim ili neparnim viekratnicima napona,
je prijenosni omjer transformatora 10:1, C = 100 F i upotrebljava se tzv. kaskadni generator ili Cockroft-
R = 1 k. Waltonov, odnosno Greinacherov spoj (slika 1.18.).
__
USm = _______
2 230
2 10
= 16,26 V

Ubm = __________________
16,26
6 = 1,626 V
Pokus
100 1 10 100 10
3

Udvostruiva napona

Pokus

C1 = C2 = C3 = C4 = C5 = 100 F,
D1 = D2 = D3 = D4 = D5 = 1N4001

Slika 1.18. Kaskadni generator

Za vrijeme jedne poluperiode napona na sekundaru

Slika 1.17. Udvostruiva napona
Ako su na sekundarni namot transformatora spojena
dva poluvalna ispravljaa optereena kapacitivnim op-
tereenjem, s time da diode vode naizmjenino, tada do-
transformatora preko diode D1 nabija se kondenzator
C1 na napon Uc1 = Usmax (slika 1.19.a). Za vrijeme idue
poluperiode dioda D1 je nepropusno polarizirana, a D2
je propusno polarizirana te se preko nje (slika 1.19.b)
nabija kondenzator C2 na napon:
Uc2 = Uc1 + Usmax = 2 Usmax.

6
 1.3. DIODNI OGRANIAVAI I RESTAURATORI

Uc3 = Usmax + Uc2 Uc1,

Uc3 = Usmax + 2Usmax Usmax = 2Usmax.

C2 se djelomino izbija, a C1 se opet nabija preko vod-

ljive diode D1. Na isti nain je:

Uc4 = Usmax + Uc1 + Uc3 Uc2 = 2Usmax.

Dakle, svaki se kondenzator, osim kondenzatora C1,

nabije na napon jednak dvostrukoj amplitudi napona
na sekundarnom namotu transformatora, te se sa svake
strane naponi kondenzatora zbrajaju. Tako se na grana-
ma oznaenim neparnim brojevima dobiju neparni, a na
granama oznaenima parnim brojevima parni viekrat-
nici napona Usmax. Tako se u toki 3 dobije vrijednost
napona 3Usmax, a u toki 4Usmax itd.

Prednost ovog spoja je to se s pomou elemenata za

male napone (dioda i kondenzatora) moe dobiti rela-
tivno veliki istosmjerni napon. Upotrebljava se samo
kao izvor napona jer pri veem optereenju napon pada
poto se kondenzatori ne stignu dopuniti.
Slika 1.19. Prikaz naela rada kaskadnoga generatora

Kondenzator C1 se pri tome djelomino izbija. Konden-

zator C3 nabije se preko propusno polarizirane diode D3
strujnim krugom transformator-C2-D3-C3-C1-transfor-
mator (slika 1.19.c) na napon:

1.3. DIODNI OGRANIAVAI I RESTAURATORI

U elektronici je esto potrebno ograniiti porast napona iznad odreene vrijednosti. Sklopovi koji obavljaju tu funk-
ciju nazivaju se ograniavai (engl. clipping circuits, limiting circuits, skraeno clippers, odnosno limiters, njem.
Begrenzerschaltung).
Neki elektrini i elektroniki sklopovi imaju svojstvo da signalima oduzimaju istosmjernu komponentu (npr. RC-
mrea). Kad je potrebno obnoviti (uspostaviti) istosmjernu komponentu, upotrebljavaju se restauratori (engl. resto-
rer, njem. Klemmschaltung).

Paralelni diodni ograniava

Pokus
Na slici 1.20. pokazan je spoj diode i otpornika koji
a)
ograniava porast izlaznoga napona za vrijeme pozitiv-
ne poluperiode ulaznoga napona. Kako je dioda spojena
paralelno izlazu, spoj se naziva paralelni ograniava.

Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznoga napona di-

oda je vodljiva pa je na izlazu mali napon propusne po-
larizacije diode UF. Za vrijeme negativne poluperiode
dioda je nevodljiva pa se ulazni napon prenosi na izlaz.

