Logističke Funkcije Lučkih Špeditera

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Marko Ili
LOGISTIKE FUNKCIJE LUKIH PEDITERA
ZAVRNI RAD
Zagreb, 2016.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
ZAVRNI RAD
LOGISTIKE FUNKCIJE LUKIH PEDITERA
LOGISTICS FUNCTIONS OF PORT FREIGHT FORWARDERS
Mentor: doc. dr. sc. Ratko Stankovi

Student: Marko Ili, 0135221560
Zagreb, rujan, 2016.

SAETAK
pedicija je djelatnost koja se bavi poslovima otpreme i dopreme robe u prekograninom

prometu roba. pediter je organizator otpreme i dopreme robe. Njegova strunost i
sposobnost prilikom obavljanja svih poslova s tim u svezi na meunarodnoj razini je
iznimno bitna, te se smatra da to vie usluga pediter ima u svojoj ponudi, to bolje.
Zbog sve veih zahtjeva na tritu, njegova skupina usluga postaje sve kompleksnija,
kao i njegova uloga u sklopu logistike, koja postaje sve bitnija. Luka se moe definirati
kao mjesto razmjene robe i putnika izmeu brodova i/ili kopnenih prijevoznih sredstava.
Luke su se razvile u logistiko distribucijske centre koji nisu vie samo terminali u
vodnom prometu i vie se ne bave samo dopremom i otpremom robe, nego imaju iroku
ponudu usluga koje pruaju na svom podruju. U prometu roba preko luka, pediter
obavlja sve poslove povezane sa organizacijom vodnog prometa, prihvatom robe u luci,
obavljanjem lukih prekrcajnih manipulacija, ali i sa daljnjom otpremom robe kopnom.
Logistike funkcije peditera i poslovi koje on obavlja u sklopu lukog logistikog sustava
meusobno su povezani te ovise o uvjetima i zadacima koji su postavljeni pred njega.
Kljune rijei: luka, pediter, logistike funkcije
SUMMARY
Freight forwarding is a job wich deals with shipping and delivering of goods in
international traffic of goods. A freight forwarder is a coordinator shipments for his clients.
His expertise i capability while performing all similar jobs on an international level is
extremly important, and it is considered that the more services a freight forwarder
posseses in his inventory, the better. Because of the increased complexity of market
demands, his group of services is becoming more and more complex, as is his role
within logistics, wich is becoming all the more important. A port can be defined as a place
of exchange of goods or passengers between ships and/or land transport vehicles. Ports
have developed into logistics distribution centers wich are not only terminals in water
traffic anymore and are no longer specialised only in in shipping and delivery of goods,
but they also have a wide array of services wich they provide within their area. In water
(port) traffic, a freight forwarder does all the jobs connected with water traffic, but also
with shipping of goods inland. Logistics funcitons of freight forwarders and all the jobs
which they perform within a certain port logistics sytem are intertwined and they depend
on the conditions wich are placed before them
Key words: port, freight forwarder, logistics functions

SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................... 1
2. RAZVOJ DJELATNOSTI PEDICIJE ......................................................................................................... 2
2.1. RAZVOJ PEDICIJE KROZ POVIJEST .......................................................................................... 4
2.2. RAZVOJ PEDICIJE U HRVATSKOJ.................................................................................................. 6
3. GLAVNI POSLOVI PEDICIJE ................................................................................................................. 7
3.1. Tarifno konjukturni poslovi ....................................................................................................... 8
3.1.1. Istraivanje trita ................................................................................................................. 8
3.1.2. Akvizicija ................................................................................................................................ 9
3.1.3. Ponude i ugovori.................................................................................................................. 10
3.1.4. Struni savjeti i informacije ................................................................................................. 11
3.1.5. Instradacija .......................................................................................................................... 12
3.1.6. Refakcije, stimulacije, agentske provizije ............................................................................ 13
3.1.7. Reklamacije.......................................................................................................................... 13
3.2. Operativni poslovi ...................................................................................................................... 14
3.2.1. Dispozicija i pozicioniranje .................................................................................................. 15
3.2.2. Disponiranje ........................................................................................................................ 16
3.2.3. Zakljuivanje teretnog prostora .......................................................................................... 17
3.2.4. Ugovaranje prijevoza i ispostavljanje prijevoznih isprava ................................................... 18
3.2.5. Ugovaranje prekrcaja i skladitenja robe ............................................................................ 18
3.2.6. Transportno osiguranje robe ............................................................................................... 19
3.2.7. Predaja robe na prijevoz i ukrcaj ......................................................................................... 19
3.2.8. Prihvat robe i iskrcaj ............................................................................................................ 19
3.2.9. Angairanje inspekcijskih slubi........................................................................................... 20
3.2.10. Zastupanje u carinskom postupku .................................................................................... 20
3.2.11. Aviziranje ........................................................................................................................... 21
4. LOGISTIKE FUNKCIJE LUKA U ODVIJANJU ROBNIH TOKOVA ........................................................... 22

4.1. Tradicionalne funkcije luka ......................................................................................................... 23
4.2. Luke usluge prijevoza i distribucije ...................................................................................... 24
4.3. Logistike funkcije luka na kopnu .......................................................................................... 26
5. POSLOVI LUKIH PEDITERA............................................................................................................. 29
5.1. Luka uprava .............................................................................................................................. 31
5.2. Luki slagai ................................................................................................................................ 31
5.3. Luki skladitar ........................................................................................................................... 32
5.4. Izvoznici i uvoznici ...................................................................................................................... 32
5.5. Pomorski i rijeni brodari ........................................................................................................... 33
5.6. Brodari lukih tegljaa ................................................................................................................ 33
5.7. Pomorski agenti .......................................................................................................................... 34
5.8. Cestovni prijevoznici ................................................................................................................... 34
5.9. eljezniki prijevoz..................................................................................................................... 35
5.10. Izvritelji ugovorne kontrole..................................................................................................... 35
5. 11. Osiguravajuda drutva ............................................................................................................ 35
5.12. Carinska sluba ......................................................................................................................... 36
5.13. Trini inspektorat ................................................................................................................... 36
5.14. Ostali sudionici ......................................................................................................................... 37
5.15. Logistike usluge u Luci Rijeka .................................................................................................. 38
5.15.1. Carinsko posredovanje ...................................................................................................... 39
5.15.2. Prijevoz robe ...................................................................................................................... 40
5.15.3. Skladitenje robe .............................................................................................................. 40
5.15.4. INTRASTAT izvjetavanje ................................................................................................... 41
6. ZNAAJ LUKIH PEDITERA ZA RAD LUKA ......................................................................................... 42
6.1. Osnovne obveze lukih peditera............................................................................................... 42
6.2. pediterovi kriteriji za odabir luka.............................................................................................. 45
6.2.1. Uestalost brodskog transporta .............................................................................................. 46

6.2.2. Efikasnost luke ......................................................................................................................... 46
6.2.3. Adekvatna infrastruktura i suprastruktura.............................................................................. 46
6.2.4. Lokacija .................................................................................................................................... 47
6.2.5. Naknade u lukama ................................................................................................................... 47
6.2.6. Brzi odgovor na potrebe korisnika lukih usluga..................................................................... 48
6.2.7. Reputacija luke glede sigurnosti prijevoza .............................................................................. 48
7. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................ 49
LITERATURA ........................................................................................................................................... 51
1. UVOD
Prilikom obavljanja meunarodne razmjene robe (uvoz, izvoz, provoz),

pojavljuje se zahtjev za odreenim subjektom koji e sluiti kao koordinator prilikom
kretanja robe od odredine toke do konane toke (do primatelja). Tu ulogu obavlja
pediter, koji koordinacijom transportnih procesa, ugovaranjem prijevoza i izradom
prijevozne dokumentacije, carinskim zastupanjem prilikom uvoza, izvoza i provoza,
sklapanjem ugovora o transportnom osiguranju robe, osigurava kvalitetno i redovito
zadovoljavanje potreba korisnika njegovih usluga.
Razvitak trgovine, prijevoza i prometa na meunarodnoj razini, kao i

konstantan tehnoloki napredak je doveo do zahtjeva da se uloga i konvencionalno
shvaanje peditera mijenja. Zbog toga je dolo do zahtjeva da pediter mora
funkcionirati kao logistiki operater koji rukuje sa pripadajuom infrastrukturom i
suprastrukturom. Oni pediteri koji se ne uspiju prilagoditi zahtjevima danjanjeg
trita ne mogu opstati na tritu.
Luke, kao i pediterska djelatnost su predmet promjene zbog globalizacije i

modernizacije. Njihova tradicionalna uloga kao mjesto dopreme i otpreme robe vie
nije dovoljna, te se kao i pediteri moraju prilagoditi i razviti pripadajuu infrastrukturu
i proiriti skupinu usluga koje e omoguiti uspjeno poslovanje i opstanak na tritu.
Zbog toga, mnoge luke se razvijaju u logistiko - distribucijske centre koji nude iroku
ponudu usluga, a pediteri se pretvaraju u logistike operatere koji djeluju na
podruju njihovog djelovanja i obavljaju sve logistike funkcije koje se trae od njih
kao koordinatora transportnih procesa.
Svrha ovoga rada je definirati i objasniti to je to tono luki pediter i koji su

njegovi glavni poslovi, te pojasniti djelovanje luka u sklopu logistikih funkcija,
odnosno sve njihove poslove u okviru logistiko distribucijskog sustava. Nakon
toga, cilj je pojasniti koja je uloga peditera u lukama, koje poslove obavljaju i od
kolike je vanosti pediterska djelatnost za poslovanje i funkcioniranje luka.
1
2. RAZVOJ DJELATNOSTI PEDICIJE
Znaenje rijei pedicija vue korijene iz latinske rijei expedire to u

doslovnom prijevodu znai odrijeiti ili urediti, a u praktinoj primjeni se prevodi
kao otpremiti, otpraviti, otposlati. Postoje razliite definicije pojma pedicija, ali
jedna od najjednostavnijih definicija je da je pedicija specijalizirana privredna
djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme i dopreme robe, te provoza robe kroz
neku zemlju i drugih poslova koji su s tim u svezi. Poslove pedicije obavlja pediter
koji je gospodarski subjekt, tj. pravna ili fizika osoba koja obavlja poslove
organizacije prijevoza robe, carinskog zastupanja prilikom uvoza odnosno izvoza
robe, kao i sve ostale poslove s tim u svezi. 1. Komitent je osoba koja sklapa ugovor
sa pediterom (komisionarom) odnosno, osoba koja izdaje nalog za obavljanje nekog
posla.
Budui da niti najvee pediterske organizacije ne mogu svugdje biti prisutne,

tj samostalno izvriti svaku dispoziciju komitenta, u sluajevima kada pediter nije u
mogunosti sam obaviti sve poslove, tada angaira svoje korespondente:
meupeditere i podpeditere.
Meupediter je fizika ili pravna osoba na koju je glavni pediter prenio

realizaciju jednog dijela pediterskog posla. pediter nije uvijek u mogunosti uvijek
sam obaviti sve povjerene radne zadatke, pa se za obavljanje poslova koje je
komitent zatraio slui sa uslugama drugih peditera (meupeditera), najee u
inozemstvu.
Podpediter je fizika ili pravna osoa na koju je glavni pediter prenio

realizaciju jednog potpunog pediterskog posla. To je zato jer ponekad radi
opravdanih razloga (npr. zato jer nema vlastitu radnu jedinicu na nekom mjestu iz
kojeg je potrebno otpremiti ili dopremiti robu), pediter mora prenjeti izvrenje
komitentovog naloga na podpeditera (s time da ga podpediter mijenja u cijelom
njegovom poslu).
1
Ivakovid, ., Stankovid, R., afran, M.: pedicija i logistiki procesi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 2010., str. 14
2
Opirnija definicija peditera moe biti da se on definira kao gospodarstvenik,
pravna ili fizika osoba koja se iskljuivo i obrtimice bavi organizacijom otpreme robe
svojih komitenata pomou prijevoznika i drugim poslovima koji su s tim u vezi. to se
tie meunarodnih peditera, njihov je osnovni zadatak osloboenje nalogodavca
(proizvoa, uvoznik, izvoznik) cjelokupnog napora i brige organizacije otpreme,
dopreme i provoza robe u meunarodnom prometu. Prilikom izvravanja tog posla
meunarodni se pediter susree sa raznovrsnim kompleksnim i brojnim poslovima
bez kojih nije mogue optimalno funkcioniranje suvremenih prometnih logistikih i
sustava.2
Poslovanje peditera nije odreeno posebnim propisima u veini zemalja.

