Odravanje proizvodnih postrojenja elektroenergetskog sustava u novim

trinim uvjetima

Hrvoje Pandi
Livadieva 11, Zagreb, hrvoje.pandzic@ieee.org
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

Saetak: Uslijed restrukturiranja trita elektrine energije koje je poelo krajem 80-ih godina prolog
stoljea i koje nejednoliko zahvaa svjetske regije, dolazi do promjene u nainu odravanja elemenata
elektroenergetskog sustava. Ako se uz deregulaciju i liberalizaciju provede i privatizacija, pojedine
elektrane prelaze u vlasnitvo kompanija kojima je prvenstveno vaan vlastiti profit, teko ih je nagovoriti
na odreene postupke preventivnog odravanja, a samu raspoloivost i kvalitetu elektrine energije je tee
regulirati. U lanku se na poetku ukratko opisuju metode odravanja elektrinih postrojenja, prvenstveno
elektrana, te problemi vezani za odravanje koji se mogu javiti u novim trinim uvjetima. Budui da
odravanje izravno utjee na pouzdanost i raspoloivost komponente, u ovom sluaju elektrane, opisuju se
naini poveanja pouzdanosti i raspoloivosti cjelokupnog elektroenergetskog sustava.

Abstract: Due to restructuring of the power market, which began in the late eighties of the last century and
which is unequally present in world regions, the significant changes took place in the power system
elements maintenance procedures. If, apart from deregulation and liberalization, the privatization is also
carried out, power plants become the property of the private companies, which care only for their profit. It
is hard to persue these entities to perform the specified preventive maintenance procedures. Therefore, the
availability and the quality of the electric energy is harder to control. Power plants maintenance strategies
and problems that may arise in the liberalized power market are described at the beginning of the paper.
Since the maintenance directly affects the reliability and the availability of the plant, the emphasis of the
paper are the means of increasing the reliability and the availability of the power system.

Kljune rijei : liberalizacija elektroenergetskog sustava, odravanje u tritim uvjetima, pouzdanost,

raspoloivost.

1. UVOD se taj aspekt liberalizacije obrauje u ovom lanku.

Cilj liberalizacije je poveanje uinkovitosti
elektroenergetskog sektora poveanjem trgovanja
elektrinom energijom na europskom tritu [1].
Prije liberalizacije elektroenergetski sustavi bili su
iskljuivo okomito organizirani, a nacionalne
elektroprivredne kompanije su se same brinule o
proizvodnji, prijenosu, distribuciji i opskrbi [2].
Prijenosna i distribucijska mrea se ne mogu u
potpunosti deregulirati jer bi se vlasnik ponaao
monopolistiki i diskriminirao bi ostale sudionike
trita, te stoga uglavnom ostaju pod nadzorom
dravnih tijela, odnosno regulatornih agencija, koja
su zaduena za voenje cjelokupnog sustava na
razini prijenosa i distribucije. Stoga se trini uvjeti
uglavnom primjenjuju samo na opskrbu i
proizvoae elektrine energije, dakle elektrane, te
Sve elektrane, a naroito velike, iji je rad
izrazito vaan za sigurnost cjelokupnog
elektroenergetskog sustava, ostaju pod nadzorom
regulatorne agencije. Time se spreava
potencijalno monopolistiko ponaanje velikih
proizvoaa elektrine energije i osiguravaju
dovoljne okretne rezerve.
Primjenjivanjem trinih uvjeta pojavljuju se
promjene u pouzdanosti i raspoloivosti sutava, te
je cijena elektrine energije na veletritu podlona
naglim promjenama. Te promjene mogu izazvati
nenadani ispadi pojedinih elektrana na to najvie
utjee nain odravanja jer, kako e biti reeno u
nastavku, ispadi nekih elektrana i sama trenutna
cijena elektrine energije moe bitno utjecati na
nain odravanja elektroenergetskog postrojenja.
