Professional Documents
Culture Documents
Uputstvo Za Prezentaciju
Uputstvo Za Prezentaciju
Snjeana Brki
Mr. Eldin Mehi
Vanja Kenji, dipl. komp. i dipl. bibl.
Uputstvo za
pripremu prezentacije
Mr. Snjeana Brki Mr. Eldin Mehi Vanja Kenji
UPUTSTVO
ZA PRIPREMU PREZENTACIJE
Izdava:
Ekonomski fakultet u Sarajevu
Recenzenti:
Prof. dr. Nenad Brki
Prof. dr. Nijaz Bajgori
tampa:
tamparija Fojnica d.o.o.
Tira:
300
PREDGOVOR
Autori
1
Mustafa engi, Vjetina pisanja,, (Sarajevo: DES, 2005.), p. 165.
3
SADRAJ
PREDGOVOR 3
I OBLIKOVANJE PREZENTACIJE 7
1. Pojam i svrha prezentacije 7
2. Faze u pripremi prezentacije 7
2.1. Odabir teme i odreivanje svrhe 7
2.2. Prikupljanje materijala 8
2.3. Analiziranje publike i okolnosti 8
2.4. Oblikovanje prezentacije 8
2.4.1. Odreivanje kljunih elemenata prezentacije 8
2.4.2. Struktura prezentacije 9
2.4.3. Plan prezentacije 10
2.4.4. Zabiljeke 10
2.5. Vjebanje i konana provjera 10
4
III KREIRANJE SLAJDOVA ZA PPT PREZENTACIJU 24
1. Osnovne smjernice za pripremanje uspjene PowerPoint prezentacije 24
1.1. Poetni slajd prezentacije 24
1.2. Koliina teksta na slajdu 24
1.3. Koritenje fontova na slajdu 25
1.4. Veliina slova na slajdu 26
1.5. Upotreba velikih (CAPS) slova na slajdu 27
1.6. Animacije i prijelaz teksta 27
1.7. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu: slike, fotografije i karikature 28
1.7.1. Upotreba vizuelnih sredstava na slajdu: grafikoni 29
1.8. Boja pozadine i slova 31
1.9. Koritenje gotovih uzoraka 31
2. Kratka lista korisnih savjeta za izradu slajdova 32
IV VJETINA PREZENTIRANJA 33
1. Osnovni elementi prezentacije 33
1.1. Publika 33
1.2. Vrijeme 33
1.3. Prostor 34
1.4. Vizuelna sredstva 35
1.5. Prezentator 36
2. Verbalna i neverbalna komunikacija 37
2.1. Verbalne komponente komunikacije 37
2.2. Neverbalne komponente komunikacije (Govor tijela) 38
3. Kako pobijediti tremu? 41
V LITERATURA 43
5
I OBLIKOVANJE PREZENTACIJE
7
2.2. Prikupljanje materijala
Prezentacija treba biti odgovarajue duine ni prekratka, ni preduga. Iz tog razloga bitno
je da se u oblikovanju prezentacije koncentriete na kljune dijelove. U ovoj fazi najprije
utvrdite tri (maksimalno sedam) kljune stvari koje publika treba saznati.
8
Nakon odabira informacija koje se MORAJU znati, moete ukljuiti ili izostaviti ostale
informacije.4
Zatim napiite nacrt nabacajte ideje, reenice, teze. Tek poslije sreujte tekst.
Uvod mora biti efektan, atraktivan i upeatljiv. Uvod podrazumijeva slijedee korake:
I pozdravljanje prisutnih,
II predstavljanje (lino ili od strane nekog drugog),
III privlaenje panje,
IV upoznavanje publike sa temom (najee se radi o navoenju ciljeva i sadraja
izlaganja).
Da privuete panju publike, moete pripremiti neku anegdotu, karikaturu, prigodan citat,
primjer, intrigantno pitanje, kratku dramatinu ili kontraverznu misao, neku neoekivanu
radnju ili neto slino.
Veoma je vano razviti interakciju treba nastojati to vie ukljuiti publiku u svoju
prezentaciju, to se postie postavljanjem pitanja koja potiu na diskusiju, davanjem kratkih
zadataka za individualni rad ili rad u grupama itd.
4
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod, (Beograd:
Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 32.
5
Ibidem, pp. 27-28.
9
Takoe poeljno je publici odrediti tano vrijeme za postavljanje pitanja, npr. nakon
izlaganja prezentatora.