Radi uspjenog obavljanja pediterske djelatnosti, od peditera se oekuje da
poznaje sve zakonske propise i zahtjeve u zemljama provoza, uvoza i izvoza, te se
oekuje sposobnost peditera da se kvalitetno i uspjeno snalazi u meunarodnom
prometu i trgovini roba. Angairanje pedicije u meunarodnoj razmjeni daje niz
prednosti poput:
tarifne zbog pojeftinjenja transportnih i drugih trokova otpreme,
tehnike zbog uvjebanosti radne snage pri manipuliranju teretom,
distribucijske zbog koritenja skladita peditera, prijevoznih

3
sredstava.
Meunarodna pedicija je skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja

koja izuavaju i primjenjuju zakonitosti raznih i kompleksnih transportnih i prometnih
aktivnosti koje omoguavaju obavljanje poslova kao to su:
uspjenu otpremu robe iz vlastite zemlje u inozemstvo (izvozna

pedicija),
dopremu robe u vlastitu zemlju (uvozna pedicija),
te prijevoz robe izmeu stranih zemalja (prijevozna tranzitna pedicija).
2
Benekovid J. et. al., Uloga i vanost peditera u lancu opskrbe, dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/656994.ULOGA_I_VANOST_PEDITERA_U_LANCU_OPSKRBE.pdf (11.8.2016.)
3
Benekovid J. et. al., Uloga i vanost peditera u lancu opskrbe, dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/656994.ULOGA_I_VANOST_PEDITERA_U_LANCU_OPSKRBE.pdf (11.8.2016.)
3
Trenutna razina ponude i potranje usluge prijevoza, ukupna koliina
prijevoznih kapaciteta u prometu, a posebice logistiki standardi suvremenog naina
poslovanja od peditera ne zahtijevaju samo dobro poznavanje tehnologije prometa
(budui da djelatnost pedicije primarno pripada podruju tehnologije prometa). Zato
to je pedicija sastavljena od elemenata znanja iz razliitih podruja potrebno je
poznavanje prometnih, carinskih i trgovinskih propisa, ali i posjedovanje vlastitih
logistikih rjeenja koja podrazumijevaju odgovarajuu infrastrukturu i know how.
Zbog toga se uloga peditera poela preklapati sa slinim djelatnostima te spajati u
jedinstvenu ulogu peditera logistikog operatera.
2.1. RAZVOJ PEDICIJE KROZ POVIJEST
Prvi spomen pedicije u povijesti je u 13. stoljeu za vrijeme Mletake

Republike, koja je u to doba bila najrazvijenija pomorska zemlja u svijetu. Jedna
osoba je bila zaduena za obavljanje vie razliitih djelatnosti, tj. trgovac se osim
trgovinom bavio i prijevozom robe, vodio brigu o skladitenju te robe i o financijama
tijekom poslovanja. Zbog stalnog porasta razmjene dobara izmeu ondanjih drava
zapadne Europe sa dravama na Bliskom, Srednjem i Dalekom istoku je uvjetovalo
podjelu rada zbog velike koliine posla. Zbog toga su se trgovci poeli odluivat za
prijevoz robe preko posrednika. Npr. trgovac sa dalekog istoka bi obavio prijevoz
robe do Europe a nakon toga otpremu robe do krajnjeg odredita prepustio
posrednicima. To je zahtijevalo odreenu razinu dokumentacije (prijevoznih isprava)
radi zakljuivanja poslova i prijenosa vlasnitva i obveza kod prijevoza robe, radi
ega je kupac imao obvezu potpisivanja potvrde o primitku robe.4
Tijekom petnaestog stoljea, ti posrednici su sve vie poeli organizirati

otpremu i dopremu robe u tuem vlasnitvu, te su naplaivali prevozninu i izdavali
raun nakon dopreme robe kao naknadu za uspjeno obavljen posao. Nakon to je u
XVIII. stoljeu (zbog razvijenije i modernije tehnologije prijevoza) trgovina i razmjena
4
znanosti, Zagreb, 2010., str. 13.
4
robe za dalekim zemljama dobila sve vei zamah, tako je i pediterska djelatnost
dobivala sve veu zastupljenost prilikom organizacije prijevoza jer su se trgovci sve
vie obraali specijaliziranim posrednicima radi odabira prijevoznih putova, naina
prijevoza robe i za davanje ostalih savjeta vezanih za odreeni posao.
Tijekom 19. stoljea pediterska djelatnost je doivjela znaajan napredak.

Prema Razumijevanju pediterskog Poslovanja, knjige napisane od strane osoblja
jedne od najpoznatijih pediterskih organizacija u to doba, Thomas Meadows and
Company Limited of London, England (osnovana 1836. godine), razvoj pouzdanog
eljeznikog prijevoza i parnog stroja je stvorio potranju za poslovima pedicije. To
je takoer omoguilo razvoj trgovine izmeu Europe i Sjeverne Amerike, dodatno
poveavajui potranju.5
Ubrzana proizvodnja i bri prijevoz robe u 18. I 19. stoljeu je uvjetovao razvoj
meunarodne razmjene robe, tokova kapitala, znanja i radne snage. To je za
posljedicu imalo razvoj sloenosti pravno-ekonomskih odnosa izmeu sudionika u
nacionalnim i regionalnim privrednim sustavima i podsustavima (carinski, bankarski,
prometni). Takvi su se odnosi ubrzano poeli odreivati brojnim nacionalnim,
bilateralnim i multilateralnim prisilnim i autonomnim praznim izvorima. Zbog toga je
poznavanje i koritenje pravnih pravila koja reguliraju odnose (prava i odgovornosti)
izmeu sudionika poelo predstavljati tajnu uspjeha poslovnih partnera.6
Tijekom 20. stoljea takoer je osnovana i FIATA (Federation Internationale

des Associations de Transitaires), odnosno Meunarodni savez pediterskih
udruenja. Osnovana je 1926. u Beu a njezina uloga je reguliranje pediterske
djelatnosti na u svijetu i sudjelovanje u radu drugih meunarodnih organizacija kao i
u drugim agencijama i institucijama UN-a pri donoenju razliitih meunarodnih i
drugih konvencija i dokumenata koji mogu utjecati na prijevoz robe i pruanje
pediterskih usluga.
5
Wikipedia, https://en.wikipedia.org (28.7.2016)
6
Zelenika, R.: Temelji logistike pedicije, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005., str. 1
5
2.2. RAZVOJ PEDICIJE U HRVATSKOJ
Razvoj pedicije na podruju dananje Republike Hrvatske odvijao se

usporedno s razvojem pedicije u svijetu. Tijekom 16. stoljea na prostorima
dananje Hrvatske, tadanji su prijevoznici organizirali otpremu robe krajnjim
korisnicima i naplaivali svoje usluge. Tijekom Austro Ugarske obavljanje poslova
pedicije bilo je regulirano austrijskim zakonima, koji su bili vrlo slini njemakim.
Poslovima meunarodne pedicije na podruju bive Jugoslavije su se bavile filijale i
ispostave inozemnih pediterskih poduzea koja su bila relativno vrlo dobro
opremljena. Raspolagala su skladitima, esto i vlastitim prijevoznim sredstvima,
zbirkama prijevoznih tarifa za sve vrste prijevoza i za sve vrste geografskih podruja,
strunim kadrom itd.7
Nakon Drugog svjetskog rata odvijanje poslova meunarodne pedicije u

Hrvatskoj bilo je podreeno nainu poslovanja sukladno planskoj privredbi koja je
dominirala u bivoj Jugoslaviji. Tada je na podruju Jugoslavije postojalo samo jedno
poduzee (Detrans, kasnije Miniped te nakon toga Transjug) koje je imalo ispostave
u svim vanijim gradovima i mjestima na podruju Jugoslavije. To je poduzee
diktiralo razvoj i nain poslovanja u pediciji.8
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, te pretvorbe i privatizacije u

gospodarstvu sredinom devedesetih godina u Hrvatskoj je bilo registrirano oko 600
tvrtki koje su se bavile meunarodnom pedicijom. Veina tih tvrtki je radila samo
jedan segment pediterskog posla (zastupanje u carinskom postupku kod uvoza i
izvoza robe). Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i ukidanjem carinskih
procedura i nadzora prilikom robne razmjene s ostalim lanicama Europske unije,
broj tvrtki koje se bave meunarodnom pedicijom se drastino promijenio, odnosno
znatno smanjio.
7
Zelenika, R.: Temelji logistike pedicije, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005., str. 23
8
6
3. GLAVNI POSLOVI PEDICIJE
Kod kretanja robe se podrazumijeva cijeli sustav djelatnosti koje omoguavaju

nesmetano kretanje robe od mjesta odredita do mjesta primitka. Jako je bitno
pozavanje robe, odnosno njenih osnovnih obiljeja, pronalaenje optimalnog
prijevoznog puta, skladita za odreenu vrstu robe, te obavljanje svih carinskih
formalnosti (ako se radi o prekograninom prometu). Osim toga je bitno koordiniranje
radnji poput utovara, istovara, provjere kvalitete, financiranje i sline aktivnosti.
Temeljni zadatak peditera je da oslobodi svojeg nalogodavca (uvoznik,

izvoznik, proizvoa, prodava) cjelokupnog napora i brige u vezi otpreme, dopreme i
provoza odreenog tereta u meunarodnom prometu roba. Za obavljanje tog zadatka
meunarodni pediter se susree sa raznovrsnim kompleksnim i brojnim poslovima
bez kojih suvremeni trgovinski i prometni sustavi ne bi mogli biti u mogunosti
funkcioniranja.
Glavni poslovi meunarodne pedicije su poslovi koje pediter obavlja u

sklopu svoje osnovne djelatnosti. Takvi se poslovi mogu u organizacijskom smislu
svrstati u dvije razliite cjeline ovisno o njihovoj funkciji i principu izvoenja tih
poslova, odnosno da li se odnose na prodaju usluga ili obavljanje odreenih poslova
tijekom kretanja robe. Mogu biti:
1. Tarifno konjukturni poslovi: njihova osnovna funkcija je prodaja pediterske

usluge,
2. Operativni poslovi: njihova osnovna funkcija je proizvodnja pediterske usluge
Poslovi od kojih se ove dvije skupine sastoje su meusobno povezani, te zbog

toga se obavljaju ovisno jedni o drugima u cilju poveanja produktivnosti i poboljanja
kvalitete i ponude usluga. Za pojedine skupine poslova vee pediterske tvrtke u
svojoj organizacijskoj strukturi imaju specijalizirane zasebne odjele ili sektore poput:
Tarifno konjukturnog odjela, Odjela za zbirni promet, Sektora za uvoz izvoz,
Sektora za tranzit itd.
7
3.1. Tarifno konjukturni poslovi
Tarifno konjukturni poslovi obuhvaaju sve aktivnosti koje pedier (tj.