Tradicionalni elektroenergetski sustavi u
drutvenom vlasnitvu su efikasno udovoljavali
sigurnosnim standardima jer je veina elemenata
sustava bila predimenzionirana. Elektrina energija
se ak i u kapitalizmu smatra socijalnom
kategorijom, pa nacionalne elektroprivrede nisu
traile prilike za velike profite, nego su po
napucima svojih vlada odravale cijenu elektrine
energije konstantnom. Suprotno tome, u sluaju
privatnog vlasnitva proizvodnih postrojenja
pouzdanost sustava je smanjena i komercijalne
tvrtke nemaju motiva odravati rezervu
proizvodnje ukoliko im ista nije plaena za sluaj
naglog poveanja potranje. Nadalje, svaka
ostvarena uteda predstavlja ekstra profit samoj
kompaniji. Pretpostavljalo se da zakon trita nee
uzrokovati smanjenje pouzdanosti sustava.
Meutim, prema dosadanjim iskustvima, to ne
mora biti istina, barem u ranoj fazi liberalizacije.
Naime, zbog mogunosti este promjene vlasnika
pojedinog postrojenja, postoji mogunost da
vlasnik namjerno i skriveno opstruira odravanje
sustava zbog poveanog profita jer smanjeno
odravanje se ne odraava na loije karakteristike
nekoliko godina, a do tada prvotni vlasnik lako
proda loije odravano postrojenje. Dobar primjer
je Istona distribucijska mrea V. Britanije koja je
imala pet vlasnika u osam godina [3]. Ipak, takve
situacije nisu este jer e prilikom kupnje novi
vlasnici uloiti znaajna sredstva i angairati
konzultantsku kuu da se uvjere da je postrojenje
koje kupuju u zahtijevanom stanju. Budui da se
radi o velikim investicijama, i osiguravajua
drutva e zahtijevati podrobnu analizu postrojenja
koje se kupuje.
Kako je ve reeno, trenutna cijena elektrine
energije moe bitno utjecati na odravanje nekog
postrojenja. Naime, ako u vrijeme planiranog
remonta elektrane elektrina energija naglo
poskupi, naprimjer zbog ispada neke druge
elektrane, vlasnik moe odluiti odgoditi taj remont
zbog poveanja profita, ime se, zbog
nepravodobnog odravanja, smanjuje radni vijek
komponenti sustava. To je posljedica injenice da
su cijene elektrine energije u liberaliziranom
tritu ovisne o opskrbi i potranji, a ne o cijeni
proizvodnje [4].
Unato navedenim promjenama i opasnostima
koje donose novi trini uvjeti, razvoj metoda
odravanja i trina kompeticija pozitivno utjeu na
pouzdanost i raspoloivost opskrbe u trinim
uvjetima.
2. ODRAVANJE
Odravanje predstavlja skup djelovanja koji su
usmjereni na ouvanje opreme u zadovoljavajuem
pogonskom stanju u svrhu maksimiziranja
produktivnosti tijekom njenog ivotnog vijeka [5].
Primarni zadaci odravanja su: odravanje
instalirane opreme, odravanje postojeih
industrijskih objekata i terena, pregledi,
podmazivanje i ienje strojeva, rekonstrukcija
postojee opreme i objekata, izradba raznih
konstrukcija i njihova ugradnja te postavljanje nove
opreme na njezino mjesto u pogonu. Pod
sekundarne zadatke se podrazumjevaju zadaci koji
nisu izravno vezani za opremu, ali pomau pri
izvravanju primarnih zadataka, a to su: smanjenje
buke i raznih neistoa, osiguranje sigurnosnih
mjera propisanih zakonom, briga oko otpadnih
materijala koji se jo mogu upotrijebiti te briga o
ekologiji, briga o osvjetljenju, provjetravanju i
vlanosti. Financijski gledano, tu postoji mnogo
manevarskog prostora da se utedi na primarnim, a
pogotovo na sekundarnim zadacima odravanja,
koji se esto oznaavaju kao manje bitni. Meutim,
trino natjecanje i konkurencija prisiljavaju tvrtke
na odabir isprvanih postupaka pri odravanju svoje
opreme jer su gubici zbog neplaniranog ispada
preveliki.
