Professional Documents
Culture Documents
View
View
View
Gordana Grguri
DIPLOMSKI RAD
ZAGREB, 2015.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
DIPLOMSKI RAD
ZAGREB, 2015.
SAETAK
Kljune rijei: Koncept Internet stvari (IoT); prometni sustav; carsharing model;
informacijsko - komunikacijska infrastruktura
SUMMARY
The thesis reviews the current research of the concept of Internet of Things
(IoT), features the concept and solution of traffic congestion in some cities. It
describes technologies and information and communication infrastructure for the
development of the concept of IoT, and mobile networks and protocols. This paper is
the implementation and planning of the concept of Internet of Things for the needs of
the development of the common drive by car - car sharing model. Described are
solutions based on the concept of IoT and platforms for data processing. These are
the characteristics of a car sharing system, history, car sharing in the world and in
Croatia. Research related to this system and the concept of IoT was conducted by
surveying the target groups of users of modern technology. Through the survey
methods were found possible applications of the conceptof Internet of Things for the
development of car-sharing model.
1
Hardver na kome radi operativni sustav ili operacijski sustav pod kojim rade softverske aplikacije.
Intelovi procesori ine platformu na kojoj se grade operativni sustavi. DOS/windovs je platforma za
koju se izrauju aplikacijski programi.
Keywords: Internet of Things concept (IoT); traffic system; model of carsharing;
information and communication infrastructure.
SADRAJ:
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
2. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA KONCEPTA INTERNET OF THINGS
................................................................................................................................... 4
2.1. Zastupljenost koncepta IoT .............................................................................. 8
2.2. Glavne prednosti i nedostaci vezani za razvoj i primjenu IoT rjeenja ........... 13
Internet stvari (engl. Internet of Things, kratica IoT) povezuje objekte iz okoline
u globalnu mreu temeljenu na protokolu IP, a takva mrea ini preduvjet za razvoj
pametne okoline velikih razmjera (engl. smart environment). Nakon izoliranog razvoja
pojedinih podruja tehnikih znanosti samostalno, npr. tehnologije povezivanja
ureaja u pokretu, beine senzorske mree, obrada velikih koliina podataka,
dodavanjem posrednikog programskog sloja ostvaruje se koncept Interneta
objekata. Suradnja nekad nezavisnih tehnologija i platformi otvara mogunost
ostvarivanja naprednih usluga bez potrebe za posjedovanjem specijaliziranih znanja
svakoj tehnologiji koja se koristi za ostvarivanje usluge. Primjene usluga u podruju
IoT su raznolike, od korisnikih aplikacija koje e pruati dodanu vrijednost samo
korisniku koji ih je definirao (primjerice odabir najpovoljnije rute putovanja) do
cjelokupnih grana znanosti kojima je omogueno pojednostavljeno dijeljenje
ogranienih resursa (primjerice promatranje prirodnih pojava pomou mree senzora
i drugih). Potvrda da koncept IoT ima sve vei utjecaj na tritu je vidljiv iz broja
povezanih ureaja. Broj ureaja povezanih u IP-baziranu mreu 2003. godine bio je
500 milijuna, dok je 2010. godine taj broj procijenjen na 12,5 milijardi, ime je broj
povezanih ureaja premaio broj stanovnika na Zemlji. [1]
Svrha diplomskog rada obuhvaa pregled razvoja i mogue primjene koncepta
Internet of Things u tehnologiji prometa i transportu odnosno sustava carsharing kao
jednog od modela zajednikih vonji osobnim vozilima.
Cilj diplomskog rada je istraiti primjenu i planiranje koncepta Internet of
Things za potrebe razvoja sustava carsharing. Istraivanje e se provesti metodom
anketiranja ciljane skupine korisnika suvremenih tehnologija.
Diplomski rad sastoji se od osam poglavlja:
1. Uvod
2. Pregled dosadanjih istraivanja koncepta Internet of Things
3. Tehnologije u funkciji koncepta Internet of Things
4. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura za potrebe Internet of
Things
5. Primjena i planiranje koncepta Internet of things
1
6. Karakteristike sustava carsharing
7. Anketno istraivanje primjene koncepta Internet of Things za potrebe
sustava carsharing
8. Zakljuak
Uvodno poglavlje opisuje svrhu i cilj diplomskog rada te daje kratak saetak
rada po poglavljima. U diplomskom radu bit e obraena dosadanja istraivanja
vezana za koncept Internet of Things, u kojemu e biti obraena njegova
zastupljenost, glavne znaajke, te rjeenja u funkciji smanjivanja prometnih
zaguenja u pojedinim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi (drugo poglavlje). U
treem poglavlju bit e obraene tehnologije koje su u slubi koncepta IoT,
semantike i mrene tehnologije, mree budunosti, beine i mobilne mree,
protokoli u slubi istih te budui potencijal mree. U etvrtom poglavlju opisana je
arhitektura mree koncepta IoT, u petom primjena i planiranje koncepta IoT, a u
estom poglavlju opisan je sustav carsharing, povijest razvoja, carsharing modeli,
carsharing u svijetu i u Hrvatskoj, te mogunosti rasta carsharing sustava. Sedmo
poglavlje je ujedno i najvanije poglavlje za ovaj diplomski rad, jer su u njemu
prikazani rezultati anketnog istraivanja na temu primjene informacijsko
komunikacijske infrastrukture za potrebe razvoja koncepta IoT. Rezultati su
popraeni grafikim prikazima radi lakeg uoavanja i donoenja zakljuaka. Sedmo
poglavlje ini zakljuak, odnosno saetak svih dosadanjih saznanja i istraivanja, te
konano zakljuak cijelog diplomskog rada i njegove svrhe i cilja.
Predvia se da e se broj od 25 milijardi povezanih ureaja dosegnuti ve
2015. godine, a do 2020. bi se trebao popeti na 50 milijardi ureaja [1]. Ako se u
razmatranju promatraju samo korisnici koji koriste Internet, 2010. godine takvih
korisnika je bilo 2 milijarde ime dolazimo da u prosjeku svakom korisniku pripada
est umreenih ureaja. Brzi rast broja ureaja spojenih na Internet je vidljiv u veliini
globalnog trita senzora koje je u 2010. godini iznosilo 56,3 milijarde amerikih
dolara, a za 2016. godinu je procjena 91,5 milijardi amerikih dolara to ini stopu od
7,8% godinjeg rasta [2]. Senzor ili pretvornik je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu (na
primjer temperature, vlanosti zraka, tlaka, broj okretaja motora) i pretvara ju u signal
pogodan za daljnju obradu (najee u elektrini signal). Osim irenja infrastrukture i
broja korisnika Internet objekata, u prilog razvoju IoT-a idu i brojke koje govore o
2
oekivanjima koristi od IoT-a u malim i srednjim poduzeima. Istraivanja pokazuju
da su velika oekivanja od IoT-a u pogledu smanjenja trokova poduzea ili bri
povrat sredstava uloenih u razvoj. Usluge u kojima oekuju najvee koristi su
praenje i identifikacija objekata te promet i logistika.
U diplomskom radu oekuje se provedba istraivanja koje obuhvaa pregled
razvoja i mogue primjene koncepta Internet of Things u tehnologiji prometa i
transportu, odnosno sustavu carsharing. Metodom anketiranja istrait e se
mogunosti primjene koncepta Internet of Things za potrebe razvoja sustava
carsharing. Istraivanje e se provesti na ciljanoj skupini korisnika suvremenih
tehnologija. Temeljem anketnog istraivanja vezanog za primjenu koncepta Internet
of Things za potrebe sustava carsharing, dobit e se rezultati vezani za
rasprostranjenost i koritenje tehnologija te mogunosti razvoja novih usluga.
Izradom diplomskog rada utvrdit e se potrebe i zahtjevi korisnika u cilju
prepoznavanja novih mogunosti IoT-a kod sustava zajednikih vonji osobnim
vozilima.
3
2. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA KONCEPTA
INTERNET OF THINGS
2
Od svog osnutka 1979. godine ,organizacijaslui kao most izmeu inteligencije i politike zajednice,
izvor je materijalnog znanja o obavjetajnim pitanjima u suradnji s obavjetajnim zajednicama.
3
National Intelligence Council (NIC), Disruptive Civil Technologies Six Technologies with Potential
Impacts on US Interests Out to 2025 Conference Report CR 2008-07, April 2008.
