Professional Documents
Culture Documents
Elevator I
Elevator I
SEMINARSKI RAD
SADRAJ
1.UVOD
2.CILJ RADA
5.PRORAUN ELEVATORA
6.ZAKLJUAK
7.LITERATURA
1.UVOD
2
Elevatori su maine namenjene vertikalnom transportu ljudi i lakih tereta. Koriste se kod visokih
objekata gde je potrebno obezbediti transport ljudi ili nekog materijala izvan objekta. esto se koriste i
za prenos lakih tereta mada ima modela liftova koji mogu da ponesu i do 10 tona.
Konstrukcija lifta sastoji se od vertikalne voice koja je ankerovana u vertikalnu konstrukciju objekta i
kabine koja je najee zatvorena. Danas se izvode i liftovi kod kojih voica ne mora da bude vertikalna
ve moe da prati liniju objekta (mostovi i sl.). Postoje standardne konstrukcije ali i konstrukcije koje su
izvedene prema objektu na koji se montriraju. Ponekad, mogu da ostanu montirani i po zavretku
izgradnje objekta. Liftovi se izvode i kod radova u tlu kada vre prenos tereta u dubinu.
Savremeni liftovi imaju pogonski deo koji se nalazi na vrhu kabine ime je izbegnuta potreba za
mainskom kuicom na vrhu. Takoe, nemaju kontra teg i sopstvena teina lifta i teina korisnog tereta
prenosi se na tlo preko vertikalne voice. U sluaju gubitka elektrine energije, kabina moe da se spusti
na tlo gravitacijom, uz kontrolu brzine kretanja ili pomou dodatnog akumulatora.
Liftovi u ovim trenucima nisu luksuz i stvar prestia, ali su sutinski u modernim zgradama koje stalno
pomeraju granice u graevinskoj industriji u uslovima u iznosu od modernih objekata koji postaju
nezaoblilazni stav i neophodan alat za prevoz lica i robe izmeu spratova solitera.
Moderna drutva su liftovi koji su ukljueni u zakonskim odredbama zakona o graevinskoj industriji
kako bi na takav nain da se zatite od prava svih onih koji koriste kolica i imaju tekoe u kretanju. Na
taj nain ovi ljudi da se kreu nesmetano, imaju priliku da se dokau kao punopravni lanovi drutva. Sve
ovo dolazi do izraaja kada u modernim trinim centrima i objektima od javnog znaaja, u kojima je
postavljanje pristupnih rampi ili nepraktino ili fiziki nemogue primeniti.
3
2. ISTORIJA I RAZVOJ ELEVATORA
Potreba za vertikalni transport je stara kao civilizacija. Tokom vekova, oveanstvo je koristio genijalne
naine podizanja. Najraniji liftovi koristili su ljudska, ivotinjska i voda snaga za podizanje tereta.
Pri po pokretanju, ureaji koji se koriste i osnovne metode moi od davnina su poljoprivredna udruenja
koja je nazvana industrijska revolucija. U staroj Grkoj, Arhimed je razvio poboljani ureaj za podizanje
tereta ime je kontrolisano pomou konopaca i remenica, sa neposrednim ukidanjima gde su se nalazili
bubanj sa dizalicom, kao i sama poluga.
Do 80-e godine nove ere gladijatori i divlje ivotinje dizali su se primitivnim dizalicama do nivoa arene u
Rimskim koloseima.
Srednjovjekovni zapisi sadre razne crtee dizalica kojima su se podizali ljudi i zalihe na izoliranu
lokaciju. Meu najpoznatijima je okno u manastiru Sv.Barlaam u Grkoj. Manastir se nalazi na vrhu brda
priblino 61 metar iznad zemlje. Njegova dizalica, koja je sadravala koaru ili mreu za teret bilo je
jedino prevozno sredstvo.
4
U manastiru na Francuskoj obali, postavljena je 1203.godine dizalica koja je koristila toak velikog
koraka. Magarac je osiguravao potrebnu snagu dizanja. Teret se podizao pomou ueta namotanog na
velikibubanj.
Do 18-og veka, za izradu liftova koristila se snaga ureaja. Godine 1743. osobni lift je naruen od strane
Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju. Do 1833. postojao je sistem koji koristi
neizmenine tapove za sputanje i dizanje rudara u nemakim brdima Harz. Lift pokretan kaiem zvanim
TEAG je postavljeno u Engleskoj fabrici 1835. godine. Prvi hidraulini industrijski lift pokretan
vodenom parom pojavio se 1846. godine. Kako su napredovali mehanizmi i mainstvo, ureaji s drugim
pogonskim sredstvima su ubrzo usledili.
5
ZAKLJUAK