2.4.4. Zabiljeke
Zabiljeke mogu biti razliite duine od kljunih rijei do kompletnog teksta koji
prezentator treba izgovoriti. Preporuka je da zabiljeke budu kratke, pisane u tezama.
Zabiljeke pisane u vidu punog teksta ee navode prezentatora da ih pone itati.
Dobro oblikovano predavanje moe izgubiti na kvalitetu i biti potpuno upropateno loim
nastupom. Da bi se to izbjeglo neophodno je nauiti kako prezentirati svoj rad.
10
Vjetina prezentiranja se, kao i druge vjetine, moe nauiti. Vjebanje je sastavni dio tog
procesa. Kontinuiranim vjebanjem i ponavljanjem vaa prezentacija e zvuati bolje, a vi
ete imati vie samopouzdanja.
11
II KORITENJE VIZUELNIH SREDSTAVA
U IZRADI PREZENTACIJE
Slika 1.
6
Uputstvo za izradu prezentacije u PowerPoint-u se odnosi na Microsoft PowerPoint 2002 (xp) ili Microsoft
PowerPoint 2003
12
2. ablon dizajna nudi ve dizajniranu boju, pozadinu i shemu fontova koji e biti
primijenjeni na stranice koje sami izraujete. Ne prua vam uzorke stranica.
3. Moete odabrati da krenete od poetka i napravite potpuno praznu prezentaciju, to
se poetnicima ne preporuuje.
ablon dizajna sadri samo formatiranja bez slajdova. Da biste zapoeli novu prezentaciju
koristei ablon dizajna, slijedite korake:
1. Otvorite meni File i izaberite New. U desnom dijelu ekrana otvorit e se trei prozor
PowerPoint-a, New Presentation.
2. U okviru tog prozora izaberite New>From Design Template. Pojavit e se tri
kategorije ablona: Used in This Presentation (ablon u prezentaciji koju ste
otvorili), Recently Used (nedavno koriteni abloni) i Available For Use (abloni
koji su dostupni za koritenje)
3. Kliknite na svaki ablon kako biste pronali onaj koji vam se dopada. ablon koji
izaberete e biti primijenjen u vaoj prezentaciji. Odabirom eljenog ablona ste
kreirali prvi slajd prezentacije.
Da biste promijenili prikaz, kliknite na View i odaberite eljeni prikaz: Normal, Slide
Sorter, Notes Page ili Slide Show. Isto moete uiniti klikom na ikonice u donjem dijelu
lijevog prozora (slika 2.)
13
Prikaz prezentacije
Slika 2.
Normal je prikaz s 3 prozora. Njegove varijacije ukljuuju prikaz Outline i prikaz Slide. U
ovom prikazu se prezentacija prvi puta otvara.
Slide Sorter prikazuje skice svih slajdova kako biste ih lake mogli razmjestiti.
Notes Page prua veliki okvir za pisanje biljeaka za va govor. Biljeke moete unositi i u
prikazu Normal, no stranica za biljeke prua vam vie prostora.
Slide Show je specijalni prikaz koji vam omoguuje pregled prezentacije na ekranu. Od
njega ete koristi imati tek kasnije, kad je vaa prezentacija zavrena.
14
4. Kada ste zavrili rad sa Slide Master-om, kliknite na Close Master View u prozoru
koji je otvoren kada ste pokrenuli Slide Master. Na ekranu e se pojaviti prvi slajd
sa elementima koje ste postavili.
5. Kliknite na Insert>New Slide. Dobit ete drugi slajd sa elementima koji e se
pojavljivati na svakom narednom slajdu.
Slika 3. Slika 4.
Prije nego to pristupite unoenju teksta i objekata u vau prezentaciju potrebno je upoznati
upotrebu Slide Layout-a. Ovaj alat vam omoguava postavljanje strukture pojedinog slajda.
Na primjer, ako na stranici elite dijagram ili sliku, moete odabrati Slide Layout koji e
postaviti okvire za navedene elemente.
Ako radije elite runo postavljati objekte na svoju stranicu (bez okvira koje vam prua
Slide Layout), odaberite prazni Slide Layout kako biste kreirali praznu stranicu bez okvira.
Zatim objekte runo postavite na stranicu.
15
3. Kliknite na eljeni izgled slajda. PowerPoint e primijeniti odabrani izgled na
trenutni slajd.
