Professional Documents
Culture Documents
Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe PDF
Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe PDF
Biljeke za udbenik
oftalmologije za stomatologe
Karmen Lonarek
One masti
Masti imaju dulje djelovanje
Ukapavanje onih kapi u spojninu
nego kapi, ali zamuuju vid i
vreicu
bolesnicima je tee primjenjivati ih.
Najpodesnije su za koritenje prije
spavanja i kad je oko pokriveno, jer
se tako due zadravaju u spojninoj
vreici.
Stavljanje masti: donja vjea se
uhvati s dva prsta i odvoji od one
jabuice, potom se u donju prijelaznu
brazdu istisne oko 5 mm masti.
Zavoj oka
Ako je pokrivanje ozlijeenog ili
upaljenog oka potrebno, onda valja
preporuiti bolesniku da pokrije oba
oka i miruje u zamraenoj prostoriji.
Pokrivanje samo bolesnog oka je
Stavljanje one masti u spojninu vreicu
manje djelotvorno, jer pokretanje
zjenice i miia zdravog oka uzrokuje
iste pokrete i na pokrivenom oku.
Ispiranje oka
Oko ispiremo kod ozljede jetkim
tekuinama (kiseline, luine) ili kad
su u oku brojne strane estice (npr.
buka). Ozljede jetkim tekuinama su
hitnost i ispiranje treba otpoeti to
prije.
Zavoj oka
Postupak
1. Ukapajte u oko anestetik.
2. Napunite posudicu za ispiranje (odnosno pripremite sistem za infuziju).
3. Pacijent neka lei ili sjedi.
4. Pomou plastificiranog platna i runika zatitite pacijentu vrat i ramena od
moenja.
5. Pacijent neka nagne glavu na stranu ozlijeenog oka.
6. Prislonite bubreastu posudu na obraz na strani ozlijeenog oka.
7. Prstima lagano rairite kapke pacijenta i recite mu da gleda ravno naprijed.
8. Izlijevajte tekuinu na oko polako i kontinuirano, sa udaljenosti ne vee od 5 cm.
Nastojte isprati i oba forniksa; izvrnite gornju vjeu da poboljate pristup gornjem
forniksu.
Ispiranje oka
Graa vjea
Vjee su lamelarne strukture izvana pokrivene
koom, a iznutra spojnicom. Izmeu koe i spojnice DIJELOVI VJEA:
nalaze se vezivni skelet i miini elementi vjee. 1. Koa
2. Potkono vezivno tkivo
Vjeni rasporak se zatvara pomou krunog onog 3. Kruni oni mii 4.
miia, kojeg inervira sedmi modani ivac. Orbitalni septum
Koa vjea je veoma tanka i elastina. Njeno 5. Mii podiza gornje vjee
6. Tarzusi
potkoje vrlo je rahlo, ne sadri masnih stanica, te se 7. Spojnica
u njemu lako moe nakupiti velika koliina tekuine
Funkcija vjea
Vjee tite oko od povreda i stranih tijela, te od prejake svjetlosti.
Treptanje vjea moe biti spontano, refleksno ili voljno. Spontano treptanje je
nesvjesno, deava se 5-10 puta u minuti, ee kod uzbuenosti ili uzimanja
alkohola.
Za vrijeme sna nema luenja suza, pa sklopljene vjee spreavaju isuivanje
povrine oka.
Loj kojeg stvaraju lojne lijezde u rubovima vjea ini povrni sloj suznog filma
i daje mu trajnost. Osim toga, loj na rubovima vjea spreava razlijevanje suza preko
rubova.
Zonularna vlakna su
njeni snopii kolagenskih
vlakana koji se proteu od
cilijarnog tijela do kapsule
lee gdje se veu za ekvator
lee. Promjer ekvatora lee
iznosi oko 10 mm.
Akomodacija jest
fokusiranje, prilagodba lee
za gledanje na blizinu.
Akomodaciju vri cilijarni
mii. Kontrakcijom
cilijarnog miia olabave se
zonularna vlakna na
ekvatoru lee, pa se lea pri
tome ispupi, a lomna Shema prostiranja lenih vlakana
jakost lee se povea. Kad
prestane kontrakcija miia, zonularna vlakna se opet nategnu, pojaaju vlak na
ekvator lee, pa lea poprima spljoten oblik prilagoen za gledanje na daljinu.
Pigmentacija arenice
Boja arenice je individualna, a ovisi o
koliini i rasporedu pigmenta u stromi, dok je
debljina strome u svih ljudi podjednaka. Kod
plavih oiju stroma nema pigmentnih stanica,
ve predstavlja mutni, poluprozirni medij. Taj
poluprozirni medij reflektira plavi dio spektra,
dok crveni dio spektra prolazi kroz taj medij,
dospije do tamnog pigmentnog sloja na
stranjoj strani arenice koji ga apsorbira.