7
1 SKLOPOVI S DIODAMA

b)
Pokus

(0,2 ms/div, A = B = 10 V/div)

Slika 1.20. Ograniavanje napona diodom

Pokus
a)

(0,2 ms/div, A = B = 10 V/div)

Slika 1.22. Serijski diodni ograniava

b)
Dvostrani ograniava

Pokus

(0,2 ms/div, A = B = 10 V/div)

Slika 1.21. Paralelni diodni ograniava

Ako se eli porast izlaznog napona ograniiti na neku

vrijednost veu od UF, dodaje se u seriju s diodom izvor
napona U1 (slika 1.21.). Dioda postaje vodljiva kad je
ulazni napon vei od napona U1 uveanoga za pad na-
pona na propusno polariziranoj diodi. Tada je na izlazu
priblino napon U1 (tonije U1 + UF).

Serijski diodni ograniava

Isti uinak moe se postii serijskim diodnim ograni-

avaem. Ulazni napon prenosi se na izlaz kad je dioda
vodljiva, tj. kad je ulazni napon manji od napona U1. U
protivnom je na izlazu napon U1 dodanoga istosmjer- (0,5 ms/div, A = B = 10 V/div)
nog izvora (slika 1.22.).
Slika 1.23. Dvostrani paralelni ograniava

8
 1.3. DIODNI OGRANIAVAI I RESTAURATORI

Kad je potrebno ograniiti napon na dvije razine, upo-
trebljavaju se dvostrani paralelni ograniavai (slika
1.23.). Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznoga na-
pona vodi dioda D1 kad ulazni napon ima vrijednost
veu od U1. Tada je na izlazu napon U1. Za vrijeme
negativne poluperiode ulaznoga napona vodi dioda D2
kad ulazni napon ima manju vrijednost od U2. Tada je
na izlazu napon U2.
Restauratori
Iz toga proizlazi da bi otpor R trebao biti to vei u us-
poredbi s otporom propusno polarizirane diode. Meu-
tim, poveanje otpora R ogranieno je iznosima otpora
zaporno polarizirane diode. Pokus sa slike 1.26. poka-
zuje djelovanje restauratora uz razliite vrijednosti ot-
pora R.
Pokus

Pokus

(0,05ms/div, A = B = 5 V/div)

Slika 1.25. Restaurator negativne komponente

(0,05 ms/div, A = B = 5 V/div)

Pokus
Slika 1.24. Restaurator pozitivne komponente R = 1,5 k R = 15 k

Pokus sa slike 1.24. pokazuje djelovanje restauratora

koji obnavlja pozitivnu istosmjernu komponentu. Po-
kus sa slike 1.25. pokazuje djelovanje restauratora koji
obnavlja negativnu istosmjernu komponentu.

Izlazni napon restauratora nije u potpunosti samo po-

zitivan, odnosno samo negativan. Uzrok tome je od-
(0,05 ms/div, A = B = 5 V/div)
stupanje svojstava diodne sklopke od onih za idealnu
Slika 1.26. Djelovanje restauratora pozitivne
sklopku.
istosmjerne komponente
Povrina koju izlazni napon zatvara s vremenskom osi
u vremenu kad je dioda propusno polarizirana prema
povrini koju izlazni napon zatvara s vremenskom osi
u vremenu kad je dioda zaporno polarizirana, odnosi se
kao otpor propusno polarizirane diode rd prema otporu
R (slika 1.24. i 1.25.).
Ap
__ __
rd
Az = R .