Pored unosa teksta u predviene okvire tekst na slajd moete staviti i okvire za tekst koje
ete sami napraviti. Da biste napravili okvir za tekst, slijedite ove korake:
1. Kliknite na Insert>Text Box.
2. Kliknite na slajd na kojem elite da se pojavi tekst. Pojavit e se mali okvir za tekst
koji e se po potrebi proiriti, dok budete unosili tekst.
16
3. Kad ste zavrili, kliknite bilo gdje izvan okvira za tekst, da biste vidjeli kako e
tekst izgledati na zavrenoj stranici.
4. Ukoliko niste zadovoljni izgledom teksta, primijenite gore navedene savjete za
ureenje teksta.
Slika 5.
17
3. Za prilagoavanje visine reda ili irinu stupca, postavite kursor na crtu izmeu dva
reda ili stupca i povlaite je u eljenom smjeru.
4. Za promjenu okvira oko elija, odaberite eliju s kojom elite raditi i upotrijebite
ikonice na traci s alatima za crtanje (Drawing), kako biste prilagodili debljinu, boju i
stil mree linija u tablici.
Prilikom kreiranja prezentacije esto imate potrebu da na slajd dodate sliku sa CD-a ili
raunara.
Za dodavanje slike iz datoteke:
1. Izaberite slajd na koji elite postaviti sliku.
2. Izaberite Insert>Picture>From File. Pojavit e se prozor za dijalog Insert Picture.
3. Izaberite datoteku i sliku koju elite dodati.
4. Kliknite Insert da biste postavili sliku na slajd. Ako je slika prevelika ili premala,
moete povlaiti kursore za odabir (male krugove) oko njezina okvira da biste
promijenili veliinu.
18
Slika 6.
Ako elite da Microsoft Graph vae podatke prikazuje drugaijom vrstom dijagrama,
slijedite ove korake:
1. Kliknite desnim klikom na dijagram i izaberite Chart Object>Edit. Pojavit e se
Datasheet.
2. Kliknite desnim klikom u ugao dijagrama i izaberite Chart Type. U prozoru Chart
Type na lijevoj strani kliknite na eljenu vrstu dijagrama a na desnoj strani kliknite
na podvrstu. Da biste vidjeli uzorak prije nego to prihvatite dijagram, kliknite i
drite pritisnutu tipku mia na Press and Hold to View Sample.
3. Kliknite OK.
U okviru vae prezentacije moete napraviti biljeke koje e vam pomoi pruiti uinkovitu
prezentaciju.
Najjednostavniji nain za rad na biljekama je u prikazu Notes Page, pri emu je svaki slajd
podijeljen u dva dijela. Na vrhu stranice pojavljuje se umanjena verzija slajda, a ispod nje
biljeke.
19
5. Upiite tekst koji elite upotrijebiti kao biljeke uz stranicu. Moete napisati
natuknice, viceve, dodatne podatke ili objanjenja.
6. Pritisnite tipku Page Up ili Page Down, da biste se pomaknuli na sljedeu stranicu
biljeaka, a zatim ponovite 5. korak.
7. Ako elite, formatirajte tekst biljeaka i vratite se u prikaz Normal.
Slika 7.
Pored pisanja biljeaka u Notes Page-u, biljeke moete pisati i u prikazu Normal, u okviru
napomena (Notes).
Nakon to ste unijeli tekst i objekte, prezentaciji moete dodati vizualne efekte (prijelaze i
animacije) koji e uljepati prelazak s jedne stranice ili objekta na drugu i dodatno privui
panju publike.
Prijelaz je animacija koja pomie prezentaciju od jednog do drugog slajda. Da biste slajdu
dodali prijelaz, slijedite ove korake:
1. Kliknite na slajd kojem elite dodati prijelaz. Da biste odabrali vie od jednog
slajda, kliknite na svaki slajd drei pritisnutu tipku Shift. Da bi ste odabrali sve
stranice, pritisnite Ctrl+A.
2. Izaberite Slide Show>Slide Transition. U desnom prozoru izaberite eljeni efekat
kojeg ete odmah vidjeti na slajdu u srednjem prozoru, ukoliko je izabrana opcija
AutoPreview na dnu lijevog prozora.
3. Na dnu desnog prozora u dijelu Modify Transition izaberite eljenu brzinu prijelaza
(Speed) i/ili zvuk (Sound).
