SVEUILITE U ZAGREBU

KINEZIOLOKI FAKULTET

(studij za stjecanje visoke strune spreme

i strunog naziva: magistar kineziologije)

Mateja Krmpoti

MOTORIKI RAZVOJ DJECE

PREDKOLSKE DOBI

(diplomski rad)

Mentor: prof.dr.sc.Dragan Milanovi

Zagreb, rujan 2015.

SAETAK

Poznavanje karakteristika razvoja djece predkolske dobi vano je za pravilan utjecaj na

razvoj. Svaki smiljen, djetetu primjeren utjecaj, mora se temeljiti na poznavanju djetetova
razvoja. Poznavajui karakteristike razvoja djece znat emo to podravati, to poticati i to
moemo oekivati u odreenoj dobi djeteta. Kretanje, istraivanje i igra su fundamentalni
dijelovi djetetova ivota, koji ga uvode u ivot, a samim time ga pripremaju na novonastale
situacije svakodnevnog ivota. Motoriki razvoj djeteta ne moemo gledati izolirano ve
razvoj djeteta moramo gledati kroz skladan fiziki, motoriki, emocionalni i kognitivni
razvoj. Razvoj motorike kod djeteta podrazumijeva njegovu sve veu sposobnost koritenja
vlastitog tijela i baratanje predmetima. Cilj ovog rada je prikazati karakteristike motorikog
razvoja djece od roenja do polaska u kolu po pojedinim razvojnim etapama. Opisat e se
razvojne karakteristike djece u svim domenama razvoja s posebnim naglaskom na tjelesni i
motoriki razvoj te opisati naini i preporuke za poticanje motorikog razvoja djece te
usvajanje motorikih znanja od najranije dobi.

Kljune rijei: razvoj, djeca, stimulacija, motorika

MOTOR DEVELOPMENT OF PRESCHOOL CHILDREN

SUMMARY

Knowing the characteristics of child development in the early stages of life is essential for a
child's normal up bringing and body development. All exercise programs should be based on
the knowledge that we possess regarding chil ddevelopment. Furthermore, knowing the
aforementioned will help us comprehend what to support, encourage and what to expect in a
certain stage during a childs life. Movement, exploring and playing are a fundamental part of
life and will also prepare the child for the various life situations that are yet to come. The goal
of this Thesis is to demonstrate the characteristics of motoric development in children during
various stages of life-from birth to school age. In addition, general characteristics of child
development with the emphasis on physical and motoric development will be described in this
Thesis combining also, the types of exercise programmes and recommendations needed in
order for the children to develop normally and healthily from the earliest stages of life

Keywords: development, children, stimulation, motor skills

SADRAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 4

2. RAZVOJ DJETETA PREDKOLSKE DOBI ...................................................................... 6

2. 1. SOCIO - EMOCIONALNI RAZVOJ ............................................................................ 6

2. 2. KOGNITIVNI RAZVOJ .............................................................................................. 11

2. 3. RAZVOJ GOVORA .................................................................................................... 13

2. 4. TJELESNI RAZVOJ .................................................................................................... 16

2. 5. MOTORIKI RAZVOJ ............................................................................................... 20

3. MJERENJE MOTORIKOG RAZVOJA ........................................................................... 27

3. 1. MOTORIKI RAZVOJ DJETETA U PRVOJ GODINI IVOTA ............................. 28

3. 2. MOTORIKI RAZVOJ DJETETA DO 3 GODINE ................................................... 30

3. 3. MOTORIKI RAZVOJ DJETETA OD 3 - 6 GODINA ............................................. 31

4. POTICANJE MOTORIKOG RAZVOJA ......................................................................... 33

4. 1. POTICANJE MOTORIKOG RAZVOJA DJECE DO GODINE DANA ................. 34

4. 2. POTICANJE MOTORIKOG RAZVOJA DJECE DO 3 GODINE .......................... 36

4. 3. POTICANJE MOTRIKOG RAZVOJA DJECE DO 6 GODINA ............................. 39

5. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 42

LITERATURA ......................................................................................................................... 43
1. UVOD

Kretanje, istraivanje i igra su fundamentalni dijelovi djetetova ivota, koji ga uvode u

ivot, a samim time ga pripremaju na novonastale situacije svakodnevnog ivota. Upravo je
pokret ono to uvelike pridonosi rastu i razvoju tijela. Poznato je kolika je vanost tjelesnog
vjebanja i koliki su njegovi utjecaji na rast i razvoj djeteta u ranoj dobi. Igra kao sastavni dio
ivota sve djece jaki je stimulans i pokretaka snaga koja ih tjera na aktivnost. Upravo tu
pokretaku silu treba iskoristiti. Poticanje djece na kretanje ima viestran utjecaj. Ono razvija
njegova fizika, motorika, kognitivna i emocionalna obiljeja. Usvajanje sposobnosti u
dnevnim motorikim aktivnostima je vrlo bitan razvojni zadatak djetinjstva. Potencijal svakog
djeteta je da naui i razvije raznolike temeljne oblike pokreta i mnoge specijalizirane vjetine.
Svakodnevne motorike aktivnosti su integralni dio djetetovog repertoara ponaanja i
osiguravaju podraaje kroz koje djeca doivljavaju mnoge dimenzije njihove okoline.
Znatielja i mata su pokretaka sila koja ih navodi na brojne pokuaje, pogreke i ispravke
njihovih kretanja. Djeca imaju u sebi instinktivnu potrebu za kretanjem koju ne treba
sputavati jer upravo ti instinkti tjeraju djecu na kretnje i pokrete koji razvijaju modane
funkcije i broj sinapsi. Razvoj motorikih znanja i sposobnosti u ranom djetinjstvu treba se
odvijati kroz samostalne i grupne igre, a najvanije je da su motorike aktivnosti vezane uz
socijalne, emocionalne i kognitivne podraaje, na temelju ega se osigurava kognitivni razvoj,
poveanje samopouzdanja te unapreuju socijalne vjetine djeteta (alaj, 2012). Za motoriki
razvoj od iznimne je vanosti da se ono odvija normalnim putem, odnosno da se ne oekuje
od djeteta da izvodi kompleksne strukture pokreta i kretnji prije nego to usvoji i savlada
osnovna gibanja i pokrete. Poznavanje karakteristika razvoja djece predkolske dobi vano je
za pravilan utjecaj na razvoj. Svaki smiljen, djetetu primjeren utjecaj, mora se temeljiti na
poznavanju djetetova razvoja. Poznavajui karakteristike razvoja djece znat emo to
podravati, to poticati i to moemo oekivati u odreenoj dobi djeteta. Razvoj motorike kod
djeteta podrazumijeva njegovu sve veu sposobnost koritenja vlastitog tijela i manipulacija
predmetima. Uz tjelesni razvoj dijete postupno razvija odnos prema sebi, ljudima i svojoj
okolini. U tome mu pomae izraavanje emocija ime pokuava stupiti u kontakt s okolinom.
Daljnji razvoj socio - emocionalnih odnosa s okolinom karakteriziran je socio - kognitivnim
razvojem unutar kojeg se paralelno dogaaju razvoj pojma o sebi i razvoj socijalnog
razumijevanja okoline. Okolina znatno utjee na socio - emocionalni razvoj pomaui djetetu
da zadovolji specifine razvojne potrebe u pojedinim razvojnim razdobljima (Starc, udina -
Obradovi, Plea, Profaca, Letica, 2004). Pratei imbenik motorikog i socio - emocionalnog

4
razvoja je razvoj govora. Sposobnost svakog zdravog djeteta je mogunost da naui glasove
bilo kojeg jezika. Upravo je rano djetinjstvo osjetljivo razdoblje za usvajanje govora to je
povezano sa sazrijevanjem ivanog sustava. Vano je da u tom osjetljivom periodu dijete
ima adekvatnu socijalnu stimulaciju jer e samo tako doi do koritenja njegovih uroenih
mogunosti i s time do razvoja govora (Starc i sur., 2004). Sve navedene domene razvoja
meusobno su povezane i ne mogu se promatrati zasebno (Slika 1). Pa tako primjerice
djetetova znatielja, kognitivni razvoj djeteta je ono to "tjera" motoriki razvoj, ali isto tako
nove mogunosti kretanja omoguuju istraivanje i nove spoznaje.

Slika 1: Interakcija 4 regije ljudskog razvoja (Payne, Larry D., 2012)

5
2. RAZVOJ DJETETA PREDKOLSKE DOBI

2. 1. SOCIO - EMOCIONALNI RAZVOJ

Djeje emocije su jednostavne i spontane no za njih je vanija emocionalna atmosfera

kojom su okrueni nego samo izraavanje emocija. Emocionalne potrebe djeteta kao to su
osjeaj sigurnosti, doivljavanje izraza ljubavi, dobivanje priznanja te stjecanje raznolikog
iskustva temeljne su potrebe koje sudjeluju u njegovom normalnom razvoju. Djetetov
emocionalni razvoj najvanija je komponenta formiranja njegove linosti. U predkolsko doba
javljaju se osnovne crte linosti djelovanje dva mehanizma formiranja linosti. To su
mehanizam identifikacije i mehanizam imitacije. to je dijete starije to se kod njega javlja
vei broj raznih emocija. U prvoj godini ivota javlja se 6 osnovnih emocija: veselje, interes /
iznenaenje, ljutnja, strah, tuga i gaenje. Prva emocija koja se javlja je svianje / nesvianje.
Ve u 3. - 4. tjednu djetetova ivota pojavljuje se osmijeh kao reakcija na ljudski glas. I ranije
je mogue primijetiti taj smijeak, ali se on pojavljuje spontano i nije povezan s vanjskom
stimulacijom. U drugom mjesecu ivota dijete mimikom lica pozitivno reagira na pojavu
ovjeka dok je u 3. mjesecu ivota svjesno nepoznatih ljudi. Dijete veselje izraava smijehom
no i sve jasnije izraava srdbu. Pla je djetetov prvi oblik komunikacije, on je razliit po
intenzitetu, trajanju ovisno o podraaju koji ga izazove. Prva funkcija plaa je privlaenje
panje majke, a kasnije postaje sredstvo kontrole. (Ross, Marshall, Scott, 2004). (Smiljani -
olanovi, Tolii, 1966) Roditelji pozitivno potkrepljuju pozitivne emocije, a negativne
esto ignoriraju te pred kraj prve godine ivota dolazi do opadanja iskazivanja negativnih
emocija. U 4. - 5. mjesecu dijete sve jasnije izraava srdbu i ta emocija se iri na sve vei
raspon situacija. U 6. mjesecu dijete upuuje smijeak samo poznatim licima. Reagira na
emocionalne izraze i ton glasa u okolini te se javlja i empatija u obliku plakanja kao reakcija
na pla drugog djeteta. U ovoj dobi javlja se i strah od novih i nepoznatih predmeta te strah od
nepoznatih lica. U razdoblju od 7. - 12. mjeseca poveava se djetetovo izraavanje srdbe te
izraavanje straha. Dijete poinje razumijevati znaenja emocionalnih signala iz okoline. Na
kraju prve godine ivota dijete poinje traiti emocionalne signale roditelja za tumaenje
emocionalnih signala iz okoline te se javlja i prva empatija u obliku pokuaja tjeenja
milovanjem. U razdoblju od 1. - 2. godine dijete raspolae sve irim brojem rijei koje
oznaavaju emocionalni doivljaj. Dijete poinje pokazivati ponos i zadovoljstvo pri novom
postignuu. Oko 18. mjeseca javlja se i ljubomora. U ovom razdoblju javljaju se i mnogi
strahovi. U dobi od dvije i pol godine djetetove emocije su vrlo burne te se nastavlja i u treoj

6
godini koja je doba prkosa i otpora. Dijete se poinje opirati odraslima i poinje izraavati
elju da neto uini samo. To je doba stjecanja prve autonomije. Razvija se strah od ivotinja,
stranih ljudi, predmeta, maski, mraka. Emocija ljutnje doivljava svoj vrhunac. U etvrtoj
godini ivota opada strah od poznatih ivotinja no raste strah od divljih ivotinja, mraka i
samoe. Pojavljuju se none more praene strahom od imaginarnih bia. Ljutnja se javlja
zbog prepreka i tekoa u igri te se ona ispoljava verbalnom agresijom, izgovaranjem runih
rijei, ruganjem. U petoj godini pojavljuju se stid, zabrinutost, razoaranje i zavist. Javlja se
strah od nesretnih sluajeva, bolesti, duhova, lopova te strah da se majka nee vratiti kui.
Ljubomora se iz obiteljskog kruga prenosi na drutvo izvan kue. U estoj godini su sve rjee
eksplozije bijesa te dijete sve uspjenije kontrolira izraavanje emocija. Na kraju
predkolskog razdoblja dijete je nauilo mnogo o sebi, ljudima oko sebe i svojoj okolini.
Sposobno je kontrolirati svoje ponaanje, suraivati s vrnjacima, dogovarati se.