9
1 SKLOPOVI S DIODAMA
1.4. OSTALE VRSTE DIODA
Od ostalih vrsta dioda u ovom dijelu prvoga poglavlja dan je prikaz svojstava i osnovne primjene Zenerove, tunelske
i kapacitivne diode.
Zenerova dioda
Zenerova dioda je silicijska dioda kod koje se primje-
njuje svojstvo da kod Zenerova (lavinskog) proboja
odrava stalan napon, praktiki neovisan o struji kroz
diodu.
Slika 1.27. Simboli Zenerove diode
Slika 1.28. Primjeri izvedbi Zenerovih dioda
Pokus
(0,5 ms/d, A = B = 5 V/d)
Slika 1.29. Pobuda Zenerove diode sinusoidnim
naponom
U pokusu na slici 1.29. na ulaz sklopa spojen je pro-
mjenljivi sinusoidni napon. Kad je ulazni napon negati-
van, Zenerova dioda je propusno polarizirana i na njoj
je mali napon UF. Uz pozitivni ulazni napon manji
10
od napona UZ dioda je zaporno polarizirana i na njoj
je napon izvora. Kad iznos ulaznoga napona zadobije
vrijednost veu od UZ, dioda prelazi u stanje lavinskoga
proboja i na njoj je stalan napon UZ.
Slika 1.30. Strujno-naponska karakteristika Zenerove
diode
Vrijednosti probojnoga napona Zenerovih dioda moe
se kontrolirati u tijeku procesa proizvodnje. To omogu-
uje da se proizvode diode s probojnim naponima od
nekoliko volta do nekoliko stotina volta. Diode s pro-
bojnim naponom manjim od 5 V nemaju otro izraen
probojni napon. Diode s probojnim naponom ispod 5 V
imaju negativan temperaturni koeficijent (s porastom
temperature smanjuje se Zenerov napon). Diode sa Ze-
nerovim naponom viim od 5 V imaju pozitivan tempe-
raturni koeficijent (s porastom temperature raste Zene-
rov napon).
Diode s veim probojnim naponom imaju vei unutar-
nji otpor. Unutarnji otpor Zenerove diode jest omjer
promjene napona na diodi i promjene struje kroz diodu
koja je dovela do promjene napona:
UZ
____
rZ = I .
Z
Zenerove diode upotrebljavaju se kao stabilizatori i
ograniavai napona. Prilikom odabira Zenerovih dioda
potrebno je voditi rauna o najveoj doputenoj stru-
ji diode u Zenerovu podruju IZ, odnosno o doputenu
utroku snage. Iznosi doputenih utroaka snage kreu
se od nekoliko stotina milivata do nekoliko desetaka
vata.
 1.4. OSTALE VRSTE DIODA

Stabilizacija napona sa Zenerovom diodom

Pokus

Slika 1.32. Simboli i primjer izvedbe tunelske diode

Na tako uskoj PN barijeri javlja se efekt tuneliranja,

tj. elektroni i upljine prolaze (tuneliraju) kroz barijeru
(uz uvjet da se nalaze na istom energetskom nivou). Ta-
da kroz diodu tee osim difuzione struje (krivulja 1) i
struja tuneliranja (krivulja 2 sa slike 1.33.). Ta struja
naglo raste kod malih napona u propusnom smjeru (to-
U(V) 5 6 7 8 9 ke A do B), a zatim opada s porastom napona (B do C).
To je tzv. podruje negativnog otpora, gdje se javlja
UZ(V) 5 5,54 5,61 5,64 5,68
efekt suprotan Ohmovu zakonu, tj. porastom napona
IZ(mA) 0 3,04 9,33 15,72 22,14 struja se smanjuje. Od toke C nadalje dioda se ponaa
kao poluvodika propusno polarizirana dioda.
Slika 1.31. Stabilizacija napona sa Zenerovom
diodom

Primjer uporabe Zenerove diode pokazan je na slici

1.31. Rije je o najjednostavnijoj izvedbi stabilizatora
napona. Izlazni je napon ovoga stabilizatora Zenerov
napon UZ. Kako promjene struje IZ neznatno mijenjaju
napon UZ, izlazni napon moe se smatrati stalnim. Pro-
mjena ulaznoga napona uzrokuje promjenu struje Zene-
rove diode IZ. Zato se mijenja pad napona na otporniku
R, pa je izlazni napon gotovo konstantan.