4. Ukoliko niste izabrali sve slajdove, klikom na Apply to All izabrani prijelaz moete
pridruiti svim slajdovima u prezentaciji.
20
Pored prijelaza koji djeluju na cijeli slajd, pojedinim elementima moete pridruiti efekte.
Na primjer, moda elite da se prvo pojavljuje pozadina i naslov (upotrebom prijelaza), a
potom, jedna po jedna, stavka popisa ispod naslova.
Da biste nekom objektu na slajdu pridruili jednostavne animacijske efekte, slijedite ove
korake:
1. Izaberite slajd s tekstom koji elite animirati. Kliknite na tekst.
2. Izaberite Slide Show>Animation i u desnom prozoru odaberite animacijski efekt za
tekst na toj stranici.
3. Prebacite se u prikaz Slide Show, kako biste pregledali efekt.
4. Pritisnite tipku Page Down ili kliknite tipkom mia. Pojavit e se prvi odlomak uz
odabrani efekt.
5. Nastavite pritiskati Page Down ili klikati, dok se sav tekst ne pojavi na zaslonu.
6. Pritisnite Esc (Escape) da biste se vratili u prikaz Normal.
Ukoliko ste zadovoljni izgledom prezentacije moete pristupiti i izradi letaka za publiku -
tzv. Handouts. To ete uiniti tampanjem prezentacije po nekoliko stranica na jednoj
stranici papira. Handouts-i publici omoguavaju da prate predavaa i da zabiljei
komentare.
21
Za izradu Handouts slijedite korake:
1. Izaberite File>Print. Otvorit e se prozor za dijalog Print.
2. Izaberite Printer.
3. Otvorite padajui popis Print What i odaberite Handouts.
4. U okviru Handouts otvorite padajui popis Slides Per Page i odaberite 2, 3, 4, 6 ili 9
stranica po stranici papira i Order. (slika 8.)
5. U okviru za dijalog Print odredite ostale parametre, poput Number of Copies (broj
kopija).
6. Kliknite OK za ispis.
Slika 8.
Mikrofon
Mikrofon je obavezan dio opreme, ukoliko prezentaciju vrite u velikim prostorijama i pred
velikim brojem slualaca. Najbolje je koristiti beini mikrofon koji e vam omoguiti
slobodno kretanje i lake koritenje ostale opreme.
Prilikom pripreme opreme posebnu panju obratite na slijedee:
Jaina razglasa treba biti u skladu sa veliinom prostorije - sluaoci u zadnjem redu
vas moraju dobro uti.
Mikrofon ne smije praviti umove.
Odredite optimalnu udaljenost izmeu usta i mikrofona.
22
Kreda i tabla
Tabla je vrlo statino sredstvo za prezentaciju koje se moe koristiti za predstavljanje teksta
ili jednostavnijih prikaza. Zbog toga je tablu najbolje koristiti kao pomono sredstvo na
kojem ete dodatno objasniti ono to je predstavljeno na projekciji prezentacije.
Pored kolske table u upotrebi je i mobilna tabla od papira. Samoljepljive listove papira sa
table moete postaviti i na zid prostorije poput velikih post-it listia.
Prilikom koritenja ove vrste pomagala obezbijedite dovoljan broj kreda i flomastera u
razliitim bojama.
Grafoskop
Grafoskop omoguava projekciju slika i teksta sa prozirnih folija na zid ili projekcijsko
platno. Posebnu panju treba obratiti na pripremu folija vodei rauna o vizuelnom dojmu i
vidljivosti teksta na zidu. Prilikom prezentacije folije trebaju biti poredane po redoslijedu,
kako ne biste gubili vrijeme na pronalaenje odgovarajue folije.
Projektor
Pokaziva
Prilikom koritenja grafoskopa ili projektora esto se javlja potreba naglaavanja pojedinih
detalja prezentacije. Najbolje sredstvo za pokazivanje je ureaj sa laserskom crvenom
takom. Meutim, ako vam ruke u toku prezentacije drhte od treme, ne preporuuje se
koritenje ovog pomagala.
