Eutanazija

Kad je na procesu u N rnbergu (19461947. g.) sud osudio kao ratne zloince grupu
nacistikih lijenika jer su po Hitlerovoj naredbi na eutanazijski nain likvidirali oko 275 000
hiljada nevinih osoba, svijet je ostao zaprepaten nad tolikim barbarskim zloinima koji su vreni
u ime eutanazije.
Eutanazija je danas opet na dnevnom redu. Ona pobuuje interes jer obuhvata mnogostruke
ljudske, drutvene, pravne, medicinske, etike i teoloke probleme. Ljudi se opredjeljuju za i
protiv eutanazije.

ta je eutanazija?
Eutanazija je (termin potjee od gr. rijei eu=dobro i thanatos=smrt) in bezbolnog samilosnog
usmrivanja. Danas ona je postala cilj svjesnoga programiranja i ostvarivanja dostojne smrti za
ovjeka. Blaga i bezbolna smrt, svojevoljno i namjerno izazvana iz samilosti s onim tko se nalazi
u tekim bolovima, postaje stvar izbora samog pacijenta ili njegove okoline.
Eutanazija moe biti izvrena na dva osnovna naina: tzv. aktivna ili, kao pasivna eutanazija.

Aktivna eutanazija bi bila kada se covjek izravno usmruje(inekcijom smrtonosnom)

Pasivna eutanazija jeste kada se covjeku uskrati odnosno zaustavi proces lijecenja(npr:
iskljucivanjem aparata, prestankom terapije itd..)

Obje su u hipokratskoj lijenikoj etici bile zabranjene, no obje su se u praksi u odreenoj mjeri
ipak (potajno) primjenjivale, dio iz Hipokratove zakletve koji se kosi sa eutanazijom glasi:
Nikome neu, maakar me za to i molio, dati smrtnosni otrov, niti u za njega dati savjet.
Takodjer, pored ove podjele, znaajna je i podjela eutanazije na dobrovoljnu i nedobrovoljnu.
Dobrovoljna eutanazija je ona vrsta eutanazije u kojoj covjek koji je teski bolesnik, sam
zahtjeva od svog doktora da izvrsi eutanaziju nad njim.
Nedobrovoljna eutanazija je ona u kojoj osoba nije u mogucnosti sama da se izjasni da li zeli
eutanaziju pa se o tome izjasnjavaju njeni bliznji.
Preovladava miljenje kako je toj nekoj osobi ve loe u ivotu ili da e joj biti loe ako nastavi
zivjeti, te se smrt uzima kao spas od tog loseg, ali to ne moze biti dovoljno. Iz razloga sto zivoti
mnogih ljudi sadrze lose elemente poput bola i tuge, ali stoga ne mislimo da bi smrt bila
blagoslov za njih.

in eutanazije je vezan za onoga ko bira smrt nekog drugog, jer se u njegovom slucaju zivot
cini vise losim nego dobrim. Pitanje jeste da li se in eutanazije ikada moe opravdati?

Eutanazija kroz historiju

Rimski filozof Seneka zastupao je miljenje da slabu i mentalno nerazvijenu djecu treba utopiti.
U grkoj dravi Sparti djeca-invalidi bacala su se sa vrha litice ili su bili ostavljani na stijenama
da umru.
Germani su takvu djecu odvodili u ume i preputali zvjerima.
U kineskom drutvu sve do dananjih dana ouvao se u nekim mjestima postupak eutanazije
slaboumnog djeteta
Hitler je 1939. Godine naredio da se u gasne komore poalju svi: izofrenicari, epileptricari,
oboljeli od parkinsonove bolesti i svi oni koji nisu mogli biti korisni za rad, takodjer bilo ko iz
drzavnih institucija je mogao biti poslan u gasnu komoru ako se smatralo da nije koristan za rad.

-Rije euthanasia prvi put spominje Francis Bacon u svome djelu Novi organon znanosti u
znacenju lagana smrt.

Danas su meutim u iroj javnosti sve glasniji zahtjevi za pravo na eutanaziju, a i meu
etiarima, pravnicima i drugima, sve je vie autora, posebice od 1988., koji se zalau da
se eutanazija pravno i etiki legalizira, I to ne samo pasivna ve i aktivna.
U XX. st. eutanazija dobiva sve vie pristalica. U Velikoj Britaniji i SAD ima najvie pristalica. U
tim zemljama osnovana su drutva prijatelja eutanazije koja su vie puta svojim vladama
predlagala legaliziranje eutanazije, ali su svi ti prijedlozi odbijeni. U predratnoj Njemakoj dva
puta su bili predlagani nacrti zakona u prilog eutanazije, ali nisu prihvaeni.
to se tie Amerike eutanazija je legalna jo u saveznim dravama Oregonu, Montani,
Vaingtonu i Vermontu kao I Kaliforniji.
Kada je Evropa u pitanju Od oktobra 2015. godine, eutanazija je legalna u tri zemlje
lanice Evropske unije: Holandiji, Belgiji i Luksemburgu.
U naoj zemlji eutanazija nije regulirana niti jednim zakonom.

S druge strane, ubistvo iz samilosti se trenutno, primjera radi, u Krivinom zakonu Republike
Srpske tretira kao lako (privilegovano) ubistvo za koje je propisana kazna zatvora od jedne do
osam godina (lan 148 stav 2 Krivinog zakona Republike Srpske - ubistvo uinjeno pod
osobito olakavajuim okolnostima), za razliku od Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine i Krivinog zakona Brko distrikta Bosne i Hercegovine, koji u kvalifikaciji krivinog
djela ubistva ne poznaju kategoriju ubistva uinjenog pod osobito olakavajuim okolnostima, te
se ovakva vrsta ubistva tretira kao obino ubistvo za koje je propisana kazna zatvora od
najmanje pet godina zatvora.

U Hrvatskoj se to takodjer tretira kao ubistvo te je predvidjena kazna od 1 do 8 godina zatvora.

Ibraham M