5
istraivalakih tijela trenutno su ukljuena u aktivnosti razvoja rjeenja za
ispunjavanje istaknutih tehnolokih zahtjeva vezanih za koncept IoT. [1] U tablici 1.
dan je pregled dosadanjih istraivanja razliitih autora i istraivakih skupina u
podruju primjene koncepta IoT.
6
PROMISE Innovation IoT platforma za IoT platforma Trina rjeenja
prikupljanje, obradu i
(http://promise- dostavu relevantnih
innovation.com/) informacija o proizvodima
tijekom itavog ivotnog
vijeka proizvoda.
Trenutno je usvojena u
mnogim europskim
projektima kao i osnovnim
tehnologijama
Iris Smart Home by Set beinih ureaja za IoT aplikacije Trina rjeenja
Alert.Me kunu sigurnost i praenje
potronje energije
(https://www.alertme.co
m/partners/lowes / )
7
ONe Collect by Enevo Sustav prikupljanja otpada IoT aplikacije Trina rjeenja
pametnim putem
(www.enevo.com)
Istraivanje [12] daje sliku trenutnog stanja u razvoju koncepta IoT. Tonije
reeno, prua itateljima opis i razliite vizije paradigme IoT koja dolazi iz razliitih
drutvenih zajednica,daje pregled tehnologija koje omoguuju IoT koncept i pokazuje
tosu glavne prednosti irenja ove paradigme u svakodnevnom ivotu te; nudi
analizu glavnih istraivanja na kojima radi znanstvena zajednica. Glavni cilj je dati
itatelju mogunost razumijevanja onoga to je uinjeno (protokola,
algoritama,predloenih rjeenja).
4
Okrugli stol je konferencija ili seminar na kojoj sudionici u slobodnoj i otvorenoj raspravi nastoje dati
svoj doprinos rjeavanju nekog problema.
8
upuena odabranoj skupini u industriji i tehnologiji koje strunjaci najprije trebaju
prouiti, na temelju njihovog iskustva, najizgledniju IoT aplikaciju u domeni, a zatim ih
definirati u smislu:
57 % (12/21) iz industrije;
19 % (4/21) podruje akademskih znanosti;
5 % (1/21) iz nevladinih organizacija5 i
5
NGO - Nongoverment Organization- udruenje ili organizacija koja nije pod nadlenou vlade i iji osniva nije
drava.
9
19 % (4/21) ispitanika je anonimno ispunilo anketu.
19%
5%
57%
19%
Meu sudionicima koji su dali informacije, vie od polovice (53%) igraju ulogu
upravljanja unutar svojih organizacija kao to su CEO (engl. chief executive officer)6
iCTO (engl. chief technology officer)7 i na taj nain odravaju poslovni razvoj. [12]
Grafikon 3. prikazuje podruja odnosno sektore koji e imati znaajne koristi
od primjene IoT tehnologija u bliskoj budunosti.
6
CEO je kratica koja oznaava glavnog izvrnog voditelja
7
CTO je glavni voditelj tehnolokih i tehnikih procesa
10
16
14
14 13
12 12
12
10 9
8 7
6
6 5
4
2
2
0
Vojni;
Prijevoz (kopno, more, zrak);
Prostor;
Trgovina na malo i drugi.
11
U podruju energetike pametna mjerenja proizvodnje, distribucije i
potronje ve se koriste u mnogim europskim zemljama. [12]
Zdravstveni sektor putem usluga e-Zdravlja je sljedei sektor koji e
vjerojatno doivjeti veliki napredak vezan za koncept IoT, jer se
pokazalo da e te tehnologije smanjiti zdravstvenu potronju, i
poboljati kvalitativno prikupljanje podataka. Nekoliko pilot projekata i
aplikacija (ukljuujui i mobilne aplikacije) u ovom sektoru stoje na
raspolaganju, kao to su RFID primjena u bolnicama i tele-zdravlja te
rjeenja za starije i nemone (demografske promjene zahtijevat e
nove oblike prilagodbe starijim osobama u kratkom roku).
Istraivanje pokazuje da svaki sektor ima izvedeno prilino dugorona
rjeenja. Na primjer, pokazano je da:
zabavni sektor ima potencijal spajanja to vie ljudi (npr. preko
pametnih ureaja e se povezati s gaming aplikacijama). U
smislu novca i potronje, IoT koncept moe zadrati vrlo vanu
ulogu u ivotima ljudi.
u sektoru proizvodnje, industrijski igrai e integrirati svoje
potroake proizvode s fizikim proizvodima i oslanjati se na
softver i internet kao infrastrukturu.
izazovi okolia zahtijevaju rjeenja vezana za smanjenje
ljudskog utjecaja na planet Zemlju. IoT nam moe pomoi s
mjerenjima putem senzora i bolje razumijevanje promjena u
okoliu, tako da postanemo vie svjesni stvarnog stanja, te
bolje predvidjeti budua.
u sigurnosnom sektoru, pametni senzori i kamere e nam
omoguiti da se smanje trokovi osiguranja.
u maloprodajnom sektoru, IoT rjeenja su djelomino ve u
upotrebi: IoT je trenutno najei koncept za praenje
opskrbnog lanca i za sprjeavanje krivotvorenja. [12]
12
2.2. Glavne prednosti i nedostaci vezani za razvoj i primjenu IoT
rjeenja
Vrijednosti u postotcima
13
80
70
70
63
61
59
60 56
52
50
40
30
20
10
0
Nedostatci u Profitabilnost TTM za nove Dostupnost Skalabilnost Sigurnosne
propisima rijeenja aplikacije 3 broadband veze postavke
Vrijednosti u postotcima
8
Inhibitor, ono to usporava, oteava, konica [Ani, V., Goldstein, I.: Rjenik stranih rijei, Novi Liber,
Zagreb, 2004.]
14
traimo od kupaca da kupuju na temelju ideje, a ne na temelju gotovog
modela") i nedostatak uvjerljivih poslovnih modela koji e biti
omogueni koritenjem IoT aplikacija. [12]
15
Lisabonska agenda9, predlae pristup odozdo prema gore za odreivanje
prioriteta postavki odreenog cilja za pribliavanje znanosti i tehnologije istraivanja;
zadovoljiti izazove i mogunosti za istraivanje i upravljanja, te omoguiti integraciju
tehnolokog potencijala, kao i priznavanje granica, europskih potreba, gospodarskih
mogunosti i znanstvenih interesa. Omoguavanje tehnologije za Internet stvari
moe se svrstati u tri kategorije: a) tehnologije koje omoguuju "stvari" za stjecanje
kontekstualnih informacija, b) tehnologije koje omoguuju "stvari" na procesu
kontekstualne informacije i c) tehnologije za poboljanje sigurnosti i privatnosti. [15]
Prve dvije kategorije mogu se zajedniki shvatiti kao funkcionalni blokovi
zgrada"inteligencija" u "stvari", koji su znaajke kako razlikovati IoT od uobiajenog
Interneta. Trea kategorija nije funkcionalna ve je praktiki uvjet bez kojeg bi se
penetracija IoT-a ozbiljno smanjila. Internet stvari kretanja podrazumijeva da objekti
kao to su gradovi, zgrade, vozila, odjea, prijenosni ureaji i ostali objekti imaju sve
vie i vie informacija meusobno povezanih i imaju sposobnost osjetiti,
komunicirati, povezati i proizvesti nove informacije. Mrene tehnologije moraju se
nositi s novim izazovima kao to su vrlo velike brzine prijenosa, gusti broj korisnika,
niska latencija, niska energija, smanjenje trokova i masovni broj ureaja, 5G
scenarij koji odraava budunost mora posluiti kao smjernica za daljnji rad naveden
od strane EK10 koju financira METIS projekt [15].