23
III KREIRANJE SLAJDOVA ZA POWERPOINT PREZENTACIJU
Cilj ovog dijela prirunika jeste da uz pomo savjeta i uputa koje emo vam dati u nastavku
teksta, izbjegnete pogrene korake u pripremi elektronske PowerPoint prezentacije (u
daljnjem tekst ppt). Prije pristupanja samoj izradi PowerPoint prezentacije
podrazumijeva se da ste ve obavili poetne pripreme za kreiranje iste. To znai da ste
paljivo isplanirali vau prezentaciju, da poznajete svoju publiku, da ste uvjebali izvoenje
prezentacije, te da govorite jasno i glasno. Pri pripremanju i planiranju prezentacije,
trebate obratiti panju na strukturu prezentacije, tj. da sadri poetak, sredinu i kraj.
Prezentacija se sastoji od poetnog slajda, te slajda koji sadri ciljeve ili plan prezentacije.
Zakljuite prezentaciju rezimirajui injenice i vane informacije koje ste prezentirali. Na
samom kraju prezentacije, potrebno je navesti koritene izvore informacija.
Slika 9.
1.2. Koliina teksta na slajdu
Slajdove je teko itati, ukoliko je na njima previe teksta. Pomozite vaem auditoriju
stavljajui na slajdove samo vane i lako pamtljive informacije.
24
U okviru jednog slajda preporuuje se koritenje pravila 6-6-6 koje glasi:
ne vie od est rijei u jednoj alineji;
ne vie od est alineja po jednom slajdu;
ne vie od est tekstualnih linija po slajdu.
Prekomjerna upotreba razliitih vrsta slova moe odvratiti panju auditorija i unijeti
elemente nedosljednosti u prezentaciju. Jednostavnije je pratiti izlaganu temu ukoliko u
prezentaciji dosljedno koristite istu vrstu slova i ukoliko panju auditorija ne odvlae
razliiti dekorativni fontovi.
Preporuuje se koritenje Sans Sarif slova (poput Arial ili Verdana), jer ih je lake itati na
ekranu. Za pravljenje handouts preporuuje se koritenje Times New Roman fonta, jer je
najjednostavniji i najbolji font za itanje sa pisanih materijala. Dosljednost u upotrebi jedne
vrste slova ini prezentaciju profesionalnijom i lakom za praenje. Ukoliko elite
upotrijebiti i neki dodatni font, preporuka je da to maksimalno budu tri razliita fonta u
okviru jedne PowerPoint prezentacije.
25
Slika 12. Slika 13.
Pri kreiranju morate posvetiti panju veliini slova koju koristite u prezentaciji. Ukoliko su
slova manja od tipa 24, auditoriju e biti teko proitati sadraj slajda. Predloene veliine
slova u prezentacijama variraju od 24 do 32, vodei rauna o dosljednosti u cijeloj
prezentaciji. Preporuuje se da izbjegavate koritenje italik slova, jer ih je teko itati.
Moete koristiti podebljana (boldirana) slova, ukoliko elite neto naglasiti. Izbjegavajte
upotrebu skraenica.
26
1.5. Upotreba velikih (CAPS) slova na slajdu
Kod pripreme slajdova, trebate uzeti u obzir i injenicu da e auditorij morati ponovno
proitati tekst, ukoliko se u njemu nalazi vie od sedam rijei koje su napisane velikim
slovima. Napisane velikim slovima rijei e djelovati zbijeno. Velika slova se koriste
unutar slajda samo ukoliko elite istai neke podatke ili informacije koje su VEOMA
vane7. Stoga se preporuuje koritenje velikih i malih slova u naslovima kako bi se
izbjegla samo VELIKA SLOVA. Time auditoriju olakavate praenje sadraja.
Pri pripremi slajdova savjetujemo koritenje iste vrste animacije i prijelaza teksta u cijeloj
prezentaciji. Koritenje razliitih animacija i prijelaza teksta moe uticati na panju
auditorija i odvratiti ih od sluanja prezentacije. Prezentacije poput ove nee izgledati
profesionalno. Ukoliko koristite jednu istu animaciju kroz cijelu ppt prezentaciju pomaete
auditoriju pri koncentriranju na sam sadraj. Ovaj oblik animacije je najpogodniji ukoliko
ne elite otkrivati sve informacije sa slajda odjednom. Time auditoriju ostavljate dovoljno
vremena za razumijevanje i usvajanje ciljanih informacija.
7
Elizabeth Hanlis, Efikasne prezentacije, Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za usavravanje nastavnog
osoblja I, Prevod, (Edmonton: University of Alberta, oktobar 2005.)
27
Slika 18. Slika 19.
8
Besim ulahovi i Almir Petek, Uspjena prezentacija: Handouts. TEMPUS projekt: JEP-17022-2002.