Uiz = Uu I R = UZ, Slika 1.33. Karakteristika tunelske diode

___
UZ
I = IZ + IP = IZ + R . Ako se dioda upotrebljava kao sklopka, radna toka se
P
mora nalaziti na karakteristici u podruju izmeu toaka
Otpornik R slui za ogranienje struje Zenerove diode. A i B, ili iza toke C. Karakteristini naponi, odnosno
Kad je stabilizator neoptereen, sva struja iz izvora tee struje su napon vrha Up (engl. peak voltage) i struja vr-
kroz Zenerovu diodu pa otpornik R treba odabrati tako ha Ip (engl. peak current), te napon dna Uv (engl. valley
da ta struja ne prelazi doputenu vrijednost, kako ne bi voltage) i struja dna Iv (engl. valley current). Karakteri-
dolo do oteenja diode: stine veliine ovise o vrsti poluvodikog materijala to
Uul UZ je prikazano tablicom 1.1. Maksimalna struja Ip kree se
_______
R= I . u rasponu od 100 A do vie od 10 A, a odnos I p /I v od
5 do 10. Najbolje vrijednosti daje GaAs.
No isto tako struja ne smije pasti ispod odreene vri-
jednosti kad se pone smanjivati napon na diodi. Za si- Tablica 1.1. Karakteristine veliine tunelskih dioda
guran rad stabilizatora ulazni napon treba biti vei od Naponi
izlaznoga oko dva puta. Materijal
Up / mV Uv / mV Uf /mV
Ge 55 350 500
Tunelska dioda Si 75 450 750
GaAs 150 500 1200
Tunelska dioda ili Esakijeva dioda (prema japanskom
Tunelska dioda nalazi primjenu u VF tehnici, ali ogra-
fiziaru Leu Esakiju koji je prvi teoretski obradio tu-
nienu zbog nemogunosti upravljanja vanjskim signa-
nelsku diodu) poluvodiki je element na bazi germani-
lom. Veu primjenu nalazi u oscilatorima za rad na
ja ili galij-arsenida s vrlo tankim i jako dopiranim PN
visokim frekvencijama do desetak GHz. Primjer jed-
spojem.
nostavnog oscilatora pokazuje slika 1.34. U serijskom
spoju tunel diode (radna toka se nalazi u sredini ka-

11
1 SKLOPOVI S DIODAMA

rakteristike dijela negativnog otpora) i titrajnog kruga

Rp-C-L na izlazu dobivamo konstantan sinusoidni si-
gnal.
Slika 1.38. Primjeri izvedbe kapacitivne diode

Tablica 1.2. Karakteristine vrijednosti za primjer izvedbe

kapacitivne diode
doputeni zaporni napon 12 V
doputena struja zaporne polarizacije 250 mA
Slika 1.34. Primjena tunelske diode doputeni utroak snage 400 mW
serijski induktivitet 6 nH

Kapacitivna dioda faktor dobrote (UR = 2V) 200

kapacitet (C = CJ + CS) 10-200 pF
Kapacitivna dioda ili varikap dioda (varaktor) je dioda
kod koje se kapacitet mijenja s promjenom napona.

Slika 1.35. Simboli kapacitivne diode

Slika 1.39. Nadomjesni spoj kapacitivne diode

Kapacitivne diode se upotrebljavaju za ugaanje titraj-

Slika 1.36. Graa kapacitivne diode
Upotrebljava se u podruju zaporne polarizacije PN
spoja, gdje PN spoj djeluje kao dielektrik kondenzato-
ra, jer kroz njega pri zapornoj polarizaciji ne tee struja,
a P i N tip poluvodia djeluju kao njegove ploe (slika
1.36.). Kada PN spoj nije prikljuen na napon napaja-
nja, podruje PN barijere ima odreenu irinu, a time i
poetni kapacitet Cpo. Jae dopirani PN spoj ima uu
barijeru, a time i vei Cpo.
nih krugova te za automatsku regulaciju frekvencije u
radiotelevizijskoj tehnici. Primjer sa slike 1.40. poka-
zuje primjenu kapacitivne diode u stupnju za podeava-
nje frekvencije, a to se koristi kod sinkronizacije rada
oscilatora. Promjenom frekvencije oscilatora dolazi
do promjene napona regulacije dobivenog fazno-fre-
kvencijskim komparatorom koji djeluje na kapacitivnu
diodu. Taj napon mijenja kapacitet diode Cd, a time i
ukupan kapacitet titrajnog kruga ime se podeava fre-
kvencija.