9
Na sastanku Europskog vijea, odranome u oujku 2000. godine u Lisabonu, elnici vlada i drava
lanica Europske unije postigli su dogovor o zajednikom stratekom cilju prema kojemu bi EU do
2010. godine trebao postati najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta utemeljeno na
znanju, te sposobno za odrivi gospodarski rast, s najveom stopom zaposlenosti i snanom
gospodarskom i socijalnom kohezijom. (Lisabonska strategija ili agenda)
Europska komisija- Europska komisija izvrno je tijelo EU-a i zastupa interese Europske
10
17
2.4. Rjeenje zaguenja u gradu Parizu temeljem koncepta IoT
18
kioska i 2 300 automobila, Autolib ' koristi TCP protokol podataka, te dobiva na uvid
to zapravo omoguuje bolje predvianje ponaanja kupaca, optimizira koritenje
automobila i stvara sretnije vozaa. [17]
Programeri organizacije Autolib' - Bollor Grupa i IER (engl. Institute for
Energy Research) - znali su da e jednostavnost biti klju za uspjeh programa, pa su
tako i postupili; prijava u carsharing sustav traje samo nekoliko minuta. Voza skenira
kreditnu karticu i vozaku dozvolu, smjeta najblii dostupni automobil, a signali
njihove Autolib' lanske iskaznice utjeu na vrata automobila kako bi ga otkljuali i
oslobodili prikljuak koji spaja automobil do stanice za punjenje. [17]
Spajanjem svih tih ureaja i iskoritavanje dobivenih podataka, Autolib' preko
koncepta IoT stvara kupce te obogauje njihovo iskustvo vezano za putovanja. U
automobilu, unaprijed zadanim temperaturama i radio stanicama aktiviraju se i
zasloni osjetljivi na dodir za pristup GPS navigaciji i slubi za korisnike za sve
potrebne informacije, od pronalaenja parkirnog mjesta do poziva za pomo na cesti.
[17]
Vie od 400 zaposlenika kreu se ulicama s runim ureajem s platformom
Windows Embedded. Tok podataka na Autolib ureajima je centralizirani sustav
upravljanja koji ukljuuje Windows Server i SQL Server s vlasnikim softverom, te
prua bolju uslugu korisnicima. Zaposlenici pregledavaju automobile i prijavljuju
probleme, pomau lanovima koji su sudjelovali u nesreama, te prate automobile na
njihova mjesta,brinu o razini punjenja,te u stvarnom vremenu daju korisniku
relevantne informacije. lanovi mogu unajmiti automobil za jednosmjerna putovanja,
uzimajui ga na jednoj stanici za punjenje i ostavljajui ga na drugoj, a pri povratku
mogu koristiti dijeljenu vonju ili se vratiti taksijem. U etvrtima gdje je teko dobiti
taksi tokom noi, voza moe pronai Autolib' najamni kiosk i automobil na stanici
unutar 200 metara od bilo kojeg mjesta - esto s automobilom koji je spreman na
vonju, dajui im ono to ele prije nego to oni znaju da im je to potrebno.
U gradu gdje parkiranje moe biti veliki izazov zbog velikog broja stanovnika i
automobila, Autolib' vozai imaju besplatan i jednostavan pristup parkirnom mjestu,
zahvaljujui tisuama posebno odreenim parkiralitima u i oko Pariza. U gradovima
New York i Detroit djeluje tvrtka Verizon Corporate koja razvija sustav carsharing
temeljen na konceptu IoT, za koji se utvrdilo da predstavlja praktian i siguran nain
za korisnike. [18]
19
Vozila koja imaju mogunost povezivanja na Internet postaju bogatstvo u
tehnolokom smislu i donose nove funkcionalnosti za pojedince i iroki spektar
korisnika. U tom kontekstu koncept IoT-a povezan s pojmom carsharing predstavlja
budue trendove za pametan prijevoz i mobilnost u smislu tehnologije prometa i
transporta. U isto vrijeme stvaraju se novi mobilni ekosustavi na temelju kojih nastaje
povjerenje, sigurnost i niz pogodnosti za mobilne, odnosno beine usluge. [19]
20
3. TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI KONCEPTA INTERNET OF
THINGS
11
Regulatorna agencija za kotsku i Wales
21
Povezani ureaji i druge stvari u budunosti imati e ograniene resurse koje
nije mogue jednostavno i ekonomino nadograditi. Proces zatite tih stvari vrlo je
dugotrajan, to poveava vanost sigurnosnih slubi baziranih na cloud tehnologiji s
resursima uinkovitosti. S rastom IoT-a, ovjeanstvo se kree prema cyber fizikoj
paradigmi, gdje je usko integrirano raunarstvo i komunikacije s povezanim stvarima,
ukljuujui i sposobnost kontrole. U takvim sustavima, velike sigurnosne prijetnje i
sigurnosni propust dolaze iz interakcije izmeu cyber i fizike domene. Holistiki
pristup je integrirati analizu sigurnosne ranjivosti sustava i zatite u oba podruja.
Za razliku od dananjih mrea, u kojima je dio koji je potrebno zatititi obino unutar
firewall-a i kontrole pristupa, mnoge stvari u IoT konceptu e raditi nezatieno ili s
vrlo velikom ranjivosti u svom okruenju (odnosno vozila, senzori i medicinski ureaji
koji se koriste u domovima ili su ugraeni u pacijente). [15]
Mnoge IoT aplikacije zahtijevaju mobilnu i geodistribucijsku podrku radi
pronalaska lokacije i niske latencije, a podatke treba obraditi u "realnom vremenu" u
mikro cloud ili fog sustavu. Mikro oblak ili fog computing omoguuje novim
aplikacijama i uslugama drugaije podatke vezane za upravljanje i analitiku te
proiruje cloud computing paradigmu u rub mree. Slino Cloudu, Micro Cloud /
Magla daje podatke,
izraune i skladitenje aplikacijskih usluga krajnjim korisnicima. Micro Cloud ima
sljedee znaajke kako bi se uinkovito provodile potrebe za IoT aplikacije:
22
vlasnitva i odravanje objekata te poticanje stvaranja inovativnog koncepta IoT
usluge.
12
Koncept povezanih podataka (engl. linked data) kao semantike nadogradnje postojee mree.
23
3.1.1. Mrea
24
Drugi je cilj odvojiti komunikacijsku infrastrukturu i dopustiti mobilnim
korisnicima da bez problema prelaze iz 5G u 4G i WiFi, koji e biti u potpunosti
integrirani. Mree e biti mogue prilagoditi programiranjem, te e operateri na njoj
mou napraviti potrebne promjene bez dodirivanja fizikih toaka infrastrukture. Ove
znaajke su vane za IoT aplikacije kao i za sam koncept.
Razvoj i sveprisutne komunikacijske tehnologije imaju potencijal za rast do
nesluenih razina u bliskoj budunosti, ukljuujui svijet u razvoju koncepta IoT. [15]
.
25
Broj mrea integriranih u odjei i ostalim osobnim podrujima raste, a sve se
temelji na IoT objektima, iako koncept jo nije u potpunosti prevladao nad telefonijom
i mobilnim mreama. [15]
26
3.1.7. Razotkrivanje potencijala komunikacijskih tehnologija
3.2.1. RFID
27
skuplja signale iz RFID itaa i zatim vraa signal, obino s nekim dodatnim
informacijama. Hitachi13 je razvila oznaku dimenzija 0,4 * 0,4 * 0,15 mm [20].
RFID tagovi konfigurirani su u tri grupe, prva je pasivni ita aktivnih oznaka
(Prat), u kojoj je ita pasivan i prima signal iz baterije aktivne oznake. Raspon
prijenosa RFID oznake i itaa je 1-2000 stopa, ovisno o arhitekturi. Druga je aktivni
ita pasivnih oznaka (Arpt), koji se najvie koristi. Ta oznaka ne mora imati
napajanje, ali je duan poslati podatke iz upita signala RFID itau. Posljednji je
aktivni ita aktivnih oznaka (Arat). U ovom sluaju oba itaa i oznake su aktivni, ali
oznake aktivne samo kada ita doe u blizinu oznake ili obrnuto. [20]
Istraivanje o konceptu IoT u razliitim frekvencijama provedeno je u rasponu
niskih frekvencija LF (engl. Low Frequency) na 124-135 kHz do ultravisokih
frekvencija UHF (Ultra High Frequency) na 860-960 MHz. [22]
Elektronika oznaka proizvoda EPC (engl. Evolved Packet Core) je jedan
zajedniki skup podataka pohranjenih u svakoj od oznaka. EPC oznake su kodirane
na RFID tagovima zbog kojih objekti mogu biti praeni i jedinstveno identificirani.