Ne postoji konaan broj ope prihvaenih emocija koje se javljaju kod djeteta
predkolske dobi no postoje emocije koje najee dolaze do izraaja. To su gnjev, ljutnja,
strah, ljubav i ljubomora, potom radost, a rijetko alost. Gnjev je emocija kojom dijete reagira
kada ga se sputava u nekoj aktivnosti, a najee ga ispoljava kod oblaenja, objedovanja,
odlaenja na spavanje. Emocija koja se ispoljava odmah nakon gnjeva je ljutnja. Ona se
manifestira plaom, ljutnjom, vritanjem, udaranjem. Dosta je esta reakcija jer dijete njome
skree panju na sebe. Jedna od najeih emocija koje se javljaju u djetinjstvu je strah. On u
predkolskoj dobi raste jer nastaje posredstvom djeje mate. Djeja ljubav javalja se prema
osobama i stvarima koje ga ine sretnim. Ona postaje trajna i produbljuje jer dijete poinje
shvaati znaenje i vrijednost svojih roditelja. Vrlo esta emocija kod djece predkolske dobi
je ljubomora, te je njen nastanak drutvenog karaktera. Obino je izazivaju roditelji, braa ili
sestre, ali i prijatelji. est uzrok ljubomore je prinova u obitelji stoga je vaan stav roditelja u
sprjeavanju ljubomore. Emocija koje se najrjee pojavljuje kod djece je alost. Najrjea je
jer je zamjenjuje ljutnja. alosnom djetetu nije stalo ni do ega, plae, miruje. Ta emocija
traje kratko.

Djeje emocije su spontane te odmah nalaze odgovarajui izraz. S vremenom dijete

naui kontrolirati svoje emocije i stee vlastiti nain izraavanja. Emocije kod djece traju
svega nekoliko minuta i iznenada ieznu. Nakon nekog vremena pretvaraju se u dugotrajna
raspoloenja. Kod djece ne postoji gradacija izraavanje emocija. One su snane i nestabilne,
te dijete esto prelazi iz pozitivne emocije u negativnu i obrnuto. Dijete u toj dobi jo ne

7
razumije dobro nastale situacije i ima panju kratkog trajanja to dovodi do naglih promjena
emocija. U istim situacijama djeca reagiraju drugaije, jedni se vesele, drugi se skrivaju i
plae dok se trei srame. Djeca pokazuju svoje osijeaje jer neznaju skrivati svoje emocije
stoga jasno svima pokazuju kakvog su raspoloenja.

Razvoj privrenosti najvaniji je oblik razvoja u okviru socio - emocionalnog razvoja.

Privrenost je snana i trajna emocionalna veza pojedinca u odnosu na znaajne druge osobe.
Razvija se tijekom prve godine ivota izmeu djeteta i roditelja, a karakterizira je tendencija
traenja i odravanja bliskosti privrenim ljudima za vrijeme stresnih situacija (Bolwby,
1969). Dijete moe razviti zdravu i nezdravu privrenost.

Kod razvijene zdrave privrenosti dijete koristi odraslu osobu kao bazu iz koje
istrauje svijet. Dijete je sigurno u majinu ljubav, te na odvajanje od majke reagiraju s manje
straha. Sa razvijenom zdravom privrenosti, dijete pokazuje vie istraivalakih ponaanja i
bolje rjeavaju probleme. Bolje su razvijeni vrnjaki odnosi i kada odrastu sretniji su u
vezama. Veze due traju, te imaju povjerljive prijatelje.

Kod razvijene nezdrave privrenosti djeca pokazuju znakove nesigurnosti i bojaljivosti, te

sve odrasle osobe doivljavaju kao nepouzdane. Takoer, djeca mogu razviti i izbjegavajuu
privrenost. Djeca koja razviju izbjegavajuu privrenost, ne vole kontakt koom - na kou
(grljenje, maenje). Takva djeca pokazuju malo ili nimalo opreznosti pred strancima, te
postaju uzemireni kada ostanu sami.

RAZVOJ POJMA O SEBI

U poetku dijete nije svjesno svog zasebnog postojanja nego sve percipira
egocentrino. Takva svijest zadrava se do polovice druge godine ivota. Nakon to poinje
prepoznavati svoj odraz u ogledalu i poinje drugaije percipirati svoje ponaanje i ponaanje
druge djece na videozapisu zapoinje oznaavati sebe u treem licu ili svojim imenom. S
navrene dvije godine veina djece prepoznaje svoju fotografiju i sebe oznaava zamjenicom
"ja". Uspostavljanjem jasnog pojma o sebi znatno mijenja djetetovo ponaanje. Razvoj pojma
o sebi utjecat e i na razvoj mnogih emocionalnih i socijalnih vjetina. Omoguit e djetetu i
suradnju u zajednikoj igri, zajedniko rjeavanja jednostavnih problema i traenje pomoi od
odraslih. (Starc i sur., 2004). Prema Starc i udina - Obradovi postoji nekoliko imbenika
koji pomau djetetu pri uspostavljanju pojma o sebi kao zasebnom biu. Jedan od imbenika

8
je osjeaj vlastitog utjecaja na materijalnu okolinu. Dijete poinje uoavati pokrete svog tijela
kao uzrok pomicanja neke igrake, a pokretanja igrake kao poslijedicu svog pokreta. Ujedno,
razvija osijeaj vlastitog utjecaja na ljude oko sebe. Reakcija okoline na djetetov pla, smijeh
ili gukanje daje mu podatke da njegovo osobno djelovanje moe proizvesti uinke. Dijete
poinje razbiti posvojnu zamjenicu "moj", potvruje vlasnitvo nad nekim predmetom ime
utvruje jasne granice izmeu sebe i okolnoga svijeta. Potpunu razvijenost djetetova pojma o
sebi karakterizira jasna primjena zamjenice "ja" i "moj".

RAZVOJ SAMOREGULACIJE I DRUTVENOSTI

"Samoregulacija" je upravljanje vlastitim ponaanjem, a njezin savren oblik je

uspostavljanje samokontrole - vladanje sobom (Teak, udina - Obradovi, 1996). U ranom
razdoblju su roditelji ti koji imaju zadau za prilagoavanje zahtijevajui od djeteta razne
prilagodbe. S vremenom uspostavljanjem samokontrole, dijete je sposobno samo za
prilagoavanje raznim situacijama. Sukladno rastu i razvoju dijete stjee znanje kako
udovoljiti odreenim zahtjevima i uvjebava ponaanje koje je najprikladnije. Samokontrola
se pojavljuje u treoj godini kada dijete ne eli posluati naredbu roditelja. U razvoju
samokontrole pomae verbalna uputa odraslog. Ona omoguuje djetetu razvoj strpljenja,
preputanje prednosti drugima, svladavanje straha.

Oblici postupnog razvoja samokontrole su:

Razvoj unutarnjeg govora. Dijete najprije glasnim govorom oponaa vanjsku kontrolu
roditelja, zatim rabi tihi govor i aptanje i na kraju govor potpuno nestaje, a kontrolu
preuzimaju djetetovi unutarnji procesi.
Odupiranje iskuenju
Odgoda zadovoljenja (Starc i sur., 2004).

Osim interakcije s roditeljima u razvoju su potrebne i este interakcije s vrnjacima. Te dvije

vrste odnosa moraju se meusobno nadopunjavati. Druenje s vrnjacima omoguuje djetetu
razvoj socijalnih vjetina. Socijalni odnos zapoinje ve izmeu treeg i etvrtog mjeseca
kada se djeca samo gledaju i dodiruju dok si sa 6 mjeseci upuuju smijeak. S dvije godine
poinju pokuaji igre s drugim djetetom no oni su slabo izraeni sve do tree godine. U treoj
godini interakcije postaju sve ee i sve dulje. Ve oko etvrte godine djetetu postaje vrlo
vaan osjeaj prihvaenosti od vrnjaka. Vanost razvoja drutvenosti u predkolskoj dobi je

9
da se dijete sve manje obraa odraslim osobama i da sve manje ovisi o njima, a trai vie
kontakata i interakcija s vrnjacima. Drutvenost se oituje i u promjenama drutvene razine
igre koja se mijenja. Prema Neljak, 2009 postoji vie naina ukljuivanja djeteta u igru:

Promatranje igre - podrazumijeva gledanje drugih kako se igraju, ali bez ukljuivanja
u njihovu igru.
Pojedinana igra - samostalno i nezavisno igranje bez pokuaja pribliavanja drugoj
djeci. Pojedinana igra svojstvena je jaslikom razdoblju.
Usporedna igra - javlja se u mlaoj dobnoj skupini vrtike dobi. Djeca se igraju pokraj
druge djece sa slinim igrakama, ali bez pravog druenja ili suradnje.
Povezujua igra - dijete se igra s drugom djecom, ali bez podjele aktivnosti ili igranja
koje ima neki zajedniki cilj.
Suradnika igra - najrazvijeniji stupanj igre koja podrazumijeva igranje u skupini koja
je stvorena radi obavljanja neke aktivnosti ili postizanja nekog cilja.

U Tablici 1 prikazane su razvojne karakteristike socio - emocionalnog razvoja od roenja do

este godine.

Tablica 1: Razvojne karakteristike socio - emocionalnog razvoja

RAZVOJNE KARAKTERISTIKE SOCIO - EMOCIONALNOG RAZVOJA

OD ROENJA DO 1.
OD 1. DO 3. GODINE OD 3. DO 6. GODINE
GODINE
Uporaba svjesne kontrole
Poveanje estine
Pla na sve neugode emocija i samoregulacija
izraavanje srdbe
ponaanja
Upuivanje smjeka poznatim Poveanje estine
Sloenije empatike reakcije
osobama izraavanja straha
Izraavanje srdbe i nelagode Sve vee oslanjanje na govor kao
Pojava stida,neugode
plaem nain pruanja utjehe
Strah od novih predmeta Pojava zavisti Strah od nesretnih sluajeva
Razumijevanje znaenja
irenje broja rijei koje
emocionalnih signala iz
oznaavaju emocije Ljutnja zbog prepreka i tekoa u
okoline
igri
Plakanje kao reakcija na pla
Pojava empatije
drugog djeteta

10
2. 2. KOGNITIVNI RAZVOJ

Kognitivni razvoj (razvoj spoznaje) je jedinka u cjelokupnom razvoju djeteta i odnosi

se na usvajanje novih informacija i na procesiranje ve usvojenih informacija s ciljem
poveanja njihovih vrijednosti. Osjeti i percepcija, panja i pamenje te operativno miljenje i
rjeavanje problema su osnovni procesi spoznajnog razvoja. Osjeti i percepcija su temelj
razvoja kognitivne aktivnosti djeteta. Poetak percipiranja predmeta i pojava oko sebe dogaa
se putem osjeta koji prikupljaju informacije i usmjeravaju ih sredinjem ivanom sustavu.
Osjeti njuha, sluha, vida i dodira osnovne su u kognitivnom razvoju djeteta zbog toga to se
preko njih dijete po prvi puta susree i upoznaje s okolinom. Razvoj panje javlja se u etvrtoj
godini no i tada je ona jo uvijek kratka i dijete se koncentrira samo na ono to ga zanima.
Budui da su razvoj panje i razvoj pamenja usko povezani, razina panje je preduvjet za
pamenju. Stoga na kvalitetu djejeg pamenja utjeu faktori kao to su zanimanje djeteta za
odreenu aktivnost koja se pamti, nain provedbe aktivnosti, sadraju koji se pamte. Dijete
roenjem dolazi u svijet pun dogaaja i objekata, te se selektivno fiksira na vizualni svijet.
Novoroene e vie panje pridati podraaju s uzorkom dok e starija dojenad vie panje
pridati podraaju s veim brojem elemenata. Djeca do 2. mjeseca veu panju pridaju
poznatim sadrajima dok e neto starija vie panje pridavati nepoznatim sadrajima. U
ranom djetinjstvu poveava se ekstenzitet panje, bolja je u kreiranju i planiranju slijeda
postupaka, bolja je u planiranju jednostavnijih zadataka no jo uvijek postoje tekoe s
panjom kod sloenih zadataka. Kod starije djece te tekoe postepeno nestaju te se razvijaju
snanije kognitivne strukture. Miljenje je kod djece predkolske dobi konkretno, te je
povezano uz odreene predmete. Veliku ulogu kod miljenja imaju emocije koje smanjuju
racionalnost i loginost spoznaje (Neljak, 2009). Djetetovo miljenje razlikuje se od miljenja
odraslih.

