Professional Documents
Culture Documents
Jednostavno Pojasnjenje Ideja Rada Na Sebi - Maurice Nicoll PDF
Jednostavno Pojasnjenje Ideja Rada Na Sebi - Maurice Nicoll PDF
- Maurice Nicoll -
Prevod: Bhaerava
Banja Luka, 25. maj 2011.
Page | 1
Simbol Uspavanog ovjeka iz Liber Mutus (Tiha Knjiga) - Alhemiarski
tekstovi - objavljeni u 17 vijeku.
Page | 2
Jedan
Page | 3
poinjemo razdvajati od iluzije o nama samima. Poinjemo realizovati da
se moramo odmoriti od lanog sebe i njegovog temelja.
Kada posmatramo kakvi stvarno jesmo mi se otvaramo ka
primanju Pomodi - Pomodi koja nas moe stvarno promjeniti. Pomod ne
moe dodi ukoliko smo mi zadovoljni sobom.
Rad govori da Pomod postoji samo za one koji poinju shvatati, u
svakodnevnom ivotu, u svemu to govore i ine, da oni nisu ono to
pretpostavljaju da jesu.
Kada poeno da se posmatramo mnogo iskrenije, na cijeli ivot
poinje da se mjenja. Ali to znai posmatranje tokom vedeg vremenskog
perioda, naina na koji priamo, na koji mislimo, kako kritikujemo, kada
smo ogoreni i nain na koji tada priamo, naina na koji reagujemo na
druge, miljenja drugih na koja reagujemo, naina na koji se ulizujemo,
naina na koji sudimo drugima, nau sujetu, okrutnost, raspoloenja,
emocije. Sve dok ne razdvojimo sebe od ovih stvari, ostajemo
mehanini.
Na Psiholoki ivot, na unutranji ivot, je u tami, sve dok ne
pustimo svijetlo u njega, nau Svjesnost. Da bi se to desilo moramo
podjeliti sebe na dva dijela - na posmatraki dio, tj. ono to posmatramo
i na Posmatraa. Kada je Posmatrako Ja uspostavljeno u nama, ono je
forma "Ja" koju sva ostala "ja" sljede. On je u poetku mali i slab, ali je
kao prozor kroz koji ulazi svjetlost.
Page | 4
Dva
Page | 5
Rad kae da je ovjek Mehanian, i da na ivot reaguje
Mehaniki. Prvi korak u promjeni sebe jeste postepeno shvatanje da
smo Maina.
Mi ne gledamo u sebe. ivimo u Stanju Unutranje tame, i nita
se ne moe promjeniti ukoliko ne pustimo svijetlo u tu tamu. Zamiljamo
da sebe znamo. Ali reagujemo automatski na ivot u svakom trenutku.
Samo-Posmatranje nam pokazuje nas same dio po dio; i Samo-
Posmatranje, putanjem svijetla, zapoinje promjenu u nama samim
svojim postojanjem: zato to je ta Svjetlost sama Svjesnost, pod uslovom
da je ne-kritika.
Iluzija da smo Svjesni i da smo Jedno spreava nas da se
promjenimo. Mi vjerujemo da imamo jedno nepromjenjivo "Ja". Prvo
moramo ne-kritiki Posmatrati sebe.
Kada ponemo da shvatamo da je ono to priamo i da su akcije
koje se deavaju unutar nas, bez nae svjesnosti o tome, poinjemo da
zadobijemo novo vienje sebe. Ali mi mislimo da znamo sebe, da se
poznajemo i da pamtimo sebe, sve dok nam Samo-posmatranje ne
pokae da nismo svjesni sebe i da sebe zamiljamo te da smo maine.
Tada, nekritino Samo-Posmatranje de spreiti mnoge stvari da ne
zauzmu mjesto u nama, i pokazade nam ta nismo. Pokazade nam da je
naa uspavanost omogudavala da se ponaamo i ivimo na mehanian
nain.
Rad poinje sa nama samima, i njegov Cilj je da nas promjeni.
Promaidemo poentu ako mislimo o tome kao spoljanjem dogaaju.
Svako ima mogudnost da se promjeni, i promjena, sebe ili svijeta, lei u
ovom. Ako se mi promjenimo, pravimo mogudnost da se i drugi
promjene. Ali mi se ne moemo promjeniti ukoliko ne pone posmatrati
sebe. Obamnuti smo miljenjem da ono to je izvan nas mora da se
promjeni.