Prikljukom izvana dodanog napona Ud proiruje se

podruje barijere, a time se kapacitet diode Cd sma-
njuje. On je najmanji kada se Ud priblii probojnoj
vrijednosti PN spoja, koja iznosi oko 40 V (vidljivo iz
karakteristike na slici 1.37.).
Slika 1.40. Primjena kapacitivne diode
Karakteristike nekih kapacitivnih dioda dane su slikom
1.41.

Slika 1.37. Ovisnost kapaciteta diode o zapornom naponu

Najvaniji podaci kapacitivnih dioda, potrebni za prak- Slika 1.41. Karakteristike kapacitivnih dioda
tinu primjenu, i njihove tipine vrijednosti za primjer
izvedbe sa slike 1.38. pokazani su u tablici 1.2.

12
 1.4. OSTALE VRSTE DIODA

PREGLED KLJUNIH POJMOVA

dioda ope namjene (ispravljaka dioda) - elektroniki element s dvije elektrode (anoda i katoda) koji ima
svojstvo da u jednome smjeru proputa struju, a u drugom ne
efekt tuneliranja - prolazak elektrona i upljina kroz PN barijeru uz uvjet da se nalaze na istoj energetskoj
razini, posljedica je postojanje difuzione struje i struje tuneliranja
glaenje (filtriranje) - postupak smanjenja napona brujanja izlaznoga napona ispravljaa
kapacitivna dioda (varikap dioda, varaktor) - dioda kod koje se kapacitet mijenja s promjenom napona
karakteristika negativnog otpora - podruje rada elektronikoga elementa u kojemu se porastom napona
struja smanjuje
kaskadni generator (Cockroft-Waltonov, odnosno Greinacherov spoj) - sklop za dobivanje istosmjernih na-
pona jednakih parnim ili neparnim viekratnicima napona na sekundaru transformatora
mosni spoj ispravljaa - punovalni spoj ispravljaa s etiri diode
napon brujanja (valovitost) - izmjenina komponenta izlaznoga napona ispravljaa
napon praga ili napon koljena UT - napon propusne polarizacije kod kojega dioda postaje vodljiva
ograniavai - sklopovi kojima se ograniava porast napona iznad odreene vrijednosti
poluvalni spoj ispravljaa - najjednostavniji ispravljaki spoj u kojemu dioda proputa struju samo za vrije-
me jedne poluperiode izmjeninoga napona
probojni napon UBR - napon zaporne polarizacje kod kojega dolazi do nagloga porasta reverzne struje i pro-
boja diode
propusna struja IF - struja koja tee kroz diodu kada je propusno polarizirana, tj. anoda pozitivnija od katode
punovalni spoj ispravljaa u spoju s dvije diode - spoj ispravljaa u kojemu je za vrijeme pozitivne polupe-
riode napona na sekundaru transformatora vodljiva jedna dioda, a za vrijeme negativne poluperiode druga
dioda pa struja tee kroz troilo uvijek u istomu smjeru u obje poluperiode
reverzna struja IR - struja koja tee kroz diodu kad je zaporno polarizirana, tj. kad je katoda na pozitivnijemu
potencijalu od anode
restauratori - sklopovi kojima se signalima obnavlja istosmjerna komponenta
tunelska dioda (Esakijeva dioda) - poluvodiki elemenat na bazi germanija ili galij-arsenida sa vrlo tankim i
jako dopiranim PN spojem i karakteristikom negativnoga otpora
udvostruiva napona (Delonov, odnosno Greinacherov spoj) - sklop koji na izlazu daje napon dvostruko
vii od napona dobivenog jednim poluvalnim ispravljaem
Zenerove diode - silicijske diode koje kod Zenerova (lavinskog) proboja imaju stalan napon, praktiki neovi-
san o struji kroz diodu