Oznaka sadri 96-bitni niz podataka. Prvih osam bitova su zaglavlja koja identificiraju
verziju protokola, a sjedeih 28 bita identificira organizaciju koja upravlja podatcima
za tu oznaku.
Organizacijski broj dodjeljuje EPC global konzorcij [25]. Sljedeih 24 bita su
objekt klase, identificiraju vrstu proizvoda; posljednjih 36 bita su jedinstveni serijski
broj za odreenu oznaku. Ova posljednja dva polja su postavljena od strane
organizacije koja distribuira oznake [22]. Umjesto URL-a, cijeli elektroniki kodni broj
proizvoda moe koristi kao klju u globalnoj bazi podataka kako bi se identificirali
iskljuivo odreeni proizvodi. [22]
13
Japanska informatika tvrtka koja se bavi tehnolokim inovacijama, osnovana 01.02.1920.
28
Slika 1. Princip rada RFID tehnologije [22]
3.2.2. NFC
29
NFC je kratkog dometa, male snage beine veze koja je evoluirala od RFID
tehnologije i moe prenositi male koliine podataka izmeu dva ureaja u
neposrednoj blizini. Za razliku od Bluetooth tehnologije, nije potrebno runo
povezivanje korisnika prije stvarnog prijenosa podataka [23]. NFC omoguuje
komunikaciju izmeu pametnih objekata, jer to ne moe biti uinjeno s udaljenog
mjesta, tako da svi ureaji koji sudjeluju u komunikaciji putem NFC tehnologije
moraju biti u blizini jedan drugoga, poput plaanja karticom. Princip rada NFC
tehnologije prikazan je na slici 2.
30
4. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA
INFRASTRUKTURA ZA POTREBE INTERNET OF THINGS
14
ITU Internet Reports 2005: The Internet of Things, International Telecommunication Union, 2005
31
proizvoljnu uslugu i sredstvo povezivanja". Znanstveni rad [26] daje definiciju i na
nioj razini: "Objekti posjeduju identitet i virtualne karakteristike za vrijeme rada u
inteligentnom okruju. Pametna suelja se koriste za prospajanje i komunikaciju
ovisno o drutvenoj povezivosti, okolini i korisnikom kontekstu."
Arhitektura Internet objekata se temelji na slojevitom modelu, pri emu nii
slojevi slue kao gradivni blokovi usluga vieg sloja. Najnii sloj su objekti (npr.
senzori i osjetila) koja su rasporeena u okoliu, a koriste se iskljuivo kao izvor
podataka. Senzorski vorovi zbog ogranienih resursa (procesorska snaga i
dostupna energija) uobiajeno ne obavljaju obradu podataka. Prihvatni vorovi (engl.
sink node) slue kao posrednik u dostavi podataka od senzorskih vorova prema
viim slojevima, odnosno prema raunalima koja obrauju podatke. Na ovoj je razini
mogua ograniena obrada podataka i/ili upravljanje senzorskim vorovima. Mobilni
vorovi imaju mogunost ograniene obrade podataka i filtriranja podataka radi
utede resursa. Uz navedeno, mobilni vorovi su bogati izvor podataka o korisnicima,
njihovim navikama i okruenju. etvrti sloj obuhvaa stacionarna raunala koja
omoguavaju sloeniju obradu podataka te slue kao posrednik prema oblaku u
kojem se podaci pohranjuju i obrauju te izvrava obrada korisnikih upita. Podaci se
obrauju u oblaku s obzirom na to da je rije o potencijalno velikoj koliini podataka
koja pristie velikom brzinom, oblak treba pruiti podrku za rjeenje koje je
prilagodljivo trenutnim uvjetima rada, otporno na kvarove i troi optimalnu koliinu
resursa.
Slojeve moemo povezati pomou dvije komponente koje ine dvije gradivne
razine IoT-a: posrednika razina i razina izvora podataka. Razina izvora podataka
obuhvaa senzorske mree. Senzorske mree [27] su se poele razvijati puno prije
nego to je uope osmiljen IoT koncept, a pritom su pokrivale manje zemljopisno
podruje koje prua kompletnu uslugu korisnicima. Senzorske mree u arhitekturi
obuhvaaju same senzore i druge osjetilne elemente, prihvatni vor koji slui za
prosljeivanje podataka od senzora zainteresiranim korisnicima ili uslugama koje ih
zahtijevaju, odnosno razvojem mobilne mree i mobilnog pristupa Internetu, njihovu
ulogu preuzimaju mobilni ureaji koji imaju izravan pristup Internetu. U tom sluaju
mobilni ureaji mogu vriti i jednostavnija filtriranja podataka iz senzora radi utede
resursa, odnosno upravljati senzorima u svrhu istog cilja [28].
32
Senzorske mree razvijaju se za unaprijed definiranu primjenu, u poetku su
se razvijale za nadgledanje okoline, a kasniji razvoj je omoguio i njihovo djelovanje
ovisno o promotrenom fenomenu bez izravne ljudske intervencije. Senzorske mree
mogu biti samostalni sustavi pri emu pruaju uslugu za koju su izgraene, ali pritom
i ine osnovni gradivni element IoT-a jer se oslanja na njihove mogunosti
promatranja okoline. Podrka za ostvarivanje apstraktnijih funkcija te irih primjena
koje Internet objekata ve po svojoj definiciji nudi, je ostvarena preko komponente
posrednikog sloja (engl. middleware). Posrednika razina se nalazi na slojevima
koji imaju mogunost sloenije obrade podataka i masovnog razailjanja opaenih
informacija i izvedenih zakljuaka iz opaene okoline. Mobilni vorovi, osim to mogu
biti izvor podataka o korisnicima i iz neposredne korisnike okoline, pruaju
mogunost razailjanja podataka sustavima koji ih trebaju, pri emu mogu izvriti i
osnovnu obradu opaenih podataka u svrhu utede resursa prilikom slanja. Mobilni
vorovi podatke mogu slati do stacionarnih raunala, na primjer zaduenih za
pruanje korisnike usluge ili do oblaka u kojem se vri daljnja obrada podataka i
spremanje opaanja u svrhu buduih potreba za podacima. Oblak se osim kao
spremite podataka koristi i kao centralna jedinica za obradu podataka, odnosno za
obradu i pruanje usluga koje su zahtjevnije. Posredniki sloj prua podrku za
izgradnju platformi IoT-a pri emu je omoguena interoperabilnost razliitih
senzorskih platformi koje se koriste kao jedinstveni izvor podataka, a nudi i podrku
sigurnosti pristupa i naplatu usluge. Posjedovanje konteksta omoguava pruanje
naprednih usluga koje e biti prilagoene zahtjevima i eljama korisnika bez potrebe
za njihovim izravnim intervencijama u prilagoavanju usluge.
Kombiniranjem i suradnjom dva osnovna elementa IoT-a ostvaruje se i
definicija IoT-a. Modularnost i slojevitost komponenti pruaju generiki okvir za
ostvarivanje svih preduvjeta IoT-a: ostvarivanje inteligentnih usluga (kroz koritenje
ontologije i semantiki oznaenih podataka), proirivost na arhitektonskoj razini te
podrku za sloene sustave koji sadre milijune komponenti proizvoljnog poloaja
koje neovisno komuniciraju i iji se tokovi podataka obrauju paralelno. Tehnologije
potrebne da koncept IoT dosegne vrhunac su se poele razvijati i prije nego je
Internet objekata predstavljen kao sljedei korak u evoluciji globalne mree.
Integracijom i suradnjom ve istraenih i dobro poznatih tehnologija omoguena je
izrada platformi koje pruaju bogate usluge temeljene na IoT-u. Nastavak razvoja
33
tehnologija e omoguavati dodavanje bogatijih i sloenijih usluga u IoT-u, te pruiti
okvir za izradu platformi koje e pruati potpuno nove usluge (npr. autonomno
upravljanje vozilom).
Vremenski najdui razvoj biljee tehnologije beine komunikacije, koje
stvaraju osnovni preduvjet za izgradnju globalne mree koja je dostupna u bilo koje
vrijeme i s bilo koje lokacije, a koja sadri razliite korisnike usluge. Tehnologije
beine komunikacije su omoguile da broj korisnika globalne mree dosegne isti red
veliine kao i broj ljudi na planeti, pri emu se predvia da e u IoT-u broj povezanih
ureaja biti jo jedan red veliine vei. Nove tehnologije i naini proizvodnje
omoguavaju postavljanje senzora u bilo koji objekt (smanjila se njihova veliina,
teina, potronja energije, a poveala efikasnost komunikacije) ime se ostvaruje
preduvjet za mogunost spajanja ureaja u globalnu mreu.