Kroz nae stavove o drugima deavaju se svi mogudi sukobi, i ne
vidimo da smo mi odgovorni za te situacije. Ali moemo postati svjesni
naeg kriticizma, i da ono to drugi o nama govore moe biti istina. To
moe znaiti da smo posmatrali sebe mnogo ire nego inae, da smo
postali mnogo svjesniji samih sebe i to je ono to mjenja situaciju.
Samo-Posmatranje nam omogudava da budemo mnogo svjesniji
sebe, i to je polazna taka Rada.
Page | 6
Tri
Page | 7
Radna Ideja Pomoi
Page | 8
etri
Page | 9
Prva faza u samo-promjeni jeste shvatanje da ovjek nije Jedna
osoba. Moramo shvatiti da smo mi etri razliite osobe, etri ovjeka sa
razliitim Umovima.
Svaki Centar ima na raspolaganju odreenu koliinu sile ili snage
za obavljanje nekog posla. Ako je ova snaga uzaludno troi Centar ne
moe da radi ispravno. Ne moemo da koristimo odreeni Centar
onoliko koliko bi smo to eljeli. Snaga biva iscrpljena. Ali tada moemo
koristiti drugi Centar, tj. moemo koristiti snagu drugog Centra. Sve to
radimo uzima Energiju ili Snagu - miljenje, osjedanje, pokreti, jedenje,
pijenje, itd. Kada djelujemo Mehaniki mi djelujemo iz Centra u kojem je
pohranjena Snaga i koji je privuen sa neim. Moramo razumjeti da ako
smo iscrpljeni u jednom Centru mogude je da koristimo snagu iz drugog.
Na ivot rasporeen je po naim Centrima. Svaki od njih ima
razliite interese koji nisu suprostavljeni ved su komplementarni jedni
drugima, i svaki od njih je neophodan za ljudski ivot. Balansiran ovjek
oznaava ovjeka u kojem svi Centri rade normalno i imaju ispravan
nain akvitnosti, djelovanja.
Intelektualni i Motoriki Centar mogu djelovati pod direktnim
naporom, tj. na njih moemo uticati. Moemo raditi na nekom
problemu, koncentrisati se i slino, ili raditi neki fiziki posao. Ali ne
moemo uiniti da imamo odreenu Emociju, ili uiniti da osjedamo
glad, hladnodu, vrudinu, i slino. To odreene mjere moemo se
oduprijeti emocijama ili senzacijama, ali ne moemo direktno uticati na
odreene Emocije ili Senzacije koje imamo.
Page | 10
Pet
Page | 11
osjetljivim ili ljubomornim. On je preokupiran sa samim sobom, i nije
dobar na ispitima.
Drugi primjer: Uzmimo ovjeka u kojem Centri rade na ovaj
nain: 1 (Instiktivni) 3, 2. On je takoer Vojnik, voli Sport. Ali studira
Povjest ratovanja, strategiju, i neke druge ne-vojnike stvari. On kroz
ispite prolazi poprilino lako; ali osjeda malo, nije uznemiren ili
mrzovoljan, ali je otar starijeina.
Page | 12
U ivotu ljudi ne razumiju jedni druge jer nemaju zajedniki jezik.
Prvi korak u razumijevanju jednih drugih lei u uenju Preciznog,
zajednikog Jezika.
Page | 13
est
Vidjeli smo da ovjek nije Jedan, ved da je etri, tj. svaki Centar u
njemu je drugaiji Um. U stvari on je Mnotven. Nakon dugog perioda
Samo-Posmatranje de nam pokazati nau Mnogobrojnost, i svakom od
njih mi kaemo "ja".
Svakog momenta ta "ja" se mjenjaju: as jedno, as drugo, jedan
pria a drugi mu moe biti u kontradikciji, ili da jedno "ja" nema pojma o
onom to je neko drugo "ja" reklo.
Mi sebi pripisujemo mnotvo stvari koje ne posjedujemo, kao
npr. punu svjesnost, volju, Istinsko, stalno Ja koje se nikada ne mjenja.