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

Jean Piaget je razvio teoriju kognitivnog razvoja na temeljima J. M. Baldwina, koja se

bavi razvojem spoznaje kod djece. Njome tvrdi da je djeje ponaanje odraz strukture ili
organizacija njihove njihova znanja ili inteligencije. Inteligenciju objanjava kao organizaciju
(znanje se integrira u kognitivne strukture) i adaptaciju (dijete se prilagoava okolini). Razvoj
opisuje pomou uroenih funkcija i kognitivnih struktura, koji konstantnom reorganizacijom
znanja u nove i sve sloenije strukture omoguuje sve efikasnije funkcioniranje djeteta u
novonastalim situacijama. Funkcije definira kao uroene bioloke procese koji se ne mijenjaju
11
tijekom naeg ivota, a njihova svrha je izgradnja unutarnjih spoznajnih struktura koje se
mijenjaju tijekom djetetova ivota. Kod roenja dijete raspolae uroenim refleksima i
uroenim principima kognitivnog djelovanja. Piaget tvrdi da djeca aktivno konstruiraju svoje
razumijevanje svijeta koristei informacije iz okoline i oblikovanjem istih sve dok se te
informacije ne mogu lako smjestiti u njihovu spoznaju. Taj proces koritenja i oblikovanja
informacija naziva se asimilacija. Ako dijete ne moe asimilirati tu informaciju ono je
ignorira ili mijenja svoju spoznajnu organizaciju. Zakljuio je i da djeca iste dobi imaju
karakteristian nain razmiljanja, te da postoje kvalitativne razlike u nainu razmiljanja na
razliitim stupnjevima razvoja. Iz toga je utvrdio 4 razliita razvojna razdoblja, a to su:

Senzomotoriko razdoblje (0 - 2 g. )
Predoperacijsko razdoblje (2 - 7 g. )
Razdoblje konkretnih operacija (7 - 11 g. )
Razdoblje formalnih operacija (12 - ... )

Tablica 2: Karakteristike kognitivnog razvoja prema Piagetu (senzomoriko razdoblje i

predoperacijsko razdoblje)

Senzomotoriko
razdoblje
Vjebanje Ponaanje novoroeneta ogranieno je na jednostavne, bioloki
refleksa (od odreene reflekse. Asimilira sve vie novih iskustava. Mijenja svoje
roenja do 1. ponaanjeu skladu s novim okolnostima to znai da dolazi do
mjeseca) akomodacije.
Upoznaje svijet pomou ponaanja koja su doslovna i vidljiva kao to su:
Razvoj shema sisanje, hvatanje, gledanje ili baratanje predmetima. Pojedinane sheme
(od 1. do 4. postaju sve savrenije, neovisne sheme poinju usklaivati u vee cjeline.
mjeseca) Ukljuuje razliite osjetne kanale kao to su vid, sluh, dodir, okus, miris.
Usklaivanja onog to vidimo i onog to dodirujemo.
Pokazuje vee zanimanje za vanjski svijet i sheme se poinju mijenjati od
Postupci usmjerenosti na djetetovo tijelo prema istraivanju okoline. Razvija
otkrivanja (od 4. vanu vrstu spoznaje o tome to moe uiniti kako bi postiglo eljeni cilj.
do 8.mjeseca) Dijete vjeruje da openito uinkovita uzrona aktivnost moe proizvesti
bilo koji eljeni ishod.
Namjerno Dijete pokazuje prvo istinsko namjerno ponaanje. Sposobno je
ponaanje (od 8. upotrijebiti jednu shemu kao sredstvo koje e ga dovesti do druge sheme
do 12. mjeseca) koja tada postaje cilj ili svrha. Ponaanje djeteta je konzervativno.
Novost i Otkrie novih sredstava pomou aktivnog istraivanja. Uenjem na
istraivanje (od osnovi pokuaja i pogreaka dijete otkriva potpuno nova rjeenja te se
12. do 18. moe rei da dijete eksperimentira iz istog zadovoljstva
mjeseca) eksperimentiranjem pomou kojeg ui o svijetu oko sebe.
Mentalno Dijete postaje sposobno prvi put predoiti neto, tj. sposobno je misliti i

12
predoavanje planirati aktivnost iznutra, a ne kroz vanjsko djelovanje, to je ujedno kraj
(od 18. do 24. senzomotorikog razdoblja.
mjeseca)
Predoperacijsko
razdoblje
Razdoblja tzv. situacijske inteligencije.
U predoperacijskoj fazi razvoja govora formiraju predodbe, dolazi do
interiorizacije materijalnih radnji.
Pojava sposobnosti predoivanja.
Pet vrsta ponanja koja su tipina za tu dob : unutranje rjeavanje
problema na estom stupnju, stalnost predmeta, prva pojava rijei,
neizravno ponaanje, simbolika igra.
Djetetova intelektualna prilagodba sad je bra, uinkovitija, pokretnija i
drutveno djeljiva.
Dijete razvija kvalitativni identitet
Miljenje u ovoj razvojnoj fazi je centrirano (usmjereno samo na jedan
aspekt podraajne situacije)
Ostala predoperacijska ogranienja : Artificijelizam, Realizam,
Animizam, Transduktivno zakljuivanje, Inkluzija klasa.

2. 3. RAZVOJ GOVORA

Razvoj govora zapoinje samim roenjem djeteta. Osnovni preduvjeti za normalan

razvoj govora i jezika su uredna senzorika, normalno funkcioniranje sredinjeg ivanog
sustava te graa i funkcija govornih organa. Prvi signal koji dijete alje roditeljima i okolini je
pla te je on ujedno i prvi i jedini nain komunikacije izmeu djeteta i roditelja. Daljnjim
razvojem govora sve se jasnije izraavaju djetetove emocije i njegov intelektualni napredak.
Prema E. H. Lennenberg, kritini period u kojem djeca zapoinju govoriti nalazi se u rasponu
od 18 - 24 mjeseca poslije roenja, a period od druge godine do puberteta smatra se
osjetljivim razdobljem za govor. Ta osjetljivost povezana je sa sazrijevanjem ivanog
sustava (poveanje modane mase, poveanje broja veza izmeu ivanih stanica). U tom
periodu je vrlo vano da dijete ima adekvatnu socijalnu stimulaciju zbog koritenja njegovih
mogunosti i razvoja govora (Starc i sur., 2004). Dijete s 12 mjeseci rabi nekoliko rijei no
razumije ih puno vie. Kod djece je bri semantiki razvoj za razumijevanje nego za
reprodukciju rijei. Prvim rijeima dijete uglavnom izraava neko emocionalno stanje, elju
ili zahtjev. Rijei kao "ma - ma", "di - di" uglavnom su imenice kojima imenuje lanove
obitelji, hranu ili igrake. Nakon prve rijei djeca relativno sporo usvajaju nove rijei (Starc i
sur., 2004). Oko 18.mjeseca dolazi do naglog usvajanja novih rijei te se djetetov vokabular
proiruje na 5 - 50 rijei. Meutim to ne moemo jo nazvati pravim govorom jer nijedna

13
djetetova rije ne odgovara bilo kojoj naoj. Kada dijete napuni dvije godine ono se priblino
slui s pedesetak prepoznatljivih rijei ali razumije puno vie. Prepoznaje i na zahtjev
pokazuje predmete iz najblie okoline. U predkolskoj dobi razvoj djetetova govora odvija se
osobito brzo: vokabular se popunjava tisuama novih rijei, poboljava se izgovor, reenice
postaju bolje oblikovane i bogatije. U tablici 3 prikazane su razvojne karakteristike za
odreena razdoblja razvoja djeteta.

Razvoj djejeg govora se odvija postepeno i prolazi kroz odreene faze koje su karakteristine
za svu fizioloki zdravu djecu. Dvije osnovne faze govora su prelingvistika i lingvistika
faza (Smiljani - olanovi, Tolii, 1966).

PRELINGVISTIKA FAZA

VOKALIZACIJA - period kada novoroene u prvim mjesecima ivota izgovara odreene

glasove, odnosno vokala, prvo "a", a zatim "e", "i", "u". Prvi krik predstavlja najraniji oblik
vokalizacije. Oko treeg mjeseca dijete stvara suglasnike "n", "b", "m", a kasnije i suglasnike
"g", "h", "k", nakon ega stvara i ostale glasove. Ovi glasovi pojavljuju se spontano. Pojava
poveanja broja glasova naziva se glasovna ekspanzija. Proces gubljenja glasova koji se vie
ne upotrebljavaju u govoru naziva se glasovna kontrakcija i ona je posljedica uenja
odreenog jezika. BRBLJANJE - period kada dijete u dobi od pet mjeseci stvara grupe
samoglasnika i suglasnika bez nekog reda i znaenja. U estom mjesecu dijete poinje
ritmiki spajati slogove ("ma - ma", "ta - ta"), no ni ti slogovi nemaju odreeno znaenje.
Dijete izgovara slogove sve do kraja dvanaestog mjeseca kada se javlja prva rije.

LINGVISTIKA FAZA

Lingvistika faza zapoinje kada dijete izgovori prvu grupu glasova koje ima
znaenje. Ona zapoinje izmeu jedanaestog i etrnaestog mjeseca. Prva rije ima i svoje prvo
znaenje. Njome dijete oznaava neku emociju, elju, tenju ili potrebu. Obino prve rijei
nemaju znaenje jedne rijei ve cijele reenice. Npr. kada dijete kae "ma - ma" ono time
izraava itavu misao "Mama gladan sam" ili "Mama doi". U prvoj godini dijete naui
otprilike 1 - 5 rijei. U drugoj godini njegov vokabular se naglo poveava. Prema podacima
amerikih autora prosjean broj rijei u drugoj godini ivota je 272, u treoj 896, u etvrtoj
preko 1540, u petoj preko 2000 rijei. U poetku vie od polovine rijei kojom dijete
raspolae su imenice iako su one esto u sutini glagoli. Zamjenice dijete poinje

14
upotrebljavati tek krajem druge godine. S poveanjem vokabulara, broj imenica opada, a
glagola raste. Krajem druge godine dijete poinje spajati dvije rijei u reenicu (imenica i
glagol, pridjev i imenica). Ubrzo zatim poinje spajati i tri rijei u reenicu nakon ega slijedi
stvaranje sve kompleksnijih reenica kao posljedica poveanja vokabulara.

Prema istraivanjima djejeg govora koje su proveli Piaget i Vigotsky, dokazano je da u

djejem govoru postoje neke karakteristike kojih kod odraslih nema. Egocentrini govor je
jedna od glavnih karakteristika djejeg govora. Radi se o glasnom govoru djeteta, koji nema
funkciju komunikacije. Egocentrini govor ini i nekoliko podvrsta, a to su eholalija, monolog
i monolog u dvoje.