Vrijeme uklanjanja nastalog kvara se dijeli na
vrijeme potrebno da se dijagnosticira kvar i na
vrijeme samog popravka. Odnos tih vremena
uvelike ovisi o vrsti sklopa koji se pokvario. Kod
elektronskih sklopova je teko dijagnosticirati kvar
i dijagnozu otpada 90 %, a na vrijeme samog
popravka otpada svega 10 % vremena uklanjanja
kvara. Nasuprot tome, ukoliko se pokvari neki
mehaniki sklop, kvar je relativno lako
dijagnosticirati, ali je popravak dugotrajniji i na
njega otpada oko 90 % vremena uklanjanja kvara
[5].
Tijekom rada postrojenje prolazi kroz 3 perioda,
kako je prikazano na slici 1.
Sl. 1. Kada krivulja prikazuje uestalost kvarova u
ovisnosti o vremenu eksploatacije i faze rada
elektroenergetskog postrojenja
Na poetku se prilikom prvog putanja u pogon
javljaju poetni kvarovi koji se brzo uoavaju i
ispravljaju. To je komisijska, testna faza rada.
Dobar dio kvarova, odnosno neispravnog rada u
komisijskoj fazi otpada na podeenje zatite.
Naime, esto su podaci na temelju kojih se
namjeta zatita netoni i ne odgovaraju stvarnom
stanju te ju je potrebno prilagoditi.
Nakon testne faze slijedi period normalnog rada
elektrane, kada se javljaju samo sluajni nezavisni i
sluajni prouzrokovani kvarovi [5]. U tom periodu
je broj kvarova priblino isti i manji je nego u
testnom periodu. Cilj vlasnika postrojenja je da
drugi period traje im dulje, a to se postie
pravilnim odravanjem jer s vremenom opremi
pada radna sposobnost za koju je projektirana. Za
oekivati je da e u novim trinim uvjetima
vlasnik elektrane ulagati u odravanje i zamjenu
opreme da ovaj period uini to duim i da e
ulagati dokle god je cijena njegove elektrine
energije, u koju ulaze i trokovi odravanja,
kompetitivna na tritu.
Zbog dotrajalosti dijelova i uslijed vremenske
istroenosti sve vei broj ureaja se kvari i nastupa
trei period, a to je vrijeme velikog poveanja broja
kvarova. Tada cijena elektrine energije elektrane
zbog previsokih trokova odravanja prestaje biti
konkurentna na tritu, vlasniku se dodatna
ulaganja u odravanje vie ne mogu isplatiti pa se
postojee postrojenje gasi. Zbog sve teih
dobivanja lokacija, pogotovo u zapadnim
zemljama, najisplativije je na istoj lokaciji sagraditi
novu elektranu koja bi po karakteristikama bila
slina staroj. Tako bi se uz minimalne zahvate na
lokaciji osigurala gradnja novog postrojenja.
2.1. Metode odravanja
Za odravanje elektroenergetskog sustava ne
postoji jedinstvena metoda, svaka tvrtka odrava
svoju opremu na temelju vlastitih iskustava i
specifinosti, pritom se drei preporuka
proizvoaa opreme. Meutim, bez obzira na
razliitost, svim metodama je cilj smanjenje
trokova odravanja i poveanje raspoloivosti
opreme, ime se poveava produktivnost.
Produktivnost je obrnuto proporcionalna zastojima,
a oni su najee uzrokovani kvarovima. Kvar
moe biti kritian, ako u potpunosti onemoguava
funkciju ili je opasan za okoli, ili nekritian, ako
smanjuje uinak i kvalitetu rada u doputenim
granicama.
Najstariji pristup odravanju, koji se svodi samo
na zahvate nakon to se kvar dogodio, je
korektivno odravanje. Danas se ta vrsta
odravanja koristi samo za pomonu opremu koja
ne utjee izravno na odvijanje proizvodnje ili na
pogon cjelokupnog postrojenja. Jednaka situacija
e biti i u liberaliziranim uvjetima jer zbog ekanja
da se kvar dogodi, ova metoda moe prouzroiti
velike gubitke i izbjegavati e se.