Stoga se iz takve arenice reflektiraju samo
plave zrake, a oko se, ovisno o debljini strome,
doima modro, svijetlo plavo ili blijedo plavo,
iako ne sadri plavog pigmenta. U albina
pigment posve nedostaje, pa je boja arenice Zdrava zelenosmea arenica
ruiasta jer se kroz stromu proziru arenine
krvne ile.
Pigment se moe javiti u mrljastim
naslagama na povrini strome, pojedinano
kao made, ili u veem broju tako da arenica
podsjea na tigrovu ili leopardovu kou, iris
tigrata. Nakupina moe pokrivati cijeli sektor
arenice, pa je ona dvobojna, "iris bikolor".
Pojava razliite boje arenica u iste osobe
naziva se heterokromijom arenica. Najee Povrina arenice
je uzrok patoloki, a vrlo rijetko uroenost.
Graa mrenice
Unutarnja ona ovojnica ili
mrenica oblae cijelu unutarnju
stranu srednje ovojnice, od
optikog diska do ruba zjenice.
Graena je veoma sloeno, od
mnogih vrsta i velikog broja Normalna ona pozadina: svijetli krug je
ivanih stanica. takva sloena optiki disk iz koga izviru mrenine ile;
graa omoguava nam vidnu ovalno tamno podruje desno od diska je
otrinu (sredinji vid), irinu vidnog uta pjega
polja (periferni vid), osjeaj svjetla,
osjeaj boje, osjeaj
kontrasta, osjeaj
sjajnosti, osjeaj
pokreta, te
percepciju prostora
(osjeaj tree
dimenzije).
Na mrenici se
graom posebno
istiu optiki disk i
uta pjega, te
krvoilni crte.
Optiki disk je
bjelkasto podruje
promjera 1,5 mm, a
nalazi se blizu
stranjeg pola one Histoloki i shematski presjek mrenice pokazuje da se
jabuice. Normalni sastoji od deset slojeva i raznih vrsta ivanih stanica
optiki disk je plitko
Graa orbite
Orbite su kotane upljine smjetene
s obje strane korijena nosa. Ispunjene su
mekim tkivima: onom jabuicom,
vidnim ivcem, vanjskim onim
miiima, orbitalnim masnim jastuiem,
suznom lijezdom, i krvnim ilama.
Orbita oblikom podsjea na kruku
zato to je ulaz u orbitu ui od dijela
orbite koji odgovara ekvatoru one
jabuice. Medijalna stijenka orbite je
veoma tanka, oko 0,3 mm, te stoga esto
strada kod udarca u podruje oka. Tad
kroz frakturu ulazi zrak iz etmoidnih
elija u orbitu i potkoje vjea i ela
(emfizem koe). Kod palpacije
potkonog emfizema uje se fini zvuk
Shema orbite - pogled kroz prednju
poput kripanja snijega, a uzrokuje ga
lubanjsku jamu
pucketanje mjehuria zraka u potkoju.
Trihijaza
To je rast trepavica prema onoj
jabuici. Moe biti posljedica
entropiona, ili se radi o nepravilnom
rastu nekoliko trepavica bez vidljivog
uzroka.
Lijeenje. Ako je trihijaza Ektropij i posljedina trihijaza donje
posljedica entropija, treba ga kirurki vjee
sanirati. Pojedinane trepavice nepravil-
nog rasta uklanjaju se elektrinom ili laserskom epilacijom.
Lagoftalmus
To je stanje u kojem vjee
ne mogu pokriti onu jabuicu,
pa se ronica i spojnica sue i
sklone su upali (keratitis e
lagophthalmo). Nastaje zbog
slabosti orbikularnog miia
uzrokovane paralizom facijal-
nog ivca, zbog jakog egzof-
talmusa ili defekta tkiva vjea.
Lijeenje. Treba ukloniti
uzrok lagoftalmusa. Povrina
oka se zatiuje umjetnim Lagoftalmus desnog oka
Blefaritis
Rubovi vjea su crveni, ponekad
oteeni, pokriveni ljuskicama i
Stafilokokni blefaritis: pustule u
krasticama. Uzroci su bakterijska
folikulima trepavica
infekcija, seboreja, rozacea, alergija,
kronina iritacija, kronini rinitis i sinuitis.
Stafilokokni blefaritis karakteriziraju
siune ragade u unutarnjem ili vanjskom
kutu, slino angulusu infectiosusu na
usnama samo bez crvenila - te edem
vjea.
Lijeenje. Odstraniti uzrok. Veoma je
vana higijena vjea: tapiem s vatom
umoenom u vodovodnu vodu treba Alergijski blefaritis
svakodnevno odstranjivati krastice s
rubova vjea i mazati ih antibiotikom
mau. Za stafilokokni blefaritis
antibiotika mast.