Za povezivanje i komunikaciju senzora koriste se tehnologije temeljene na
protokolu IP (npr. Wi - Fi, 2G, 3G i 4G) te ostale tehnologije beine komunikacije
koje ne koriste protokol IP (npr. Zigbee15) [29]. Odabir tehnologije ovisi o
primjeni,potrebnom dometu, potrebama za pouzdanosti komunikacije i ostalim
vanjskim uvjetima (npr. regulatorske odluke). Ideja senzorske mree se pojavljuje jo
70-ih godina 20. stoljea, a pojaani razvoj slijedi nakon 2000. godine, kada se
dogaa veliki porast broja znanstvenih radova iz tog podruja. Senzorske mree
sastoje se od veeg broja senzora koji prosljeuju oitanja do posebnih vorova
zaduenih za skupljanje informacija. Rjeenja za senzorske mree tede energiju
kada je to mogue, podravaju veliki broj vorova, osiguravaju pouzdanost
prosljeivanja oitane informacije te podravaju promjenu topologije tijekom rada.
Beine senzorske mree temelje se na standardu IEEE 802.15.416 koji je prilagoen
ureajima s ogranienim koliinama energije i komunikaciji ogranienog kapaciteta,
ali ne omoguava potpunu integraciju u globalnu mreu. Standard IEEE 802.15.4
koristi paket veliine 127 okteta na fizikom sloju, a vorovi provode odreeni dio
vremena u neaktivnom stanju zbog utede energije, a ogranieni broj IP adresa ne
dozvoljava dodjelu IP adrese svakom voru. Alternativni pristup je postavljanje RFID
15
ZigBee je tehnologija dizajnirana za pruanje visoke propusnosti podataka u aplikacijama gdje
postoji potreba za niskom potronjom energije.
16
Standard IEEE 802.15.4 je razvijen kako bi pruio okvir niim slojevimaza nisku cijenu i mree malih
snaga.
34
itaa i RFID senzorskih mrea za oitavanja iz okoline. Takvi sustavi ne zahtijevaju
da osjetilni vorovi sadre samostalno napajanje, jer RFID itai omoguavaju
izvoenje obrade podataka unutar senzorskih mrea.
Posredniki sloj ne prikazuje detalje o radu sustava koji nije u njegovoj
izravnoj nadlenosti [30]. Time je omogueno povezivanje razliitih tehnologija te
osmiljavanje i razvoj novih usluga koje koriste ve dostupne i istraene tehnologije.
Posredniki sloj se temelji na arhitekturi koja je temeljena na uslugama koja se
sastoji od jednostavnih i dobro definiranih komponenti, a suradnja izmeu
komponenti omoguava kompleksnije usluge. Projekt Open Source Solution for the
Internet of Things into the Cloud (OpenIoT) [31] prua platformu za razvoj usluga
temeljenih na konceptu IoT. Projekt za cilj ima izdati platformu otvorenog koda,
openite namjene tako da ostali razvijai novih usluga mogu ponovno iskoristiti to
vie komponenti.
Rezultat projekta je platforma koja obuhvaa sve razine u ostvarivanju usluge.
Platforma sadri sustav za prikupljanje podataka [33], komponentu za obradu
podataka temeljenu na semantiki oznaenim podacima [33], sustav za obradu
podataka u stvarnom vremenu, sustav za prihvaanje korisnikih upita, kreiranje
izvjetaja za korisnike te podrku za upravljanje konfiguracijom svih dijelova
platforme. Potvrda uspjenosti koncepta izvrit e se ostvarivanjem usluga razliitih
domena, usluge Urban Crowdsensing i Silver Angel demonstriraju uspjenost
stvarno-vremenske obrade podataka, a detaljni izvjetaji usluge Phenonet su
omogueni sustavom koji je prikupio senzorske podatke iz razliitih izvora.
Europska komisija je financirala i druge istraivake projekte iz domene
Internet objekata. Jedan od takvih projekata je iCore , razvijen od velikog konzorcija
od 20 partnera. iCore [34] prua programski okvir za koritenje i upravljanje objekata
povezanih na Internet temeljem poznatih podataka. Okvir slui za prikrivanje
raznolikosti sredstava koji ine IoT, pri emu se usluga i prikaz potrebnih informacija
prilagoava korisniku. Okvir se temelji na slojevitoj arhitekturi; najnii sloj ine
virtualni objekti koji su predstavnici stvarnih i/ili digitalnih objekata, srednji sloj
kombinira informacije i usluge iz nieg sloja u svrhu pruanja izgradnje meusobnih
odnosa i ostvarivanja dodatne vrijednosti, dok najvii sloj prua objedinjene
funkcionalne dijelove za pojedinu uslugu. Uspjenost koncepta ostvaruje se
demonstracijom usluga iz podruja pametnog grada, pametnih kua, pametnog
35
poslovanja i pametnog upravljanja sastancima, ali nedostatak projekta je njegova
zatvorenost protokola i komponenti te nemogunost proirivanja okvira s novim
uslugama. Osim platformi openite namjene, Europska komisija je odobrila
istraivanja na specijaliziranim platformama za IoT. Jedna od takvih je IoT@Work
[35], koja je namijenjena visoko automatiziranim industrijskim pogonima.
IoT@Work daje podrku za dodavanje novih ureaja u industrijski proces,
odnosno za upravljanje takvim sustavom gdje je mogue osigurati otpornost na
kvarove, poveati pouzdanost i omoguiti predvianje neeljenih situacija. Potvrda
koncepta IoT@Work je demonstrirana ispunjavanjem glavnih ciljeva projekta:
36
4.1. Machine-to-Machine komunikacija
37
4.2. Komunikacija izmeu vozila - (V2V) komunikacija
17
Kolni komunikacijski sustavi su vrsta mree u kojem vozila na cesti ostvaruju komunikaciju putem
komunikacijskih vorova, pruajui jedni drugima potrebne informacije kao to su sigurnosna
upozorenja i informacije o prometu.
38
5. PRIMJENA I PLANIRANJE KONCEPTA INTERNET OF
THINGS
18
Internet stranica: http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/
19
Future Internet - Internet budunost jeInternet temeljen na novim protokolima i predvien da se
koristi preko usluge satelita
39
Slika 4. Pametna kua [37]
41
nastavkom razvoja pametnog prometa moe se oekivati i razvoj usluge koja e biti
zaduena za transport dobara i ljudi bez ljudske intervencije, temeljem podataka
dobivenih iz senzora.
42
usluge obuhvaaju napredno kupovanje karata, odnosno kontrolu ulaska u ograena
podruja. Usluga pametne kupovine karata bi sama prepoznala broj ljudi koji ulaze,
njihove karakteristike za odreivanje cijene karte te naplatila cjelokupnu uslugu
korisniku koji je doao na blagajnu. Sloenije usluge bi ukljuile i informacije
dobivene iz drutvenih mrea, tako da bi se korisniku omoguilo nezavisno
obavjetavanje o korisnicima koji su mu zanimljivi, a nalaze se u njegovoj blizini ili je
na putu prema korisniku. Za potrebe takve usluge je potrebno esto i redovito
osvjeavati korisniki status (lokaciju, raspoloivost za komunikaciju, raspoloenje)za
to bi se umjesto razvoja posebnih rjeenja koristile ve postavljene mree senzora.
Obrada toka podataka se razlikuje od "klasine" obrade podataka u tome to
prilikom obrade toka podataka nije mogue pristupiti svim podacima u proizvoljnom
trenutku, ve podaci stiu kontinuirano po zadanom redoslijedu. Svi podaci nisu
dostupni ni na poetku obrade, ve dolaze na ulaz tijekom obrade. Sustav za obradu
podataka nema kontrolu nad dolaznim podacima tene moe njima manipulirati.