(Sarajevo: Tempus, 2004.)
9
Ibidem, p. 25.
28
Slika 20. Slika 21.
29
Tabele - Tables Dijagram sa linijama ili stupcima
(histogram) - Bar charts
Slika 22.
Grafikoni moraju biti dovoljno veliki i naglaeni. Na jedan slajd nemojte stavljati vie od
dva grafikona. Ukoliko koristite mnogo grafikona, auditorij e biti suvie koncentriran na
njih, a vaem predavanju nee posveivati dovoljno panje. Takoer ne treba koristiti
grafikone koji nisu direktno povezani sa temom koju izlaete. Na slajd uvrstite grafikone
koji su direktno vezani za predstavljeni sadraj.
10
Ibidem, p. 27
30
1.8. Boja pozadine i slova
Pri koritenju PowerPointa, trebate voditi rauna o upotrebi jakog kontrasta izmeu boje
pozadine i boje slova, koristei ili tamna slova na svijetloj pozadini ili svijetla slova na
tamnoj pozadini. Najbolje kombinacije su: bijela ili be pozadina sa crnim ili tamnoplavim
slovima, ili tamnoplava pozadina sa bijelom ili be slovima.
31
Slika 25. Slika 26.
Na kraju, da ponovimo savjete koji vam mogu pomoi u pripremi efikasne, profesionalne i
dobre prezentacije.
Zapamtite i koristite pravilo 6-6-6.
Budite dosljedni u koritenju vrste slova.
Koristite veliinu slova od 24 do 32 pt.
Izbjegavajte koritenje italik slova, jer ih je teko itati.
Koristite bold (podebljana) slova ukoliko neto elite naglasiti.
Izbjegnite kontinuirano koritenje VELIKIH SLOVA.
Koristite dosljednu animaciju i prijelaz teksta.
Koristite vizuelna sredstva i zvune tonove (slike, fotografije, muzika i sl.) koje se
odnose na i pospjeuju sadraj teme11.
Koristite jak kontrast izmeu boje pozadine i boje teksta.
Koristite gotove ablone/ uzorke/ paterne u PowerPointu.
11
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod.,
(Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 44.
32
IV VJETINA PREZENTIRANJA
1.1. Publika
Upoznati publiku znai znati broj uesnika koji e prisustvovati predavanju, sastav/ profil
publike, prosjean nivo znanja publike o tematici prezentacije. Izlaganje se mora prilagoditi
osobinama auditorija njihovom znanju, iskustvu, interesima i dr. Ukoliko publika nije
upoznata sa osnovama izlagane teme, ponite sa objanjavanjem osnovnih pojmova. U
sluaju da auditorij posjeduje izvjesno predznanje o temi, podsjetite ih na osnovne pojmove
i definicije postavljanjem pitanja.
Kada poznajete auditorij, npr. kada prezentujete pred svojim kolegama, izlaganje moe biti
manje formalno.
(Preporuujemo da vie o upoznavanju publike proitate u knjizi Michaela Gelba Predstavite sebe: Kako
osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne prezentacije Beograd: FINESA, 2003., p. 34.)
1.2. Vrijeme
Morate znati koliko prezentacija moe trajati, te da li ste jedini govornik ili jedan od
mnogih. No, bez obzira koliko vremena imate za prezentaciju, najbitnije je efektivno
iskoristiti to vrijeme, to znai drati se ove jednostavne formule12:
12
Mary Jo Kmetz, Kako govoriti sa samopouzdanjem, Predavanje, (Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu i
University of Delaware, januar 2006.)
33
80-85% vremena posvetiti glavnim takama prezentacije,
preostalih 15-20% vremena podijeliti izmeu uvoda i zakljuka.
1.3. Prostor
Za manje grupe (do 25 osoba) preporuuje se tzv. U oblik razmjetaja sjedita, a za vee
grupe klasian oblik razmjetaja karakteristian za uionice.
Savjeti:
Posjetite prostoriju za prezentaciju bar dan ranije i ponovo bar pola sata prije
poetka prezentacije.
Provjerite vidljivost i akustinost sjedei na raznim mjestima u sali.
Nastojte prilagoditi okruenje: razmjetaj, osvjetljenje, temperaturu, ventilaciju.
13
O vizuelnim sredstvima emo u nastavku posebno pisati, budui da se radi o veoma znaajnom elementu
uspjeha prezentacije.