Jemenac (hordeolum)
To je gnojna upala tarzalnih
lijezda odnosno lijezda u korijenu
trepavica.
Lijeenje. Antibiotska mast, topli
oblozi; nema jasnih dokaza da
antibiotici ili steroidi per os ili lokalno
imaju uinka na tok bolesti. Ako ima Jemenac
bijeli vrh, treba ga punktirati.
Halacion
Pipa se kao vori pod koom vjee, dok je
tarzalna spojnica nad voriem hiperemina.
Zarazliku Nastaje kroninom upalom i
opstrukcijom Meibomovih lijezda. od jemenca,
nije bolan.
Lijeenje. Operativno. Moe recidivirati, u
tom sluaju se preporua oralna i lokalna
primjena tetraciklina. Halacion
Bazaliom (bazeocelularni
karcinom)
Bazaliom je najee smjeten na
koi donje vjee, uz rub ili na samom
rubu vjee. Poinje kao vori koji
uporno egzulcerira i pokriva se krastom.
Oko egzulceracije odnosno kraste izdie
se karakteristini bedem tumorskog tkiva Bazaliom je infiltrirao cijelu donju
sedefaste boje. vjeu
Melanom
Melanom vjea morfologijom se ne
razlikuje od istih tumora druge lokalizacije.
Ksantelazma
Ksantelazma je bezbolno ukasto
plosnato izboenje na medijalnim dijelovima
vjea. Graena je od nakupina lipoidnih
stanica. Pojava ksantelazme povezuje se sa Melanom ruba gornje vjee
hiperlipemijom. Nemaju
medicinskog znaenja, no
obino se iz kozmetikih
razloga kirurki odstranjuju.
Osim na vjeama,
ksantelazma se javlja na
natkoljenicama i sluznici
eluca.
Dakriocistitis
Opstrukcija suznih Ksantelazme svih vjea
puteva moe postojati na bilo
kojem dijelu odvodnog sustava, no obino je u nazolakrimalnom kanalu. Najei
uzrok opstrukcije suznih puteva kod djece je kongenitalna opstrukcija ili stenoza
nazolakrimalnog kanala. Kod odraslih najei uzrok je rekurentna upala suzne
vreice (dakriocititis).
Kronini dakriocistitis je uzrokovan smanjenim odvoenjem suza iz suzne
vreice. Zastoj drenae ini pogodnu sredinu za razvoj bakterijske infekcije. Upala
se oituje bezbolnim izboenjem u podruju suzne vreice, suzenjem i kroninim
konjunktivitisom. Pritiskom na izboenje na suzne tokice izlazi sluzavi ili gnojni
sadraj. Koa je nepromijenjena i nema drugih znakova aktivne upale. Kod ispiranja
suznih puteva kroz donji suzni kanali tekuina se vraa na gornju suznu tokicu.
Celulitis orbite
Vjee su oteene i zatvorene, spojnica crvena, edematozna i prominira kroz
vjeni rasporak. Ona jabuica je u protruziji, a kretnje oka su ograniene i bolne.
Ope stanje pacijenta je loe. Celulitis orbite esto je posljedica irenja infekcije iz
paranazalnih sinusa ili zuba, zato obavezno treba uiniti rendgenogram. Ako se
zanemari, moe napredovati u meningitis ili trombozu kavernoznog sinusa. Zato je
kod svakog celulitisa orbite potrebna hitna hospitalizacija radi parenteralne
antibiotike terapije i eventualnog kirurkog zahvata na izvoru infekcije.
Episkleritis
To je upala episklere i povrnog
dijela bjeloonice nepoznatog uzroka.
Javlja se kao ravno ili malo izdignuto
podruje jako proirenih krvnih ila
spojnice i eipsklere, obino u
temporalnom dijelu bjeloonice. U
episkleritisu bol nije jaka, a ile
spojnice se njenim pritiskom prsta
preko vjee mogu pomicati, za razliku
od skleritisa gdje se spojnine ile ne
mogu pomicati.
Lijeenje. Lokalno se daju steroidi
i/ili antireumatici. Bolest je
ogranienog trajanja ("self-limited Episkleritis
diseasae"; samoograniavajua bolest),
pa se povlai i bez ikakve terapije ne
ostavljajui posljedice.
Skleritis
Za razliku od episkleritisa, skleritis
je ozbiljna i teka bolest, obino
uzrokovana sistemnom kolagenozom.
Javlja se kao bolno zadebljanje
bjeloonice sa jakom episkleralnom i
cilijarnom hiperemijom. Prate ga jaki
bolovi na dodir i kod kretnji oka. Moe
zahvatiti bilo koji dio bjeloonice.