To je iluzija. ovjek nema jednu Volju ved mnotvo
kontradiktornih volja. ovjek nije Svjestan, ved ivi svoj ivot u Snu. On
nema Stalno Ja ved mnotvo "ja". U Radu, ovjek se uporeuje sa
"kudom u neredu". Gospodar je odsutan, i sluge ine to ele. Kada
telefon zazvoni, oni se pretvaraju i govore kao da su Gospodari, i daju
mnoga obedanja i naredbe pod uticajem tog pretvaranja. Neki od tih
sluga osjedaju da je mogude bolje stanje. Oni jasno vide to se zbiva, i
udruuju se sa namjerom da dovedu kudu u red, u nadi da de to privudi
Gospodara da se vrati.
Svako "ja" u ovjeku je steeno nekim iskustvom u ivotu, iz
imitacije, iz okruenja, iz neeg stvarnog, iz fantaziranja, iz profesije i
slino.
ovjek nije roen sa Personalnodu, ved sa Esencijom. Linost
poinje da stjee formu veoma rano u naem ivotu, im dijete krene da
imitira. U tim trenutcima ona skuplja prenemaganje, usiljenost,
izvjetaenost i slino. Konano, dijete to uzima kao samog sebe i na taj
nain Linost biva steena.
Posmatranje sebe sa take gledita mnogih "ja" mi poinjemo da
shvatamo da uvijek ne pria ista osoba i da svaku zovemo sa "ja".
Primjedujemo razliita "ja" koja priaju u razliitim momentima u toku
dana, i koja nas preuzimaju u potpunosti. Mi se mjenjamo svaki
trenutak. Neka "ja" su budna, neka "ja" idu da spavaju. Jedno "ja" da
obedanje dok drugo "ja" o tome ne zna nita. Neka "ja" su veoma
opasna, i ako elimo da se razvijemo moramo ih spreiti da preuzimaju
kontrolu nad nama. Posebno mislim na "ja" koja izvru stvari, koja lau o
svemu, koja su osvetoljubljiva, koja su puna samosaaljenja ili mrnje.
Page | 14
Dijete je roeno kao Esencija, i budno je sve dok je u Esenciji.
Naravno ovo je istina u nekoj mjeri sa stanovita Stvarnosti. Ali bivajudi
roeno meu uspavanim ljudima ono samo uskoro pada u San. Ono
poinje da Imitira, i to je jedan od razloga to se formira Linost.
Probajte da Posmatrate sebe sa stanovita razliitih "ja" koja
postoji u vama, i primjetite koliko su ona kontradiktorna. Primjetite "ja"
koja se pojavljuju kada ste sami: i primjetite kako se ona promjene kada
neko ue u sobu. Probajte pimjetiti intonaciju kojom razliita "ja"
priaju.
Page | 15
Sedam
Page | 16
dati. U molitivi "Oe na", ispravno prevedenoj, mi treba da traimo da
se na dug otpusti, kao "to mi otputamo dunicima naim", ne
"oprata/opraamo". Kada eliminiemo iz nas ideju da nam neko neto
duguje, na taj nain postajemo slobodni. Osjedaj da nam neko neto
duguje je Bespotrebna Patnja. Kada se sa ovim borimo naa Patnja je
korisna.
Ovaj napor treba Ideje Rada. Ideje ivota, ili ivotne Ideje
podravaju bespotrebnu Patnju, i na kraju nam uskraduju zadovoljstvo,
sredu i nove interese.
Da bi se promjenio, ovjek treba da bude slobodan od
beznaajnih vezivanja i formi imaginacije o samom sebi koje nas
sputavaju u poziciji u kojoj se nalazimo svaki dan. Mi smo unutar sebe
vezani sa svim i svaim; sujetom, glupodu, zaslugom, ljepotom,
elegancijom, postignudima, samo-vrednovanjem i slino, i Patimo zbog
toga. Ovo mora biti oslabljeno kako bi promjena zauzela mjesto. Ili
moemo biti vezani za drugu stranu istog novida - ideju da ne treba da
budemo ambiciozni, ili ne treba da brinemo o ivotnim tekodama,
sasvim je svejedno. I dalje je to Vezanost.
Centri
Intelektualni Centar je roen (sastoji se) od Negativnog Dijela i
Pozitivnog Dijela, jer da bi mogli da mislimo, razmiljamo, mora postojati
komparacija - mogudnost da se kae "da" ili "ne".