specijalizirani odjel pediterskog poduzea) obavlja u svrhu:
unapreenja trine pozicije,
pruanja strune pomoi komitentima,
pruanja strune podrke operativnom sektoru tvrtke.
Tarifno konjukturni odjel u strunom smislu pokriva sve elemente

pediterskih poslova, a sastavljen je od komercijalista, strunjaka za pojedine vrste
prijevoza i strunjaka za carinska pitanja. Najvaniji tarifno konjukturni poslovi su
vezani uz slijedee pojmove:
istraivanje trita,
akvizicija,
ugovori i ponude za obavljanje pediterske usluge,
struni savjeti i informacije, instradacija,
refakcije, stimulacije i agencijske provizije,
reklamacije.9
3.1.1. Istraivanje trita
Sa stajalita peditera, istraivanje (obrada) trita znai prikupljanje

informacija o poslovnim aktivnostima subjekata ponude (prijevoznika, robno
transportnih centara, terminala i luka) i potranje (uvoznici, izvoznici) prijevoznih
kapaciteta. Potencijalni izvori poslovnih informacija su brojni a najvaniji su:
9
8
neposredni kontakti sa subjektima ponude i potranje prijevoznih kapaciteta,
korespondenti u inozemstvu,
osobni kontakti i poznanstva sa poslovnim ljudima,
dravne institucija i agencije poput Gospodarske komore, Ministarstva

gospodarstva, Dravnog zavoda za statistiku,
meunarodni sajmovi, prezentacije, organizirani skupovi i susreti poslovnih

ljudi.
Prikupljene trine informacije predstavljaju osnovu za donoenje odluka u

tekuem poslovanju te za planiranje buduih poslovnih aktivnosti.
3.1.2. Akvizicija
Akvizicija (lat. Equirire privui, pridobiti) predstavlja skup aktivnosti koje

pediter poduzima radi privlaenja novih komitenata i privlaenja novih poslova. Izbor
i nain provedbe tih aktivnosti odraava njegovu poslovnu filozoviju u strategiju
nastupa na tritu. Glavne pretpostavke za uspjenu akviziciju su:
istraivanje i praenje trita,
odgovarajui pristup potencijalnim komitentima,
kvalitetna i cjelovita ponuda usluga peditera,
konkurentne cijene usluga peditera,
konkurentne cijene usluga,
pediterov poslovni ugled.
Uz proirenje poslovnih aktivnosti novim poslovima, pediter jednaku panju

posveuje i postojeim komitentima, kako bi zadrao dobre poslovne odnose i po
mogunosti proirio uspostavljenu suradnju. U sklopu aktivnosti vezanih za akviziciju
9
pediter daje strune savjete i informacije vezane za prijevoz i carinjenje robe.
pediter to moe raditi il u svrhu uspostavljanja poslovne suradnje sa potencijalnim
komitentima ili u svrhu odgovaranja na primljene upite uvoznika i izvoznika.
3.1.3. Ponude i ugovori
Ponude
Ponuda za obavljanje pediterske usluge se moe odnositi na odreeni posao,

na primjer za uvoz ili izvoz odreene poiljke, ali moe biti i openita, sa uvjetima koji
su primjenjivi na sve poiljke odreenog komitenta. Prihvaanje ponude od strane
komitenta u formalno pravnom i praktinom smislu ima isti znaaj kao i
zakljuivanje ugovora, tj. obvezuje obje strane na primjenu uvjeta koji su navedeni u
ponudi (cija, nain obrauna usluge ili trokova, nain plaanja itd.).
Komitentima sa kojima je uspostavio dugoronu poslovnu suradnju pediter u

pravilu nudi povoljnije uvjete od onih uvjeta koji e se primjenjivati za pojedinane
poslove. Ti se uvjeti odreuju posebnim ugovorom izmeu komitenta i peditera, na
temelju kojeg pediter dobiva status kunog peditera (to znai da komitent
provjerava sve svoje poiljke, tj. odgovarajui dio ako ima vie ugovornih peditera)
Ugovori
Ugovor o obavljanju pediterske usluge slui za odreivanje svih pojedinosti

poslovnih odnosa peditera i komitenta, a sastoji se od sljedeih elemenata:
Ugovorne strane (naziv i sjedite peditera, odnosno komitenta)
Predmet ugovora popis pediterskih poslova na koje se ugovor odnosi
10
Cijenu i nain obrauna pri obraunu naknade za uslugu peditera i trokova
treih osoba10, u osnovi se primjenjuje jedno od slijedea dva naela:
Posebno se obraunava naknada za uslugu peditera, dok se trokovi

treih osoba obraunavaju u efektivnom iznosu i moraju se opravdati
odgovarajuim raunima.
Visina naknade za peditersku uslugu i iznos odreenih trokova treih

osoba dani su u jedinstvenom iznosu koji se naziva forfetni stavak.
Uvjeti plaanja, koji se tiu zakonskog roka plaanja (prema odreenom

rasporedu) i ugovaranje odgovarajuih instrumenata osiguranja (mjernice,
zadunice).
Datum stupanja na snagu, rok vanosti i otkazni rok ugovori se najee

zakljuuju na rok jedne poslovne godine ili na neodreeno vremensko
razdoblje, tj. do otkaza jedne ugovorne strane.
Odredba o primjeni Opih uvjeta poslovanja meunarodnih otpremnika

Hrvatske
Peat i potpis ovlatene osobe kod ugovornih strana ugovor potpisuju sve
ovlatene osobe za zastupanje poduzea u pravnom prometu
3.1.4. Struni savjeti i informacije
pediter je po prirodi svoga posla vrstan poznavalac i praktiar tehnologije

prometa svih prometnih grana, kao i strunjak za prometne, carinske i ostale
potrebne propise. Osim toga kroz svoje poslovanje pediter ima stalan uvid u stanje
10
Trokovi tredih osoba (tj. trokovi za raun robe) su trokovi u koje spadaju carinske i upravne pristrojbe,
prijevozni trokovi, trokovi inspekcijskih slubi i svi drugi trokovi koje pediter plada u izvravanju naloga
komitenta
11
ponude i potranje na tritu prijevoznih kapaciteta, te u aktualne uvjete odvijanja
prijevoza roba u meunarodnoj trgovini11
pediter je zbog tog razloga nezaobilazan konzultant prilikom odreivanja

optimalnog prijevoznog rjeenja (prijevoznog puta, prijevoznog sredstva itd.),
organizacije prijevoza robe u domeni carinskih propisa, te izradi kalkulacija.
Pravovremeno ukljuivanje peditera u pripremanje i ugovaranje nekog transportnog
procesa, u pravilu rezultira sa smanjenjem prijevoznih trokova i rizika koji proizlaze
iz prijevoza, te sa poveanjem sigurnosti izvrenja preuzetih obveza glede isporuke
odnosno preuzimanja robe.
3.1.5. Instradacija
Instradacija je odreivanje prijevoznog puta i prijevoznog sredstva.
pediter obavlja instradaciju na temelju slijedeih elemenata:
paritet isporuke
svojstva robe i ambalae,
rok isporuke tj. preuzimanja robe,
kalkulacija prijevoznih trokova,
aktualno stanje ponude prijevoznih kapaciteta,
aktualni uvjeti u meunarodnom prometu i mogunost izvrenja

prijevoza na zadanoj relaciji.
Od vie moguih prijevoznih rjeenja, pediter e na temelju navedenih

elemenata odrediti optimalno rjeenje (ono koje je za komitenta najpovoljnije). Pritom
e doi do izraaja strunosti peditera kao tehnologa i organizatora prijevoza.
11
12
Ukoliko je komitent u dispoziciji ve odredio instradaciju poiljke (u cijelosti ili
samo odreene elemente), pediterova je dunost prije izvrenja dispozicije provjeriti
je li takvo prijevozno rjeenje optimalno, te o tome izvijestiti komitenta i ako je
potrebno dati svoje prijedlog instradacije.
3.1.6. Refakcije, stimulacije, agentske provizije
Osim naknade koja mu pripada za obavljanje pediterske usluge, pediter

ostvaruje znaajne prihode temeljem svoje uloge organizatora prijevoza
Refakcija je povrat dijela ukupno plaenih prijevoznih trokova poput

prevoznine, unutar odreenog vremenskog razdoblja (najee tijekom jedne
godine). pediteri koji stalno otpremaju i dopremaju velike koliine robe dobivaju
takoer i stimulaciju od prijevoznika (dodatnu nagradu ukoliko pediter tijekom
odreenog vremenskog perioda preda na prijevoz ukupnu koliinu roba koja prelazi
odreeni iznos).
Provizija je naknada koju temeljem zakljuenog agencijskog ugovora

prijevoznik odobrava pediteru, kao nagradu za zapoljavanje prijevoznih kapaciteta.
Ta naknada se obraunava u odreenom postotku od ugovorene cijene prijevoza.
3.1.7. Reklamacije
Reklamacije su pravo na povrat vie naplaenih prijevoznih trokova, ali i

naplata drugih potraivanja uestalih temeljem ugovora u prijevozu (gubitak ili
oteenje robe, prekoraenje dostavnog roka itd..).
U eljeznikom prometu, reklamacije podnosi pediter, bilo da je sam nositelj

prava iz ugovora o prijevozu ili na temelju punomoi u ime i za raun komitenta.
13
3.2. Operativni poslovi
Operativni poslovi su svi poslovi koje pediter obavlja u izvrenju dispozicije

komitenta, tj pri otpremi i dopremi roba u meunarodnom prometu. U praktinoj
realizaciji poslova pedicije uvijek su zastupljeni glavni elementi njihova tijeka i
operativne tehnike dok je obavljanje pojedinih radnji uvjetovano posebnostima
potreba u svakom konkretnom sluaju dopreme, odnosno otpreme robe.
Strukturu operativnih poslova ini niz funkcionalnih skupina radnji, u

kronolokom slijedu vezanih uz pojedine faze izvrenja dispozicije komitenta, tjd
pojedine faze prijevoznog pothvata. Svaki postupak, odnosno radnja koju pediter u
odreenom trenutku poduzima proizlazi iz njegove uloge u prijevoznom pothvatu,
dok je sam sadraj i redoslijed tih radnji odreen osnovnim obiljejem koje njegovom
zadatku daje dispozicija komitenta. U tom smislu, struktura operativnih poslova moe
se sistematizirati prema slijedea dva naela:
1. Prema pediterovoj ulozi u prijevoznom pothvatu, operativne poslove ine

slijedee skupine radnji:
prijam dispozicije i pozicioniranje,
disponiranje,
zakljuivanje prijevoznih kapaciteta, ugovaranje prijevoza i

ispostavljanje prijevoznih isprava,
ugovaranje prekrcaja i skladitenja,
osiguranje robe u prijevozu,
predaja robe na prijevoz i ukrcaj, prihvat robe i iskrcaj,
angairanje inspekcijskih slubi,
zastupanje u carinskom postupku,
aviziranje.
2. Prema osnovnom obiljeju pediterova zadatka, operativni poslovi

svrstavaju se u slijedee 4 skupine:
14
poslovi uvoza,
poslovi izvoza,
poslovi provoza,
sajamski poslovi.12
3.2.1. Dispozicija i pozicioniranje
Dispozicija
Dispozicija je nalog i ovlatenje pediteru za otpremu odnosno dopremu robe,

za zastupanje u carinskom postupku, kao i za obavljanje drugih radnji s tim u svezi.
Ako nije odbio dispoziciju, smatra se da je pediter na sebe preuzeo obvezu

njezina izvrenja. Dispozicija treba sadravati sve podatke koji su pediteru potrebni
za njezino ispravno i pravodobno izvrenje. Osnovni podaci koje komitent navodi u
dispoziciji su:
podaci o komitentu (izvozniku odnosno uvozniku) i korisniku robe,
podaci o primatelju robe (stranom kupcu) ako se radi o otpremi/izvozu ili

o poiljatelju robe (stranom dobavljau) ako se radi o dopremi/uvozu,
boj izvoznog odnosno uvoznog zakljuka,
podaci o robi,
paritet isporuke prema INCOTERMS-u,
podaci o instradaciji,
podaci o vrsti carinskog postupka i plaanju carinskog duga,

12
15
naputak za daljnju otpremu nakon carinjenja (kod uvoza/dopreme)
Pozicioniranje
Za svaku primljenu poiljku pediter odreuje jedinstveni broj, broj pozicije pod
kojim uvodi tu poiljku u pozicijsku knjigu, tj u bazu podataka ako se evidencija vodi
raunalno. To je potrebno zbog toga to pediter svakodnevno otprema odnosno
doprema veliki broj poiljaka te bi bez odgovarajue evidencije bilo nemogue
upravljati mnotvom podatak i postupaka vezanih za svaku poiljku.
3.2.2. Disponiranje
Pod pojmom disponiranje podrazumijeva se davanje naloga i uputa

neophodnih za praktinu provedbu prijevoza, subjektima koji su u to neposredno
ukljueni. Dok se pri instradaciji poiljke odreuju svi elementi bitni za izvrenje
prijevoza disponiranje prije svega znai koordinaciju ukljuenih subjekata u svrhu
pravodobnog postupanja.
Svrha disponiranje je da relevantni sudionici prijevoza dobiju odgovarajue

upute u skladu s instradacijom, kako bi se prijevoz odvijao nesmetano, bez
nepotrebnih zastoja i u utvrenim rokovima. Pritom treba imati u vidu da ugovoreni
paritet isporuke i dispozicija komitenta odreuju pediteru u kojme dijelu prijevoznog
pothvata on nastupa kao organizator prijevoza i kao takav preuzima odgovornost.
Time je takoer odreen obuhvat i sadraj disponiranja.13
13
16
3.2.3. Zakljuivanje teretnog prostora
U svezi s prethodno obavljenom instradacijom, pediter treba pravodobno na

tritu prijevoznih kapaciteta odabrati najpovoljnijeg prijevoznika i rezervirati potreban
teretni prostor za odgovarajui termin ukrcaja, odnosno otpreme. Radnje koje se
pritom obavljaju i pratei dokumenti ovise o prometnoj grani prijevoza robe.
Zakljuivanje teretnog prostora se razlikuje ovisno o prometnoj grani pa postoji:
1. Zakljuivanje teretnog prostora u pomorskom prijevozu: U linijskoj plovidbi