Ulazni tok podataka moe biti neograniene veliine, a pojedini podatak nakon
obrade se moe pohraniti za kasniju primjenu ili odbaciti nakon ega vie nije
mogue pristupiti tom elementu. Svi ulazni podaci su sortirani u vremenu, a ako
sadre vremensku oznaku tada su eksplicitno sortirani, u protivnom se sortiraju
implicitno povremenu dolaska. Ako se koriste blokirajui operatori (npr. minimum ili
maksimum) onda je potrebno definirati prozor u kojem e operator biti primijenjen, jer
nije mogue ekati da se obrade svi podaci prije nego to sustav vrati rezultat.
Sustavi za obradu toka podataka moraju moi obraivati paralelno vie tokova
podataka, a dodatno se moraju prilagoavati i promjenama u intenzitetu dolazaka
ulaznih podataka u sustav.
44
razine efikasnije pretraivati slijedno (npr. gdje svi korisnici u slijedu trebaju dobiti
obavijest) nego prolaziti kroz stablo. Stablasta struktura je zadrana zbog brzog
filtriranja pretplata koje ne prekrivaju obavijest. Nedostatak ove strukture podataka je
to zahtijeva unaprijed poznavanje cijele domene ulaznih podataka te vrijednosti
unutar domene su diskretizirane s jednakim korakom. Ta injenica omoguava
efikasno dijeljenje cijelog prostora u stablastu strukturu, ime se dobivaju dobre
performanse, ali je primjena sustava suena. [48]
45
6. KARAKTERISTIKE SUSTAVA CARSHARING
Promet je uvijek bio vana karika za ljude, bilo u poslovne ili privatne svrhe.
Danas se ljudi suoavaju s nekoliko problema meu kojima su broj automobila i
poveanje prometa te kako doi do odreene destinacije u to kraem vremenu.
Broja utomobila i drugih prijevoznih sredstava raste svaki dan i prometne guve sve
vie postaju veliki problem, posebno za korisnike koji ive u velikim gradovima. Do
svojeg odredita korisnici koriste razliite naine prijevoza (intermodalni prijevoz), a
ponekad je teko doi do svoga odredita pomou javnog prijevoza ukoliko korisnik
ne posjeduje automobil. Carsharing sustav bi mogao biti rjeenje za ove probleme jer
dobiva na popularnosti kao transportni model koji moe popuniti prazninu izmeu
tranzita osobnih automobila. Carsharing je izraz koji se koristi za opisivanje programa
otvorenih pristupnih vozila koji se mogu dijeliti i biti namijenjeni za povremeni prijevoz
u sluaju da je korisniku potreban automobil. Programi ovakvog tipa dijelit e
slijedea obiljeja; organizirana skupina sudionika, jedan ili vie zajednikih vozila,
rezerviranje unaprijed, najam za kratke vremenske periode (od jednog sata ili manje)
i laki pristup vozilu. U nekim zemljama (najee Velika Britanija), pojam carsharing
46
koristi se umjesto izraza carpooling ili dijeljenje vonje, tako da je potrebno razlikovati
ova dva pojma. U Velikoj Britaniji pojam carsharing koristi se za vozila u privatnom
vlasnitvu koja se mogu dijeliti za odreena putovanja, dok se pojam "auto klubova "
koristi za vozila koja su u vlasnitvu odvojeno od organizacije i zajednika velikom
broju razliitih korisnika koji ih koriste u razliito vrijeme. Prema tome, termin auto
klubova u Velikoj Britaniji se koristi kao alternativa pojma za carsharing koji se koristi
u SAD-u. Pojam carsharing uglavnom se koristi u Europi i koristit e se u ovom radu.
Veina autora koji su objavili dokumente o carsharing sustavu koriste opis onoga to
carsharing je umjesto definicije. Carsharing se definira kao organizirana kratkorona
posudba automobila kao najma po programu u kojem prethodno odobreni lanovi
imaju pristup razliitim vozilima koja su strateki postavljena na nekoliko odreenih
lokacija. [49]
Prvi carsharing sustav bio je uveden 1940. godine u Zrichu, te od tada stalno
raste zainteresiranost za navedeni sustav kao i broj ljudi koji su otkrili carsharing kao
47
uinkoviti model prijevoza. Prvi pokuaj da se uspostavi carsharing program u Europi
dogodio se 1948. godine u Zrichu, vicarska, kada je zadruga Sefage (Njemaki
Selbstfahrergemeinschaft) zapoela s radom [47]. Ova zadruga je postojala sve do
1998. godine. Nakon Sefage, tijekom ega je u Europi zapoelo nekoliko carsharing
projekata, prestali su s poslovanjem. Neki od projekata u Europi su: Procotip
(Francuska), Witkar (Nizozemska), Green Car (Velika Britanija), Bilpoolen
iBilkoopeartiv (vedska). Uspjena carsharing iskustva u Europi su zapoela 1980.
godine u Danskoj, Francuskoj, Engleskoj, Irskoj i Italiji gdje je trenutno razvijeno vie
od 200 carsharing organizacija u vie od 350 gradova. [49]
51
Sama ideja carsharing modela je nastala u Europi. U ovom modelu, vozila su
esto smjetena u stambenim objektima, te neto rjee u poslovnim prostorima.
Trokovi koritenja vozila se dijele izmeu skupine pojedinaca. Glavna znaajka za
ovaj model je da rezultira poveanim tranzitom jer korisnici postaju svjesni
pojedinanih trokova svakog putovanja. [49]
Vie generalizirani carsharing model s vorovima ima postavljena vozila
izmeu vie stanica koje su obino povezane s mjestima nacionalnih parkova i
sveuilinih kampusa. Ovaj model se moe povezati s tranzitom i njegova prednost je
da automobili mogu biti koriteni za jednosmjerna putovanja umjesto za dvosmjerna
putovanja kao u prethodnom carsharing modelu. Stanica ovog carsharing modela je
implementirana u inozemstvo, ali najee se koristi u Sjedinjenim Amerikim
Dravama. Ona je usredotoena na vezu izmeu tranzitne stanice i radnog mjesta.
Model se sastoji od flote vozila stacioniranih na eljeznikim postajama.
Karakteristike ovog modela su niski odnos korisnosti i potronje za razliku od ostalih
carsharing modela. Tijekom1990-ih godina ovaj model je rastao najvie u Aziji zbog
integriranja elektronikih tehnologija. Nedavno, franizno poslovanje, outsourcing i
replikacija programa carsharing uvedeni su diljem svijeta kako bi se postiglo daljnje
promicanje koritenja carsharing sustava. [49]
52
automobilom.[25]Grafikon 6. prikazuje promjene u broju carsharing lanica i vozila u
svijetu tijekom posljednjeg desetljea. [49]
Grafikon 5. Promjena broja vozila i lanova u razdoblju od 2006. do 2012. godine [49]
53
Auto Sharing iz Europe i Town Hopiz Australije [49]. Tamo su i neka dobro poznata
imena iz rent-a-car tvrtki prisutna na svjetskom tritu carsharing-a. U2013.godini
Avis Budget Group kupio je svjetski lider Zipcar te je postao konkurentnijim Hertz-u
koji je ve imao svoje carsharing tvrtku"Hertz on Demand". [49]
54
implementacije carsharing programa. Tvrtka Avalon CarSharing je pokrenula
carsharing sustav u Budimpeti (Maarska) krajem 2013. godine te je posjedovala 50
automobila u svojoj carsharing floti. U Sjevernoj Americi 2013. bilo je 46 carsharing
tvrtki (25 u SAD-u, 20 u Kanadi i jedan u Meksiku) koji ima vie od 1 milijun lanova i
vie od 15 500 vozila u SAD-u, Kanadi i Meksiku. [49]
Rast carsharing sustava u Sjevernoj Americi se vidi na grafikonu 7. 2013.
Godine carsharing lanstvo raslo je za 24% u SAD-u i gotovo 54% u Kanadi, a rast
vozila je gotovo 24% u SAD-u i 36% u Kanadi.
20
voditelj projekta ODDO
56
nije bilo interesa za oglasni prostor na vozilima za prvih est mjeseci
poslovanja. [49]
57
Grafikon 7. Prihodi od carsharing sustava [49]
59
7. ANKETNO ISTRAIVANJE PRIMJENE KONCEPTA
INTERNET OF THINGS ZA POTREBE SUSTAVA
CARSHARING
54,20%
M
45,80%
60
Iz grafikona 9. vidljivo je da je anketu ispunilo 54,2 % ena i 45,8 %
mukaraca. Podaci dobiveni odgovorom na ovo pitanje daju nam informaciju da su
ipak ene vie zainteresirane za nove stvari i razvoj tehnologija u odnosu na
mukarce.