Prednji skleritis je lako dijagnosticirati
ve vanjskim pregledom, a stranji
skleritis ponekad veoma teko.
Skleritis: mjesto upale je izboeno
Perforirajua skleromalacija je
bezbolni skleritis koji se javlja u bolesnika s reumatoidnim artiritsom. Sklera
postupno nekrotizira i stanjuje se, pa kroz stanjeno podruje plavkasto prosijava i
izbouje se cilijarno tijelo ili ilnica (stafilom bjeloonice). Moe zavriti
perforacijom i gubitkom oka.
Lijeenje. Sistemni steroidi, antireumatici, a ponekad i citostatici. Prognoza je
loa - moe doi do gubitka vida, pa i cijelog oka.
Iridociklitis
Upala arenice naziva se iritis, a upala cilijarnog tijela je ciklitis. Kako je teko
razluiti jednu upalu od druge, te kako su obino upalom zahvaene obje strukture,
obino se koristi izraz iridociklitis.
Drugi vani klju je vidna otrina; svako akutno smanjenje vidne otrine je znak
opasnosti i zahtijeva hitan oftalmoloki pregled.
Normalna
subkonjunktivalno Iznenadna pojava bezbolne krvavocrvene boje
krvarenje bulbarne spojnice
Punktiformni keratitis
Oznaavaju ga brojni siuni defekti epitela ronice, koji se ne mogu otkriti
lupom, ve samo biomikroskopom. Obino je udruen s konjunktivitisom. Spojnica
je hiperemina, sa ili bez sekreta. Bolesnik se redovito ali na uljanje i osjeaj
pijeska u oku.
Najee je uzrokovan adenovirusima, i tad je obino praen iscjetkom
(trepavice ujutro mogu biti zalijepljene sekretom). Ostali uzroci su kontaktne lee,
ultraljubiasto svjetlo (varenje bez maske), te suho oko (keratokonjununktivitis
sicca).
Lijeenje. Topiki antibiotici radi prevencije bakterijske superinfekcije.
Gljivini keratitisi
Obino se javljaju nakon ozljeda u poljodjelstvu ili u vrtu, a u zadnje vrijeme i
kod produenog noenja kontaktnih lea. Karakterizira ih tvrdokoran ulkus, esto
pokriven bijelim naslagama.
Lijeenje. Antimikotici topiki; u najteim sluajevima i sistemno.
Distrofije ronice
To su nasljedna multipla ronina
zamuenja. Razliitog su izgleda i
uzroka, ima ih na desetine razliitih
tipova. Zamuenja koja znaajno
smanjuju vidnu otrinu zahtijevaju
transplantaciju ronice. Preporua se i
genetsko savjetovanje.
Pingvekula
To je hijalina degeneracija veziva
spojnice uz medijalni dio limbusa
ronice. ukaste je boje, okruglog
oblika, veliine oko 2 mm. Veoma je
esta nakon tridesete godine ivota.
Lijeenje. Ne zahtijeva lijeenje; ako je
sklona inflamaciji (pingueculitis) ili
izgledom smeta pacijentu, moe se
operativno odstraniti.
Made spojnice
Amelanotini melanom spojnice
Karcinom spojnice
Obino nastaje u podruju limbusa kao
bogato vaskularizirani sivoruiasti vori,
gladak ili papilomatoznog izgleda. Karcinom spojnice
Lijeenje. Operativno odstranjenje.
Stafilom bjeloonice
To je degenerativna
promjena - izboenje
lokalno stanjene
bjeloonice Stanjenje je
uzrokovano upalom, loe
saniranom perforativnom
ozljedom, visokom
miopijom ili veoma
visokim onim tlakom.
Kroz tako stanjenu
bjeloonicu tamno
prosijava uvea. Stafilom bjeloonice
Lijeenje. Kod opasnosti
od perforacije stanjeno mjesto se ojaava
implantatima (fascija; bjeloonica mrtvog
davaoca).
Kongenitalni glaukom
Uzrok kongenitalnog glaukoma je
malformacija komornog kuta, tonije - Megalokornea lijevog oka usljed
zaostalo mezodermalno tkivo u podruju kongenitalnog glaukoma
trabekuluma, koje spreava normalnu
drenau sobne vodice. Vodei znak kongenitalnog glaukoma je poveana ronica
(megalokornea) i poveanje cijelog bulbusa kao posljedica velike rastezljivosti
ovojnica oka u prvim mjesecima ivota. Ponekad je oko crveno, dijete trlja oi i
plaljivo je, prisutna je fotofobija.
Lijeenje je iskljuivo operativno i treba ga izvesti im ranije. Nelijeeni
kongenitalni glaukom ubrzo zavrava sljepoom.
Katarakta
Katarakta je bilo kakvo
zamuenje one lee.