prostor se zakljuuje Zakljunicom brodskog prostora (eng. Cargo Booking
Note).
2. Zakljuivanje teretnog prostora u unutarnjoj plovidbi: Komadne poiljke brodar

preuzima u lukom skladitu bez prethodne narudbe odnosno rezervacije a
poiljke se ukrcavaju prema raspoloivim kapacitetima i u skladu s redom
plovidbe (linijska plovidba).
3. Zakljuivanje teretnog prostora u zrakoplovnom prijevozu: pediter najavljuje

aviopoiljku slubi robnog prometa zrakoplovnog prijevoznika (aviokompanije)
u zranoj luci otpreme i trai potvrdu rezervacije teretnog prostora za odreeni
let.
4. Zakljuivanje teretnog prostora u eljeznikom prometu: Vagonske poiljke

se otpremaju uz prethodnu narudbu vagona. Komadne poiljke poiljatelj
predaje eljeznikom skladitu bez prethodne narudbe odnosno rezervacije.
5. Zakljuivanje teretnog prostora u cestovnom prijevozu: Uobiajeno je da

pediter prvo uputi prijevozniku upit za prijevoz robe u kojemu navodi termin i
mjesto ukrcaja i iskrcaja, opis robe, a po potrebi i druge podatke potrebne za
izvrenje prijevoza.
17
3.2.4. Ugovaranje prijevoza i ispostavljanje prijevoznih isprava
Znaaj pediterove uloge pri zakljuivanju ugovora o prijevozu i ispostavljanju

prijevoznih isprava proizlazi iz njegove primarne funkcije organizatora prijevoza.
Ugovaranje prijevoza, bilo u svoje ime ili u ime komitenta za peditera je preduvjet
izvrenja njegova osnovnog zadatka (otpreme tj. dopreme robe). Pri zakljuivanju
ugovora o prijevozu, pediter prema prijevozniku najee nastupa u svoje ime, a za
raun komitenta te u tom smislu moe biti naveden kao poiljaelj, odnosno krcatelj u
prijevoznoj ispravi.
3.2.5. Ugovaranje prekrcaja i skladitenja robe
Poslovi prekrcaja i skladitenja predstavljaju funkcionalni dio procesa dopreme

odnosno otpreme robe u tehnolokom i organizacijskom smislu, uloga ovih poslova
sastoji se od slijedeih dijelova:
Obavljanje poetno zavrnih operacija
Organizacija intermodalnog prijevoza
Terminsko usklaenje pojedinih faza prijevoza
Organizacija zbirnog prometa
U organizaciji otpreme tj. dopreme robe, kada za to postoji potreba, pediter

ugovara obavljanje ovih usluga sa za to specijaliziranim poduzeima (luke, robni
terminali). Meutim, mnoga suvremena pediterska poduzea raspolau vlastitom
infrastrukturom i transportno manipulacijskim sredstvima, kojima samostalno
obavljaju usluge prekrcaja i skladitenja, bilo za svoje operativne potrebe ili ako time
nadopunjavaju ponudu svojih usluga.
18
3.2.6. Transportno osiguranje robe
Ne postoji obveza transportnog osiguranja robe u prijevozu, a pediter

osigurava robu samo u sluaju da je to komitent izriito naznaio u dispoziciji. Ako je
zatraio transportno osiguranje, komitent mora navesti vrijednost osiguranja, relaciju
(prijevozni put ili dio prijevoznog puta), i osigurane rizike. U sluaju da komitent nije
naveo protiv kojih se je rizika potrebno osigurati, pediter ima obvezu osigurati samo
osnovne transportne rizike.
3.2.7. Predaja robe na prijevoz i ukrcaj
Uloga peditera u predaji robe na prijevoz, tj. predaji robe nekom prijevozniku
se sastoji od obavljanja funkcija poiljatelja, odnosno krcatelja, bilo da pediter
obavlja u svoje ime ili u ime poiljatelja (svojega komitenta). Roba koja se predaje na
prijevoz mora biti spremna za prijevoz, tj. mora biti upakirana u transportnu ambalau
i predana prijevozniku u skladu propisima odreenih prometnih grana.
Dokumenti i radnje koje pediter obavlja kod predaje robe ovise o prometnoj
grani i tehnologiji prijevoza i ukrcaja, svojstvima robe, te o moguim posebnim
zahtjevima komitenta.
3.2.8. Prihvat robe i iskrcaj
pediterova uloga glede prihvata robe se sastoji od obavljanja funkcija

primatelja (izdavanje naloga i obavljanje radnji vezanih sa iskrcajem i preuzimanjem
robe od prijevoznika) i u organizaciji daljnje otpreme, odnosno dostave robe
primatelju.
Iz tehniko tehnolokih razloga (radi pojednostavljenja daljnjeg postupka s

robom) i komercijalnih razloga (realizacija refakcija i povlastica na prevoznini) u
prijevoznoj ispravi se esto kao primatelj navodi pediter ili ako prijevozna isprava
19
glasi na stvarnog primatelja onda se navodi pediter kojega treba izvijestiti o dolasku
robe. Slijedom toga, prilikom iskrcaja i prihvata robe pediter nastupa u svojstvu
primatelja ili stranke koju se avizira o prispijeu. U suprotnom, pediter mora dobiti
posebnu punomo primatelja (pediterovog nalogodavca) temeljem koje moe
iskupiti prijevoznu ispravu, tj. zahtijevati od prijevoznika da mu preda robu.
3.2.9. Angairanje inspekcijskih slubi
Za uvoz i provoz roba odreene vrste i namjene potrebno je odobrenje

nadlenog ministarstva, odnosno propisana je kontrola robe od strane nadlene
inspekcijske slube, koja se zavisno o vrsti robe obavlja odmah na graninom
prijelazu ili mjestu carinjenja robe. Prijevoz poiljaka takvih roba se usmjerava preko
graninih prijelaza na kojima su ustrojene odgovarajue inspekcijske slube poput:
sanitarna inspekcija kontrolira poiljke namirnica i predmeta ope uporabe

koje pri uporabi dolaze u neposredan dodir s koom ili sluznicom, te
ambalae i opreme za njihovu proizvodnju,
fitosanitetska inspekcija (pri Ministarstvu poljoprivrede) kontrolira poiljke

bilja i biljnih proizvoda, te drva i proizvoda umarstva i drvne industrije. 14
3.2.10. Zastupanje u carinskom postupku
U carinskom postupku s robom u meunarodnom prometu, pediter zastupa

svog komitenta (primatelja/uvoznika odnosno poiljatelja/izvoznika robe), tj. nastupa
kao njegov opunomoenik. Nalog i ovlatenje za zastupanje u carinskom postupku
14
20
pediter dobiva dispozicijom komitenta.15 Zastupanje u smislu Carinskog zakona16
moe biti:
izravno, ako opunomoenik djeluje u ime i za raun druge osobe, te
neizravno ako opunomoenik djeluje u svoje ime, a za raun druge osobe.
3.2.11. Aviziranje
Pod pojmom aviziranje podrazumijeva se izvjeivanje komitenta o izvrenju

pojedinih faza dopreme, otpreme, odnosno provoza robe. Uobiajeno je da pediter
izvjeuje komitenta o izvrenju pojedinih radnji, znaajnih za odreene
karakteristine toke na prijevoznom putu poput:
predaja robe na prijevoz,
prelazak granice,
prispijee robe u luku, eljezniku postaju ili terminal,
prispijee u krug carinarnice i carinjenje robe,
prekrcaj i daljnja otprema,
termin iskrcaja
pediter avizira komitenta o kretanju poiljke na dijelu prijevoznog puta koji se

s obzirom na ugovoreni paritet isporuke nalazi u podruju njegove odgovornosti. 17
15
Opi uvjeti poslovanja meunarodnih otpremnika Hrvatske, lanak 35., Glasnik HGK, br. 39, 1993.
16
Carinski zakon, lanak 5., Narodne novine, br. 78, 1999.
17
21
4. LOGISTIKE FUNKCIJE LUKA U ODVIJANJU ROBNIH TOKOVA
Luke su kljuan faktor u transportnom i prijevoznom sustavu. One izravno

utjeu na ekonomski razvoj pojedinih drava i vaan su dio nacionalne ekonomije
zbog toga to stvaraju zaradu, nove poslove i predstavljaju vrijednost. Luke
predstavljaju intermodalno sredite i sjecite u prometnom sustavu, te kako bi mogle
biti konkurentne na tritu moraju zadovoljavati odreene trine zahtjeve. Dobro
razvijena marketinka logistika je bitna za razvoj luka i pojaanje njezine
konkurentnosti. Prema logistiki, luke operacije mogu se podijeliti u tri kategorije:
trgovake operacije, prijevozne operacije, industrijske ili produktivne operacije.
Svaka od tih operacija mora funkcionirati uspjeno kako bi logistiki lanci mogli
funkcionirati. Osnovne operacije koje se oekuju od svake luke se sastoje od:
stalnog unapreenja kvalitete usluga,
visokog nivoa fleksibilnosti i prilagodljivosti,
integracije s drugim nainima prijevoza,
dobrim menadmentom,
efikasnim privlaenjem poslova.18
Logistika, kao i svi ostali procesi ima tri elementa: input, procesiranje i output.
Transport u logistikom lancu se ne sastoji samo od skupa aktivnosti od toke ulaza
do toke izlaza, ve se bavi i sa tehnikim pojedinostima, tehnolokim fazama i
subjektima logistikih sustava i komunikacijskih kanala.
18
Kovaevid, B.: Logistika morskih luka, Pomorski fakultet u Kotoru, Kotor, 2013, str. 2.
22
4.1. Tradicionalne funkcije luka
Tradicionalna funkcija luka se mijenja iz dana u dan, zato to u dananje

doba, gdje niti jedna destinacija u svijetu nije nedostupna, i ne postoji nikakva fizika
prepreka kvalitetnom tijeku informacija, znanja, kapitala i robe. Ovaj razvoj je doveo
do promjena u tradicionalnim funkcijama luka koje su do sada obavljale samo
funkcije kao to su:
1. Prometne funkcije: glavna funkcija luke je njena prometna funkcija i bez

nje, luke operacije bi zamrle. Kako bi se nosile sa prometnim
funkcijama luka treba imati: dovoljne kapacitete koji se sastoje od
potrebne infrastrukture i suprastrukture, dobru prometnu povezanost sa
kopnom i dobru pomorsku povezanost. Potencijal neke luke i
optimizacija njezinih performansi moe biti ostvareno uz povezivanje i
unapreenje ovih elemenata.
2. Trgovake funkcije: u lukama postoji veliki broj roba koje se mogu

koristiti u nacionalne svrhe, ali i u svrhe drava koje nisu povezane sa
kopnom. Trgovaka funkcija luke ovisi o njezinim transportnim
funkcijama te kako bih se ona mogla odvijati potrebno je imati:
dobru povezanost sa kopnom i morem,
koncentriranje robe u podruju luka,
potrebne skladine kapacitete
U lukama, trgovake funkcije mogu biti: kupovina ili prodaja robe,

dodatne usluge za robu koje joj stvaraju dodanu vrijednost.
3. Industrijske funkcije: nakon Drugog svjetskog rata, poele su se razvijati

industrijske aktivnosti u lukama. Prve industrijske grane u lukama su
bile izgradnja brodova i pomorske opreme. U dananje doba,
meunarodne luke u svijetu imaju industrijske zone u razliitih
postrojenja koja im omoguuju konkurentnost na svjetskom tritu.
23
Koncentracija industrijskih radnji u lukama predstavlja razne
ekonomske prednosti poput:
poveanje prometa i porast zaposlenosti,
ukljuivanje drave u meunarodnoj razmjeni roba,
unapreenje konkurentnosti industrijskih djelatnosti u lukama

u odnosu na industrijske djelatnosti na kopnu.19
4.2. Luke usluge prijevoza i distribucije
Distribucija robe ovisi o prijevozu. To je zato jer prijevozne usluge u odreenoj

regiji uvelike ovise o transportnoj mrei i njezinoj razvijenosti, integriranosti i kvaliteti.
Transport je kljuna stvar u logistikim sustavima, uz tehnoloki i informacijski razvoj.
Osim distribucije robe, prijevoz takoer ukljuuje i druge usluge koje su povezane sa
pripremom i realizacijom distribucije.
Kljuno znaenje logistike je: stvaranje vrijednosti kroz brz, efikasan i