4,20%
37,50%
18 24
25 34
35 65
58,30%
61
66,70% 33,30% DA
NE
62
29,20%
8,30% DA
NE
NE ZNAM
62,50%
Najvei broj ispitanika svjestan je prednosti koje sa sobom donosi koncept IoT
(62,5 %), te od kolike je vanosti za budui razvoj tehnologije i prilagoavanje samog
koncepta npr. u Hrvatskoj. Neto manji broj ispitanika izjasnilo se da ne zna da li je
koncept IoT od pomoi (29,2 %). Ispitanici koji spadaju u ovu grupu moda i dalje
nisu dovoljno informirani o tome to je zapravo IoT i na koji nain funkcionira.
Najmanji postotak ispitanika smatra da IoT koncept ne moe pomoi pojedincu u
svakodnevnom ivotu, odnosno smatra IoT koncept neim u to se ne isplati ulagati
vrijeme i novac, jer nisu svjesni prednosti koje IoT unosi u tehnologiju i svakodnevni
ivot ovjeka, ne samo u prometu i transportu, nego i u ostalim znanstvenim
podrujima kao to je medicina, geodezija, informatika i sl.
Grafikon 13. daje grafiki prikaz odgovora na pitanje u kojem dijelu tehnologije
prometa i transporta ispitanik smatra da je IoT koncept najpotrebniji, odnosno, u
kojem segmentu bi njegova primjena bila najefikasnija.
63
Postotak pojedinih odgovora
Postotak pojedinih odgovora
Ostalo 1,4%
Grafikon 14. daje grafiki prikaz prednosti koje ispitanici smatraju najvanijima
kod koncepta IoT.
64
Postotak pojedinih odgovora
Postotak pojedinih odgovora
Ostalo 4,2%
Utedu vremena 43,1%
Financijske utede 51,4%
Sigurnost/Povjerenje 13,9%
Skalabilnost 5,6%
Otvorenost 19,4%
Povedanje stupnja sigurnosti 24,6%
Kvalitetnije povezivanje korisnika 34,7%
Dostupnost razliitih aplikacija 36,1%
Ponuda novih IK rijeenja 48,6%
65
38,9%
DA
NE
61,1%
66
Postotak pojedinih odgovora
Postotak pojedinih odgovora
Ostalo 51,4%
Putem promotivnih materijala 13,9%
Putem prijatelja/kolege 5,6%
Putem novina 19,4%
Putem drutvenih mrea 24,6%
Putem Interneta 34,7%
Putem televizije ili radija 36,1%
Na fakultetu/koli 48,6%
67
12,5%
31,9%
Gradsko podruje/sredina
Prigradsko podruje/sredina
Ruralno podruje/sredina
55,6%
68
Ostalo 2,8%
Motor 2,8%
Bicikl 30,6%
Vlak 15,3%
Autobus 37,5%
Tramvaj 38,9%
0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0% 50,0%
69
9,7%
9,7%
38,9%
manje od 10 minuta
10 - 30 minuta
30 - 60 minuta
vie od 60 minuta
41,7%
70
38,9%
29,2%
svakodnevno
povremeno
nikada
45,8%
71
47,2%
DA
NE
44,4% MODA
8,3%
72
26,4%
9,7% DA
NE
NE ZNAM
63,9%
73
Ostalo 2,8%
Manje prometnih nesreda 25,0%
Manja potreba za posjedovanjem automobila 30,6%
Drutvo tijekom vonje 23,6%
Smanjenje stresa 12,5%
Zatita okolia 19,4%
Smanjenje trajanja putovanja 33,3%
Financijska uteda 75,0%
74
0,0%
45,8%
DA
NE
NE ZNAM SVE MOGUNOSTI
51,4% OSTALO
2,8%
75
Ostalo 2,8%
Provjera dostupnosti parkirnih mjesta 20,8%
Lake planiranje putovanja 20,8%
Prijenos podataka iz vozila 16,7%
Problem naplate 36,1%
Problem distribucije vozila 29,2%
Problem lokacije terminala 36,1%
Problem pradenja stanja vozila 38,9%
Problem rezervacije vozila 47,2%
Grafikon 24. Nedostaci carsharing modela koji bi se primjenom koncepta IoT smanjili
76
Slika 7. Prikaz segmentacije korisnika S-krivuljom
77
8. ZAKLJUAK
79
se odnosi na probleme rezervacije carsharing vozila, probleme praenja stanja
vozila, probleme prijenosa podataka iz vozila i druge. Implementacijom IoT koncepta
u sustav carsharing izbjegli bi se mogui problemi do kojih moe doi prilikom
primjene sustava, a time bi se smanjilo i prisutno nepovjerenje buduih korisnika u
pouzdanost carsharing sustava.
Veina ispitanika smatra najveim nedostatkom sustava carsharing: problem
rezervacije vozila (47,2 %), problem praenja stanja carsharing vozila (38,9 %),
problem lokacije terminala (stajalita) i problem naplate (36,1 %), problem distribucije
vozila (29,2 %), prijenos podataka iz vozila do centrale i obrnuto (16,7 %) te lake
planiranje putovanja i provjera dostupnosti parkirnih mjesta (20,8 %).
Primjenom koncepta IoT sustav carsharinga bio bi pristupaniji, pouzdaniji i
dostupniji za budue korisnike, posebno za one koje moemo prema krivulji
segmentacije korisnika, svrstati u grupu skeptika. Time bi se postiglo da to vie
korisnika zapravo koristi carsharing sustav, a da prilikom koritenja svoje putovanje
moe obaviti bez stresa, straha i napetosti.
80
LITERATURA
[1]. Atzoria, L., Ierab, A., Morabito, G.: The Internet of Things: A survey, 2010.;
[2]. D. Evans, The Internet of Things, How the Next Evolution of the Internet Is
Changing Everything, 2011.;
[3]. Tan, J., Koo, S.G.M.: A Survey of Technologies in Internet of Things, 2014.;
[4]. Yang, Z. i suradnici: Study and application on the architecture and key
technologies for IOT, 2011.;
[5]. KuBo, Wuhan Vocational College of Software and Engineering: The
Research of IoT Based on RFID Technology, 2014.;
[6]. Nam, J., Park, J.H., Chung, J.M.: Performance analysis of cooperative
content delivery in wireless IoT networks, 2014.;
[7]. Kim, J., Lee, J: Cluster-Based Mobility Supporting WMN for IoT Networks,
2012.;
[8]. Xua, R., Shuang-Hua, Y., Li, P., Cao, J.: IoT architecture design for
6LoWPAN enabled Federated Sensor Network, 2014.;
[9]. Chen, T.Y., Wei, H.W., Hsu N-i, Shih, W.K.: A IoT Application of Safe
Building in IPv6 Network Environment, 2013.;
[10]. McEwen, A., Cassimally, H.: Designing the Internet of Things, 2013.;
[11]. Kos, A., Sedlar, U., Sterle, J., Volk, M., Bester, J., Bajec, M.: Network
monitoring applications based on IoT system, 2013.;
[12]. Internet-stranica: http://www.compose-project.eu/;
[13]. D. Evans, The Internet of Things: How the Next Evolution of the Internet Is
Changing Everything, White Paper, Cisco, 2011.;
[14]. Internet-stranica:
http://www.iotsworldcongress.com/documents/4643185/0/IoT_IBSG_0411FI
NAL+Cisco.pdf;
[15]. Internet-stranica: http://www.internet-of-things-research.eu/pdf/IoT-
From%20Research%20and%20Innovation%20to%20Market%20Deployment
_IERC_Cluster_eBook_978-87-93102-95-8_P.pdf;
[16]. Internet-stranica: http://www.verizon.com/about/news/verizon-expands-
access-intelligent-transportation-options-verizon-auto-share/;
81
[17]. Internet-stranica: http://qz.com/428116/the-electric-car-sharing-service-that-
swept-through-paris-is-coming-to-london/;
[18]. Internet-stranica: https://news.microsoft.com/2013/02/12/autolib-brings-
intelligent-car-sharing-to-the-streets-of-paris-and-suburbs/;
[19]. Internet-stranica: http://www.verizonenterprise.com/;
[20]. Grgurevi, I.: Odreivanje polazinih lokacija putovanja zajednikih vonji
osobnim vozilima u gradovima, doktorska disertacija, mentor prof. dr. sc.