Page | 17
izazivaju duboko ukorjenjene uticaje na Instiktivni Centar, i ljuti tada ele
da povrede ili ubiju jedni druge.
Postoje odreeni razlozi zato su Negativne Emocije gore od
ovoga. Mi imamo dva Via Centra - Vii Intelektualni, i Vii Emotivni
Centar - koji su u potpunosti razvijeni, ali nismo u kontaktu sa njima.
Kada osjedamo unutranju prazninu, nedostatak neega u sebi, osjedaj
izgubljenosti u svijetu koji ne razumijemo, to je srazmjerno sa
nemogudnodu da ujemo Vie Centre. Ali ako uspostavimo kontakt sa
Viim Centrima u naem svakodnevnom stanju, stanju u kakvom smo
sada, nii Centri de biti izloeni vedem pritisku, koji je mnogo gori od
sadanjeg, koji je mnogo intenzivniji.
Moemo ivjeti u mnogo bolje u ovom svijetu ako su Negativne
Emocije svedene na minimum.
Ako, nakon to smo posmatrali Negativne Emocije, zaponemo
borbu sa naim Emocijama, uvidjedemo da se nai Stavovi u odnosu na
ivot moraju promjeniti. Nemogude je samo prevazidi Negativne
Emocije, zato to su one izazvane sa naim Stavovima prema ivotu!
Svaka situacija zahtjeva novu taku miljenja; sve nae ideje o nama
samima moraju da se promjene, i to je Rad na Sebi. Rad je stvoren da
nas gurne u dodir sa Viim Centrima, ali sve dok nas vode Negativne
Emocije, Uticaji koji dolaze iz Viih Centara ne mogu da nas dosegnu.
Page | 18
Osam
Page | 19
Dananja moda, da to tako kaem, je da inimo heroje od
kriminalaca. Ali ne moemo osuditi kriminalce zato to njegov nivo bida
uvijek koristi znanje koje ima na kriminalan, pogrean, nain.
Mi koristimo nae znanje u odnosu na nivo naeg bida. Nivo Bida
odreuje nae ponaanje.
Iz ovoga moemo uvidjeti razliitost znanja i bida, i da je naa
relacija u odnosu na znanje odreena naim bidem. Dati znanje osobi
ije je bide nie od njegovog znanja, rezultira pogrenom upotrebom.
Rad ui da nae znanje i bide moraju biti istog nivoa, tj. isto
razvijeni. Ako su oni priblino isti, rezultat je da mi razumijemo znanje
koje imamo.
Razumijevanje je definisano kao rezultat kombinacije znanja i
bida. Samo znanje ili samo bide ne daju Razumijevanje. Moemo mnogo
toga znati ali nemati Razumijevanje. Moemo razviti bide do odreene
mjere, ali i dalje biti glupi i neuki.
U odnosu na promjenu, moramo razviti obje strane, i bide i
znanje. Ako sistem prouavamo samo Intelektualno, nita se nede
promjeniti. Ako se trudimo raditi na bidu bez prouavanja znanja,
dodidemo do trenutka kada se zaustavljamo u razvoju. Nede biti
povedanja Razumijevanja. Kada ponemo Razumijevati ono to prije
nismo razumjeli, znai da je promjena koja se desila srazmjerna naem
Razumijevanju.
ovjek je njegovo Razumijevanje, i on se ne moe razviti
drugaije nego kroz Razumijevanje.
Reeno je da Nivo naeg Bida privlai na ivot, i ako elimo da
na ivot bude drugaiji neophodna je promjena naeg Bida. Tj. sve dok
nae Bide ostane isto privlaidemo iste stvari, iste situacije, bez obzira na
mjesto ili uslove u kojima se nalazimo.
Moemo vidjeti da su znanje i bide relativni u razliitim ljudima.
Relativnost znanja se moe razumjeti, ali relativnost bida je tea za
razumijevanje.
Page | 20
Devet
Page | 21
su beskorisni jer se oni uzimaju na spoljaan nain. Samo kroz novo
znanje i Rad na Bidu novo Razumijevanje moe biti roeno.