Socijaliziran govor je vii stupanj u razvoju govora i u njemu dijete razmjenjuje misli sa
svojom okolinom. Ovaj govor karakterizira adaptacija informacija, davanje kritika i ruganje,
davanje naredba, alba, prijetnje,zapitkivanje djeteta, oponaanje odraslih.

Karakteristike neverbalne komunikacije:

Plakanje - to ostaje djetetov najprirodniji nain da nam da do znanja kako je nesretno

Izrazi lica - dijete nam moe prenijeti cijeli niz osjeaja jednostavno mijenjajui izraze
svojeg lica.
Pokreti ruku i aka - Kada je dijete oputeno i zadovoljno, njegove e ruke
najvjerojatnije visjeti uz tijelo opruenih prstiju. Ali, primjerice, stisnute ake govore
nam da je dijete napeto ili bijesno.
Pokreti nogu i stopala - Ako dijete njie nogama dok sjedi na stolcu, to moe znaiti ili
da se zabavlja, ili da mu je dosadno i da eli raditi neto drugo.
Stav tijela - Ako dijete stoji ili sjedi klonulih ramena i sputene glave, vjerojatno je u
nevolji. Ramena visoko podignuta i uzdignuta glava pokazuju djetetovo
samopouzdanje.
Fiziki kontakt - Kada se dijete privine uz nas radi njena zagrljaja, to nam odmah
govori da se uz nas osjea sigurno i oputeno, da uiva u naem drutvu. Ali ako nam
se snano otima iz ruku, govori nam sasvim suprotno.
Disanje - Promjena u ritmu disanja jo je jedan pokazatelj djetetova stanja. Brzo,
neravnomjerno disanje moe npr. biti znak da je dijete uznemireno, zabrinuto,
uplaeno, dok sporo, ravnomjerno disanje vjerojatno znai da se u tom trenutku osjea
dobro.

15
 Tablica 3: Razvojne karakteristike razvoja govora

RAZVOJNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA GOVORA

OD ROENJA DO
OD 1. DO 3. GODINE OD 3. DO 6. GODINE
1. GODINE
prepoznavanje prepoznavanje glasova u
pojava prve rijei (imenice)
glasovnih nizova rijeima
pojava izvedenica, metafora,nagli porast
poetak gukanja daljnje irenje rjenika
broja rijei
reagiranje na prilagodba drutvenom
upotreba gramatikih morfema
glasovne nizove oekivanju
oponaanje
zvukovnih poboljanje izgovora upotreba intonacije
kombinacija
poetak primjene
prepoznavanje poetak svijesti o jeziku (primjeivanje
sloenijih gramatikih
glasovnih nizova pogrenog poretka u reenici)
oblika
Pojava razumijevanje abecednog
predverbalnih gesti naela

2. 4. TJELESNI RAZVOJ

Osnovne karakteristike koje prate svakog ovjeka od zaea do smrti su tjelesni rast i
razvoj. Tjelesni rast odnosi se na porast visine i teine djeteta te na promjene u strukturi
pojedinih tkiva i organa, dok razvoj oznaava dozrijevanje organa i tkiva. Tjelesni razvoj
najbre se odvija u prvim fazama ovjekova ivota (prenatalno razdoblje, novoroene,
dojene, rano djetinjstvo i predkolska dob), a kasnije, to je dijete starije, taj proces se
usporava. Prema Neljak, 2009 postoje tri bioloke zakonitosti procesa rasta i razvoja:

Rast i razvoj organskih sustava je varijabilan

Razvojem organski sustavi poveavaju masu i mijenjaju strukturu
Zavretak razvoja organskih sustava vremenski je razliit

Postoje tako zvane faze ubrzanog i usporenog razvoja koje se kroz odrastanje izmjenjuju.
Prve faze djetetovog ivota najvanije su za njegov daljnji ivot i zato je vrlo bitno da se
djetetu osiguraju to bolji uvjeti ivotnog okruenja. U razvoju fetusa i u dojenakoj dobi
prisutna je faza ubrzanog rasta. Ona u predkolskoj dobi stagnira te se ponovno javlja u
adolescentskoj dobi. Svako dijete prati svoju krivulju rasta te se zbog toga javljaju odreena
odstupanja u rastu i razvoju meu vrnjacima. One su osobito primjetne u razvoju ivanog
sustava, u razvoju tijela i reproduktivnih funkcija (Neljak, 2009).

16
TJELESNE PROPORCIJE

Kod fetusa starog 2 mjeseca veliina glave zauzima 50% njegove tjelesne duine, kod
novoroeneta 25% dok kod odraslog ovjeka ona zauzima 10% tjelesne duine (Slika 2).
Glava se razvija puno bre od ostalih dijelova tijela te ona u trenutku roenja zauzima
etvrtinu ukupne duine tijela.

Slika 2: Promjene proporcija tijela tijekom rasta djeteta od fetalne do odrasle dobi (Malina i
sur., 2004).

Tijelo se razvija od sredita prema vanjskim dijelovima to znai da se prvo razvija

glava, trup i prsa, a kasnije ruke i noge te stopala i ake. Tijekom prve godine dijete naraste u
prosjeku 25 cm i utrostrui prirodnu masu. Tijekom tree, etvrte i pete godine prirast visine i
teine je ravnomjeran i iznosi 6 - 8 cm odnosno 2 kg godinje (Neljak, 2009). Prirast visine
odvija se bre od poveanja tjelesne mase. Polako nestaje masno tkivo koje se nakupljalo u
podruju abdomena, a sluilo je za ouvanje i odravanje stalne tjelesne temperature. Dijete
mravi i njegovo tijelo se izduuje. Tablica 4 prikazuje osnovne karakteristike tjelesnog
razvoja djeteta u predkolskoj dobi.

17
 Tablica 4: Karakteristike tjelesnog razvoja

KARAKTERISTIKE TJELESNOG RAZVOJA

OD ROENJA DO
1.GODINE OD 1. DO 3. GODINE OD 3. DO 6. GODINE
Okotavanje kosti zapea
i hrskavinog dijela
Poetak osifikacije lubanje Velika dinamika okotavanja
Sputanje rebara koso prema
Kraljenica podlona Poetak procesa dolje; poveanje grudnog
iskrivljenjima mijelinizacije koa
Prirast visinu 6 - 8 cm
Vodoravan poloaj rebara godinje Ravnomjeran prirast teine
Mali i slabo razvijeni miii; Poveanje teine 2 kg
tanja miina vlakna godinje Faza usporenog rasta
Faza ubrzanog rasta; porast za
25 cm i utrostrui prirodnu
masu Nestanak masnog tkiva
Glava zauzima 25% tjelesne
duine

Tjelesne promjene ovise o procesima osifikacije i muskulizacije. "Osifikacija je proces

razvoja kotanog tkiva. Zapoinje u prenatalnom razdoblju kada od hrskavinog tkiva
postupno nastaje kotano, a zavrava tek u adolescenciji." (Neljak, 2009). U tijelu se
pojavljuje oko 45 epifiza koje izluuju hormon rasta. Djetetov kostur podloan je raznim
promjenama to je posljedica hrskavinog tkiva kojeg je mnogo u djetetovim kostima. Kosti
imaju razliitu dinamiku okotavanja stoga prvo dolazi do okotavanja kosti zapea i
hrskavinog dijela lubanje, kosti zdjelice te kraljenica poprima tjelesne krivine. Proces
muskulizacije je proces razvoja miinih vlakana koji se zbiva poveanjem mase i strukture
miia. (Neljak, 2009). U trenutku roenja djetetovi miii su vrlo mali i slabo razvijeni te
sadre vie vode nego bjelanevina. Redoslijed razvoja miia zbiva se takoer od sredita
prema van. Prvo se razvijaju vee miine skupine, a kasnije manje.

18
RAZVOJ MOZGA

Motoriki razvoj usko je povezan s razvojem mozga. Kognitivni razvoj djeteta je ono
to "tjera" njegov motoriki razvoj (Stojevi - Polovina, 2012). Neuromotoriki razvoj odvija
se kroz interakciju izmeu ivanog i lokomotornog sustava. Mladi mozak se razvija jako
brzo. Ve i prije roenja pa sve do etvrte godine, mozak prolazi iznimno brz rast i razvoj.
(alaj, 2012). Kod djece do 18. mjeseca umnaaju se glijalne stanice, a kasnije se odvija
proces mijelinizacije (Malina, Bouchard, Bar - Or, 2004). Poveava se broj dendrita i sinapsi
(veze izmeu neurona preko kojih neurotransmiteri prenose informacije). Stvara se dva puta
vie veza nego to e se koristiti. Veze koje se koriste jaaju, a koje se ne koriste, odbacuju se
(alaj, 2013). Nakon roenja mozak djeteta tei 350 g (Jovanevi, Jei, 2007). Do prve
godina ivota ta teina se poveava do 1000 g. Mozak odraslog ovjeka iznosi tek 200 - 400
g. vie od jednogodinjaka. Proces razvoja mozga koji je nama najinteresantniji je
sinaptogeneza. Pojam sinaptogeneza obiljeava stvaranje sinapsi meu neuronima. U prve tri
godine ivota mozak proizvodi vie sinapsi nego to e mu biti potrebno. Nakon tree godine
sinaptogeneza se usporava. Sinaptike veze koje mozak uestalo koristi e se ouvati, a one
veze za koje mozak nema podraaje e se odbaciti. Zbog ovakvog razvoja mozga rana
razdoblja razvoja mozga su kritina za normalan kasniji razvoj, odnosno rane sposobnosti
osiguravaju temelj za razvoj kasnijih mogunosti. Vrlo je vano da dijete stekne brojna
iskustva kako bi razvio bilijune sinapsi (Jovanevi, Jei, 2007). Mozak u razdoblju od druge
do este godine povea svoju veliinu sa 70% na 90%. Djeca su aktivnija, razmiljaju o puno
stvari, istrauju, ispituju svoje roditelje i ele znati to se oko njih dogaa. Jako je bitno da na
sva svoja pitanja dobiju odgovore.

Slika 3: Razvoj veza izmeu neurona do 14. godine (Jovanevi, Jei, 2007).

19
2. 5. MOTORIKI RAZVOJ

Motoriki razvoj djeteta ne moemo gledati izolirano ve razvoj djeteta moramo gledati
kroz skladan fiziki, motoriki, emocionalni i kognitivni razvoj. Razvoj motorike kod djeteta
podrazumijeva njegovu sve veu sposobnost koritenja vlastitog tijela i baratanje predmetima
te mu pokret slui kao alat za postizanje nekog cilja. Za motoriki razvoj od iznimne je
vanosti da se ono odvija normalnim putem, odnosno da se ne oekuje od djeteta da izvodi
kompleksne strukture pokreta i kretnji prije nego to usvoji i savlada osnovna gibanja i
pokrete. Motoriki razvoj se moe definirati kao proces kroz koji dijete ui obrasce kretanja i
motorika znanja (Malina, Bouchard, Bar - Or, 2004). Napredak u motorikom razvoju vidljiv
je kroz pojavu novih vjetina,pojavu finijih pokreta, poboljanje u rezultatu kretanja,
povezivanje kretanja, te kroz rezultate testova koji procjenjuju stupanj odreenog znanja
odnosno motoriki razvoj. (alaj, 2012). Svako dijete ima potencijal da razvije i naui veliki
broj osnovnih obrazaca kretanja. Zbog razliitosti u motorikom razvoju, kod neke djece e se
primijetiti minimalne promjene, neka djeca e stagnirati dok e kod neke djece biti primjetan
kontinuirani razvoj. Razvoj motorikih sposobnosti u ranim godinama djetetova razvijanja
usko je povezan s tempom rasta i razvoja (neuro - muskularno razvijanje, tjelesne
karakteristike, fizioloke predispozicije). Motoriki razvoj je kontinuirani proces koji ovisi o
interakciji vie faktora. To su:

ivano - miino sazrijevanje (visok genetski udio)

tjelesne karakteristike djeteta (veliina tijela, proporcije, tjelesni sastav)
tempo rasta i razvoja (faze ubrzanog rasta smjenjuju se s fazama razvoja)
rezidualni efekti prijanjih motorikih iskustava ukljuujui prenatalne kretnje
nova motorika iskustva, doivljaji (stimulacija, vjebanje i povezivanje razliitih
pokreta), (alaj, 2012).