Preventivno odravanje se temelji na ciklikim
zahvatima prema unaprijed odreenom planu,
dakle prije nego to se kvar dogodi. To zahtjeva
angairanje velikih sredstava, to ukljuuje
materijale, rezervne dijelove i strunjake. Danas je
preventivno odravanje najzastupljeniji princip
odravanja i koristi se kao temelj svim ostalim
principima odravanja. Problem je to uglavnom
zahtijeva planski izlazak iz pogona, to je samo po
sebi nepovoljno, ali budui da se taj izlazak iz
pogona moe planirati i odabrati najbolji trenutak,
ova metoda minimizira trokove zbog ispada iz
pogona i sigurno je da e nastaviti koristiti kao
temelj odravanja u novim trinim uvjetima.
Preventivno vremensko odravanje je skupo jer
se elementi mijenjaju po unaprijed odreenom
rasporedu, iako su ti elementi moda jo uvijek u
dovoljno dobrom stanju. S druge strane, neki
elementi bi se moda trebali mijenjati i prije
vremena odreenog rasporedom. Klasian primjer
je odravanje prekidaa. Kod preventivnog
vremenskog odravanja se svi prekidai odravaju
prema unaprijed odreenom vremenskom planu,
bez obzira na broj sklapanja. Pri takvom
odravanju moe se dogoditi da se neki prekida
koji je obavio jako mali broj sklapanja odrava
jednako esto kao i prekida koji esto sklapa.
Poveani pritisak na trokove i nove tehnoloke
mogunosti dijagnostike doveli su do poboljanja
preventivnog odravanja, te odravanje vie nije
temeljeno na vremenu nego na stanju. Dobar
primjer za odravanje temeljeno na stanju je
analiza transformatorskog ulja. Prije se ulje
izmjenjivalo, bez obzira na njegovo stanje, nakon
svakog unaprijed odreenog vremenskog perioda.
Ispitivanjem i analizom ulja moe se poveati
njegov ivotni vijek ime se smanjuju trokovi jer
je ulje skupo, pogon se rijee zaustavlja, a
izbjegavaju se i ekoloki problemi jer je staro ulje
potrebno zbrinuti na odgovarajui nain.
Princip odravanja temeljenog na stanju je
dijagnoza opremom, kojoj se pridodaje subjektivna,
iskustvena dijagnoza i postiu se bolji rezultati,
odnosno smanjuju se trokovi odravanja i broj
zastoja. Stoga je, osim objektivnih rezultata
mjerenja i raunskih postupaka, iznimno bitno
modelirati iskustvo strunjaka za dijagnostiku iz
njihove svakodnevne prakse. Ova metoda e se sve
vie koristiti u budunosti jer vlasnicima
postrojenja moe osjetno smanjiti gubitke i
poveati raspoloivost.
Sedamdesetih godina prolog stoljea se razvilo
odravanje temeljeno na pouzdanosti, koje je
najprije nalo svoju primjenu u avionskoj industriji
[5]. Primjenom odravanja zasnovanog na
pouzdanosti svaki element postrojenja ima svoje
sigurnosno minimalno predvieno odravanje koje
doprinosi opem poveanju sigurnosti,
pouzdanosti, kao i smanjenju trokova odravanja.
Ova metoda uzima u obzir i posljedice koje prekid,
odnosno kvar, ima na okolinu, pogon i sigurnost
ljudi. Budui da su rezultati ove metode odravanja
poboljani pogon, bolje odravanje uz manje
trokove, dui period koritenja skupih ureaja i
poveana sigurnost u pogonu, za oekivati je da
neke principe ove metode odravanja veina
vlasnika koristiti prilikom odravanja svojih
postrojenja.
2.2. Odravanje koritenjem dijagnoze
Deregulacija trita elektrine energije ozbiljno
utjee na cijenu. Meutim, glavni potencijali utede
su ve iskoriteni i trae se novi naini utede i elemenata elektroenergetskog postrojenja jer u
poveanja uinkovitosti. Zasigurno, dijagnostika
otvara nove prilike za poboljanje ekonomske
isplativosti odravanja smanjenjem korektivnog i
preventivnog odravanja i poveanjem pouzdanosti
i raspoloivosti. Elektrana se sastoji od 10 do 30
tisua razliitih komponenti na kojima se moe
izvesti dijagnostika [6], a svaka se komponenta
sastoji od vie dijelova koji su podloni troenju.