Sljededa ideja je da se ovjek nalazi u looj situaciji na ovoj
planeti. Zemlja je mala taka u odnosu na solarni sistem, solarni sistem
je mala taka u odnosu na Mljeni Put ili Galaksiju, i Galaksija je dio
mnogih Galaksija. ovjek je u loem poloaju, pod mnotvom zakona
koje ne moraju nuno da doprinose njegovom boljem postojanju.
Govoredi sa Kosmikog znaenja, ovjek je mali u odnosu na Unvierzum,
novi eksperiment koji moe biti odbaen u korist nekog drugog
eksperimenta. ovjek postaje Odgovoran samo kada shvati svoje
znaenje i sudbinu i pone da ivi mnogo Svjesnije.
Da je ovjek samo maina on ne bi patio zbog svog unutranjeg
bola, ili sumnje ili nepostojanosti, prosto zato to bi bio maina: ali svi
znaju, na neki maglovit nain, zato ovo nije sluaj, zato nije tako - i da
mogu biti drugaiji nego sada.
Treda ideja o ovjeku je da sve dok ostaje Uspavan i Mehanian
on je iskoritavan.
Ako ovjek nije u stanju da uini neto u vezi sebe, njegova
pozicija de biti bez nade - on de biti iskoritavan od svega oko njega,
poplava, katastrofa, bolesti, ratova i slino. I to de biti njegov jedini ivot.
Ali ako je ovjek kreiran kao samo-razvijajudi organizam, ivot ne moe
da ga ispuni, i njegova svrha nije da ga ispunjva: ovjekovo znaenje nije
u ivotu. Ali ivot nas posjeduje i iskoritava nau poziciju na ovoj
planeti. Preureenje spoljanjih stvari i dalje nas stavlja pod iste zakone
koji nas iskoritavaju. Sve dok nae Bide ostaje isto, ovjeka privlae ista
zbivanja i isti ivot. Polazna taka promjene je u nama, u naem Duhu,
Bidu.
ovjeanstvo je Uspavano sa take gledita Rada. Mi smo
Uspavani, i u tom stanju ovjeanstvo ne moe nita uiniti. Danas je
ovjeanstvo sve vie i vie iskoritavano kosmikim silama zato to je on
odbacio mod da se promjeni.
Rad se okrede oko centralne take da je ovjek samo-razvijajudi
organizam, sposoban za evoluciju kroz sopstveno Razumijevanje, i
mogudnost promjene nivoa Bida - to znai da on moe da doe pod
drugaiju vrstu uticaja, novu vrstu uticaja i dobije Pomod.
Page | 22
U prva Dva Stanja Svijesti mi smo Mehanini i ne moemo da se
promjenimo. Samo u Tredem Stanju Svijesti, ili Budnosti, ovjek moe da
promjeni svoju poziciju i situaciju na ovoj planeti.
Page | 23
Deset
Page | 24
ivota. Precizno reeno Esencija je ono to mi jesmo. Linost je ono to
nismo.
Kroz nejasan osjedaj ovoga, ljudi se trude da izbjegnu ivot. Iako
je istina da su jednostavniji ljudi vie esencijalni (prirodni), njihova
Esencija ostane nerazvijena ili je samo razvijena do jedne odreene
take. Njihovo Razumijevanje ostaje na nivou djeteta.
Rad kae da je Esencija sposobna samo za veoma mali razvoj
sama po sebi. Da bi rastla iznad odreene take ona mora imati
odreenu hranu. ir se hrani supstancom koja ga okruuje i koja u sebi
sadri sam zametak ivota. Kada se razvije kao biljka, on crpi hranu iz
Sunca i Zemlje. Kod ovjeka se mora stvoriti odreena hrana u njemu
koja de omoguditi Esenciji da se hrani. Ta hrana je Linost. Ukoliko se
Linost ne formira oko Esencije djelovanjem ivota, Esencija ne moe da
raste iza odreene take.
Esencija sama po sebi moe da raste samo do 4, 5 ili 6 godine
ivota. Dijete tada ostavlja Esenciju i postaje sve vie i vie uronjen u
postepeno formiranje Linosti. Ono se ui u ta da vjeruje, to mu je
korisno a to ne, itd. - i to je poetak pometnje u svima nama.