Vrlo bitnu ulogu u motorikom razviju igra i okolina te roditelji i podraaji koje prima od
njih. Motoriki repertoar formira se doivljavanjem okoline i motorikim podraajima. O
njima ovisi djetetova motorika budunost, odnosno hoe li dijete biti tjelesno aktivno kada
odraste. Razliiti tipovi obitelji i razliite okoline pruaju djetetu razliite doivljaje i
mogunosti to znai da e neka djeca stei vie, odnosno manje motorikih iskustava.

20
Motoriki razvoj odvija se u dva smjera:

Cefalo - kaudalni smjer

Proksimalno - distalni smjer

Cefalokaudalni smjer nam govori da dijete prvo poinje kontrolirati voljne pokrete glave i
vrata, zatim ruke te na kraju kontrolira pokrete nogama. Proksimalnodistalni smjer ukazuje na
to da dijete kontrolira pokrete od sredine trupa prema ekstremitetima (Neljak, 2009). Pokrete
rukom kontrolira prvo u ramenom zglobu, zatim u laktu i na kraju kontrolira pokrete ake i
prstiju.

Slika 4: (A) Cefalo - kaudalni smjer (B) Proksimalno - distalni smjer

FAZE MOTORIKOG RAZVOJA

Motoriki razvoj djece moemo podijeliti u 7 faza: faza refleksnih pokreta, faza
spontanih pokreta, faza osnovnih pokreta i kretnji, faza osnovne senzomotorike, faza
osnovnih gibanja, faza preciznije motorike, faza lateralizacije (Neljak, 2009). Dok se faza
refleksnih i spontanih, faza osnovnih pokreta i gibanja te faza osnovne senzomotorike odnosi
na prve dvije godine djetetovog ivota, ostale etiri faze moemo uoiti kod djece predkolske
dobi. Osnovna gibanja se kod djece u prvoj i drugoj godini ivota nalaza u fazi poetnog
usavravanja dok e se kasnije u predkolskoj dobi nastaviti u fazi naprednijeg usavravanja,
stabilizacije i automatizacije. U petoj godini zapoinje faza preciznije senzomotorike gdje se
pojavljuju precizniji i usklaeniji rad miia ruku, aka i prstiju kod bilo kojih pokreta. Kod
djece se uoava mnogo preciznije baratanje predmetima, pokreti su smireniji, kontinuiraniji i
izvode se sigurnije. Faza lateralizacije javlja se u estoj ili sedmoj godini u kojoj se kod
djeteta pojavljuje prirodan izbor dominantne strane tijela.

21
Prema (Clarku, Metcalfe 2002) motoriki razvoj slikovito je predoen kao penjanje na
planinu. To je proces koji traje vie godina i usko je povezan s osobnim vjetinama i porivima
koje osobu vode prema planini. Penjanje na planinu i motoriki razvoj povezuju i regresije i
progresije napretka. Dosezanje vrha planine u motorikom razvoju karakterizira dostizanje
visoke razine kretnih sposobnosti. Priprema za penjanje na planinu moemo povezati s
prenatalnim razvojem ili genetskom strukturom roditelja (alaj,2012).

Planina je podijeljena u pet perioda motorikog razvoja:

Refleksni period (roenje do 2 tjedna)

Predadaptacijski period (od 2 tjedna do prve godine)
Period temeljnih obrazaca (od prve do sedme godine)
Kontekstualno specifini period (od sedme do jedanaeste godine)
Period vjetine (jedanaesta godina)

Slika 5: Planina motorikog razvoja (Clark, Metcalfe, 2002)

REFLEKSNI PERIOD

Prva faza motorike piramide naziva se faza refleksnih pokreta i odnosi se na period
od roenja do par tjedana nakon roenja iako se veina refleksa zadrava sve do kraja prve
godine. Dijete se raa s vie od 70 instinktivnih refleksa. Pojam refleksi se odnosi na
nenamjerne pokrete kontrolirane subkortikalnim dijelom mozga koji ine bazu prve faze
motorikog gibanja. Oni su nuni preduvjet za razvoj buduih voljnih pokreta. Predugo
22
zadravanje refleksa ugroava daljnji razvoj. Ti pokreti se razvijaju i isto tako i nestaju do
kraja prve godine ivota (Tablica 5). Smanjivanje intenziteta primitivnih refleksa i poveanje
intenziteta posturalnih refleksa dovodi do razvoja motorike kontrole tijekom djetetove prve
godine ivota. (alaj,2012).

Slika 6: Shematski prikaz smanjenja intenziteta razliitih refleksa tijekom prve godine ivota
(Malina i sur., 2004, prema alaj, 2012).

Postoje tri osnovne vrste refleksa. To su primitivni refleksi, posturalni refleksi i

lokomotorni refleksi. Primitivni refleksi slue za zatitu, hranjenje i preivljavanje te su oni
potisnuti do estog mjeseca ivota. Primitivni refleksi: refleksi hranjenja, moro, hvatanja
(naglaeni od roenja do 3 mjeseca) Posturalni refleksi: toniki vratni refleks, refleks
uspravljanja, refleks labirinta (od 3 mjeseca do godine dana) Lokomotorni refleksi: reakcije
sline puzanju, stajanju, hodanju, plivanju U tablici 5 su prikazani oekivani periodi pojave
odreenih refleksa.

Tablica 5: Oekivani period pojave odreenih refleksa

Oekivani period pojave odreenih

Vrsta refleksa Refleks
Primitivni refleksi Moro refleks
Refleks iznenaenja
Refleks traenja
Refleks sisanja
Okulocefaliki refleks
refleksa
Prenatalno razdoblje do 6 mjeseca
7 do 12 mjeseca
Roenje do 12 mjeseca
Roenje do 3 mjeseca
Prenatalno razdoblje do 2 tjedna

23
 Refleks hvatanja akom
Babinskijev refleks
Asimetrini toniki refleks
vrata
Simetrini toniki refleks
vrata
Postularni refleksi Refleks labirinta
Refleks ispravljanja glave
Refleks podizanja
Refleks "Padobrana"
Refleks podupiranja
Refleks uspravljanja vrata
Refleks uspravljanja tijela
Lokomotorni
Puzanje
refleksi
Oslonac na stopalo / hodanje
Plivanje
Prenatalno razdoblje do 4 mjeseca
Roenje do 3 mjeseca
Prenatalno razdoblje do 6 mjeseca
6 do 7 mjeseca
2 do 12 mjeseca
6 do 12 mjeseca
3 do 12 mjeseca
4 do 12 mjeseca
4 do 12 mjeseca
Roenje do 6 mjeseca
6 do 12 mjeseca
Roenje do 4 mjeseca
Roenje do 5 mjeseca
Roenje do 5 mjeseca

PREDADAPTACIJSKI PERIOD

Postepenim nestankom refleksa pojavljuju se voljni pokreti te dijete ulazu u

predadaptacijsku fazu. Voljni pokreti su svjesni i rezultat su namjere za kretanjem. Integracija
senzornih i motorikih proces postaje razvijenija. Pokreti koje dijete izvodi su grubi, ali
odluni te dijete mora imati potporu i primjer pri mnogim pokuajima izvoenja kako ne bi
posustalo. Dijete je u ovoj dobi u konstantnoj borbi s gravitacijom koja mu smeta u postizanju
uspravnog poloaja. Uspostavljanja kontrole miia nad gravitacijom je proces koje prolazi
svako dijete. Procesi koji e dovesti do uspravne pozicije zapoinju stjecanjem kontrole glave
i vrata i gornjih ekstremiteta. Nakon toga slijedi kontrola trupa to se oituje samostalnim
okretanjem s trbuha na lea i obrnuto. Nakon to je dijete steklo kontrolu nad cijelim trupom,
ono moe sjediti prvo s potporom druge osobe, zatim s potporom ruku,te na kraju samostalno
sjedi. Dijete uspije samostalno sjediti oko estog mjeseca. Samostalno sjedenje prati puzanje i
gmizanje koritenjem ruku i nogu. Oko dvanaestog mjeseca dijete uspijeva samostalno stajati
emu prethodi stajanje uz potporu. Prvi djetetovi koraci su nesigurni te hod karakterizira
iroki oslonac, razmaknuta stopala i ovisi najvie o ravnotei (alaj, 2012). Usavravanjem
ovih kretanja raste lokomotorna kontrola i manipulativne sposobnosti.

24
PERIOD TEMELJNIH OBRAZACA

Djeca se u dobi od 1 - 6 godina nalaze u periodu temeljnih obrazaca. To je doba zrelo

za polaganje temelja motorikih uzoraka u mozgu i zbog toga je u zadanom periodu osobito
vano da djeca u svojoj motorikoj memoriji zapiu to vei broj motorikih uzoraka kretanja.
U toj dobi djeca moraju stei najvie iskustava, treba im to vie stimulacija. Postoje mnogi
faktori koji utjeu na brzinu i irinu stjecanja motorikih zadataka. S druge strane, moramo
znati to djeca u toj dobi mogu napraviti i to oekivati od njih. Ako stimulacija u tim
godinama izostane, dijete nee u potpunosti aktualizirati tu sposobnost u budunosti
(Gabbard, Rodrigues, 2008). Da li to znai da e ta sposobnost u potpunosti izostati? Ne, ali
se nee u potpunosti aktualizirati. Poznato je da senzitivne faze za gotovo sve motorike
sposobnosti zapoinju oko sedme godine (Milanovi, 2010). Svrha tjelesnog vjebanja u
ranom djetinjstvu nije razvoj tih motorikih sposobnosti ve stimulacija istih. to vie
podraaja dijete dobije i ponavlja to vie uvruje sinapse i sprjeava njihovo odbacivanje. U
ovom razdoblju dijete ui trati, skakati, bacati, te temeljne vjetine kontrole objekata kao to
su bacanje, hvatanje, udarac reketom, ali i neke pokrete fine motorike. Dijete kroz odreeni
period dolazi od nesigurnih koraka do uravnoteenog i funkcionalnog oblika uspravnog
kretanja, a nakon toga dolazi i do nekih naprednijih oblika kretanja kao to su tranje,
galopiranje, skakanje i preskakanje. Motoriko znanje koje se razvilo u ovom trenutku na putu
do vrha planine moe se smatrati "baznim logorom", kojeg se pojedinac treba podsjetiti s
vremena na vrijeme (Clark, Metcalfe, 2002, prema alaj, 2010).

25
Slika 7: Dob u kojoj velik broj djece izvodi odreene motorike kretnje. Stupanj 1 oznaava
inicijalnu fazu dok stupanj 4 - 5 oznaava naprednu izvedbu (Malina i sur., 2004., prema
alaj, 2012).

KONTEKSTUALNO SPECIFINI PERIOD I PERIOD VJETINA

Ova dva perioda pripadaju kolskoj dobi no valja naglasiti ukoliko su djeca postavila
dobre temelje motorikih znanja u periodu temeljnih obrazaca, onda bi ih u ovom periodu
trebala nadograivati i proirivati. Ne proiruje svako dijete motorika znanja u istom smjeru,
ono ovisi o odabiru sporta ili tjelesne aktivnosti pa tako planina ima vie razvojnih pravaca.
Period vjetine ne dostigne svako. Ono je rezervirano za godine predanog rada i treninga.
Velikim djelom ona ovisi o potpori i motivaciji. Razvoj vjetine je rezultat postupnog,
sekvencijalnog, progresivnog unapreenja kretanja u relativno dugom vremenskom razdoblju
(Clark, Metcalfe, 2002, prema alaj, 2012).