Dijagnostika je postala prihvatljiva tek
smanjenjem cijene opreme. Naime, oprema koja se
koristi pri dijagnostici (spektroskop, termovizijska
kamera, ultrazvuk, ureaji temeljeni na vrtlonim
strujama) je u poetku bila izrazito skupa te nije
bilo ekonomski opravdano ulagati u nju u svrhu
odravanja elektroenergetskog postrojenja. S
vremenom su dijagnostiki ureaji znatno
pojeftinili i postali isplativi pa se sve vie koriste.
Dijagnostika otvara nove mogunosti
poboljanja ekonominosti upravljanja
elektroenergetskim postrojenjem smanjujui
korektivne i preventivne napore odravanja uz
poveanje pouzdanosti. Dijagnostiko ispitivanje se
izvodi ponavljanjem ispitivanja koje je provedeno
prilikom putanja u pogon te se novodobiveni
rezultati usporeuju s poetnim. Pravi se raspored
buduih ispitivanja i ako neki od dobivenih
rezultata znatno odstupa od poetnog to je znak da
se ispitivani element troi i da treba dodatnu panju
obratiti na njegovo odravanje.
Strateke odluke se ne donose bez analize troka
i zarade, to posebno vrijedi za liberalizirano
trite, a ekonomska procjena se izvodi pomou
predvianja trokova. Usporedba trokova zahtjeva
da se utvrde pojedini dijelovi troka. Tu je potrebno
dobro predvidjeti trokove popravka kvara,
trokove preventivnog odravanja i trokove
dijagnoze, koji ukljuuju amortizaciju
dijagnostike opreme, cijenu materijala i plae
radnika.
Iako svako mjerenje poveava kvalitetu sustava,
velika koliina mjerenja stvara preveliki troak i ne
isplate se, pa se mjerenja pokuavaju rasporediti na
najbitnije komponente i potrebno je dobro
odmjeriti koja su mjerenja i kada potrebna da bi se
ostvarila efikasnost.
2.3. Pareto princip
Pareto princip kae da mali broj komponenti
uzrokuje veliki postotak kvarova. 10 % komponenti
troi ak 75 % ukupnog budeta za odravanje, 25
% komponenti troi 15 %, a oko 65 % komponenti
troi svega 10 % ukupnog budeta za odravanje
[7].
Ovaj princip se moe primjeniti i na odravanje
svakom postrojenju postoji manji broj elemenata
koji su izrazito podloni kvarovima, puno vie
nego ostali elementi. Primjena se ostvaruje
specijalizacijom svakog tehniara i inenjera na
ogranien broj i opseg poslova, koji moraju biti
identificirani, jer se najvei potencijali za utedu
postiu upravo analizom potprocesa stanja i
odravanja. Tako se postie bolja upoznatost s
pojedinim komponentama sustava i lake je
identificirati one koje se najee kvare.
Ovaj princip se moe zasebno primjeniti na
razliite procese: odravanje, rezervni dijelovi,
materijal.
Stoga je potrebno identificirati opremu koja ini
najvei udio u cijeni odravanja i na nju obratiti
posebnu panju investirajui dodatna sredstva u
odravanje opreme podlone kvarovima.
2.4. Kome povjeriti odravanje
Osim samih metoda odravanja, vano je i dobro
odabrati tehniare koji e raditi na odravanju.
Namee se pitanje da li je bolje i jeftinije imati
vlastitu ekipu ili koristiti usluge druge tvrtke koja
se bavi odravanjem. Jednoznanog odgovora na to
pitanje nema, jer sve ovisi o specifinostima
postrojenja i tvrtke u ijem je vlasnitvu. Ipak, neki
uvjeti moraju biti ispotovani. Vlastita ekipa za
odravanje mora biti dovoljno velika da osigura rad
postrojenja i mora sudjelovati u nadzornim
zadaama i kontroli kvalitete. Prilikom koritenja
usluga drugih tvrtki, zbog dinaminijeg trita u
otvorenim uvjetima, dominiraju kratkoroni
ugovori i manje se koriste dugoroni ugovori s
unaprijed odreenom cijenom. U liberaliziranom
tritu se u pravilu planirana odravanja naruuju
od vanjske tvrtke. To posebno vrijedi za
kompleksnu i skupu opremu koja se rijetko
odrava. Tada je preskupo imati vlastiti ekspertni
tim ljudi, ije se znanje rijetko koristi i time
stvaraju preveliki troak, nego se naruuju eksperti
u traenom podruju iz druge tvrtke.