Katarakte se iz didaktikih
razloga dijele na razliite naine:
prema dobi kad se javljaju,
morfologiji, lokalizaciji zamuenja
u lei, uzroku, boji,
uznapredovalosti zamuenja.
Uzroci katarakte s mnogi, a
vrlo razliiti uzroci mogu stvarati
jednak izgled katarakte. Najei
uzrok katarakte je starenje (tzv. Katarakta: zamuena je cijela lea
senilna katarakta). Ostali uzroci su:
dijabetes, trauma oka, druge one
bolesti, zraenja (radioaktivno,
rentgensko, infracrveno ili
ultraljubiasto), lijeenje
kortikosteroidima, te kongenitalna
katarakta.
Senilna katarakta je najea
vrsta katarakte. ak 95% ljudi
starijih od 65 godina ima neki oblik
katarakte, i velik broj tih katarakta
je tako neproziran da zahtijeva
operativno odstranjivanje. Zahvaa
oba oka, ali obino ne istovremeno,
Kortikalna katarakta
ve najprije jedno, pa nakon vie
mjeseci ili godina i drugo oko.
Drugi praktino vaan uzrok
je dijabetes.
Dijabetika katarakta se
javlja u loe reguliranom
dijabetesu melitusu. Ne razlikuje
se morfologijom od obine senilne
katarakte, ve se posebno spominje
zato to se katarakta u dijabetiara Obostrana katarakta u djeteta
javlja tri puta ee (do tri puta) i
mnogo ranije nego u prosjene populacije.
Kod djece se obino radi o kongenitalnoj katarakti.
Kongenitalna katarakta moe biti nasljedna, javiti se u sklopu razliitih
sindroma, ili biti posljedica rubeole majke u prvom tromjeseju trudnoe.
Kongenitalnu kataraktu koja smeta vidu treba to ranije operirati najbolje ve u
prvim tjednima ivota - jer e kasnije uzrokovati slabovidnost zbog nevienja
(ambliopija zbog anopsije).
Traumatska katarakta je posljedica ozljede kapsule lee, dakle, moe se razviti
i nakon tupe ozljede oka koja nije probila onu jabuicu. Moe se pojaviti ve
Karmen Lonarek 1.6.2008. 37
nekoliko minuta nakon ozljede.
Najvanijii morfoloki oblici su kortikalna i nuklearna katarakta.
U kortikalnoj katarakti zamuenja izgledaju poput bica kotaa ili klinova s
bazom na ekvatoru i vrhom okrenutim k sreditu lee.
Nuklearna katarakta zahvaa sredinji dio lee.
Lijeenje. Bez obzira na morfologiju, jedino lijeenje svake katarakte koja
smeta vidu jest operativno. Kapi za usporavanje razvoja katarakte nepouzdanog su
djelovanja.
Nakon operacije se usljed umnoavanja ostataka nepotpuno odstranjene
katarakte moe razviti novo zamuenje, takozvana sekundrana katarakta. Ti ostaci
mogu narasti toliko da nalikuju na pravu kataraktu. Najee se lijee laserom.
Retinoblastom
Retinoblastom je est maligni intraokulani tumor djeje dobi. Na njega treba
posumnjati kod svakog djeteta s bijelom zjenicom i strabizmom. Karakteristino se
javlja na vie mjesta na mrenici odjednom, i esto je kalcificiran, to je uoljivo na
rentgenskoj snimci.
Retinoblastom je u oko 40% sluajeva nasljedan; svi bilateralni retinoblastomi
su nasljedni, stoga preivjelima koji kane imati djecu treba pruiti savjet genetiara.
Retinoblastom je veoma zloudan tumor koji se iri u okolicu i hematogeno
metastazira. Preivljavanje ovisi o ranoj dijagnozi. Manji tumori se mogu lijeiti
krioterapijom i zraenjem, a vei zahtijevaju enukleaciju.
Afakija
Afakija je nepostojanje one lee. Najee je posljedica operativnog
odstranjenja katarakte, a iznimno perforativne ozljede oka. Prepoznaje se po izrazito
crnoj boji zjenice, vrlo dubokoj prednjoj komorici (arenica kao da je udaljena od
ronice), te finom podrhtavanju arenice (nastaje zato to je arenica izgubila oslonac
kojeg joj daje lea, a sama lea nema nikakve vrstoe ona je zapravo vrlo tanka i
njena membrana).
Pseudofakija
To je stanje nakon operacije oka gdje je ona lea zamijenjena umjetnom
intraokularnom leom od plastine mase. Ta je lea usaena u stranju ili, rjee, u
prednju onu komoricu. Prednja ona sobica je izrazito duboka, a u zjenici se uoava
plastini odsjaj, mnogo jai i ivlji nego kod prirodne one lee.