kvalitetan transport robe na razliite naine koji su dostupni. Transport se ne sastoji
samo od prijevoznih usluga, nego i od ostalih usluga koje su povezane u svojoj
pripremi i izvrenju, a odnose se na: kretanje robe i putnika, ukrcaj, iskrcaj, kretanje
robe, promjenu transportnih modova, pripremu prijevoza, itd.
Luke transportne usluge se definiraju kao kao sve aktivnosti koje su

povezane sa rukovanjem sa teretom na podruju luka i obavljanje svih radnji vezane
uz luke usluge: oznaavanje robe, kodiranje robe, formiranje transportnih jedinica,
postavljanja robe u kontejnere, odabira najboljeg naina prijevoza, koritenja
modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i raunalne podrke.20
19
Jakomin, I.: New function of seaports: Logistics and distribution, Fakultet za pomorstvo in promet, Portoro,
2003.. str. 2.
20
Kovaevid, B.: Logistika morskih luka, Pomorski fakultet u Kotoru, Kotor, 2013, str. 2.
24
Logistike i distribucijske funkcije u lukama moraju zadovoljavati odreene
kriterije i elemente koji su osnova za te funkcije. Usluge koje se obavljaju u cilju
poveanja dodane vrijednosti unutar luka ovise o slijedeim elementima:
vrsti i karakteristikama robe,
tritu za koje je roba vezana,
zahtjevima primatelja robe,
radnoj sposobnosti i kvalifikacijama strunog kadra.21
Uz navedene, postoje i drugi elementi koji su vani za razvijanje logistikog i

distribucijskog sustava u lukama, a to su:
prikupljanje svih potrebnih dokumenata za otpremu robe,
skladitenje robe,
ouvanje robe,
kontrola kvalitete i kvantitete,
pakiranje,
paletizacija
oznaavanje,
personalizacija robe i proizvoda,
inspekcija robe,
konsolidacija poiljke za dostavu prema primatelju,
prikupljanje svih potrebnih dokumenata za primitak robe,
obavljanje svih carinskih radnji.22
21
2003.. str. 3.
25
Koncept primjene logistikih i distribucijskih funkcija u lukama se sastoji od
novih strategija suraivanja i sudjelovanja izmeu razliitih subjekata. Priroda i
dinamika poslovnih aktivnosti izmeu dostavljaa, kupaca, peditera, agenta,
vlasnika brodova, banka, osiguravajuih drutava itd. zahtjeva njihovo
meudjelovanje i suradnju, kako bi se razvila kvalitetna logistika strategija. To se
ponajvie oituje u: menadmentu logistiko distribucijskih centara, operacijske
izvedbe prijevoza (preko kopna ili vode) i definiranja politike upravljanja logistiko
distribucijskih centrima.23
Koordinacija operacija u LDC-ima, kao i postavljanje globalne logistike mree

namee nove funkcije, posebno na peditera koji mora ponuditi irok broj novih
usluga preko organizacije rada LDC-a, ali takoer mora biti i u poziciji kontrole nad
svih logistikim procesima u svrhu organizacije prijevoza od logistiko distribucijskog
centra do odredita.
Dobro koordinirana i izbalansirana logistiko distribucijska funkcija u lukama,

koja kombinira i povezuje razne davatelje usluga, stvara nove razine usluga, to
eliminira potrebu za individualnim uslugama u procesu distribucije.
4.3. Logistike funkcije luka na kopnu
Dizajn i planiranje za razvoj luke strategije je tradicionalno bio usredotoen

na povezanost luka putem vode, rukovoenju sa brodovima i sukladnom opremom
za manipuliranje robom. Zbog toga, velika veina lukih operacija i funkcija je bila
usredotoena na obalnu infrastrukturu. Razvoj luke i lukih operacija, upravljanje i
nadzorom, marketinko planiranje su uglavnom bili usmjereni prema vodnom
22
2003.. str. 3.
23
2003.. str. 3.
26
transportu i brodskim uslugama, uz mali naglasak na kopnene transportne tokove,
kopnenu distribuciju tereta i planiranje logistikih sustava.
U zadnjih nekoliko desetljea, kopnena komponenta lukog sustava je postala

kljuan faktor u razvitku performansi i konkurentnosti luka. Fizika i kapacitativna
ogranienja, uz trendove optimizacije i standardizacije zahtijevaju da se je sve vie
potrebno usredotoiti na kopneni promet. Porast prometa i potranje je rezultirao sa
zasienjem kapaciteta luke infrastrukture, zbog ega se je razvila potreba za
proirenjem prema kopnu kako bi se mogla smjestiti roba ija koliina prelazi
odreeni obujam. Problem je u tome to kopnene logistike funkcije nailaze na
probleme koji smanjuju njihovu efikasnost (zastoji, neproduktivno kretanje tereta).
Takoer, mnoge luke, posebno u zemljama u razvoju pate od loe povezanosti sa
kopnom to znatno ograniava njihovu multimodalnost/intermodalnost. 24
Iako je kopneni razvoj okosnica stratekog razvoja luke, unutarnja

infrastruktura/suprastruktura je veinom razvijena kako bi zadovoljila potrebe
dostavnih usluga, na primjer preko opskrbljivanja sa kontejnerskim stanicama i
podrujima koja mogu primiti brodsku robu.
Nove prilike za luke mogu se prikazati u obliku kopnenih distribucijskih centara

koji su locirani izvan podruja luke, te su povezani putem eljeznice ili ceste.
Unutarnji terminali koji pruaju multimodalne i logistike usluge se ponekad zovu
suhe luke, unutarnje luke itd. Takvi terminali imaju dokazanu prednost nad lukama
budui da mogu biti locirani bilo gdje ako su povezani sa prihvatljivom prometnom
infrastrukturom.
Za razliku od strategija razvoja u vodnom prometu, kopnene luke imaju veliku

ovisnost o kopnenim transportnim sustavima, urbanom i prostornom planiranju,
koritenju zemlje na kopnu i uvjetima okolia. Integracija kopnenih prijevoznih mrea
bi mogla konstituirati dodatnu ulogu lukama, no to zahtjeva prihvatljivu strategiju
usmjerenu prema kopnenom prijevozu i pruateljima logistikih usluga. Strategija
integracije sa kopnom gdje luke ele povui teret izvan podruja luka su rijetke u
lukoj industriji. Prostorna, zakonska, funkcionalna i ostala ogranienja mogu
24
Bichou, K.,: Port operations, planning and logistics, Informa Law, Routledge, 2009., str. 236.
27
sprijeiti luku u upotrebljavanju takve strategije, a tri glavna problema u tome
predstavljaju:
opseg uloga, funkcija i misija luke,
geografska ogranienja kod kopnenog proirenja,
operativni i organizacijski modeli koji bi se mogli prilagoditi takvoj

stratekoj orijentaciji.25
25
Bichou, K.,: Port operations, planning and logistics, Informa Law, Routledge, 2009., str. 238.
28
5. POSLOVI LUKIH PEDITERA
Luka pedicija je vrsta pedicije koja se iskljuivo bavi organizacijom otpreme

i dopreme robe u vodnom prometu. Luki pediter je osoba specijalizirana za
pruanje usluga u pomorskom prometu (ugovaranje brodskog prostora, skladitenje
rob u lukim skladitima, obavljanje carinskog posredovanja, pruanje usluga u svezi
sa sortiranjem, obiljeavanjem i prekrcajem robe). O takvim pediterima ovisi tonost
urednost i sigurnost prilikom otpreme i dopreme velikih koliina robe u
meunarodnom prometu.
Luki pediteri se mogu podijeliti na one u prekomorskim i na one u

kontinentalnim lukama. No, od veeg znaenja su oni u prekomorskim lukama. Oni
obavljaju sve poslove vezane za otpremu i dopremu robe pomorskim prijevoznim
sredstvima. Luki pediteri obavljaju mnogobrojne manipulacije u pomorskim lukama
kao to su:
skladitenje robe,
stupanje u ekonomsko pravne odnose sa brodarima,
eljeznicom,
cestovnim prijevoznicima,
javnim skladitima,
osiguravateljima,
carinskim, sanitarnim, i drugim sudionicima u transportnom sustavu.
More je najee najjednostavniji i najjeftiniji prijevozni put, i zbog toga je

uloga lukog peditera vrlo vana jer morem prolazi velika koliina robe u
meunarodnom transportu. O lukom pediteru ovisi tonost, urednost i sigurnost u
otpremi i dopremi robe u meunarodnom pomorskom transportu. pediter u
kopnenim lukama djeluju u lukama kopnenih plovnih putova (rijeka i kanala) a bave
29
se prekrcavanjem robe sa kopna na brod i obratno, te se brinu o potrebnim
pediterskim radnjama u otpremi robe kopnenim plovnim putevima.
Meunarodni pediteri, kao specijalisti za organizaciju otpreme, dopreme i

provoza robe, u gotovo svim europskim dravama obavljaju svoje poslove u tri
pravna statusa:
statusu komisionara (u svoje ime, po nalogu, i za raun

nalogodavatelja),
u statusu agenta (u ime, po nalogu i za raun nalogodavatelja),
statusu samostalnog gospodarstvenika (u svoje ime i za svoj raun).26
Takav pravni poloaj omoguuje pediteru da izravno izvrava ili koordinira

aktivnosti svih sudionika u sustavu morskih luka. U sustavu morskih luka pediter
izvrava i/ili koordinira aktivnosti ovih sudionika u lukome sustavu:
luke uprave,
lukih slagaa,
lukih skladitara,
izvoznika i uvoznika,
pomorskih i rijenih brodara,
brodara lukih tegljaa,
pomorskih agenata,
cestovnih prijevoznika,
eljeznice,
cjevovodnih prijevoznika,
iarskih prijevoznika,
izvritelja ugovorne kontrole,
osiguravajuih drutava,
carinske slube,
26
pediter - koordinator aktivnosti u sustavu morskih luka, Zelenika, R., Pavlid, H., Vrid, E., Nae
more, 2002. str. 130.
30
veterinarskog inspektorata,
sanitarnog inspektorata,
fitosanitarnog inspektorata,
trinog inspektorata,
ostalih sudionika.27
5.1. Luka uprava
Budui da luka uprava izravno osigurava proizvodnju lukih usluga te da

planira, usmjerava, usklauje i nadzire rad trgovakih drutava koja obavljaju
gospodarske djelatnosti na lukom podruju, pediteri su pri organiziranju otpreme,
dopreme i provoza robe preko neke odreene luke u neizravnom poslovnom odnosu
s lukom upravom. Takva vrsta poslovnog odnosa ne znai zajedniki i interakcijski
odnos peditera u luke uprave. To je zato jer pediter izravno planira, usmjerava i
koordinira sve aktivnosti subjekata lukog sustava, bez kojih taj sustav ne bi mogao
optimalno funkcionirati.
5.2. Luki slagai
Slagai su specijalizirane pravne i fizike osobe koje najee u svoje ime i za

raun nalogodavatelja profesionalno obavljaju radnje poput:
iskrcaja tereta s broda, plovila u kamione ili na obalu i njegov prijevoz morem,
vodom ili kopnom od borda do lukog skladita ili terminala radi uskladitenja
ili prijevoz i ukrcaj tereta na kopnena prijevozna sredstva,
ukrcaj tereta u brod, tj plovilo u luci roba se ukrcava sa kopnenih prijevoznih

sredstava, lukih skladita ili terminala te se slae po brodu,
27
pediter - koordinator aktivnosti u sustavu morskih luka, Zelenika, R., Pavlid, H., Vrid, E., Nae
more, 2002. str. 131.
31
prekrcaj tereta iz jednog plovila u drugo plovilo.28
Luki pediteri izravno s lukim slagaima sklapaju ugovor o manipuliranju teretom u

lukama. U tim poslovnim odnosima pediteri najee nastupa u ime komitenta.
5.3. Luki skladitar
Luki skladitari su specijalizirane pravne ili fizike osobe, koje obavljaju

djelatnosti skladitenja tereta koji e biti ukrcan na brod ili iskrcan sa broda.
Nastupaju u svoje ime, ali na raun svog nalogodavca. Luki skladitari obavljaju i
druge poslove povezane sa lukim skladitima poput: sortiranja, brojanja, mjerenja,
vaganja, prepakiranja robe itd.
Pod lukim skladitem se podrazumijeva odreeni prostor u luci koji je

