Pogonska vrstoa konstrukcija_predavanja 05

Spektar naprezanja, parametri spektra, normirani spektri.

Hipoteza linearnih akumulacija zamora elementa. Palmgren-Minerov postupak.

Pogonsko optereenje i spektar optereenja

Stvarni oblik pogonskog optereenja nekog strojnog dijela moe se pouzdano odrediti jedino
mjerenjem. Ovo mjerenje bi se trebalo provoditi dugotrajno pri svim pogonskim uvjetima. Primjeri nekih
izmjerenih naprezanja (naravno preraunatih preko deformacija) i drugih veliina prikazani na donjim
slikama [2]. Ovdje je mogue da se na osnovna optereenja dodaju jo i dopunska.

Naprezanje jednog
unutranjeg vratila na
automobilu

Tlak u jednoj
kondenzacijskoj komori
reaktora

Naprezanje kotaa na
automobilu

Okretni moment pogona

valjakog stana

Moment savijanja na
koljenastom vratilu
automobila

Faktor optereenja u teitu

borbenog zrakoplova

Tlak u nekom cjevovodu

Faktor optereenja u teitu

transportnog zrakoplova

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 1/8

 Funkcija
optereenje-vrijeme

Osnovno optereenje Dopunsko optereenje

Konstantno Kvazistatiki Iz pojedinanih Iz promjenjivih

promjenjivo dogaaja dogaaja

Sistemski uvjeti Uvjeti okruenja

Na pr. vlastita teina Na pr. dopunsko Na pr. manevriranje Na pr. pogonsko Na pr. gibanje poda ili
optereenje vibriranje podloge

Slika 1 Uzroci funkcije optereenje-vrijeme, prema Buxbaumu [3]

U najjednostavnijem sluaju kod osnovnog optereenja, kada je konstantno, to je najee vlastita

teina konstrukcije ili neko drugo konstantno optereenje. U opem sluaju ako je osnovno optereenje
kvazistatiki promjenjivo tada, na primjer, to moe biti razliiti teret kojeg prevozi neki kamion.
Dopunsko optereenje moe biti skup ponavljanih pojedinanih dogaaja na primjer kod
manevriranja ili situacija prometnih nesrea koje mogu izazvati dodatne vibracije. Vibracije mogu biti
izazvane i unutar sustava na primjer preko pogonskog prigona ili pak neravnina na cesti te udarima vjetra ili
valova na moru koji mogu biti sluajni, dakle stohastiki.
Prema Ganerovom konceptu, mogu se funkcije optereenje-vrijeme odrediti pomou mnotva
razliitih statistikih raunskih postupaka.

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 2/8

Znaajke spektra promjenjivog optereenja

Kao bitna obiljeja pogonskog optereenja (prema Ganeru) mogu se opisati spektrom:
- ukupna uestalost promjena ili ukupan obim spektra H definira se kao ukupan broj velikih,
srednjih i malih ciklikih promjena optereenja koji se javljaju unutar promatranog vremena pogona.
- Oblik spektra koji ukazuje na relativno uee velikih, srednjih i malih amplituda u ukupnom obimu
spektra odgovara, u pravilu, statistikom zakonu raspodjele.
- Najvie vrijednosti maks i min i tome odgovarajue najvie amplitude naprezanja a i pripadajua
srednja naprezanja m .
Spektri koji su nastali kod ispitivanja pogonske vrstoe, pruaju praktiki bezgranian izbor. U
ovom se izboru pokazuje, vie ili manje, nekoliko tipinih i eih oblika spektra.
Na donjoj slici je prikazano nekoliko tipinih oblika omjera amplituda naprezanja a / a prema
omjeru uestalosti H / H pri emu je naprosto odabran ukupan obim spektra H 106 . Ovo je zapravo
bezdimenzijski dijagram. Ovo nije ne samo praktino, nego i nuno kako bi se definirao spektar amplituda
naprezanja.
Kao najvia vrijednost u spektru amplituda naprezanja vrijedi samo JEDNA amplituda
naprezanja a koja se relativno samo jednom pojavljuje u 1:106 promjena. Ako se pojave, ali ipak rjee,
neke amplitude koje doseu ili premauju ovu vrijednost a , ovdje se te vrijednosti nee uzeti u
razmatranje, ali se o ovim pojavnostima moe u drugoj vrsti analize i ovo uzeti u razmatranje.
Oblik krivulje a u spektru omjera amplituda naprezanja prema relativnoj uestalosti s konstantnom
amplitudom naprezanja kao i kod Whlerovog ispitivanja, predstavlja gornju graninu krivulju svih
moguih oblika spektra.