26
3. MJERENJE MOTORIKOG RAZVOJA

Napredak u motorikom razvoju vidljiv je kroz pojavu novih vjetina, pojavu finijih
pokreta, poboljanje u rezultatu kretanja, povezivanje kretanja, te kroz rezultate testova koji
procjenjuju stupanj odreenog znanja odnosno motoriki razvoj. (alaj, 2012). U ranom
djetinjstvu gruba motorika ini djetetovu kontrolu nad tijelom, pokrete tijela i stabilizacija
tijela koje mu omoguuju stjecanje novih iskustva iz okoline. U budunosti mu dobro
savladavanje tih kretanja omoguuje jednostavnije funkcioniranje cijelog tijela. Razvoj finijih
pokreta, odnosno fine motorike, je nuan za razvoj osnovnih vjetina kojima dijete pomae
samo sebi. U kasnijem djetinjstvu je razvoj fine motorike jednako vaan kao i razvoj grube
motorike. Nakon to je dijete savladalo odreenu razinu osnovnih pokreta vie se panje
usmjerava na socijalni, kognitivni i emocionalni razvoj. Motoriki razvoj se naalost promatra
i obraa mu se vie pozornosti tek kada se jave neke nepravilnosti (Davies, 2003). Praenje i
istraivanje motorikog razvoja je vie fokusirano na motorike nedostatke ili nepravilnosti u
razvoju. Vrlo je vano na vrijeme provesti mjerenja kako bi se odreene motorike
nepravilnosti eventualno sprijeile.

Motoriki razvoj mjerimo pomou raznih baterija testova. Izbor baterije testova ovisi o
procijeni razliitih faktora i imbenika koji utjeu na proces mjerenja. Mjerenje motorikog
razvoja je vrlo bitna stavka u djetetovu psiholokom, kognitivnom, socijalnom ili konano
motorikom razvoju. Postoje razliiti alati za procjenu kvalitete i pravilnosti motorikog
razvoja kod djece, te oni procjenu vre s obzirom na postavljenu normu ili s obzirom na
prethodno uspostavljene referentne vrijednosti. U testovima koji koriste odreene norme za
procjenu motorikog razvoja, usporeuje se izvedba (kretanje) djeteta s nekom kontrolnom
grupom. U testovima koji za procjenu koriste referentne vrijednosti, u obzir se uzimaju
kvalitativni aspekti pokreta potrebni da se neki pokret izvede. Veina testova je usmjerena na
odreeni cilj mjerenja, njihovi alati za procjenu variraju u odreenim specifikacijama no u
osnovi svi funkcioniraju na slian nain. Neki od testova za procjenu motorikog razvoja su:

MOT 4 - 6 - Motoriktest fr vier- bis sechsjhrige Kinder / Test za procjenu

motorikih sposobnosti za djecu od 4 - 6 godina starosti
MOVEMENT ABC - Movement Assessment Battery for Children / Baterija testova za
procjenu pokreta kod djece
PDMS - Peabody Development Scales / Peabodijeva skala razvoja

27
 KTK - Krperkoordinationtest fr Kinder / Test koordinacije za djecu
TGMD - Test of Gross Motor Development / Test procjene temeljnih motorikih
znanja
MMT - The Maastrichtse Motoriek Test / Maastrichtse motoriki test
BOTMP - The Bruininks - Oseretsky test of Motor Proficiency / Bruininks -
Oseretskijev test za procjenu motorikih sposobnosti

3. 1. MOTORIKI RAZVOJ DJETETA U PRVOJ GODINI IVOTA

Dijete se raa s odreenim mogunostima koje dalje razvija i unapreuje. Odreene

sposobnosti i znanja razvijaju se u odreenim vremenskim periodima koji su kod svakog
djeteta razliiti, no uglavnom se odvijaju oko istog vremenskog perioda. Kljui dogaaji u
razvoju novoroeneta nazivaju se miljokazi razvoja. U tablici 6 e biti navedeni neki od
miljokaza razvoja koji se promatra u potrbunom i lenom sustavu (Stojevi - Polovina).

Tablica 6: Motoriki razvoj djeteta u prvoj godini ivota (Stojevi - Polovina).

POTRBUNI STAV LENI STAV

Novoroe
ne

Savijenost svih zglobova,

stranjica podignuta
Poteban kontakt sa podlogom
kod okretanja glave
Glava djeteta okrenuta u stranu, kraljenica
savinuta
Ruke su lagano rairene na podlozi i
savijene u laktovima

Ruke su savinute u laktovima i

Noge savijene u koljenima i kukovima
priljubljene uz tijelo

28
 Polako poputa savijenost Stav "maeovac" - glava okrenuta prema
6 tjedana zglobova, no veliki zglobovi i objektu interesa, ispruena ruka na toj
dalje ostaju savinuti strani, s otvorenom akom, ispruena noga
Na drugoj strani, ruka i noga pogrene

Oslanjanje na ruke koje su

pogrene u laktu i podizanje
glave

Sve dulje zadravanje glave u

3 mjeseca zraku, podizanje ramenog Razvoj koordinacije oko-ruka-usta
obrua

Podizanje koljena od podloge

Razvijanje hvata
Odizanje od podloge, pruanje
ruku i oslannjanje na korijen
5 mjeseci Premjetanje igraaka iz ruke u ruku
dlana

Razavijanje sigurnog oslonca na

6 mjeseci Kontrolirano okretanje s lea na trbuh
opruene ruke i dlanove

Rukama dohvaa stopalo, razvoj

koordinacije oko - ruka - noga

Kratko zadravanje u sjedeem poloaju

Kontrolirano okretanje s trbuha
Razvoj "pincetnog" hvata (jedan prst
7 mjeseci na lea
ispruen, drugi savinut)
Dijete se poinje povlaiti po

29
 podlozi (vojniko puzanje)
Njihanje naprijed natrag u
etverononom stavu Razvoj koordinacije oko-ruka-noga-usta

Poetak puzanja, koljena u irini

Samostalni dolazak u sjedei stav, noge u
8 mjeseci zdjelice, zdjelica podignuta,
poetku pogrene, kraljenica savinuta
kraljenica malo savinuta

Puzanje u potpunosti razvijeno,

Samostalno sjedenje u potpunosti razvijeno,
9 mjeseci potkoljenice paralelne,
kraljenica i noge ispruene.
kraljenica ispruena
Razvoj fine motorike - hvat s dva prsta
10 - 11
Hodanje uz oslonac
mjeseci
Razvoj funkcije ake

Prvi samostalni koraci prema

naprijed, hodanje s rairenim
12 mjeseci
nogama, ruke pomau u
odravanju ravnotee

3. 2. MOTORIKI RAZVOJ DJETETA DO 3 GODINE

13 - 18 mjeseci 19 - 24 mjeseca

Samostalno stoji, sjeda, hoda bez

pomoi Dobro hoda
Nosi male predmete u obje ruke Hoda uz stepenice uz pomo
Baca male loptice Moe koraati unatrag
Voli gurati, vui i bacati razliite Voli trati ali se ne moe uvijek zaustaviti
predmete ili okrenuti
Voli bockati, vrtiti, otvarati i stiskati Moe sloiti 4 kockice u toranj
Skida kapu, rukavice i arape Pomae u pranju ruku
Okree stranice knjige Saginje se podii igraku
Dri olovku i ara, ali gotovo bez Jede samo sa licom

30
 kontrole
Dri licu tijekom jela, ali s tekoom
dovodi hranu do usta Baca ili kotrlja veliku loptu
Moe sloiti 2-3 kockice u toranj Sjedi i kree se na autiima, guralicama
Mae pa-pa i pljee rukama Otvara pretince, ladice i kutije

25 - 30 mjeseci 31 - 36 mjeseci

Moe poskakivati u mjestu i hodati na

prstima Obuva cipele ali ne moe vezati vezice
Hoda uz i niz stepenice (obje noge na
stepenici) Pokuava hvatati veliku loptu
Baca loptu rukom i udara nogom prema
Hoda unatrake naprijed
Dri olovku sa palcem i kaiprstom Stoji i odrava ravnoteu na jednoj nozi
Otvara i zatvara patentni zatvara na
odjei ili lutkama Vozi tricikl
Skida odjeu Penje se i sputa niz tobogan samostalno
Slae toranj od 6-8 kockica Moe preskoiti 10 cm prepreku
Jede sa licom i vilicom
Pere ruke i zube
Voli sudjelovati u pripremi hrane
Izbjegava sitne iznenadne prepreke na
putu

3. 3. MOTORIKI RAZVOJ DJETETA OD 3 - 6 GODINA

3 - 4 godine 4 - 5 godina

Stoji bez pomoi na jednoj nozi Stoji skupljenih nogu

Stoji i hoda na prstima Stoji na dominantnoj nozi 3 - 5 sek
Reciproni pokreti ruku i nogu Sjedi prekrienih nogu (turski)

31

Naglo se zaustavlja nakon tranja i
moe vjeto promijeniti smjer tranja
Sunono poskakuje na mjestu
Poskakuje na jednoj nozi
Penje se na prepreku u visini prsnog
koa
Baca loptu u cilj u visini glave na
udaljenosti od 1,5 m
Hvata loptu ispruenih ruku
Nogom snano udara loptu
Gradi toranj od 8 - 10 kocaka
Vozi tricikl
Ljulja se samo na ljuljaki
Hoda sigurno naprijed, nazad,
postrance, na prstima, dugim
koracima
Tri na prstima
Skae s podloge u visini koljena
Skae s mjesta s vis i u dalj
Baca loptu jednom rukom, preko
glave, u cilj udaljen 2 m
Gradi toranj od 10 i vie kocaka
Spretniji je u igrama loptom, moe
se koristiti reketom
Pokuava kolut naprijed - stoji na
glavi i rui se postrance

5 - 6 godina

Stoji na jednoj nozi 8 - 10 sek

Moe se sagnuti i dotaknuti none
prste, a da ne savije koljena
Kree se skladno u ritmu glazbe
Povezuje tranje i skakanje
Tri i udara loptu
Tri uza stube
Skae uvis, udalj (60 cm sa 6 god.)
Baca u cilj udaljen 3 m
Baca u dalj sa zamahom tijela

32
 Objema rukama hvata loptu iz
razliitih visina
Moe napraviti kolut naprijed
Moe rabiti sanjke, koturaljke i
klizaljke

4. POTICANJE MOTORIKOG RAZVOJA

Tjelesno vjebanje nije samo sredstvo za pozitivni utjecaj na organizam ve je i

sredstvo usavravanja svakog pokreta koje djetetu slui kao sredstvo za izraavanje elja i
osjeaja te postaje svjesno svoje osobitosti i sposobnosti komunikacije s okolinom. Prema
(Gotmanu, 1996) vjebanje potie djeji mozak na razvoj veeg broja veza meu razliitim
stanicama, te se na taj nain poveava kognitivni kapacitet. U dobi do prve godine ivota radi
se o poticanju najjednostavnijih pokreta tzv.potpomognuti pokreti i poticani pokreti
(kakljanje po peti, koi, podizanje do sjeda). Postoje mnoge vjebe za djecu kojima ih
potiemo na odreene pokrete i suradnju s okolinom. Dijete ne savladava motorike i ostale
vjetine samo ciljanim vjebama ve i kroz jednostavnu igru. Igra je i jedan od najvanijih
naina poticanja djetetovog razvoja. Postoje mnogi programi poticanja motorikog razvoja i
roditelji sve ee ukljuuju djecu u jedan od njih. Ono to utjee na to je poveana razina
znanja o razvoju djeteta i elja roditelja da im prui najbolji mogui razvoj. No s ranim
poticanjem motorikog razvoja treba biti oprezan jer prerana motorika postignua mogu
ugroziti kasnije emocionalne, kreativne i fizike aspekte razvoja (alaj, 2013). Bitno je
obratiti pozornost na faktore kao to su dob djeteta, tip poticaja te stavove roditelja. Programi
rane stimulacije podijeljeni su na dva naina: programski i problemski nain (Payne, Isaacs,
2012). U programskom nainu vjebanja roditelji imaju aktivnu ulogu u kretanju djeteta
tijekom aktivnosti dok u problemskom nainu vjebanja djeca ue na temelju samostalnih
aktivnosti. Nije dokazana vea korist jednog ili drugog naina vjebanja stoga je vjerojatno
najbolje koristiti oba naina (alaj, 2013). Kod ukljuivanja djece u programe vjebanja treba
biti oprezan. Oni bi se trebali odvijati u okviru predkolske ustanove i biti pod nadzorom
nadlenog ministarstva kako bi znali da su ciljevi prikladni za djecu predkolske dobi. Upravo
predkolska dob se naglaava kao razdoblje koje moe biti najkritiniji dio razvoja djeteta u

33
svim domenama, te roditelji esto imaju najmanju pomo izvana u edukaciji svoje djece
(alaj, 2013). Programi vjebanja kod djece predkolske dobi trebali bi biti usmjereni na
svladavanje osnovnih motorikih znanja.