34
Po mogunosti, uinite prostor zanimljivijim i toplijim (natpis dobrodoli na
flip-chartu, citati po zidovima, ilustracije, plakati...).
Jedna slika govori vie nego hiljadu rijei. (kineska narodna izreka)
Kada se vizuelna sredstva koriste ispravno i u razumnoj mjeri, ona pojaavaju upeatljivost
prezentacije. Treba imati na umu da su vizuelna sredstva ipak samo pomona sredstva, da
prezentator treba da dominira prezentacijom, a ne tehnika. Neophodno je postii balans
izmeu slika i rijei. Pored toga, koritenje sredstava za prezentaciju treba da bude u
funkciji poboljanja prezentacije, a ne izdvojeni dogaaj.
Zapamtite:
14
Elizabeth Hanlis, Efikasne prezentacije, Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za usavravanje
nastavnog osoblja II, Prevod, (Edmonton: University of Alberta, juni 2006.)
35
1.5. Prezentator
Osobine koje posjeduje dobar prezentator, od kojih bitno zavisi uspjeh prezentacije su
slijedee:
integritet publika vjeruje prezentatoru,
znanje prezentator posjeduje odgovarajue struno znanje o datoj temi,
govornike sposobnosti,
samouvjerenost (ali ne arogantnost),
smirenost.
ta treba raditi?
Poveite se s publikom: pokaite entuzijazam, izgledajte prijateljski, smijeite se,
gestikulirajte.
Budite ljubazni, ali izbjegavajte intimno obraanje.
Ako poznajete publiku, oslovljavajte sluaoce imenom pri pojedinanom obraanju.
Paljivo sluajte ono to vam publika govori.
Prilagodite svoj stil sluaocima.
Podstiite diskusiju, sumirajte, ponavljajte.
Budite etini u odnosu prema publici.
Uvijek naglaavajte pozitivno.
ta ne treba raditi?
Izbjegavajte duga objanjenja.
Izbjegavajte propovijedi i hvalisanje.
Ne provocirajte i ne budite arogantni.
Oprezno koristite argon.
U prezentaciju treba u odreenoj mjeri unijeti svoje emocije. Dobra prezentacija je ona koja
pokree publiku. Takva prezentacija podstie, izaziva, uzbuuje, zabavlja publiku. Zato
nastojte ispoljavati i svoja osjeanja prema temi o kojoj govorite. Imajte na umu da ljude
pokreu osjeanja, a ne injenice15. Veoma je bitno je i da vjerujete u ono to govorite.
15
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod.,
(Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 88.
36
2. Verbalna i neverbalna komunikacija
Prezentacija kao poseban oblik komunikacije ima svoje verbalne i neverbalne komponente.
Pri tome imajte na umu jednu veoma vanu stvar:
Verbalno izlaganje i govor tijela moraju biti usklaeni moraju prenositi istu poruku.
Ako govor Vaeg tela nije sinhronizovan s Vaom porukom, gubite kredibilitet.16
argon treba koristiti vrlo oprezno i samo izuzetno. Neformalno obraanje koje je obino
prisutno ako poznajemo publiku, ne znai i koritenje argona.
Glas ne smije biti jednolian, ali treba izbjegavati nagle promjene treba drati ujednaenu
snagu i ritam glasa. Izuzetno se moe koristiti povien ton, ako elite naglasiti pojedine
rijei ili reenice.
16
Michael Gelb, Predstavite sebe: Kako osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne prezentacije, (Beograd:
FINESA, 2003.), p. 84.
37
Nastojte drati umjeren tempo izlaganja tokom najveeg dijela prezentacije. Suvie sporo
ili suvie brzo izlaganje prije ili kasnije dovode do slabljenja panje slualaca i umanjuju
kvalitetu prezentacije. Ako govorite suvie sporo, izlaganje postaje monotono. Usporite
izlaganje jedino kada iznosite odreene statistike podatke i brojeve, pokazujete slike,
tabele, grafike ili sl. Kada govorite suvie brzo, publika e imati problema da razumije i
usvoji ono o emu govorite. Nemojte se brzo prebacivati sa slajda na slajd, jer to djeluje
frustrirajue na publiku i nakon nekog vremena slabi panju slualaca. Sluaocima treba
dati vremena da uoe i razumiju ta se nalazi na slajdu. Preporuljivo je praviti pauze
tokom izlaganja, ali nemojte praviti duge pauze izmeu rijei ili reenica.