DODATNA LITERATURA ZA UENIKE

P. Biljanovi, Poluvodiki elektroniki elementi (6. Poluvodike pn-diode), kolska knjiga, Zagreb, 1996.
T. Brodi, Elektroniki elementi i osnovni sklopovi (6. Poluvodike diode, 7. Zenerove diode, 16. Neupravljivi
ispravljai), kolska knjiga, Zagreb, 1995.
A. Szabo, Industrijska elektronika (8. Ispravljaki spojevi, 9. Osnovni spojevi ispravljaa, 9. Glaenje ispravlje-
noga napona), Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1975.
A. arevi, Elektronike komponente i analogni sklopovi (2. Poluvodika dioda), Tehnika kola Ruera Bo-
kovia, Zagreb, 1987.

13
1 SKLOPOVI S DIODAMA
ZADATCI ZA LABORATORIJSKE VJEBE
Vjeba 1.1. Poluvalni ispravlja
Slika 1.42. Poluvalni ispravlja
Priprema
1. Navedite najvei doputeni zaporni napon i najveu
doputenu struju pri propusnoj polarizaciji za diodu
1N4007.
2. Izraunajte srednju vrijednost ispravljenoga napona
ispravljaa sa slike 1.42. bez spojenoga kondenzatora
C uz napon na sekundarnom namotu transformatora
US = 24 V.
3. Izraunajte napon brujanja izlaznoga napona isprav-
ljaa sa slike 1.42. uz C = 100 F ako je napon na se-
kundarnom namotu transformatora US = 24 V.
4. Nacrtajte shemu spoja poluvalnog ispravljaa (slika
1.42.) s ucrtanim instrumentima za mjerenje izlazne
struje te izlaznoga napona i napona brujanja.
Pokusi
1. Ispitivanje ovisnosti izlaznoga napona o kapaci-
tetu kondenzatora za glaenje
1.1. Namjestite izlazni napon iz regulacijskoga tran-
sformatora na 24 V. Prema nacrtanoj shemi poveite
elemente sklopa i instrumente te prikljuite ulazni na-
pon.
Izmjerite pad napona UR i struju IR kroz otpor R =
1 k za vrijednosti kapaciteta kondenzatora C: 47 F,
100 F i 470 F. Rezultate mjerenja prikaite tabli-
com.
1.2. Osciloskopom ustanovite oblike ulaznoga i zlaz-
noga napona poluvalnog ispravljaa za vrijednosti ka-
paciteta kondenzatora za glaenje C: 47 F, 100 F i
470 F. Izmjerite napon brujanja za svaki zadani ka-
pacitet kondenzatora.
2. Ispitivanje ovisnosti izlazne struje, izlaznoga na-
pona i valovitosti o otporu potroaa
2.1. Namjestite izlazni napon regulacijskoga transfor-
matora na 24 V. Prema nacrtanoj shemi poveite ele-
mente i prikljuite napon napajanja.
14
Izmjerite izlazni napon i struju kroz otpor R za vrijed-
nosti otpora 100 , 470 i 1 k. Rezultate mjerenja
prikaite tablicom.
2.2. Osciloskopom ustanovite oblik ulaznoga i izlaz-
noga napona i izmjerite iznos napona brujanja za za-
dane vrijednosti otpora optereenja R iz toke 2.1.
Vjeba 1.2. Punovalni ispravlja
Slika 1.43. Punovalni ispravlja
Priprema
1. Navedite najvei doputeni zaporni napon i najveu
doputenu struju pri propusnoj polarizaciji za diodu
1N4007.
2. Izraunajte srednju vrijednost ispravljenoga napona
ispravljaa sa slike 1.43. bez spojenoga kondenzatora
C uz napon na sekundarnom namotu transformatora
US = 24 V.
3. Izraunajte napon brujanja izlaznoga napona isprav-
ljaa sa slike 1.43. ako je napon na sekundarnome na-
motu transformatora Uu = 24 V.
4. Nacrtajte shemu spoja punovalnog ispravljaa (sli-
ka 1.43.) s ucrtanim instrumentima za mjerenje izla-
zne struje te izlaznoga napona i napona brujanja.
Pokusi
1. Ispitivanje ovisnosti izlazne struje i napona te
valovitosti o kapacitetu kondenzatora za glaenje
1.1. Namjestite izlazni napon iz regulacijskoga tran-
sformatora na 24 V. Prema nacrtanoj shemi poveite
elemente sklopa i instrumente te prikljuite ulazni na-
pon.
Izmjerite pad napona UR i struju IR kroz otpor R =
1 k za vrijednosti kapaciteta kondenzatora C: 47 F,
100 F i 470 F. Rezultate mjerenja prikaite tabli-
com.
1.2. Osciloskopom ustanovite oblike ulaznoga i izla-
znoga napona poluvalnog ispravljaa za vrijednosti