U nastavku e biti navedeno nekoliko vjebi / igara za kontrolu glave i trupa, okretanje,
sjedenje, puzanje, stajanjei hodanje primjenjive u svakodnevnom okruenju s djecom
(Stojevi, 2014).

4. 1. POTICANJE MOTORIKOG RAZVOJA DJECE DO GODINE DANA

KONTROLA GLAVE I TRUPA

Dijete ne savladava motorike i ostale vjetine samo ciljanim vjebama ve i kroz

jednostavnu igru. Ta kontrola je poetak vjetine kretanja. Vrlo je vano za sjedenje i
kotrljanje te za razvoj kontrole pokreta ruku. Dijete razvija kontrolu trupa i glave u svim
poloajima. Jedan od bitnih poloaja je leanje na trbuhu. Dijete je u poloaju leanja na
trbuhu. Ispred njega postaviti igraku koja stvara buku ili je pokretna te e ga potaknuti da
podigne glavu i pogleda igraku. Dijete je u poloaju leanja na trbuhu, ispod grudi mu
postaviti dekicu ili runik. Ispred njega postaviti igraku kako bi je mogao gledati. Dijete
drati potrbuke na rukama, ruke su mu prema naprijed te ga ljuljati naprijed,natrag,postrance.
Postaviti dijete na veliku loptu te ga ljuljati naprijed, natrag, postrance.

OKRETANJE

Dijete postaviti na bok, ako se nemoe sam odravati na boku postaviti mu deku i podboiti
ga. Igraku postaviti djetetu u dohvat u razini ramena kako bi dijete pokualo posegnuti za
igrakom. Dok dijete dri igraku u desnoj ruci, pomicati ju preko njega tako da se prevrne na
lijevu stranu a zatim na lea. Staviti dijete na lea i naizmjenice savijati njegove noge u
koljenu prema prsima. Postaviti dijete na bok ta mu pomagati da se prevrne gurajui mu bok
dok posee za igrakom.

34
SJEDENJE

Posjesti dijete na svoju nogu. Njihati ju lagano na jednu pa drugu stranu da otkrije svoju
ravnoteu. Posjesti dijete na pod izmeu nogu. Igraku staviti izvan nogu. Dijete bi trebalo
koristiti jednu ruku da dosegne igraku, a drugu da odrava ravnoteu postavljajui je na pod
ili na nogu. Postaviti dijete na ruke i koljena. Pomaknuti mu teinu prema bokovima.
Potaknuti ga da se pridri rukom na toj strani. Polei dijete na bok i pridrati ga za rame. Dok
se samo pridrava rukom dati mu igraku u drugu ruku.

PUZANJE

Postaviti dijete na trbuh te mu podii tijelo i potaknuti ga da se osloni na ispruene ruke

ljuljajui ga prema naprijed. Postaviti dijete na ruke i koljena te ga ohrabrivati da jednom
rukom posegne za igrakom dok svu teinu odrava na drugoj. Postaviti dijete na ruke i
koljena i lagano mu podizati jednu nogu. Postaviti dijete preko zamotane deke tako da mu
ruke i koljena dodiruju pod te ga polagano ljuljati naprijed - nazad.

STAJANJE

Tijekom igre postaviti dijete na koljena u blizini malog stolia te mu dozvoliti da se u

navedenom poloaju igra manipulirajui rukama na stoliu. Kad je dijete na podu ohrabrivati
ga da se digne na koljena to samostalnije. Igrajui se na podu postaviti dijete tako da se
oslanja na ispruene ruke dok je jedna noga savijena u koljenu, a druga ispruena uz oslon na
stopalo. U takvom poloaju nek prenese na ruke pa zatim na bokove i na noge. Posjesti dijete
na svoje koljeno tako da je okrenuta licem prema roditelju. Dok su joj stopala oslonjena na
pod pridravati je za bokove, a dijete se pridrava za vaa ramena ili prsa. U navedenom
poloaju pomagati joj da ustane ispravljajui joj noge u koljenu uz oslon na stopalo.

HODANJE

Krajem prve godine, dijete iz puzanja postepenim iskorakom prelazi u hod. Djetetov cilj je
hodati s minimalnom pomoi. To e postii ako mu je u okolini stvoreno dovoljno podraaja
koji e ga poticati na hodanje. Dijete treba poticati da hoda u razliitim smjerovima (naprijed,
bono, natrake) kako bi stekao sigurnost u razliitim situacijama. To moemo postii i tako
da mu damo plianu igraku da je naui hodati. Dijete je dri za ruke i kree se unatrag dok
lutka "hoda" prema njemu. Razne igre podizanja i sakupljanja stvari u koaru takoer su

35
dobar nain za vjebanje i usavravanje prvih koraka. Djetetu je poeljno davati i igrake i
vozila koja se vuku ili guraju. Promjena podloga razliite tvrdoe i manjih nagiba dat e
djetetu novu dimenziju i sigurnost u hodanje. Najvanije od svega je da dijete ima podrku
roditelja koji e ga pohvaliti kako je nauio novu vjetinu. Svaki pad djetetu mora biti poticaj
da ustane i pokua ponovno. (Stojevi, 2014).

4. 2. POTICANJE MOTORIKOG RAZVOJA DJECE DO 3 GODINE

Djeja mata u ovoj dobi je vrlo bujna. Razvoj mate treba iskoristiti kao glavni
element u tjelesnom vjebanju s djecom. Djeca se svaki dan kroz igru pretvaraju u super
heroje i crtane junake koji tre, skau, lete. Tjelesno vjebanje mlae dobne skupine se
razlikuje od treninga starije dobne skupine po tome to se njihovo tjelesno vjebanje provodi
kao jedna velika pria. Pria kree ve u raznim igricama gdje se oni pretvaraju u "mieve",
"ptice", "konje", "Spidermane". Trener je suprotna "zloesta" linost koja im sprjeava put do
pobjede. Rad s djecom u toj dobi iziskuje takoer vrlo bujnu matu te u igrama sputanje na
njihov nivo razmiljanja. Pripremnim vjebe se takoer provode kroz uivljavaju u uloge
"vjetra", "miksera", "aviona", "brodova", "dizalica" i tim pute izvode zadanu pripremnu
vjebu. Provoenje odreenog tjelesnog vjebanja je zamiljeno kao igrokaz u kojem su
maskirani svi elementi osnovnih gibanja koja djeca usvajaju i usavravaju u ovoj dobi i neke
tehnike sporta. Kroz poligon se djeca suoavaju s kaktusima, opasnim zmijama, klimavim
mostovima, vatrenim obruima i naravno elementima odreenog sporta koji su prilagoeni
njihovim motorikim i fiziolokim sposobnostima. U tjelesno vjebanje vano je ukljuiti i
ples uz glazbu te razne kretne pjesmice. Raznim igrama potie se i usvajanje bacanja loptice
te udarca lopte nogom (sakupljanje loptica i ubacivanje u koaru). Razliite utrke (puzanjem,
etveronoke, hodanje unatrag), hodanje po nestabilnim povrinama potiu djetetov razvoj
ravnotee. Tranje se potie raznim vrstama hoda (irafe, pingvini), tranjem po ravnoj
podlozi, tranje u ogranienom prostoru, tranjem za odreenim predmetima. U ovoj dobi
mogue je utjecati i na usvajanje manipulacije rekvizitima to se postie stvaranjem olakanih
uvjeta za djecu kao to su udarac visee lopte, udarac velike lopte, davanjem reketa veih
povrina Razne ivotinje i ivotinjska kretanja vrlo su dobar element za poticanje poskoka i
skokova ("zeko skae po livadi", "hvata leptira", "aba skae od lopoa do lopoa", "preskok
zamiljenog potoka"). Usvajanje hvatanja lopte postie se tako da dijete hvata i baca veliku
loptu iz kotrljanja ili bacanja. U poetku se lopta samo prenosi djetetu u ruke a kasnije se
36
postepeno udaljava ili se lopta baca vie u zrak. Poticanje razvoja fine motorike postie se
tako da dijete pomie i manipulira manjim predmetima, npr. igrake s tipkama koje se stiu i
okreu, protresti i bacati kockice, stavljanje novia u kasicu, modeliranje plastelinom,
slaganje tornjeva od kockica, crtanje prstima, prenaanje malih igraaka licom, sortiranje
sjemenki.

Primjer provoenja tjelesnog vjebanja za djecu mlae dobne skupine:

Uvodni dio: Magneti

Prostor za igru podijelimo na pola. Djecu podijelimo u parove. Jedan od para je na jednoj
polovici prostora,a drugi na drugoj polovici. Djeca su magneti koji se slobodno kreu po
svojoj polovici prostora za igru. Trener je robot koji im zadaje zadatke dok se kreu (skakanje
na jednoj nozi, sunoni skokovi, uljanje na prstima). Na trenerov znak "magneti spojite se",
djeca ("magneti") se kreu to bre do oznaene linije na polovici prostora te se leima
spajaju sa svojim parom. Ostaju spojeni dok ih trener ("robot") pokuava razdvojiti i sruiti.
Na trenerov znak nastavljaju s igrom.

Pripremne vjebe: Djeca se pretvaraju u "Spiderman-a" i kroz njegov lik prolaze - pripremne
vjebe

Spiderman se oblai - istee ruke i noge

Priprema doruak u mikseru - razgibava kukove, skone zglobove
Tri u grad - skip u mjestu
Vozi skateboard - odravanje ravnotee na jednoj nozi
Nailazi na potok pa mora veslati preko njega - sjede opruenih i spojenih nogu te
imitiraju veslanje
Na potoku nailaze na veliko deblo koje treba prebaciti dizalicom - podiu spojene i
opruene noge te ih prebacuju s jedne strane na drugu
Dolazi do zgrade i ulaze u lift te se penje na kat po izboru - iz unja se podiu u
uspravan stav
Na kraju Spiderman ogladni pa mora ubrati jabuke s drveta - skok iz unja te
opruanje ruku

37
Glavni A dio sata: Gimnastika

Bono valjanje na vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno - oprueno

Bono valjanje na vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno - zgreno

Elementi poligona:

bavica - bono valjanje na vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno zgreno

balerina - visoko hodanje na prstima
vojnik - leanje na trbuh te provlaenje ispod prepreka
skokovi na lopoe - sunoni skokovi iz obrua u obru
kaktusi - uanj - skok
palainka - bono valjanje na vodoravnoj podlozi ulijevo i udesno oprueno
medo s preprekama - hodanje etveronoke i prelaenje preko prepreka
vatreni obrui - prolaenje kroz obrue bez da ih dodiruju
glista unazad - sjede na stranjici i odguruju se rukama i nogama unatrag

Glavni B dio sata: Vlak

Djeca su podijeljena u dvije kolone ("vlakie"). Svaka kolona na zaelju ima koaru s malim
lopticama. Zadnje dijete iz kolone uzima lopticu i alje je do prvoga u koloni. Svako dijete
mora prenijeti lopticu. Kada loptica doe do prvoga u koloni on tri do koare na drugoj strani
dvorane, ubacuje lopticu u nju i ide na zaelje kolone. Pobjednik je ona kolona koja prije
prenese sve loptice u drugu koaru.

Zavrni dio sata: Brzi mlati

Na sredinu prostora za igru postavimo konop u krug. U sredini kruga stoji trener s plianim
ekiem. Djeca stoje u mjestu i dre konop s obje ruke. Trener pokuava lupkati djecu po
prstima. Njihov zadatak je da ih eki ne dotakne. Kada trener krene s ekiem prema njemu,
on mora ispustiti konop i ponovno ga uhvatiti im trener okrene lea. Ako svi u isto vrijeme
ispuste konop, trener je pobijedio.