namijenjen za skladitenje i rukovanje nad teretom koji se nalazi u luci. Razlikuju se
odreene vrste lukih skladita poput: zatvorenih i otvorenih, silosa, hladnjaa,
skladita za opasnu robu, carinska skladita (za skladitenje robe pod carinskim
nadzorom).
Luki pediteri su u svakodnevnim odnosima s lukim skladitarima Obino se

javljaju kao komisionari (obavljaju pediterske poslove u svoje ime i za raun svojih
komitenata), a ponekad se javljaju kao samostalni gospodarstvenici (to znai da
obavljaju poslove u svoje ime i na svoj raun). Izvravajui svoje brojne i sloene
poslove, pediteri mogu pozitivno utjecati na brzinu, sigurnost i racionalizaciju
kvalitete luke usluge.
5.4. Izvoznici i uvoznici
Izvoznici prodaju a uvoznici kupuju robu u vanjskoj trgovini. Oni su specijalisti

za meunarodnu kupoprodaju robe, a ne za njezino manipuliranje i transport i brojne
povezane poslove. Izvoznici i uvoznici moraju organizaciju otpreme, dopreme i
28
pediter - koordinator aktivnosti u sustavu morskih luka, Zelenika, R., Pavlid, H., Vrid, E., Nae more, 2002.
str. 131.
32
provoza robe povjeravaju meunarodnim pediterima koji obavljaju cjelovit paket
logistikih usluga u vezi s izvozom, uvozom i tranzitom robe.
Osim kao organizatori transportnih procesa, pediteri djeluju u funkcijama

poiljatelja, primatelja, krcatelja, carinskog zastupnika, ali vrlo esto i u funkcijama
prijevoznika, skladitara, pomorskog agenta te operatora cjelokupnog transportnog
pothvata. Bez obzira u kojoj se funkciji meunarodni pediteri javljaju, u lukom
sustavu on zastupajui svoje nalogodavce, angairaju i koordiniraju aktivnosti
velikoga broja sudionika u lukom sustavu.
5.5. Pomorski i rijeni brodari
Pomorski brodari su pravne ili fizike osobe koji mogu ali i ne moraju biti
brodovlasnici. Pomorski brodari u lukom sustavu imaju znaajnu ulogu u odnosu na
sve druge aktivne sudionike. Moglo bi se rei da su aktivni sudionici u sustavu
morskih luka samo njegovi logistiki kopneni pomonici. U sustavu morskih luka
pomorski brodar je najvei i najvaniji korisnik i naruitelj lukih usluga. Sve to moe
vrijediti i za rijene brodare, posebno one koji izravno preko morskih luka povezuju
pomorski i rijeni promet.
U sustavu morskih luka brodu se pruaju brojne logistike usluge poput:

ukrcaja, slaganja, uvrivanja tereta u brodarskim skladitima, iskrcaj i prijevoz
tereta u skladita i terminale, prekrcaj tereta itd. Iza veine tih usluga stoji izravno ili
neizravno pomorski pediter i od kvalitete njegova angamana izravno ovisi brzina,
sigurnost i racionalnost proizvodnje luke usluge a time i vrijeme zadravanja broda u
morskoj luci.
5.6. Brodari lukih tegljaa
Brodari lukih tegljaa i uslunih plovidbenih objekata pruaju brojne i vane

sluge brodu i teretu u luci. Oni koriste raznu pomorsku i luku suprastrukturu. Brodari
33
lukih uslunih objekata obavljaju specifine poslove u svoje ime i u svoj raun. Oni
meutim mogu raditi i u svoje ime, a po nalogu i za raun nalogodavca. Brodarov
nalogodavac moe biti: pomorski brodar, luka uprava, pomorski pediteri i druga
trgovaka drutva koja se bave lukim djelatnostima.
5.7. Pomorski agenti
Pomorski agenti obavljaju svoje osnovne poslove koji se mogu sistematizirati

u tri skupine: zastupanje, posredovanje i pomaganje u ime, po nalogu i za raun
nalogodavatelja. Svoje specijalne poslove obavljaju u svoje ime, ali za tui raun. Pri
sklapanju ugovora o prijevozu stvari morskim brodovima, pediter veoma esto stupa
u pravno - ekonomske odnose s pomorskim agentima. Pomorski pediteri mogu osim
obavljanja klasinih pediterskih poslova u svezi s otpremom, dopremom i provozom
robe obavljati i poslove pomorskih agenata.29
5.8. Cestovni prijevoznici
Cestovni prijevoznici su gospodarstvenici, pravne ili fizike osobe koji

obavljaju prijevoz tereta u cestovnom prometu. Budui da su cestovni prijevoznici
vrlo prilagodljivi prometnoj potranji, posebice u distribuciji generalnog tereta, da vrlo
aktivno sudjeluju u suvremenim tehnologijama transporta (RO-RO, LO-LO,
HUCKEPACK tehnologiji itd.), te da su vrlo tijesno povezani s pomorskim i rijenim
brodarima, oni su izuzetno vani suradnici morskih luka. Kada cestovni prijevoznici
obavljaju meunarodni prijevoz tereta ili tranzitni prijevoz, ili prijevoz tereta od/do
morske luke veoma aktivno sudjeluju s meunarodnim pediterima.
29
str. 132.
34
5.9. eljezniki prijevoz
Unato injenici da je ponuda i potranja manje elastina u eljeznikom

transportu nego u cestovnom transportu, kao najveem konkurentu eljeznice,
eljeznica ima prednosti na udaljenostima veim od 400 km. Osim toga, eljeznica je
pouzdan partner cestovnim prijevoznicima u kontejnerizaciji, a posebno u
HUCKEPACK i bimodalnoj tehnologiji prijevoza. Isto tako eljeznica je izuzetno
vaan gospodarstveni partner morskim lukama kao prometnim sreditima gdje se
permanentno sueljavaju kopnene grane prometa s pomorskim brodarima. U prilog
toj tvrdnji stoji i injenica da su veliki kolodvori locirani u izravnoj blizini meunarodnih
morskih luka. Bez obzira koju vrstu supstrata prevozi eljeznica pri izvozu, uvozu, i
tranzitu preko luka, ona veoma aktivno surauje s meunarodnim pediterima,
posebno s pomorskim pediterima.
5.10. Izvritelji ugovorne kontrole
Izvritelji ugovorne kontrole su pravne ili fizike osobe, gospodarstveni, koji

obavljaju ugovornu kontrolu robe te odreene pravne radnje. Pomorski pediteri su
veoma esto nalogodavci izvriteljima kontrole i to u statusu komisionara (tj, pravne
ili fizike osobe koja svoje poslove obavlja u vlastito ime i za raun nalogodavatelja).
Neka pediterska poduzea su registrirana za poslove ugovorne kontrole koje
kontrole, koje obavljaju profesionalno kao izvritelji ugovorne kontrole. U oba sluaja
pediteri koordiniraju aktivnosti brojnih sudionika u morskim lukama.30
5. 11. Osiguravajua drutva
Osiguravajua drutva su pravne osobe koje se profesionalno bave

imovinskim i ivotnim osiguranjem i/ili reosiguranjem. pediter uplauje premiju
30
str. 133.
35
osiguranja i s osiguravajuim drutvom sklapa ugovor o osiguranju polica
osiguranja.
Predmet osiguranja kod otpreme robe morem su roba i brod. Osnovni cilj je
osiguranje od pomorskih rizika, odnosno generalne i partikularne havarije.
Osiguravajue drutvo preuzima obvezu naknade tete osiguraniku (izvozniku ili
uvozniku ukoliko doe do pojave odreenih rizika, a od kojih je osiguranik osiguran. 31
5.12. Carinska sluba
Carinska sluba je tijelo dravne uprave koje obavlja carinjenje robe pri
prijelazu robe preko dravne granice. Carinska sluba titi interese drave u nadzoru
nad robom prilikom uvoza, izvoza i provoza u skladu sa zakonskim odredbama
drave.32
Carinski propisi znatno utjeu na odvijanje poslovanje luke. Prekrcaj sa broda

na brod je mogu samo uz prethodno odobreno pismeno odobrenje od strane
carinske uprave. Podaci o prekrcaju unose se u manifest, kojim se prijavljuju brod i
roba. Manifest mora sadravati podatke poput imena i dravne pripadnosti broda,
ime i prezime zapovjednika broda, odredina luka, naziv i broj brodske teretnice itd.
Zbog poznavanja svih propisa u svezi s carinskim postupcima, pediter je

profesionalni opunomoenik svoga nalogodavatelja, te o kvaliteti njegove usluge
ovisi i kvaliteta usluge koju nude ostali sudionici u lukom sustavu.
5.13. Trini inspektorat
Trini inspektorat ureuje naine i uvjete obavljanja gospodarskih djelatnosti

na domaem tritu, odreivanja cijene usluge i proizvoda, pristrojbe, naknade itd.
31
str. 134.
32
str. 134.
36
Kod obavljanja inspekcijskog nadzora inspektorat je ovlaten za pregled svih
dokumenata, nadzora svih radnji i elemenata koji mu omoguavaju uvid u poslovanje
pravnih ili fizikih osoba.
Ulaskom broda u luku trini inspektorat obavlja pregled broda, posade i

tereta, te takoer pregledava sve dokumente. pediter je duan staviti mu na
raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju, kao i potrebnu koliinu proizvoda radi
provjere kakvoe i kvalitete.33
5.14. Ostali sudionici
Kod organizacije otpreme, dopreme, i provoza neke robe pediter se moe

susresti ali mora i suraivati s drugim sudionicima u tom poslu poput:
luke kapetanije,
raznih financijskih institucija - poput banaka putem kojih pediter ispunjava

svoje financijske obveze,
granine policije obavlja kontrolu prometa na graninim prijelazima.34
Takoer, pediter se moe koristiti uslugama i drugih sudionika poput

marketing usluga, usluga meunarodnih posrednika itd. Nebitno da li se pediter
koristi uslugama jednog ili vie sudionika u vodnom prometu, on mora koordinirat
njihov rad u svrhu pravodobnog i kvalitetnog obavljanja zatraenog posla i pruanja
logistikih usluga.
Specifinost i sloenost pediterskih poslova u lukom prometu zahtijeva da

luki pediter mora dobro poznavati mogunosti uvjete, prava, obveze i odgovornosti
svih sudionika koji stupaju u izravne i neizravne odnose u morskim lukama.
33
str. 136.
34
str. 136.
37
Moe se zakljuiti da luki pediter moe bitno utjecati na obavljanje poslova
svih sudionika u vodnom prometu robe, pa se iz tog razloga moe smatrati kljunim
sudionikom u prijevozu robe morem.35
5.15. Logistike usluge u Luci Rijeka
Luka Rijeka je najvea hrvatska pomorska luka i spada u tri najvee

sjevernojadranske luke. Najkraa je poveznica srednje i srednjoistone Europe sa
prekomorskim destinacijama za sve vrste tereta. Lei u prirodno zasienom
Kvarnerskom zaljevu te kroz kupsku dolinu ima mogunost iznimno kvalitetnog
povezivanja sa Zagrebom, pa time i s Panonskom nizinom, tj. Podunavljem i
sredinjom Europom.
Zbog takvog poloaja Luka Rijeka se nalazi unutar gravitacijskog podruja

srednjoeuropskih zemalja (Hrvatska, Maarska, Slovaka, Austrija itd.), kao i istonih
zemalja (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna gora, Bugarska itd.).36
Znaenje Rijeke proizlazi i iz njezinih dodatnih prometnih veza prema Istri,

kvarnerskom otoju, Lici, te zapadnoj i sredinjoj Bosni, kao i vezama preko Ljubljane
s Austrijom i junom Njemakom. Luka Rijeka je zasluna za vie od 70% ukupnog
prometa svih hrvatskih luka i gotovo cijeli tranzitni promet.
U Luci Rijeka posluje irok broj stranih i domaih pediterskih tvrtki. Neke od
domaih tvrtki koje djeluju na njenom podruju su Zagrebped, Croatiaped, Euro
Star Rijeka, a primjeri stranih pruatelja usluga su Lagermax Timesped, Kuehne &
Nagel, Schenker itd.
35
Uloga peditera u prijevozu robe : luka pedicija, Miloevid, B., Nae more, 2001, str. 135.
36
Markovid, I., Muid, M., Vuid, D.: Poloaj i perspektive razvoja Luke Rijeka, Pomorski zbornik, 2004, str. 124.
38
to se tie poslova koje pediterske tvrtke obavljaju unutar njezinog podruja
djelovanja, Luka Rijeka nudi iroku ponudu usluga od kojih se najvie istiu poslovi
poput carinjenja, prijevoza robe, skladitenja robe i izvjetavanja za INTRASTAT.
5.15.1. Carinsko posredovanje
Carinsko posredovanje je osnovna djelatnost pediterskih tvrtki. Posreduju u