kapaciteta kondenzatora za glaenje C: 47 F, 100 F
i 470 F. Izmjerite napon brujanja za svaki zadani ka-
pacitet kondenzatora.
2. Ispitivanje ovisnosti izlazne struje i napona te
valovitosti o otporu potroaa
2.1. Namjestite izlazni napon regulacijskoga transfor-
matora na 24 V. Prema nacrtanoj shemi poveite ele-
mente i prikljuite napon napajanja.
Izmjerite izlazni napon i struju kroz otpor R za vrijed-
nosti otpora 100 , 470 i 1 k. Rezultate mjerenja
prikaite tablicom.
2.2. Osciloskopom ustanovite oblik ulaznoga i izla-
znoga napona i izmjerite iznos napona brujanja za za-
dane vrijednosti otpora optereenja R iz toke 2.1.
Vjeba 1.3. Stabilizacija napona sa Zenerovom
diodom
Priprema
Slika 1.44. Stabilizator s diodom 1N4733
PITANJA I ZADATCI ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA
1. Kada se dioda moe smatrati iskljuenom, a kada
ukljuenom sklopkom?
a)
b)
Slika 1.45. Serijski spoj otpornika i diode
PITANJA I ZADATCI ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA
1. Navedite Zenerov napon, doputenu struju i dopu-
teni utroak snage za diodu 1N4733.
2. Nacrtajte shemu stabilizatora sa Zenerovom diodom
prema slici 1.44. optereenog otporom RP i spojenim
instrumentima za mjerenje ulaznoga i izlaznoga napo-
na te struja kroz diodu i troilo.
Pokusi
1. Ovisnost izlaznoga napona o promjenama ula-
znoga napona
1.1. Poveite elemente stabilizatora i instrumente pre-
ma shemi. Na ulaz prikljuite izvor promjenljivoga
istosmjernog napona i izmjerite vrijednosti izlaznoga
napona te struje kroz diodu i troilo za vrijednosti ula-
znoga napona U = 5 V, 6 V, 7 V, 8 V, 9 V i 10 V.
1.2. Grafiki prikaite ovisnost izlaznoga napona o
promjenama ulaznoga napona.
2. Ovisnost izlaznoga napona o promjenama struje
optereenja
2.1. Na ulaz stabilizatora prikljuite izvor istosmjer-
nog napona 10 V i izmjerite vrijednosti izlaznoga na-
pona te struje kroz diodu i troilo za vrijednosti otpora
RP = 330 , 470 , 680 i 1 k.
2.2. Grafiki prikaite ovisnost izlaznoga napona o
promjenama optereenja.
2. Koliko priblino iznose jakosti struja kroz diode i
padovi napona na diodi i otpornicima spoja dioda i
otpornika sa slike 1.45.?
3. Kakav je utjecaj kapaciteta kondenzatora za glae-
nje na iznos izlaznoga napona i struje ispravljaa?
4. Kakav je utjecaj kapaciteta kondenzatora za glae-
nje na iznos napona brujanja?
5. Kakav je utjecaj optereenja na izlazni napon
ispravljaa?
6. Kakav je utjecaj optereenja na iznos napona bru-
janja?
7. Koliki treba biti kapacitet kondenzatora C da na-
pon brujanja izlaznoga napona ispravljaa sa slike
1.42. ne bude vei od 500 mV uz napon 24 V na
sekundarnom namotu transformatora i R = 1 k?
15
1 SKLOPOVI S DIODAMA