Egzoftalmus i proptoza
Egzoftalmus i proptoza su sinonimi te oznaavaju protruziju one jabuice, no
izraz egzoftalmus se koristi prvenstveno za protruziju uzrokovanu bolestima
titnjae, koja je i najei uzrok protruzije one jabuice. Ostali uzroci su orbitalni
pseudotumori, tumori, te upale (celulitis - fegmona apsces orbite).
Egzoftalmometrom se egzoftalmus moe tono izmjeriti, a to omoguava
praenje njegovih promjena.
Binokularni vid
Binokularni vid je sposobnost da se
slika primljena istovremeno sa obje
mrenice u svijesti prihvati kao jedna
jedina.
Stereoskopski vid ili stereopsija je
percepcija tree dimenzije, to jest,
osjeaj dubine predmeta dobiven
stapanjem (fuzijom) dviju mreninih
slika koje se meusobno malo razlikuju.
Slike na mrenici su malo razliite zato
to su oi razmaknute i lijevo oko gleda
predmet pod kutem razliitim od desnog
oka.
Ako se iz nekog razloga (kod djece
je to najee strabizam) slika na
mrenicama ne projicira u
korespondirajue toke, slike nastaju u
neodgovarajuim anatomskim
podrujima mrenice pa ih mozak ne Osjeaj dubine predmeta nastaje
moe stopiti u jednu sliku. Zato nastaju stapanjem u mozgu dviju mreninih
dvoslike, koje ometaju normalan ivot i slika koje se meusobno malo
poimanje okoline. Kod djeteta iji razlikuju
binokularni vid jo nije posve razvijen
mozak se brani od dvoslika na dva naina. Jedan je nain potiskivanje slike u
mozgu iz jednog oka, tako da mozak uvijek prima sliku iz samo jednog oka, a nikad
iz oba. Primati moe uvijek iz istog oka, ili naizmjence iz jednog i drugog, ovisno o
smjeru pogleda.
Uzroci strabizma
Za laika kiljenje znai suavanje vjenog rasporka, kao kod prejakog svjetla.
Za oftalmologa kiljenje, razrokost ili strabizam znai greku u poloaju onih
osovina. Ta greka je uzrokovana neravnoteom vanjskih onih miia. Posljedica
nekorigiranog strabizma je ambliopija - gubitak vidne otrine, te gubitak fuzije
odnosno percepcije prostora.
Strabizam je prisutan u oko 4% sve djece.
Uzrok strabizma nije poznat. est je kod djece s poremeajem vidne otrine
(refrakcijska greka, ozljeda oka, retinoblastom, dugotrajno pokrivanje oka zavojem,
katarakta itd.). Vjerojatno je razlog tome nedostatak fuzionog impulsa. Nadalje, est
je i kod djece s oteenjima mozga.
Strabizam moe biti prvi znak retinoblastoma, osobito ako otklonjeno oko ima
bijeli zjenini refleks.
Vrste strabizma
Stanje potpune ravnotee onih miia je rijetko - nalazimo ga samo kod 25%
osoba. Kod ostalih 75% osoba postoji neravnotea onih miia, to jest, latentna ili
manifestna sklonost oka prema devijaciji. Ipak, veina ljudi s latentnom sklonou
prema strabizmu nije razroka, jer neravnoteu onih miia nadomjetaju fuzionim
pokretima (to je nevoljna aktivnost!).
Fuzija je sposobnost mozga da stvori jednu, trodimenzionalnu sliku iz dvije
pojedinane slike koju dobiva od oiju s urednom, centralnom fiksacijom (tj. s
foveolom u sreditu).
Najea je sklonost oka prema devijaciji nazalno, te prema temporalno.
Ako fuzija ne nadvlada sklonost oka prema devijaciji, javlja se strabizam. Dakle,
strabizam je abnormalna, manifestna
devijacija oka, koja se fuzijom ne moe
ispraviti. Zato je u strabizmu prostorni
vid onemoguen.
Strabizam se dijeli u dvije osnovne
skupine: konkomitirajui ili pratei, te
paralitiki. Konkomitirajui strabizam
je uzrokovan neravnoteom onih Konvergentni strabizam lijevog oka
miia. Paralitiki strabizam
uzrokovan je paralizom jednog ili vie
onih miia.
Paralitiki strabizam
Konkomitirajui strabizam se javlja u djetinjstvu i ne prate ga dvoslike zato to
ih mozak izbjegava potiskujui sliku iz otklonjenog oka. Paralitiki strabizam se
moe javiti u djetinjstvu kao posljedica kongenitalne paralize nekog bulbomotornog
ivca, no ee je steen - javlja se kasnije u ivotu kao posljedica oteenja jednog
ili vie bulbomotornih ivaca usljed bolesti mozga (najee vaskularne etiologije),
bolesti bulbomotornog ivca ili samog miia.