svim vrstama carinskog postupka prilikom uvoza, izvoza ili provoza robem za sve
pravne i fizike osobe u Republici Hrvatskoj ili bilo koje druge zemlje lanice
Europske Unije. Usluge carinskog posredovanja pediterskih tvrtki u Luci Rijeka
mogu obuhvaati:
izradu carinskih deklaracija,
konzultantske usluge u svezi izvoza, provoza, ili skladitenja robe,
odreivanje tarifnog broja robe,
izraun carinskih davanja,
ishodovanje sanitarnog uvjerenja,
ishodovanje fito patolokog uvjerenja,
ishodovanje odobrenja za odreeni carinski postupak,
ishodovanje odobrenja za primjenu carinskih povlastica,
pomo pri ishodovanju ostalih dokumenata koje je uvoznik/izvoznik

duan podnijeti u svoje ime.37
37
Euro Star Rijeka, http://www.eurostar.hr (28.8.2016)
39
5.15.2. Prijevoz robe
Luka Rijeka je infrastrukturno dobro povezana sa svim najveim prometnim

sreditima u Europi cestovnim i eljeznikim putem. Promet Luke Rijeka ubrzano se
poveava gdje naroito raste promet na kontejnerskom terminalu. Takav poloaj na
prometnoj karti omoguava prihvat i otpremu svih vrsta tereta u mnogim smjerovima.
Ponuda prijevoznikih usluga u Luci Rijeka:
prihvat i otprema kontejnera brodom
asistencije pri svim vrstama usluga u luci,
koordinacija s pomorskim agencijama,
prijevoz robe kamionima,
prijevoz robe eljeznicom,
sklapanje transportnog osiguranja.38
5.15.3. Skladitenje robe
U poslovima slanja i primanja robe vrlo esto se pojavljuje potreba za njenim

privremenim skladitenjem. Uskladitenje robe potrebno je radi pripreme robe za
daljnju otpremu koje moe obuhvaati:
njeno sortiranje,
paletiziranje,
carinjenje,
ekanje za daljnji prijevoz.
U tom smislu, u Luci Rijeka su na raspolaganju brojna skladita koja mogu biti
i carinska i necarinska.
38
40
5.15.4. INTRASTAT izvjetavanje
INTRASTAT je statistika robne razmjene izmeu zemalja lanica Europske

Unije. INTRASTAT izvjetavanje propisano je EU zakonodavstvom te svaka drava
lanica svojim dodatnim propisima ureuje praktinu provedbu. Nositelj INTRASTAT
izvjetavanja u RH je Dravni zavod za statistiku koji je zaduen za metodologiju,
statistiku obradu i diseminaciju podataka, a Carinska uprava za prikupljanje i
kontrolu podataka prikupljenih od poslovnih subjekata.
Obveznik izvjetavanja za INTRASTAT je svaki poslovni subjekt, obveznik

PDV-a, ija godinja vrijednost robne razmjene sa zemljama EU-a prelazi prag
ukljuivanja bilo za otpremu bilo za primitke ili za oba trgovinska toka.
Uloga sastavljanja INTRASTAT izvjetaja je takoer dio ponude jer je usko

vezana uz pediterske usluge. Poznavanje vrsta roba i njezino razvrstavanje prema
Kombiniranoj nomenklaturi je najkompleksniji dio u sastavljanju izvjetaja za
INTRASTAT. Dodaju li se tome drugi podaci koji se moraju uvrstiti u izvjetaj poput
obrauna statistike vrijednosti u skladu s ugovorenim uvjetima isporuke prema
INCOTERMS-ima, iskazivanje koliine robe u propisanim mjernim jedinicma, da se
izvjetaj mora predati putem G2B servisa Carinske uprave i to za svaki mjesec do
15-og u slijedeem mjesecu, moe se zakljuiti da je sastavljanje INTRASTAT
izvjetaja takoer bitan posao u lukom poslovanju.39
39
41
6. ZNAAJ LUKIH PEDITERA ZA RAD LUKA
Za razliku od npr. pomorskog agenta ija je djelatnost ograniena uglavnom

samo na jednu luku i koji redovito radi za brodara a samo iznimno za vlasnika tereta,
pediter u svom poslovanju uvijek nastupa za vlasnika odnosno ovlatenika tereta.
Njegov posao nije ogranien na jednu luku. Naprotiv, pediterova obveza sastoji se u
organiziranju dopreme tereta na odredite koje se u velikoj veini sluajeva ne nalazi
na njegovom sjeditu, ve je otprema odnosno doprema tog tereta povezana s
velikim brojem osoba koje se nalaze na razliitim mjestima i koja su meusobno
udaljena.
pediterova obveza sastoji se u tome da osigura odnosno omogui brzo i

sigurno dovoenje robe na odredite. pediterove obveze u lukama mogu se kretati
od njegovih najosnovnijih obveza poput ishoenja prijevoznih isprava do zadataka
odabira luke preko koje e se obavljati prijevoz.40
Luki pediter moe bitno utjecati na obavljanje poslova svih sudionika u

prometu robe morskim putem pa se iz tog razloga moe smatrati kljunim sudionikom
u prijevozu robe morem.
6.1. Osnovne obveze lukih peditera
Specifinost i sloenost pediterskog posla u lukom prometu zahtijevaju da

luki pediter mora dobro poznavati mogunosti, uvjete, prava, obveze i odgovornosti
svih sudionika koji stupaju u izravne i neizravne odnose u morskim lukama.
Od poslova s kojima se luki pediter susree treba prvenstveno spomenuti

uskladitenje robe, istovar, utovar i pretovar, sortiranje, pakiranje, stupanje u odnose
s brodarima, slagaima, eljeznicom, cestovnim prijevoznicima, javnim skladitima,
40
42
osiguravateljima, carinskim, sanitarnim, veterinarskim i drugim sudionicima u otpremi
i dopremi robe, kako bi se na taj nain smanjili trokovi na najmanju moguu mjeru.41
Pored ugovora o prijevozu pediter je duan zakljuiti i ostale potrebne

ugovore te obaviti uobiajene poslove i radnje koje su potrebne za obavljanje
otpreme odreene robe (ugovor o uskladitenju, ugovor o slagakom poslu itd.).
pediter pojedine poslove u granicama otpreme robe e obaviti samostalno ukoliko
se za to ukae potreba.
U sluaju potrebe pediter moe odreeni posao oko otpreme robe ustupiti i
drugom pediteru. Ukoliko je pediter povjerio otpremu robe drugom pediteru u toku
cijelog puta onda se taj pediter pojavljuje u svojstvu podpeditera. Meutim ukoliko
je otprema robe povjerena drugom pediteru samo na jednom dijelu puta onda se u
tom sluaju ovaj pediter pojavljuje kao meupediter. Oni mogu nastupati u vlastito
ime ili u ime peditera koji im je otpremu robe, a bez suglasnosti nalogodavatelja ne
mogu nastupati u njegovo ime.42
U postupku carinjenja stvari pediter nastupa u ime i za raun

nalogodavatelja, a isto tako i kod preuzimanja robe od vozara, kad za to dobije nalog
od nalogodavatelja da robu preuzme u njegovo ime. Takoer nastupa u ime
nalogodavatelja kad obavlja ve zakljueni posao.
pediter osigurava stvari po izriitoj dispoziciji u svezi sa svakom pojedinom

otpremom tako da osiguranjem jedne poiljke ne nastaje obveza peditera da
osigurava sve kasnije poiljke nalogodavatelja. Treba naglasiti da otpremu i dopremu
stvari kao i poslove vezane s tim, pediter obavlja na temelju naloga odnosno
dispozicije nalogodavatelja. Dispozicija treba sadravati sve potrebne podatke koji
omoguuju ispravno i pravodobno ispunjenje naloga. Nalogodavatelj je duan
obavijestiti peditera o svojstvima tvari kojima moe biti ugroena sigurnost osoba ili
dobara. Isto tako nalogodavatelj je duan, u trenutnu predaje stvari radi otpreme
obavijestiti peditera kada se u poiljci nalaze dragocjenosti, papiri ili druge
skupocjene stvar, navodei njihovu vrijednost. U sluaju izmjene dispozicije, pediter
41
42
43
e u granicama svoje mogunosti postupiti bez odgovornosti za posljedice izazvane
izmjenom dispozicije.43
Odnos peditera i nalogodavca temelji se na ugovoru o pediciji. To je

dvostrano obvezni ugovor privrednog prava na temelju kojega se pediter obvezuje
da e nalogodavatelju obaviti jedan ili vie pediterskih poslova, a nalogodavatelj se
obvezuje da e pediteru platiti odreenu naknadu za izvrene usluge, proviziju i
naknadu trokova. Ugovor o pediciji je zakljuen kada su se pediter i
nalogodavatelj suglasili o bitnim elementima ugovora poput:
predmeta i cijene pediterske usluge,
naziva tvrtke nalogodavatelja,
koliine, odnosno teine i vrste robe,
uvjeta isporuke,
uvjeta plaanja,
roka isporuke,
osiguranja,
plaanja carine.44
pediterova obveza sastoji se i u tome to je on duan pored ostalih uputa

drati se i uputa o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza. Ako nalogodavatelj nije
odredio ni pravac puta ni sredstvo, odnosno nain prijevoza, pediter e to sam
uiniti, vodei pri tome rauna da se maksimalno zatite interesi nalogodavatelja.
pediter je duan ukoliko kod prijma robe uoi nedostatka pakiranja, oteenja
ambalae, oteenja ili manjka sadraja na to odmah upozoriti nalogodavatelja.
43
44
Uloga peditera u prijevozu robe : luka pedicija, Miloevid, B., Nae more, 2001, str. 132. 133.
44
pediterova obveza je takoer da u mjestu pretovara postupa sajesno i paljivo kako
bi se pretovar obavio na najpovoljniji nain45
6.2. pediterovi kriteriji za odabir luka
Iako se luke smatraju smatraju integralnim dijelom opskrbnog lanca i ne bi se

smjele gledati sa perspektive individualnog korisnika, nego kao cjeloviti sustav. Ali, u
mnogim sluajevima (pogotovo u dravama u razvoju), luke jo uvijek nisu dovoljno
kvalitetno integrirane u strukturi opskrbnog lanca. Zbog toga je vano empirijski
sagledati da li je to takoer i sluaj sa perspektive peditera i razvrstati sve vane
kriterije za odabir odreene luke prilikom organizacije transporta. To je vano zato
to moe dati bitan uvid u to kako odabrati odgovarajuu luku strategiju.
Zbog rastue vanosti pravilnog odabira luke i potrebe za jednostavnijim

donoenjem odluka u poslovanju peditera u odreenim regijama (koji cijene faktore
odabira luke drugaije od prijevoznika i kontroliraju veliki dio transportnih tokova),
pravilan odabir luke je bitan za poslovanje i peditera, prijevoznika ali i luka u svrhu
kvalitetnog i pravodobnog meudjelovanja. Kriteriji koji mogu utjecati na odabir luke
su:
uestalost dolazaka i odlazaka brodova,

efikasnost odreene luke,
adekvatna infrastruktura,
lokacija,
naknade u lukama,
brzi odgovor na potrebe korisnika lukih usluga,
reputacija odreene luke glede sigurnosti prijevoza (tete na teretu).46
45
46
Tongzon, J., L.: Port choice and freight forwarders, Transportation Research Part E, 2009, str. 186.
45
6.2.1. Uestalost brodskog transporta
Vea uestalost dolazaka i odlazaka brodova u nekoj luci uvjetuje raznovrsniju

ponudu za peditere za prijevoz njihovog tereta, ali to takoer znai i konkurentnije
cijene prijevoza. Takoer, vea uestalost brodskih posjeta omoguuje veu
fleksibilnost i manje tranzitno vrijeme. Zbog toga, to vie brodskih posjeta luka ima,
to je privlanija pediterima.
6.2.2. Efikasnost luke
Iako je uestalost dolazaka i odlazaka brodova vaan faktor u odabiru luke,