Zvonko Kavran, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 2013.;
[21]. Chih-Hsiang Lin, Ming-Kai Jiau and Shih-Chia Huang: A Cloud Computing,
Framework for Real-Time Carpooling Services, IEEE International
Conference on Data Mining and Intelligent Information Technology
Applications (IEEE ICMIA2012), Taipei, Taiwan, 2012
[22]. Chaudhry , N., M.S., Dale R. Thompson, P.E., Ph.D., Craig W. Thompson,
Ph.D.:Department of Computer Science and Computer Engineering,
University of Arkansas, December 8, 2005.;
[23]. Moroni, A.: Use Cases and Future Challenges for Near Field Communication,
INTECH Open Access Publisher, 2011.;
[24]. Ashton, K.: That Internet of Things Thing. In the real world, things matter
more than ideas. RFID Journal, Jun. 2009.
[25]. Vermesan, O., Friess, P., Guillemin, P., Gusmeroli, S., Sundmaeker, H.,
Bassi, A., Jubert, I. S., Mazura, M., Harrison, M., Eisenhauer, M. et al.,
Internet of things strategic research roadmap,;
[26]. Tan, L. and Wang, N., Future internet: The internet of things, in Advanced
Computer Theory and Engineering (ICACTE), 2010 3rd International
Conference on, vol. 5, 2010, pp. V5376V5380.
[27]. Akyildiz, I. F., Su, W., Sankarasubramaniam, Y., and Cayirci, E., Wireless
sensor networks: a survey, Computer networks, vol. 38, no. 4, pp. 393 422,
2002.
[28]. Podnar Zarko, I., Antonic, A., and Pripuic, K., Publish/subscribe middleware
for energy-efficient mobile crowdsensing, in Proceedings of the 2013 ACM
conference on Pervasive and ubiquitous computing adjunct publication, ser.
UbiComp 13 Adjunct. New York, NY, USA: ACM, 2013, pp. 1099
1110.Internet-stranica: http://doi.acm.org/10.1145/2494091.2499577
82
[29]. Mainetti, L., Patrono, L., and Vilei A., Evolution of wireless sensor networks
towards the internet of things: A survey, in Software, Telecommunications
and Computer Networks (SoftCOM), 2011 19th International Conference on,
2011, pp. 16.
[30]. Chaqfeh, M. and Mohamed, N., Challenges in middleware solutions for the
internet of things, in Collaboration Technologies and Systems (CTS), 2012
International Conference on, 2012, pp. 2126.
[31]. Consortium, O.. Open Source Solution for the Internet of Things into the
Cloud - OpenIoT. [Online]. Available: http://www.openiot.eu/
[32]. Aberer, K., Hauswirth, M., and Salehi, A., A middleware for fast and flexible
sensor network deployment, in Proceedings of the 32nd international
conference on Very large data bases, ser. VLDB 06. VLDB Endowment,
2006, pp. 11991202.
[33]. Le-Phuoc, D., Quoc, H. N. M., Parreira, J. X., and Hauswirth, M., The linked
sensor middlewareconnecting the real world and the semantic web,
Proceedings of the Semantic Web Challenge, 2011.
[34]. Internet-stranica: http://www.iot-icore.eu/
[35]. Consortium, I.: Internet of Things at Work - IoT@Work. Internet-stranica:
http://www.iot-at-work.eu/
[36]. Commission, E.: Horizon 2020. Internet-stranica:
http://prezi.com/1fogw2zvbiek/horizon-2020-officialversion/
[37]. Internet-stranica: http://www.antel.rs/images/sema-kuce-1024.jpg
[38]. Darianian, M. and Michael, M., Smart home mobile rfid-based internetof-
things systems and services, in Advanced Computer Theory and
Engineering, 2008. ICACTE 08. International Conference on, 2008, pp. 116
120.
[39]. Turcu, C., Gaitan, V.: An internet of things-based distributed intelligent
system with self-optimization for controlling traffic-light intersections, in
Applied and Theoretical Electricity (ICATE), 2012 International Conference
on, 2012, pp. 15.
[40]. Zhou , Z.: Application of internet of things in agriculture products supply
chain management, in Control Engineering and Communication Technology
(ICCECT), 2012 International Conference on, 2012, pp. 259261.
83
[41]. Jara, A., Zamora, M., and Skarmeta, A., Knowledge acquisition and
management architecture for mobile and personal health environments
based on the internet of things, in Trust, Security and Privacy in Computing
and Communications (TrustCom), 2012 IEEE 11th International Conference
on, 2012, pp. 18111818
[42]. Atzori, L., Iera, A., and Morabito, G., The internet of things: A survey,
Comput. Netw., vol. 54, no. 15, pp. 27872805, Oct. 2010.
[43]. Carney, D., etintemel, U., Cherniack, M., Convey, C., Lee, S., G., Seidman,
Stonebraker, M., Tatbul, N., and Zdonik, S., Monitoring streams: a new class
of data management applications, in Proceedings of the 28th international
conference on Very Large Data Bases, ser. VLDB 02. VLDB Endowment,
2002, pp. 215226.
[44]. Gulisano, V., Jimenez-Peris, R., Patino-Martinez, M., and Valduriez, P.,
Streamcloud: A large scale data streaming system, in Distributed
Computing Systems (ICDCS), 2010 IEEE 30th International Conference on,
2010, pp. 126137.
[45]. Abadi, D. J., Ahmad, Y., Balazinska, M., Cetintemel, U., Cherniack, Hwang,
M., J., Lindner, W., Maskey, A., Rasin, A., Ryvkina, E. et al., The design of
the borealis stream processing engine. in CIDR, vol. 5, 2005, pp. 277289
[46]. Li, M., Ye, F., Kim, M., Chen, H., and Lei, H., A scalable and elastic
publish/subscribe service, in Parallel Distributed Processing Symposium
(IPDPS), 2011 IEEE International, 2011, pp. 12541265.
[47]. Sadoghi, M. and Jacobsen, H., Be-tree: an index structure to efficiently
match boolean expressions over high-dimensional discrete space, in
Proceedings of the 2011 ACM SIGMOD International Conference on
Management of data, ser. SIGMOD 11. New York, NY, USA: ACM, 2011,
pp. 637648.
[48]. Internet-stranica:
https://www.fer.hr/_download/repository/KDI_Antonic_Aleksandar.pdf
[49]. Erceg, A. ,Carsharing situation in Croatia, Ekonomski vjesnik, godina XXVII.
Br. 1/2014.,
84
POPIS KRATICA I AKRONIMA
Kratica Engleski naziv Objanjenje
IP Internet Protocol Mreni protokol za prijenos podataka
kojeg koriste izvorina i odredina
raunala za uspostavu podatkovne
komunikacije preko raunalne mree.
85
SRA Solicitors Regulation Authority Regulatorna agencija za kotsku i
Wales
86
hipertekstualnih dokumenata, prevodi
se kao izraz "svjetska mrea".
IEEE Institute of Electrical and Institut za elektrino i elektroniko
Electronics Engineers inenjerstvo
GSM Global System for Mobile Oznaava podatkovnu mreu koja
Communications pokriva vee zemljopisno podruje:
gradove, drave ili kontinente
WAN Wide Area Network Pokriva relativno veliku geografsku
povrinu, najpoznatija WAN mrea je
upravo Internet.
87
POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA
Popis slika
Popis grafikona
Popis tablica
89
PRILOG - ANKETNI UPITNIK
90
Potovana/Potovani,
Internet of Things (kratica IoT), odnosno Internet stvari predstavlja pojam koji se
odnosi na razne ureaje koji mogu komunicirati i dijeliti podatke izmeu sebe, a
omoguuju brojne dinamine i prilagodljive konfiguracijske mogunosti. Koncept
Internet of Things pronalazi svoje mjesto u sve vie podruja, pa je tako njegovo
mjesto osigurano i u tehnologiji prometa i transportu.
Ciljana skupina jesu osobe koje su spremne dijeliti vozila i vonje odnosno koristiti
opciju zajednikih vonji osobnim vozilima.
Zahvaljujem!
Srdaan pozdrav,
Gordana Grguri
91
92
93
94