Bulbomotorni ivci mogu biti paralizirani usljed traume, infekcije, trovanja,
degenerativnih bolesti (multipla skleroza) ili dijabetesa.
Od uzroka u samom miiu to su trauma i miopatija (npr. u hipertireoidizmu).
Paraliza moe nastupiti naglo - akutno, ili se postupno, kronino razvijati.
Javi li se paraliza u vrijeme
kad je binokularni vid ve
razvijen, bolesnik e imati
dvoslike zato to se slike stvaraju
na nekorespondentnim mjestima
na mrenici. Pojava dvoslika
(diplopija) najjaa je kad bolesnik
gleda u smjeru najjae funkcije
paraliziranog miia. Dvoslike su
veoma neugodna pojava i bolesnik
naginje glavu u poloaj u kojem
su one najslabije - kretnjama glave
kompenzira nedostatnu funkciju Dvoslika
paraliziranog miia. esto je
Dijagnostika strabizma
1. Devijacija jednog oka je esto vidljiva obinim promatranjem.
2. Manje oit strabizam moe se otkriti po decentriranom refleksu svjetla na
deviiranom oku kad se baterijsko svjetlo uperi u oi.
3. Pouzdaniji je test pokrivanjem oka: pacijent fiksira udaljenu toku (npr.
baterijsko svjetlo), a lijenik pokrije oko koje gleda ravno. Deviirano oko e se
pokrenuti da preuzme fiksaciju. U ezotropiji oko se pokree iz nazalne pozicije
lateralno prema primarnom poloaju. U egzotropiji se oko pokree iz temporalne
pozicije prema medijalno do primarnog poloaja.
Nistagmus
Nistagmus je nevoljno ritmiko pokretanje oiju. Uzrok mu je oftalmoloki (npr.
ambliopija), neuroloki (multipla skleroza), otoloki (podraaj labirinta ili
vestibuluma), ili je kongenitalan. Postoji i normalni, fizioloki nistagmus. Fizioloki
nistagmus se normalno javlja kod pogleda krajnje lijevo ili krajnje desno, kod
gledanja iz vozila u pokretu, te kod podraivanja labirinta ili vestibularnog ivca.
Prema vrsti nistagmikih pokreta razlikuju se tri glavne vrste nistagmusa: trzajni,
pendularni i mijeani.
Trzajni nistagmus se sastoji od spore faze, koju slijedi brza korektivna faza u
suprotnom smjeru. Imenuje se prema smjeru brze faze, tj. prema gore, dolje, desno,
lijevo i rotatorni trzajni nistagmus. Trzajni nistagmus je obino znak patolokog
procesa u primozgu.
U pendularnom nistagmusu oi se kreu poput klatna - oscilacije su jednake u
oba smjera. Kongenitalni pendularni nistagmus je horizontalan, konjugiran, a esto
pri pogledu u stranu prelazi u trzajni. Nasljedan je i postoji od roenja. U vrijeme
spavanja nije prisutan. est je kod slabovidne djece.
Za razliku od kongenitalnoga, u steenom pendularnom nistagmusu ona
jabuica se pokree ukoso, ukrug, ili eliptino.
Kontuzija oka
Tupa ili otra trauma moe
uzrokovati niz razliitih ozljeda
oka: od erozije ronice, hifeme
(prisutnost krvi u prednjoj onoj
komorici), edema ili ablacije
mrenice, razdora ilnice,
krvarenja u staklovinu, do
ozljede vidnog ivca, frakture
orbite i perforacije one
jabuice. Svaka ozljeda s
gubitkom vidne otrine zahtijeva
hitni oftalmoloki pregled. Kod
svake sumnje na ozljedu orbite Hifema (krv u prednjoj onoj komorici)
obvezatno uiniti rendgenogram
i potraiti znakove frakture i stranog tijela.
Laceracije vjea
Povrne laceracije vjea moe
zbrinjavati lijenik ope medicine. Sve
ozljede koje zahvaaju rub vjee, suzne
puteve ili unutarnji oni kut obvezatno Laceracija vjee zbrinuta avima
mora kirurki obraditi oftalmolog. Ako
se u rani vidi masno tkivo, laceracija je
vjerojatno prodrla u orbitu i moe
postojati ozljeda dubokih onih adneksa.
U takvom sluaju se i ozljeda bulbusa
moe otkriti tek naknadno.
Strana tijela
Mogu se nalaziti na spojnici, ronici
ili unutar oka. Kod stranih tijela ronice i
spojnice bolesnik se tipino ali na
osjeaj stranog tijela u oku, uljanje i
grebanje u oku, suzenje i fotofobiju.
Intraokularna strana tijela, zaudo, mogu
biti posve asimptomatska.