luke takoer mogu privui peditere zbog visokog nivoa efikasnosti. Efikasnost luke
najee znai brzinu i pouzdanost luke usluge. U vrstama industrije gdje proizvodi
moraju biti pravovremeno dostavljeni na trite, operatori na terminalima moraju biti u
poziciji da mogu pediterima garantirati brzu i pouzdanu uslugu. Efikasnost luke se
oituje u koliini obrtaja tereta, vremena boravljenja u luci, cijenama usluge od strane
pojedinih prijevoznika (to je due brod u luci, to je vea cijena plaanja). To se moe
odraziti na peditere glede viih cijena transporta i vremena dranja tereta u
odreenoj luci.
Razne studije (studije poput Martinez Zarzoso et al. (2003), Sanchez et al.,
Sayareh i Lewarn (2006) i Wilmsmeier et al. (2006)) su pokazale da efikasna luka,
stvara efikasan transport robe i samim time smanjuje cijenu pomorskog transporta a
poveava kvalitetu usluge.47
6.2.3. Adekvatna infrastruktura i suprastruktura
U svojem najirem kontekstu, infrastruktura podrazumijeva elemente poput

operativne obale, vodovodne, kanalizacijske, telefonske mree, dostupnost
47
46
intermodalnog transporta (ceste i eljeznike pruge), a suprastruktura predstavlja
broj kontejnera, prijevoznih sredstava, manipulacijskih sredstava, prekrcajne
mehanizacije itd., ali takoer i kvalitetne i efikasne informacijske sustave. To je zato
jer ako volumen prometa prekorauje luke kapacitete, moe doi do zastoja i
neefikasnog djelovanja, to moe odbiti potencijalne korisnike lukih usluga. Takoer
ogranien pristup informacijama o kretanju tereta moe ugroziti transportni proces
Zato, adekvatna infrastruktura smanjuje trokove pomorskog prijevoza i vrijeme
ekanja. Bez adekvatnih intermodalnih putova pediterima je oteano kretanje tereta
u/iz luke, to oteava transport i stvara nepotrebne trokove.48
6.2.4. Lokacija
Konvencionalni standardi za odabir luke se uglavnom usredotouju na

geografski poloaj kao jedan od glavnih kriterija za odabir luke. Za odabir luke nije
bitna samo blizina luke, nego i drugi faktori koji utjeu na cijenu, ponajvie zbog
velikog utjecaja na daljnji prijevoz preko kopna.
6.2.5. Naknade u lukama
Postoje razliite naknade koje se naplauju u lukama, koje ovise o strukturi i

funkcijama luka. Osim luka koje koriste zarauju od naplaivanja najma i boravljenja
broda, luke naknade su veinom bazirane na vrsti tereta i uestalosti dolazaka i
odlazaka brodova. Takvi trokovi mogu biti: plaanje radi usidrenja, trokovi
navigiranja, trokovi manipuliranja s teretom, popravaka itd. Takoer u nekim
sluajevima korisnici lukih usluga su spremni prihvatiti vie cijene u zamjenu za
kvalitetnu uslugu.49
48
49
Tongzon, J., L.: Port choice and freight forwarders, Transportation Research Part E, 2009, str. 189
47
6.2.6. Brzi odgovor na potrebe korisnika lukih usluga
Od luka se takoer oekuje da brzo odgovaraju na potrebe korisnika. To znai

da luke moraju konstantno nadzirati i razumjeti potrebe korisnika kako bi mogle
razviti najbri nain odgovora. Regularne interakcije izmeu luka i npr. peditera su
jako korisne za poboljanje ove vrste usluge. D'Este i Meryick (1992), Ugboma et al.
(2006) i De Langen (2007) su identificirali usredotoenost na potrebe korisnika kao
jedan od glavnih faktora za odabir luka.50
6.2.7. Reputacija luke glede sigurnosti prijevoza
Percepcija sigurnosti prijevoza moe biti jako bitna i ponekad vanija od prave
sigurnosti. Ako je odreena luka na loem glasu glede nepravilne manipulacije s
teretom, to e znatno utjecat na odabir potencijalnog korisnika usluga). Radi toga,
marketing i promocijske mjere od strane luke uprave i operatera mogu naglasiti
pozitivne karakteristike odreene luke to pomae pri stvaranju pozitivnog miljenja.
To moe imat bitan utjecaj na potencijalne korisnike i esto je relativna percepcija
neke luke bitnija od njezinog stvarnog uinka.51
50
51
48
7. ZAKLJUAK
Zbog modernizacije i napretka informacijske tehnologije, transportne

tehnologije, razvitka kompleksnosti prometne infrastrukture po cijelom svijetu,
postavljaju se odreeni zahtjevi i razina usluge koju subjekti logistikog sustava
moraju odravati. Tradicionalni oblik pedicije postaje stvar prolosti, radi ega je
potrebno da se subjekti tih logistikih sustava prilagode na pravilan nain.
Ti zahtjevi imali su utjecaj i na poslovanje luka koje su se morale transformirati

u logistiko distribucijske centre, ali takoer su utjecali i na peditere koji su se
takoer morali transformirati u logistike operatere sa irokom ponudom usluga ili
nestati.
Glede logistikih funkcija luka, njihovo poslovanje kao logistiko distribucijski

centri vie se ne tie samo jedne vrste prometa i potrebno je meudjelovanje sa
drugim prometnim modovima poput suradnje sa eljeznikim ili cestovnim prometom,
kao i ukljuivanje intermodalnog prijevoza. Ponuda usluga u lukama se ne oituje
samo u primitku i otpremi robe, nego i u posjedovanju potrebne infrastrukture i
suprastrukture radi manipuliranja, skladitenja, daljnje obrade robe itd. Kako bi se
sve aktivnosti u luci mogle pravodobno obavljati potreban je irok broj sudionika
poput brodara, skladitara, carinskih organa itd. Kako bi u nekom prijevoznom
procesu ti sudionici mogli kvalitetno suraivati potreban je pediter.
pediterova uloga vie nije samo ugovaranje organizacije transporta za

traenu vrstu i koliinu robe, nego i koordinacija svih drugih aktivnosti, odnosno
ispunjavanje svih zahtjeva koji su pred njega postavljeni. Njegova razina usluge
takoer ovisi u uvjetima u luci i o dostupnoj infrastrukturi i suprastrukturi. pediter sa
svojim znanjem, strunim savjetima, organizacijskim sposobnostima, informacijama
itd. omoguuje kvalitetno obavljanje poslova i ispunjavanje svih zahtjeva u lukama.
Koordinacijom svih tih aktivnosti pediter pokazuje svoju sposobnost kao

tehnolog prometa, organizator transporta, predstavnik komitenta tijekom carinjenja
robe kod uvoza/izvoza itd. Sve to daje do znanja da je pediter vaan subjekt u
49
logistikom sustavu i da je bez njegovih strunih sposobnosti obavljanje kompleksnih
logistikih poslova vrlo teko.
50
LITERATURA
1. Ivakovi, ., Stankovi, R., afran, M.: pedicija i logistiki procesi, Sveuilite

u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2010., str.
2. Benekovi J. et. al., Uloga i vanost peditera u lancu opskrbe, dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/656994.ULOGA_I_VANOST_PEDITERA_U_LANCU
_OPSKRBE.pdf
3. Zelenika, R.: Temelji logistike pedicije, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka,

2005.
4. Jakomin, I.: New function of seaports: Logistics and distribution, Fakultet za

pomorstvo in promet, Portoro, 2003.
5. Kovaevi, B.: Logistika morskih luka, Pomorski fakultet u Kotoru, Kotor, 2013.
6. Bichou, K.,: Port operations, planning and logistics, Informa Law, Routledge,
2009.
7. pediter - koordinator aktivnosti u sustavu morskih luka, Zelenika, R., Pavli,

H., Vri, E., Nae more, 2002.
8. Uloga peditera u prijevozu robe : luka pedicija, Miloevi, B., Nae more,
2001.
9. Tongzon, J., L.: Port choice and freight forwarders, Transportation Research
Part E, 2009, str.
10. en.wikipedia.org
11. www.eurostar.hr
51
52
53

Logističke Funkcije Lučkih Špeditera

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Logističke Funkcije Lučkih Špeditera

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

LOGISTIKE FUNKCIJE LUKIH PEDITERA

LOGISTIKE FUNKCIJE LUKIH PEDITERA

LOGISTICS FUNCTIONS OF PORT FREIGHT FORWARDERS

Mentor: doc. dr. sc. Ratko Stankovi

Zagreb, rujan, 2016.

pedicija je djelatnost koja se bavi poslovima otpreme i dopreme robe u prekograninom

Kljune rijei: luka, pediter, logistike funkcije

Key words: port, freight forwarder, logistics functions

2. RAZVOJ DJELATNOSTI PEDICIJE ......................................................................................................... 2

2.1. RAZVOJ PEDICIJE KROZ POVIJEST .......................................................................................... 4

2.2. RAZVOJ PEDICIJE U HRVATSKOJ.................................................................................................. 6

3. GLAVNI POSLOVI PEDICIJE ................................................................................................................. 7

3.1. Tarifno konjukturni poslovi ....................................................................................................... 8

3.1.1. Istraivanje trita ................................................................................................................. 8

3.1.2. Akvizicija ................................................................................................................................ 9

3.1.3. Ponude i ugovori.................................................................................................................. 10

3.1.4. Struni savjeti i informacije ................................................................................................. 11

3.1.5. Instradacija .......................................................................................................................... 12

3.1.6. Refakcije, stimulacije, agentske provizije ............................................................................ 13

3.2. Operativni poslovi ...................................................................................................................... 14

3.2.1. Dispozicija i pozicioniranje .................................................................................................. 15

3.2.2. Disponiranje ........................................................................................................................ 16

3.2.3. Zakljuivanje teretnog prostora .......................................................................................... 17

3.2.4. Ugovaranje prijevoza i ispostavljanje prijevoznih isprava ................................................... 18

3.2.5. Ugovaranje prekrcaja i skladitenja robe ............................................................................ 18

3.2.6. Transportno osiguranje robe ............................................................................................... 19

3.2.7. Predaja robe na prijevoz i ukrcaj ......................................................................................... 19

3.2.8. Prihvat robe i iskrcaj ............................................................................................................ 19

3.2.9. Angairanje inspekcijskih slubi........................................................................................... 20

3.2.10. Zastupanje u carinskom postupku .................................................................................... 20

3.2.11. Aviziranje ........................................................................................................................... 21

4. LOGISTIKE FUNKCIJE LUKA U ODVIJANJU ROBNIH TOKOVA ........................................................... 22

4.2. Luke usluge prijevoza i distribucije ...................................................................................... 24

4.3. Logistike funkcije luka na kopnu .......................................................................................... 26

5. POSLOVI LUKIH PEDITERA............................................................................................................. 29

5.1. Luka uprava .............................................................................................................................. 31

5.2. Luki slagai ................................................................................................................................ 31

5.3. Luki skladitar ........................................................................................................................... 32

5.4. Izvoznici i uvoznici ...................................................................................................................... 32

5.5. Pomorski i rijeni brodari ........................................................................................................... 33

5.6. Brodari lukih tegljaa ................................................................................................................ 33

5.7. Pomorski agenti .......................................................................................................................... 34

5.8. Cestovni prijevoznici ................................................................................................................... 34

5.9. eljezniki prijevoz..................................................................................................................... 35

5.10. Izvritelji ugovorne kontrole..................................................................................................... 35

5. 11. Osiguravajuda drutva ............................................................................................................ 35

5.12. Carinska sluba ......................................................................................................................... 36

5.13. Trini inspektorat ................................................................................................................... 36

5.14. Ostali sudionici ......................................................................................................................... 37

5.15. Logistike usluge u Luci Rijeka .................................................................................................. 38

5.15.1. Carinsko posredovanje ...................................................................................................... 39

5.15.2. Prijevoz robe ...................................................................................................................... 40

5.15.3. Skladitenje robe .............................................................................................................. 40

5.15.4. INTRASTAT izvjetavanje ................................................................................................... 41

6. ZNAAJ LUKIH PEDITERA ZA RAD LUKA ......................................................................................... 42

6.1. Osnovne obveze lukih peditera............................................................................................... 42

6.2. pediterovi kriteriji za odabir luka.............................................................................................. 45

6.2.1. Uestalost brodskog transporta .............................................................................................. 46

6.2.3. Adekvatna infrastruktura i suprastruktura.............................................................................. 46

6.2.4. Lokacija .................................................................................................................................... 47

6.2.5. Naknade u lukama ................................................................................................................... 47

6.2.6. Brzi odgovor na potrebe korisnika lukih usluga..................................................................... 48