a / a
Omjer amplituda naprezanja

Relativna uestalost H / H

Slika 2 Tipini oblici spektra omjera amplituda naprezanja prema relativnoj uestalosti [2]

Oblik krivulje c u spektru omjera amplituda naprezanja prema relativnoj uestalosti je tzv. normalna
raspodjela. Ona se primjenjuje, uz male korekcije, za teorijsku obradu posebnih sluaja stacionarnih
promjenjivih optereenja. Ovo se javlja primjerice kao optereenje na vozilima po vrlo neravnoj cesti. Pri
ovome su mjerenja pod stacionarnim pogonskim uvjetima kao da se vozi po cesti s konstantnom brzinom i
optereenjem.
Oblik krivulja d i e moe se tumaiti kao superpozicija nekoliko distribucija oblika c. Ovo se javlja
primjerice pri mjerenjima promjenjivih brzina vozila u prometu i promjenjivih optereenja.

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 3/8

Provoenje pokusa i njegovo vrednovanje
Spektar optereenja (prema Ganeru) stvaraju osnovu za pristup ispitivanju po tzv. blok-programu
po kome je ponaanje dinamike vrstoe strojnih elemenata pod sluajnim optereenjem i pri emu se
dinamika vrstoa moe odrediti na ovakav nain. Kod ovoga se spektar amplituda naprezanja zamjenjuje
stupastom krivuljom (krivulja u spektru omjera amplituda naprezanja prema uestalosti ide polovitem
visine svake stube).

Zbroj uestalosti do stube 5

a / a
Omjer amplituda naprezanja

ai / a Stuba i = 5

Uestalost na stubi i
Ukupna uestalost

Dosegnuta uestalost H
Slika 3 Normalna raspodjela i pripadajua stupasta krivulja [2]
Slika 3 prikazuje normalnu raspodjelu omjera amplituda naprezanja prema ukupnoj uestalosti i
pripadajuu stupastu krivulju. Amplituda ai i uestalost hi koja je usklaena prema osam stuba
optereenja tako da najbolje odgovara polaznoj krivulji normalne raspodjele.
Jedan mogui poredak malih, srednjih i velikih amplituda naprezanja koji jako slii pogonskim
uvjetima prikazan je na slici 4. Uestalost i veliine amplituda preuzeti su iz dijagrama kao na slici 3.

maks Najvea naprezanja maks na

pojedinoj stubi optereenja
Srednja naprezanja m su
a konstanta za sva optereenja
Naprezanje

stuba
m

Broj promjena

a
Najmanja naprezanja maks na
pojedinoj stubi optereenja
min
Brzi pogon Faktor ciklusa
Spori pogon
6
jedan slijed s 0,5 10 promjena optereenja R min

maks
Slika 4 Stupasti slijed optereenja kao tijek ispitivanja prema Ganeru [2]

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 4/8

 Ispitivanje poinje s prvim oblikom optereenja (srednje vrijednosti amplitude naprezanja, na pr. 4 s
ukupno 680 ciklusa) koja se poveava sve do stube 1 s najveim optereenjem gdje se odvija samo jedan
ciklus u prvom slijedu te se ponovno amplitude smanjuju do stube 8. Ciklus od pola milijuna promjena se
tako ponavlja s rastuim i padajuim amplitudama sve dok ne nastupi lom. Strojevi za ispitivanje su
opremljeni takvim mogunostima da kod veih amplituda naprezanja rade sporijom frekvencijom (spori
pogon), a kod manjih amplituda naprezanja rade veom frekvencijom (brzi pogon). Postoje i drugaiji oblici
programiranja strojeva za ispitivanje.