Strana tijela spojnice mogu se nai
na bilo kojem njenom dijelu, a najee
na spojnici gornjeg tarzusa.
Strana tijela pod gornjom vjeom
uzrokuju jako draenje ronice. Obrtanje
gornje vjee i odstranjenje stranog tijela Metalno strano tijelo ronice
donosi trenutno veliko olakanje tegoba.
Fotoelektrika oftalmija
To je keratitis koji nastaje gledanjem u varilaki luk ili kvarcnu svjetiljku, a
uzrokuje ga ultraljubiasto zraenje. Spojnica je podraena, vid lagano smanjen, a
pacijent osjea bol i uljanje u oima (obino je obostrano!). Ukapavanje lokalnog
anestetika donosi dramatino privremeno olakanje, ali ga se nikako ne smije dulje
koristiti. Ronica se tokasto oboji fluoresceinom. Obavezno treba potraiti i strana
tijela ronice i spojnice.
Lijeenje: Antibiotike kapi ili mast 3x, zavoj oka. Analgetici; hipnotici ako bol
ometa san.
Korozije ronice
Doe li oko u dodir s kiselinom ili
luinom, to prije ga treba isprati velikom
koliinom vode. Ako je mogue, ukapa se
lokalni anestetik pa se ispire fiziolokom
otopinom dok pH papir ne pokae
neutralizaciju. Prognoza je dobra ako je
ronica prozirna. Korozija vapnom ima lou
prognozu. Zamuenje ronice zahtijeva
hospitalizaciju. Korozija ronice jetkom tekuinom
Afakija............................................. 39 gljivini........................................................... 31
herpetiki ........................................................ 31
Akomodacija ................................... 10 punktiformni...................................................30
Ambliopija ...................................... 46 ulcerozni .........................................................30
Ambliopija zbog anopsije ............... 45 uzrokovan kontaktnim leama ........................ 49
Antiglaukomski lijekovi.................. 28 Kongenitalna katarakta ....................37
Arcus senilis ...................................... 7 Konjunktivitis ............................24, 25
Binokularni vid ............................... 43 Kontaktne lee .................................49
Bjeloonica........................................ 6 Kontuzija oka...................................47
Blefaritis.......................................... 19 Korozija ronice...............................49
Bol ................................................... 28 Kretnje oiju ....................................43
astenopska ...................................................... 12 Kruni oni mii...............................8
cilijarna........................................................... 27 Laceracije vjea ...............................48
Celulitis orbite........................... 22, 40 Lea..................................................10
chemosis............................................ 6 Lena kapsula ..................................10
Conjunctivitis .................................. 24 Lizozim ............................................16
Dakriocistitis Masno tijelo orbite ...........................16
akutni.............................................................. 22
kronini .......................................................... 21 megalokornea...................................35
Degeneracije ronice....................... 32 Midrijaza..........................................36
Descemetokela ................................ 30 Mioza ...............................................36
Diferencijalna dijagnostika Mii podiza gornje vjee ................8
crvenog oka .................................................... 29 Multipla skleroza .......................45, 46
Dijagnostika strabizma.................... 46 Nistagmus ........................................46
Distireoidna oftalmopatija............... 41 One masti .........................................4
Distrofije ronice............................. 32 Okluzija
Ectropion ......................................... 18 oka .............................................................. 4, 44
Egzoforija........................................ 44 Opstrukcija suznih puteva................21
Entropion......................................... 18 Orbita ...............................................15
Epifora............................................. 40 Orbitalni septum ................................8
Epiphora .......................................... 40 Ozljeda oka ......................................29
Ezotropija ........................................ 45 Paralitiki strabizam ........................45
Fotoelektrika oftalmija .................. 49 Penetracijska ozljeda one jabuice.47
Fuzija............................................... 44 Perforativna ozljeda one jabuice ..47
Gerontokson ...................................... 7 Polumjeseasti nabor spojnice ...........9
Gigantocelularni arteritis................. 49 Presbiopija .......................................12
Glaukom.......................................... 27 Pseudofakija.....................................39
akutni........................................................ 27, 29 Rekurentna erozija ronice ..............33
kongenitalni.................................................... 35 Retinoblastom ..................................38
Herpes zoster................................... 31 Ronica ..............................................7
Heteroforija ..................................... 44 arenica
Hiperemija spojnice ........................ 23 pigmentacija ...................................................13
Hipermetropija ................................ 12 Senilna katarakta..............................37
Hipopion.......................................... 30 Septum orbitale ...............................7
Hordeolum ...................................... 19 Sindrom
Iridociklitis ................................ 26, 29 suhog oka........................................................ 40
suznog oka...................................................... 40
Jemenac ......................................... 19
Slijepa pjega.....................................15
Katarakta ......................................... 37
Spojnica ...........................................49
Keratitis ..................................... 30, 49