Rad kae, uprkos ovom, da Linost mora biti formirana; jer ako
elimo da se kasnije razvijamo ne moemo to uiniti bez hrane koju
objezbjeuje Linost. Moemo samo da rastemo na tetu Linosti.
Kakvo je Unutranje stanje ovjeka, u odnosu na njegovu
mogudnost individualnog razvoja? ovjek je stvoren kao samo-razvijajudi
organizam. Istinski, Stvaran razvoj je razvoj onoga to on stvarno Jeste, s
im je roen, tj. razvoj Esencije.
Kroz obrazovanje i spoljenje okolnosti u globalu, kroz
imaginaciju, Linost preuzima vlast nad nama. Linost postaje aktivna a
Esencija pasivna. To znai da mi vjerujemo samo u ono to moemo da
imitiramo, ono to je lano - ova strana koju imamo je steena i
uzimamo je kao sebe, kao nae "ja", sopstvo. To moe biti snano u
takvoj mjeri da sve to je ivo u nama na kraju umre.
Ipak, Linost mora da se formira u ovjeku u odnosu na ivot i to
je Linost bogatija, jaa, to je bolje. Ali to je samo jedan korak u odnosu
na nau mogudnost razvoja. Razvoj zapoinje onda kada je sva ova hrana
stavi na raspolaganje Esenciji za njen daljnji razvoj. Drugim rijeima,
razvoj Esencije moe da se desi samo na tetu Linosti. Rasti moemo
Page | 25
samo ako Linost uinimo pasivnom. To Esenciji omogudava da polako
postane aktivna i raste.
Dakle, ako elimo da se promjenimo, moramo poeti idi protiv
sebe u odreenom smislu - tj. protiv onogo to uzimamo kao "sebe". Svo
Psiholoko uenje ovog Sistema je u konekciji sa odreenom Idejom
razvoja Esencije na tetu Linosti - razvoj nije mogud ukoliko Linost
nije dobro formirana, poto sam razvoj ovisi o Linosti koja je dobro
formirana i praktino o kvaliteti hrane od koje je Linost nainjena.
Page | 26
Jedanaest
Page | 27
Mi smo robovi naih Imaginarnih "ja", jer se osjedamo
obaveznima da ih drimo ivima i da ih branimo od drugih i od nas
samih. Otuda mi uvijek laemo - hvalimo se, opravdavamo i pretvaramo
se. I od drugih traimo da nas uzimaju za ozbiljno, traimo satisfakciju,
traimo nagradu i ohrabrenja. Ako omanemo u tome, ako ne uspijemo,
osjedamo se depresivno i povreeno ili mrzimo ljude.
Lana Linost u ljudima kvari njihove odnose sa drugima: oni ne
mogu biti Stvarni zbog toga to se sve bazira na pretvaranju i imaginaciji.
Ako je Esencija jedne osobe privuena Esencijom druge neto Stvarno je
mogude - ako Linost ne pokvari ovu mogudnost.
Dijete, bivajudi Stvarnim u svojim ranijim godinama, je tada, zbog
potrebe da se susretne sa spoljanjim ivotom, forsirano da imitira
druge ljude. Ono se ui da postane neto to nije ono samo, i ui se da
vjeruje u to. Osjedaj "ja" polako prelazi na rastudu Linost, i shodno
razvoju Linosti nema nita Stvarno u tom osjedaju "ja". Sve to dijete
imitira i izmilja u odnosu na sebe uzima formu razliitih "ja". Tako, kada
odraste, on je nagomilan razliitim "ja" koji mogu djelovati u razliitim
pravcima u razliitim vremenima.
Ali Imaginarna "ja" ili Lana Linost djeluje na takav nain da nas
tjera da vjerujemo da smo mi jedna te ista osoba cijelo vrijeme. Mi smo
sigurni da imamo jedno, nepromjenjivo i stalno "ja". Ukoliko ne
shvatimo da nismo jedno, nepromjenjivo i stalno "ja", ne moemo da se
promjenimo. Zbog toga vjerujemo da imamo Istinsku Volju i da moemo
da "inimo", djelujemo.
Ali, mi smo "kuda u neredu". Mi smo mnotvo ljudi sa razliitim
strastima i eljama - ne jedna osoba sa jednom Voljom. Zbog toga ne
moemo da "djelujemo". Samo ovjek sa Istinskom Individualnodu ima
Istinsku Volju i moe da djeluje.