Za vrednovanje i predstavljanje rezultata ispitivanja slui najvei iznos spektra amplituda, na pr.
amplitude naprezanja a , kao mjera za najvie optereenje. Mjera za definiciju je ove najvie vrijednosti s
pripadajuom relativnom uestalou 1:106 ukljuenih u kontinuirani spektar amplituda pri emu mogu
postojati razliite relativne uestalosti.
Primjena rezultata ispitivanja obavlja se na odgovarajui nain, kao i kod Whlerovim ispitivanjima:
u dvostrukom logaritamskom mjerilu za naprezanja i broj promjena. Ovako dobiveni odnos izmeu
naprezanja i broja promjena predstavlja liniju ivotnog vijeka ispitivane probe ili ivotnu liniju nekog
strojnog izratka. Ovaj odnos u dvostrukom logaritamskom mjerilu se moe prikazati kao pravac definiran
jednadbom:

k

N N1 a kada je a D , pri ovome je D trajna (dinamika) vrstoa (1)
a1

dakle u podruju vremenske vrstoe. U ovoj jednadbi su a1 i N1 koordinate odgovarajue odabrane

referentne toke na liniji ivotnog vijeka (ivotnoj liniji). Eksponent k koji se ovdje odnosi na liniju
ivotnog vijeka opisuje nagib ove linije odabrane referentne toke. Ovaj eksponent lei u pravilu izmeu 4 i
10. ak i male promjene u visini optereenja uzrokuju znaajnu promjenu na izdranom broju promjena ili
liniji ivotnog vijeka jer se radi o eksponentu 4 pa do 10.

Linija ivotnog vijeka

Nazivna amplituda naprezanja a u N/mm2

30 = Broj ispitivanih proba

Whlerova linija

Linije su
Ukupna 50% preivljavanja
za Pp uestalost
Omjer naprezanja je za R odnosno R 1
Materijal je 41Cr4, Rm 900 N/mm2 ,
Faktor oblika k 2,1 , Savijanje

Broj promjena N odnosno N

Slika 5 Statistiki obraene vrijednosti Whlerovu liniju i liniju ivotnog vijeka [2]

Kako bi se odredile linije ivotnog vijeka, njihov poloaj i nagib, potrebno je provesti vie pokusa.
Oni se trebaju statistiki obraditi. Pri ovome trebaju biti provedena bar dva ispitivanja na dva tzv. ispitna
horizonta mjereno prema naprezanjima koja bi trebala biti jedna pored drugih u omjeru 1:1,2 ili jo bolje
1:1,5.Isto tako amplitude naprezanja u svim stupnjevima slijeda trebaju se smanjivati ili poveavati.
PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 5/8
 Omjer naprezanja R
min
najvieg stupnja optereenja (stupanj 1) treba se odrati konstantnim
maks
dok se amplitude naprezanja ai ostalih razinama optereenja preklapaju te tada se moe preko a i R
odrediti srednje naprezanje m najvieg stupnja optereenja. Izbor nekog ispitnog horizonta je, meutim,
ogranieno na visokim razinama naprezanja granicom teenja. Odreivanje plana pokusa je zahtjevan posao.

Utjecaj oblika spektra na ivotni vijek

Koliko je veliki utjecaj oblika spektra amplituda na ivotni vijek nekog zavarenog dijela za danu
vrijednost optereenja a , vidljivo je na donjoj slici. Ova su ispitivanja, po pitanju ovoga utjecaja,
utemeljena na normi za kranove (dizalice) DIN 15018.

Oblici spektra amplituda

Nazivna amplituda naprezanja a u N/mm2

Broj promjena N za Pp 90% preivljavanja

Slika 6 Linije ivotnog vijeka nekog zavarenog dijela za razliite oblike spektra amplituda [2]

U gornjem dijelu slike skicirani su oblici spektra amplituda od onog koji odgovara Whlerovoj liniji,
dakle s konstantnom (maksimalnom) amplitudom cijelo vrijeme do krajnje desne skice gdje se maksimalna
amplituda pojavljuje samo na poetku, a onda se po zakonu neke krivulje smanjuje sve do iezavanja. Ovo
pokazuje da po takvom spektru amplituda, proba moe izdrati i etiri dekade vie promjena optereenja u
svom ivotnom vijeku. Na pr. kod amplitude a 250 N/mm2 ovisno o obliku spektra moe proba izdrati
od 104 pa sve do 108 promjena (crtkana horizontalna linija). Kod posebno povoljnih oblika spektra
iskljuuje se, openito, neko daljnje poveanje doputenog optereenja kako doputeno maksimalno
naprezanje maks ne bi bilo prekoraeno, Ovdje vrijedi kod malociklike vrstoe ogranienje za visinu
amplitude naprezanja prema granici teenja a T (1 R ) / 2 .
Ovo ogranienje vrijedi samo onda na toj granici optereenja broj promjena N premaio tehniku
mogunost provedbe.