Izgled:
38
Upotreba prostora:
Pravilno koristiti prostor znai znati kako i gdje stajati, kako i kuda se kretati, kako drati
tijelo.
Tokom prezentacije prezentator se kree ili stoji. Rijetki su sluajevi da prezentator sjedi
tokom izlaganja.
EKRAN
SLUAOCI
Kada elite neto naglasiti, pribliite se publici. Ukoliko elite neto pokazati na ekranu,
pribliite se ekranu, ne okreui lea publici.
17
Elizabeth Hanlis, Efikasne prezentacije, Predavanja u okviru Projekta Inicijativa za usavravanje
nastavnog osoblja II, Prevod, (Edmonton: University of Alberta, juni 2006.)
39
Pokreti / gestovi:
Ukoliko ne elite gestikulirati, onda moete ruke drati oputene pored tijela ili, ako imate
tremu, moete u rukama drati neki predmet (olovku, pokaziva, zabiljeke i sl.), ali se
nemojte igrati sa njim.
Vizuelni kontakt:
Nemojte stalno gledati u zabiljeke ili u pod ili pogledom kreiti zidove prostorije.
Gledajte u publiku. Preporuuje se najmanje 80% od vremena trajanja prezentacije
odravati vizuelni kontakt (kontakt oima) sa publikom. Pri tome imajte na umu da publika
nije bezoblina masa. Nastojte da sretnete pogled prisutnih i da tako privuete njihovu
panju.
Kada elite pokazati neto na ekranu, va pogled treba slijediti pokret ruke ili pokazivaa.
40
3. Kako pobijediti tremu?
Svako ima leptirie u stomaku samo to kod profesionalca oni lete organizovano.18
Jedan od naina da pobijedite tremu jeste da na samom poetku date publici da neto radi,
jer time prebacujete panju sa sebe na publiku. Na primjer, zatraite da se prisutni
predstave, da razgovaraju u parovima ili o grupama o nekoj ideji i sl.
Moda Vam ova anegdota pomogne da shvatite da niste usamljeni u svome strahu od
javnog nastupa i da mnogi osjeaju isto.
Androklo je, kae antika pria, bio rob, baen u arenu s lavom, kao jedan od jadnika koji su
svojim mukama trebali zabaviti dokoni rimski puk. No, lav ga je potedio... U trenutku kobnog
susreta u rimskoj areni, Androklo je neto apnuo lavu, a ovaj se uplaio, podvio rep i vratio u svoj
kavez, ne pojevi ga. Na upit cara to mu je rekao, Androklo je odgovorio: 'Rekao sam lavu da e
nakon objeda morati odrati govor za nazone!?19
18
Andrew Leigh i Michael Maynard, Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve, Prevod,
(Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.), p. 66.
19
Saa Petar, Recite to jasno i glasno Osnove uspjene prezentacije, (Zagreb: Jakubin i sin d.o.o. Zagreb i
Centar za poduzetnitvo Osijek, 1999.), p. I
41
***
Zapamtite!
Ako elite da se Vaa prezentacija pamti..., morate da imate na umu ovih pet taaka:
Ponite estoko naglasite glavne take na poetku svog govora;
Redovno ponavljajte stalno pominjite kljune take;
Istiite na neobian nain izlaite kljune take duhovito, na izvanredan ili neobian
nain;
Maksimalno angaujte publiku stvorite mnotvo mogunosti za angaovanje publike
tokom prezentacije; i
Efektno zavrite na kraju ponovo naglasite svoje glavne take: neka kraj odjekne!20
20
Michael Gelb, Predstavite sebe: Kako osmisliti i odrati upeatljive i nezaboravne prezentacije, (Beograd:
FINESA, 2003.), p. 42.
42
V LITERATURA
5. Kmetz, Mary Jo. Kako govoriti sa samopouzdanjem. Predavanje. Sarajevo: Ekonomski fakultet
u Sarajevu i University of Delaware, januar 2006.
6. Leigh, Andrew i Michael Maynard. Savrena prezentacija: Put i nain da uspete od prve.
Prevod. Beograd: Javno preduzee Slubeni glasnik i Institut za ekonomiku i finansije, n.a.
7. Petar, Saa. Recite to jasno i glasno Osnove uspjene prezentacije. Zagreb: Jakubin i sin d.o.o.
Zagreb i Centar za poduzetnitvo Osijek, 1999.
43