Problem predstavlja istovremenost odravanja
odreenog tipa elektrane. Naime, termoelektrane
redovito idu u remont ljeti, kada je to isplativije, a
hidroelektrane zimi, zbog manjeg vodostaja.
Termoelektrane-toplane su pogotovo ograniene i
nikako ne smiju u remont zimi jer se tada dio
njihove proizvedene topline koristi za zagrijavanje
kuanstava. Zbog istovremenosti zahtijevanog
odravanja pojedinih tipova elektrana, javlja se
problem nedovoljnog broja tehniara koji u
odreenim vremenskim periodima imaju previe
posla, a u nekim drugim osjetno manje.
3. POUZDANOST I RASPOLOIVOST
U OTVORENOM TRITU
Pouzdanost i raspoloivost su bitne znaajke
kvalitete opreme i potrebno ih je razlikovati.
Pouzdanost je vjerojatnost da e odreeni tehniki
sustav u propisanim uvjetima rada i u odreenom
vremenu obavljati svoj zadatak bez pojave kvara, a
raspoloivost je odnos stvarnog vremena rada neke
opreme i ukupnog kalendarskog vremena [5].
Naravno, tenja je da postrojenje ima im veu
pouzdanost i im veu raspoloivost.
3.1. Pouzdanost
U pouzdanost se ulae pri nabavci same opreme
i odravanjem te opreme. Prilikom izbora opreme
potrebno je odluiti koliko novca izdvojiti za tu
opremu, odnosno da li kupiti kvalitetniju opremu
ija je cijena via. Openito, via cijena ne znai
nuno i veu kvalitetu, ali u elektroenergetskoj
industriji se to moe uzeti kao pravilo.
U serijskom spoju elemenata nema redudancije
jer svi elementi moraju biti ispravni. Stoga je
ukupna pouzdanost sustava jednaka umnoku
pouzdanosti svakog elementa u seriji. Openito,
ukupna pouzdanost je manja od pouzdanosti
najnepouzdanijeg elementa. Najefikasniji naini za
poveanje serijske pouzdanosti su poveanje
pouzdanosti ugraenih komponenti i smanjenje
broja komponenti. Na kritinim mjestima se
pouzdanost poveava ugradnjom paralelnih
komponenti. Naime, pouzdanost paralelnog sustava
je uvijek vea od pouzdanosti najpouzdanijeg
elementa. Pouzdanost paralelnog sustava je
ograniena samo dodatnim trokom paralelnih
komponenti. Zato se paralelnim spajanjem
komponenti moe postii bilo koji traeni stupanj
pouzdanosti.
Prema slici 2, za postizanje minimalnih trokova
potrebno je nabaviti relativno jeftiniju opremu ije
odravanje nije skupo. Meutim, najee je
dobivena pouzdanost pri tom najmanjem troku Popt
premala, pa se ide na poveanje pouzdanosti
(pomicanje prema desno). Pritom se jako
poveavaju trokovi nabavke opreme, a trokovi
odravanja se malo smanjuju. Dodatni problem
investitorima je to je opremu potrebno platiti
odmah i ti trokovi se ubrajaju u poetne, to
poveava poetni iznos investicije, dok su trokovi
odravanja raspodjeljeni u budunosti. Stoga se
ovdje moe pojaviti problem smanjene pouzdanosti
ukoliko se investitor odlui za jeftiniju i
nekvalitetnu opremu raunajui kako e trokove
odravanja snositi neki budui vlasnik.
U praksi, budui da 80% trokova odravanja
opreme u njenom ivotnom vijeku uzrokuje
nepouzdana oprema [5], posebno je vano
kvalitetno provesti odabir, nabavku i ugradnju
opreme. Vlasnici pritom ne bi smjeli tediti
prilikom nabavke kvalitetne opreme jer svaki zastoj
uzrokuje goleme gubitke.