a)

b)

Slika 1.46. Mjerenje na poluvalnom ispravljau

8. Mjerenjem napona prema slici 1.46. dobiven je na-

pon pokazan na slici 1.47.a. Koja je komponenta (uS je napon na sekundaru transformatora)
u kvaru?
Slika 1.49. Oscilogrami napona na neispravnomu
9. Mjerenjem napona prema slici 1.46. dobiven je na- ispravljau
pon pokazan na slici 1.47.b. Koja je komponenta
u kvaru? 11. Mjerenjem napona prema slici 1.48. dobiven je na-
pon pokazan na slici 1.49.a. Koja je komponenta
a)
u kvaru?
12. Mjerenjem napona prema slici 1.48. dobiven je na-
pon pokazan na slici 1.49.b. Koja je komponenta
u kvaru?
13. Nacrtajte shemu spoja umnoivaa napona sa 6
dioda, te odredite koliki napon se dobije takvim
b)
umnoivaem.
14. Izlazni napon umnoivaa napona izvedenog sa
etiri diode iznosi 620 V. Kolika je efektivna vri-
jednost napona na sekundaru transformatora koji
napaja takav sklop?
15. Nacrtajte oblike izlaznoga napona diodnih ogra-
niavaa sa slike 1.50. pobuenoga sinusoidnim
(uS je napon na sekundaru transformatora) naponom frekvencije 1 kHz i amplitude 6 V.
Slika 1.47. Oscilogrami napona na neispravnomu
ispravljau

10. Koliki treba biti kapacitet kondenzatora C da na-

pon brujanja izlaznoga napona ispravljaa sa slike
1.43. ne bude vei od 500 mV uz napon 24 V na
sekundarnom namotu transformatora i R = 1 k?
Slika 1.50. Diodni ograniavai

16. Usporedite meusobno djelovanje ograniavaa sa

slike 1.50.

Slika 1.51. Dvostrani diodni ograniava

Slika 1.48. Mjerenje na punovalnom ispravljau

16
 PITANJA I ZADATCI ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA
17. Nacrtajte oblike izlaznoga napona diodnog ogra-
niavaa sa slike 1.51. pobuenoga sinusoidnim
naponom frekvencije 1 kHz i amplitude 6 V.
18. Kako vrijednost otpora R restauratora utjee na
njegovo djelovanje i oblik izlaznoga napona?
19. Opiite djelovanje stabilizatora sa Zenerovom di-
odom uz promjene struje optereenja. to je kri-
tinije za Zenerovu diodu, neoptereen ili kratko
spojeni izlaz?
Slika 1.52. Spoj dvaju Zenerovih dioda
20. Kolika je vrna vrijednost struje kroz diode spoja
sa slike 1.52. ako izlaz nije optereen?
21. Kakav e biti izlazni napon spoja Zenerovih dioda
prema slici 1.52. ako je na ulaz prikljuen izmje-
nini napon frekvencije 1 kHz i amplitude 10 V?
22. Usporedite svojstva tunelskih dioda za izvedbe s
Ge, Si te GaAs.
23. Objasnite princip rada kapacitivne diode te uspo-
rediti karakteristike kapacitivnih dioda danih sli-
kom 1.41.
17