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 6/8

Palmgren-Minerovo pravilo (Hipoteza linearne akumulacija oteenja)

Kad se amplituda tokom vremena mijenja, slika, primjenjuje se Palmgren-Minerovo pravilo:

Ako je uzorak optereen simetrinim ciklusom (R = 1, m = 0) promjenjive amplitude a, lom e nastupiti
ako je ispunjen uvjet:
n N
N1 N N N
2 ... i ... n 1 , odnosno Ni 1,
N f1 N f 2 Nfi Nfn i 1 fi

gdje je Ni broj ciklusa s amplitudom ai, Nfi broj ciklusa koji materijal moe izdrati
pri naprezanju ai (i = 1 ... n).
a
a

Slika 7 Ilustracija Palmgren-Minerovog pravila [1]

Zapravo najjednostavniji, najpoznatiji i najee primjenjivani postupak za odreivanje ivotnog

vijeka nekog dijela konstrukcije koji je optereen promjenjivim optereenjem i jo k tome promjenjivom
amplitudom moe se raunati na temelju hipoteze o linearnoj akumulaciji oteenja poznatoj pod nazivom
Palmgren-Minerovo pravilo.
Kao ulazni podatak za proraun slui djelujue promjenjivo optereenje prema veliini i uestalosti
kao spektar amplituda nazivnog naprezanja i trajne vrstoe dijela oznaeno preko nosive amplitude
nazivnih naprezanja prema Whlerovoj liniji.
Za provedbu jednog ovakvog prorauna ivotnog vijeka potrebno je poznavati spektar amplituda
pomou odgovarajue stubaste krivulje, kao trajne dinamike vrstoe pomou jednadbe Whlerove linije.
U svakom pogledu povoljnija sistematska predodba i upotreba Palmgren-Minerovog pravila oituje
se iz Whlerovih linija normiranih kroz dvostruku logaritamske predodbu. Pri ovome je vano da je oblik
min
naprezanja za sve amplitude istog omjera naprezanja tj. R konst .
max

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 7/8

 Posebna prednost ovog pravila je u slijedeem: promjenjivo optereenje nekog materijala uzrokuje
oteenje (zamor) koje se akumulira sve dok ne dosegne kritinu vrijednost oteenja (zamora) nakon kojeg
nastupa lom. Mjera oteenja (zamora) D je definirana kroz prirast oteenja (zamora) Di po jednom
ciklusu

1
Di gdje je Ni N ( ai , mi ) (2)
Ni

Ovdje je Ni broj ciklusa s amplitudom ai i srednjim naprezanjem mi koje se vrijednosti mogu nai iz
Whlerove linije. Kao kritina vrijednost oteenja (zamora) vrijedi u pravilu zbroj:

Di Di 1 za otkaz strojanog dijela. (3)

i

Primjer 1.

Neka je na nekoj razini ai i mi vremenska vrstoa na graninom broju ciklusa Ni = 100 000. Neka je
dosegnuto samo ni = 30 000 promjena. Tada je mjera oteenja (zamora) na ovoj razini:
Di ni Di ni 1/ Ni ni / Ni 30000 /100000 0,3 .
Kada bi se broj promjena popeo na ni = 100 000 tada se moe oekivati i raunski lom konstrukcije preko
zbroja oteenja D:
D ni / Ni 100000 /100000 1 .

Literatura:
[1] Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi II., Golden marketing, Zagreb, 1999.

[2] Haibach Erwin: Betriebsfestigkeit, Verfahren und Daten zur Bauteilberechnung, 3. korrigierte und
ergnzte Auflage, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York, 2005, ISBN-13 978-3-540-29363-7

[3] Buxbaum Otto: Betriebsfestigkeit, Sichere und wirtschaftliche Bemessung schwingbruchgefahrdeter

Bauteile, Verlag Stahleisen mbH, Dsseldorf, 1986, ISBN 3-514-00376-9

PK_predavanja 05_Palmgren-Miner-p stranica 8/8