Sl. 2. Ovisnost ukupnih trokova o pouzdanosti uz prikaz
ovisnosti trokova odravanja i trokova proizvodnje opreme o
pouzdanosti
3.2. Raspoloivost
Izrazito bitna komponenta u odluivanju o
nainu odravanja i investiciji u samo odravanje je
odnos izmeu trokova odravanja i trokova
zastoja. Kada bi sustav bio 100 % raspoloiv
trokovi zastoja bi bili nula, ali bi neposredni
trokovi odravanja bili neizmjerno veliki pa je
potreban svojevrstan kompromis. Smanjivanjem
raspoloivosti trokovi zastoja rastu. Na slici 3 je
taj rast linearan, ali ne mora nuno biti tako. Ipak,
kvalitativno, graf ukupnih trokova je uvijek isti.

Sl. 3. Ovisnost ukupnih trokova o raspoloivosti uz prikaz
ovisnosti neposrednih trokova odravanja i trokova zastoja o
raspoloivosti
Ukupni trokovi su minimalni za raspoloivost
A0. Daljnjem smanjivanjem raspoloivosti sporije
se smanjuju neposredni trokovi odravanja nego
to rastu trokovi zastoja, pa su ukupni trokovi
opet vei. Dodatno, smanjivanjem raspoloivosti
gubi se trite tako da ni u kom sluaju nije
isplativo raditi lijevo od toke A0. Koliko e radna
toka biti pomaknuta desno od A0 ovisi o ciljanoj
raspoloivosti i investiranjem u neposredne
trokove odravanja.
Vlasnici objekata koji proizvode elektrinu
energiju se stalno nalaze u raskoraku izmeu
tednje na odravanju i zadovoljavanja zahtjevane
pouzdanosti i raspoloivosti, oboje u svrhu
maksimizacije profita, te se stoga procjenjuje kako
deregulacija trita elektrine energije u poetku
nee imati pozitivan utjecaj na pouzdanost
elektroenergetskog sustava. Meutim, kako je
cijena neisporuenog kWh u liberaliziranom tritu
viestruko vea od cijene isporuenog kWh,
oekuje se da e to biti dovoljan poticaj vlasnicima
da odravaju pouzdanost i raspoloivost svoje
elektrane na visokoj razini.
4. ZAKLJUAK:
Danas cijene i pritisak na cijene dominiraju svim
odlukama, ali samo najvee mogue smanjenje
trokova vodi dugoronom profitu. Studije u
Japanu i SAD-u su pokazale da se dugoroni
ekonomski uspjeh moe postii kroz inovacije [8].
Stoga, da bi se ostvarilo stalno poveanje
uinkovitosti sustava, potrebna je konstantna
modernizacija naina i metoda odravanja
elektroenergetskog sustava, a otvaranje trita
elektrine energije bi samo trebalo ubrzati tu
pojavu.
5. LITERATURA
(1) G. Lagerstedt, N. Andersson, Nuclear Power in the
Competitive Nordic Electricity Market, The Uranium
Institute, Twenty Third Annual International Symposium,
1998
(2) M.G. Pollitt, The Impact of Liberalisation on the
Performance of the Electricity Supply Industry: an
International Survey, Sidney Sussex College, Cambridge,
listopad 1997
(3) S. Thomas, D. Hall, Blackouts: Do liberalisation and
privatisation increase the risk?, Public Services
International Research Unit, University of Greenwich,
prosinac 2003
(4) S. Beder, Power Failure, New Zeland Listener
190(3309), Listopad 11-17, 2003, pp. 2224
(5) I. Kuzle, T. Tomia, Odravanje pogona EES-a,
predavanja, prezentacija dostupna na:
http://www.fer.hr/predmet/ope
(6) F.A. Sturm, Efficient Operations Intelligent Diagnosis
and Maintenance, VGB Power Tech e.V., Essen, 1003,
2003, pp. 195303
(7) K. Ziegenbein, Controlling, Friedrich Kiehl Verlag
GmbH, Ludwigshafen (Rhein), 1995
(8) R.H. Watermabb, Th. Peters, Die neue Suche nach
Spitzenleistungen Erfolgsunternehmen im 21.
Jahrhundert, Econ Verlag, 1994