Kada ponemo da posmatramo sebe sa Ciljem da uvidimo
razliite dijelove Linosti, snaga Imaginarnih "ja" poinje da slabi.
Uviamo da smo razliiti od onoga to zamiljamo da jesmo. Kada
Istinski vidimo razliita "ja", iluzija o nama samima poinje da slabi, i mi
dolazimo blie Stanju u kojem Istinsko Ja moe da se ispolji.
Sve dok Lana Linost ima snagu i mod Esencija nede biti
sposobna za razvoj. Ali jednom kada poeno da shvatamo nau situaciju
Esencija se vie ne zadrava na ekanju. Naa Unutranja situacija
Page | 28
poinje da se mjenja, i Linost postaje pasivna, i to omoguduje Esenciji
da se razvija i postane aktivna.
Page | 29
Dvanaest
Page | 30
Inae, mi smo identifikovani sa svim i svaim to zauzme mjesto
u nama - svakom milju, raspoloenjem, senzacijom, emocijom. To znai
da mi to uzimamo kao sebe same. Stavljamo osjedaj "ja" u to, i zbog toga
nita ne moe da se promjeni u nama.
Vratimo se razdraljivom ovjeku. Pretpostavimo da je
posmatramo svoju razdraljivost - i shodno tome njegova situacija se
promjeni, jer umjesto da se identifikuje i bude razdraljiv, on je uspio da
odri odreenu unutranju separaciju od toga. Odvojen je od toga jer to
moe da posmatra kao neto to nije on sam. On to moe da vidi kao
objekt. On je izvuen iz odreenog osjedaja "ja", i to je veda snaga
njegovog Samo-Posmatranja, to je slabija snaga iritacije i njene modi
nad njim. On vie nije Identifikovan sa samim sobom (odreenom
Osobinom).
Ovo je omogudeno sa usposatavljanjem Posmatrajudeg Ja - to je
prvi korak u uspostavljanju novog sistema u nama, i to je prvi praktini
zadatak ovog Uenja.
Najveda prepreka samo-evoluciji je ta da smo mi konstantno
identifikovani sa onim to privlai nau Panju u nekom odreenom
trenutku. I zbog toga razloga mi zaboravljamo sebe. Ali nae Prirodno
pravo je Trede Stanje Svijesti, Stanje Budnosti ili Svjesnosti. Ukoliko ne
ponemo da Pamtimo Sebe, mi demo biti Identifikovani sa svim i svaim.
Stoga mi ivimo u Stanju unutranjeg raskola, identifikovani sa onim to
nas okruuje. Zbog toga se kae da mi Spavamo. Toliko smo naviknuti na
identifikaciju da smo poznajemo ukus Identifikacije.
Kada smo Identifikovani sa problemom, sa osobom, osjedajem,
situacijom mi sebe stavljamo pod njihovu mod. Mi smo pokoreni od nih.
Gospodarenje sa sobom poinje sa borbom protiv Identifikacije.
Takoer je mogude da se Identifikujemo sa Radom na Sebi,
zaboravljajudi da jedan mali Cilj nije sve. Cilj ne smije da bude javan; to
uzrokuje identifikaciju i ne daje rezultate.
Naroito je teko osloboditi se Identifikacije jer osjedamo da
najbolje neto radimo kada smo Identifikovani.
Bivajudi Identifikovanima mi vidimo samo jednu stranu. Ako smo
Instiktivan ovjek, na primjer, mi se identifikujemo sa hranom koju
posebno volimo. Instiktivan ovjek postaje odrezak koji jede. Postajemo
ono s im smo identifikovani - recimo, novcem, nevoljama, mrnjom i
slino i ne moemo da Pamtimo Sebe.
Page | 31
Da bi Pamtili Sebe ne smijemo da se Identifikujemo. Da bi nauili
kako da se ne Identifikujemo ne smijemo biti identifikovani sa samim
sobom. Zbog toga moramo Uiti i Praktikovati Samo-Posmatranje. Kada
shvatimo da ne moramo idi za raspoloenjima, i slino, ved da moemo
povudi osjedaj "ja" izvan njih, poinjemo da vidimo ta ne-identifikacija
sa sobom u stvari znai.
Page | 32