Igre trebaju biti zanimljive i jednostavnih pravila. Trener mora biti taj koji e voditi igru i
animirati ih. Postepeno treba proglaavati pobjednike, prvo da pobjede svi, zatim skupina
djece i na kraju samo jedan. Ona djeca koja izgube moraju estitati pobjednicima. U

38
pripremnom djelu sata vjebe treba provoditi kroz priu kako bi zadrali njihovu
koncentraciju i panju. Vjebe treba to vie izmjenjivati kako bi im bilo zanimljivo i
dinamino. Poligon ili stazu prolaze 3 - 4 puta. Vjebe se svakako prije izvoenja trebaju
demonstrirati i opisati. Kod opisivanja vano je ne koristiti strune nazive ve izmiljene
likove i njihove aktivnosti. Ne inzistirati na tehnici izvoenja ve paziti da svako dijete proba
i izvede svaki element.

4. 3. POTICANJE MOTRIKOG RAZVOJA DJECE DO 6 GODINA

Tijelo petogodinjaka je ve stabilno, sigurno i sposobno za izvoenje jednostavnih

struktura kretanja. Dijete instinktivno trai nove i zahtjevnije podraaje. Upravo zbog toga
njihovo provoenje tjelesnog vjebanja treba biti veeg intenziteta, elementi zahtjevniji, a
pravila sloenija. Pripremne vjebe se sve vie provode u kretanju s elementima kole tranja
a vjebama se pridodaju i struna imena, a ne vie imena izmiljenih likova. Elementi u
glavnom djelu treninga su kompleksniji i tei se ka njihovom usavravanju. U toj dobi radi se
i na razvoju nekih motorikih sposobnosti koje su karakteristine za tu dob (koordinacija,
opa snaga, opa izdrljivost, ravnotea, opa preciznost, fleksibilnost i brzina reakcije na
zvune podraaje). Ono to je vano napomenuti je da se temeljna motorika znanja usvajaju i
usavravaju dugi niz godina. Ono zapoinje ve u prvoj godini,a traje sve do desete godine.
"Istraivanja pokazuju da se radi o 240 - 600 minuta prijenosa informacija da bi dijete nauili
ispravno izvoditi jedno biotiko motoriko znanje (Department of Education, 1996), a to
znai da se moe pravilno nauiti otprilike 5 biotikih motorikih znanja godinje kroz
organiziran sustav vjebanja dva puta tjedno ". (alaj, 2012). U ovoj dobi veina temeljnih
motorikih znanja djece se nalaze u prijelaznom stupnju to znai da dijete posjeduje bolju
kontrolu tijela, bolji ritam ili izvedbu u prostoru ili vremenu no i dalje nedostaju neke
komponente motorikog znanja. Tako npr. hvatanje lopte dijete savladava na razini da su ruke
ispred tijela, dlanovi okrenuti jedan prema drugome, palevi prema gore, oi se mogu
zatvoriti kako lopta stie, ake kratko dodiruju loptu, lopta dodiruje tijelo radi loeg tajminga.

39
 Slika 8: Razina nauenosti hvatanja lopte (Singapore Sport Council, 2014, prema alaj,
2014).

Primjer provoenja tjelesnog vjebanja za stariju dobnu skupinu:

Uvodni dio: "Dii noge"

Djeca se kreu slobodno po cijelom prostoru za igru. Odredimo jedno dijete koje e biti lovac.
Djeca tre i bjee od lovca. Dijete se moe spasiti tako da sjedne i digne noge u zrak
(maksimalno 5 sekundi). Ako lovac ulovi nekoga, taj ispada iz igre i navija za druge.
Postepeno uvodimo vie lovaca. Pripremni dio: u kretanju Djeca su podijeljena u dvije
kolone. Trener demonstrira i opie zadatak nakon ega prvi iz svake kolone kree s
izvoenjem. Kada doe do kraja obiljeene staze, vraa se treim korakom natrag.

Zadaci:

hodanje na prstima hodanje velikim koracima

hodanje na petama sunoni skokovi
hodanje etveronoke skokovi na jednoj nozi (na pola
hodanje u unju promjene nogu)
bono kretanje hodanje unatrag
podizanje noge s pljeskom ispod tranje unatrag
noge skip u mjestu - sprint (3x)
Glavni A dio: Rukomet

voenje lopte lijevom i desnom rukom

ut na gol preko obrambenog igraa

Elementi poligona:

sunoni skokovi na koordinacijskim ljestvama

40
 gaanje malih obrua na podu jednom rukom (voenje lopte u mjestu) - svaki obru
pogoditi dva puta
ut na gol
bono kotrljanje (oprueno) s loptom iznad glave
sunoni skokovi preko prepreka naprijed i bono
kotrljanje lopte ispod prepreke, tranje te zaustavljanje i podizanje lopte
voenje lopte u kretanje kroz stazu
hodanje po konopu s odruenjem i loptom u jednoj ruci
ut na gol preko obrambenog igraa

Glavni B dio: Skakanje u vreama

Postavimo dva konopa na suprotnim stranama dvorane. Djecu podijelimo u parove. Svaki par
ima svoju vreu. Na trenerov znak, jedan od para skae do druge linije i nazad, vreu predaje
drugom koji obavlja isti zadatak. Najbri par je pobijedio.

Zavrni dio: Tunel

Prostor za igru podijelimo u dva jednaka dijela. Izmeu dva jednaka dijela okomito postavimo
kapice razmaknute toliko da izmeu njih stane lopta za pilates. Djecu podijelimo u dvije
ekipe. Svaki od njih ima svoju loptu. Zadatak je gaati pilates loptu s ciljem da je izguraju na
suparniku stranu. Pilates loptu ne smiju dirati niti zaustavljati rukama ili nogama. Pilates
loptu smiju gaati samo kada su iza linije koja oznaava prostor za igru. Pobjednik je ekipa
koja prva izgura pilates loptu na suparniku stranu.

Naglasak je na veem broju ponavljanja te pravilnom izvoenju vjebi. Intenzitet se

poveava i u glavnom A djelu sata. Broj krugova u poligonu ili u stazi je 5 - 6. Glavni B dio
sata je takoer veeg intenziteta te natjecateljskog karaktera. Najee su to neke tafete s
preprekama ili s prenoenjem nekog predmeta, razne utrke, ekipne igre. U starijoj grupi jasno
se vidi razvoj suradnike igre. Kod ekipnih igara ili igara u parovima puno vie pomau jedni
drugima te se bore ne samo za svoju pobjedu ve i za pobjedu drugog djeteta. I oni koji
ispadnu iz bez ljutnje navijaju za drugu djecu.

41
5. ZAKLJUAK

Kronini manjak fizike aktivnosti uzrokuje devijacije u tijeku normalnog rasta i

razvoja. Upravo neaktivnost je razlog smanjenje uspostavljanja sinapsa izmeu neurona u
modanom tkivu i slabljenje ve uspostavljenih. Prema WHO (Global Recommendations on
PhysicalActivity for Health) djeca trebaju akumulirati najmanje 60 minuta umjerene do
intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno. Poeljno je da se dijete dnevno kree barem sat
vremena i da ne provodi sat vremena u komadu mirujui. Naravno, to ne ukljuuje spavanje.
Danas, djeca provode i do 4 sata igrajui video igre. Iz toga proizlazi da je danas sve vei broj
djece s nepravilnim dranjem tijela, govornim manama, dolazi do nerazvijene percepcije i
fine motorike. Motoriki razvoj je zahtjevan proces, on iziskuje vie faktora koji utjeu na
njegov normalan razvoj. Meu ostalima dominantni faktori su tjelesna aktivnost, pozitivno
socijalno okruenje i pravovremena te adekvatna stimulacija. Kljuni faktor je poznavanje
djetetova cjelokupnog razvoja. Tako je vrlo bitno znati da se djeje emocije razlikuju od
emocija odraslih jer su intenzivnije, spontane, ee i kratkotrajne. Nikako ih ne smijemo
sputavati da izraze ono to osjeaju. Takoer moramo poznavati karakteristike djejeg govora
koji predstavlja odreenu barijeru u razumijevanju djeteta do odreenog razdoblja. Djeca
predkolske dobi koriste i verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Znai da bi se sporazumjeli s
ljudima koji ih okruuju moraju koristiti gestu, mimiku i govor. to su djeca starija, vie e
koristiti govor da bi izrazili svoja raspoloenja, elje, potrebe i emocije. Jedna od najbitnijih
stvari je poznavati djetetovu kronoloku i bioloku dob i ne oekivati od njega neke stvari za
koje njegovo tijelo jo nije pripremljeno. Svako dijete se razlikuje u svojoj biolokoj dobi
stoga su i njihova motorika postignua razliita. Neobino je vano potovati prirodni slijed i
ne ubrzavati pojedine faze razvoja djeteta. Rast i razvoj, od roenja pa do odrasle dobi, ovisan
je o nasljeu i uvjetima koji ga okruuju i u kojima sazrijeva. U prolosti djeca su imala vie
vremena i prostora za igru i kretanje.

Danas djeca (pogotovo djeca u velikim gradovima) nemaju dovoljno prostora za igru, a
roditelji vremena. Iz tog razloga su osmiljeni programi djejeg vjebanja kako bi djeci
omoguili dovoljnu stimulaciju tijela za pravilan rast i razvoj. Takoer vano je i potaknuti
roditelje kako bi shvatili da dva sata tjelesnog vjebanja nije dovoljno ve ih i oni sami u
njihovo slobodno vrijeme moraju poticati na to.

42
LITERATURA

1. Bolwby, J. (1969). Attachment and loss. New York: Basic Books.

2. Clark, J., Metcalfe, J. S. (2002). The mountain of motor development. Motor

development: Reserch and reviews (Svez. 2).

3. Gabbard, C., Rodrigues, L. (2008). Earlychildhood News. Preuzeto 22. Prosinac 2013
iz http://www.earlychildhoodnews.com:
http://www.earlychildhoodnews.com/earlychildhood/article_view.aspx?ArticleID=360

4. Jovanevi, M., Jei, C. (2007). Nasljee, ljubav i njega u ranom razvoju mozga.
Dijete, vrti, obitelj, 48, 24 - 26.

5. Malina, R. M., Bouchard, C., Bar - Or, O. (2004). Growth, Maturation, and Physical
Activity. Champaign: Human Kinetics.

6. Milanovi, D. (2010). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Drutveno veleuilite u

Zagrebu; Kinezioloki fakultet u Zagrebu.

7. Neljak, B. (2009). Kinezioloka metodika u predkolskom odgoju. Zagreb:

Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

8. Payne, V. G., Larry D., I. (2012). Human Motor Development. New York: The
McGraw - Hill Companies, Inc.

9. Rajovi, R. (2009). IQ deteta briga roditelja : predskolski uzrast 3-7 godina. Novi
Sad: Ranko Rajovic - samostalno izdanje autora.

10. Ross, V., Marshall, M. H., Scott, A. M. (2004). Djeja psihologija.

11. Smiljani - olanovi, V., Tolii, I. (1966). Djeja psihologija. Beograd: Zavod za
izdavanje udbenika.

12. Starc, B., udina Obradovi, M., Plea, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i
psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden marketing -
Tehnika knjiga.

13. Stojevi Polovina, M. (2012). Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

Preuzeto 22. Prosinac 2013 iz http://www.poliklinika.org:
http://www.poliklinika.org/home.aspx?Id=1&Type=2&IdLang=2

14. alaj, S. (2012). Osnove ranog motorikog razvoja. Kondicijski trening, 10 (2), 54 -
59.

43
15. alaj, S. (2013). Rana motorika stimulacija - preduvjet sportske izvrsnosti. 11.
godinja meunarodna konferencija Kondicijska proprema sportaa (str. 66 - 69).
Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

16. Teak, D., udina - Obradovi, M. (1996). Prie o dobru, prie o zlu. Zagreb:
kolska knjiga.

44
45