Otuđena Generacija

Cover | 142 x 210 mm | Di sc onnec ted Generati on
Naa djeca vape za
Josh McDowell
povezanou u odnosima.
Josh McDowell
Roditelji, ljudi koji rade s mladima i kranski voe oajniki trae uinkovitije
naine pomou kojih bi se suoili s dananjom kulturom koja prijeti da potkopa
vjeru i moralne vrijednosti njihove mladei. Odrasli se doista brinu za svoju
djecu, no esto vode teku borbu kako bi uli u njihov ponekad sloen i zbunju-
jui svijet, te kako bi uspostavili kontakt u odnosima sa svojom mladei. A istra-
ivanja pokazuju da kada se djeca osjeaju nepovezano s odraslima, osobito s
roditeljima, tad dramatino opada vrijeme to ga provode u crkvi, u itanju
Biblije i molitvi, dok se prihvaanje prijebranog seksa i nezadovoljstvo ivotom
udvostruuje.
Neemo moi prenijeti vjeru naoj djeci, niti ih zatititi od kulture u kojoj su se
nali, kae Josh McDowell, ukoliko ne stvorimo povezanost u odnosu s njima,
Otuena generacija
tu sponu ljubavi i prisnu privrenost koje naa djeca oajniki trebaju i ele.
U Otuenoj generaciji Josh prikazuje shematski plan ulaska u svijet tvoje djece
kako bi uspio ostvariti tu povezanost na emocionalnoj razini i to tako duboko da
je nijedan utjecaj kulture ne moe razoriti. Josh e ti pomoi da otkrije est
toaka povezanosti u odnosima koji su vani za razvitak mlade osobe. Nauit e
da takva vrsta povezanosti mladima daje taj toliko potreban osjeaj autentino-
sti, vanosti, sigurnosti, znaaja, odgovornosti i osjeaja da su vrijedni ljubavi.
Josh McDowell meunarodno je poznat govornik, pisac i putujui zastupnik Otuena

generacija
organizacije Campus Crusade for Christ International. Napisao je, ili bio koauto-
rom, vie od pedeset knjiga, meu kojima su: Razluimo ispravno od krivog i
Prirunik za savjetovanje mladih. Josh i njegova ena Dottie imaju etvoro djece
i ive u Dallasu, u dravi Texas.
Spasimo nau
ISBN: 978-0-8499-4077-4
djecu od samounitenja
BiH Josh McDowell
Cover | 142 x 210 mm | Di sc onnec ted Generati on
Naa djeca vape za
Josh McDowell
povezanou u odnosima.
Josh McDowell
Roditelji, ljudi koji rade s mladima i kranski voe oajniki trae uinkovitije
naine pomou kojih bi se suoili s dananjom kulturom koja prijeti da potkopa
vjeru i moralne vrijednosti njihove mladei. Odrasli se doista brinu za svoju
djecu, no esto vode teku borbu kako bi uli u njihov ponekad sloen i zbunju-
jui svijet, te kako bi uspostavili kontakt u odnosima sa svojom mladei. A istra-
ivanja pokazuju da kada se djeca osjeaju nepovezano s odraslima, osobito s
roditeljima, tad dramatino opada vrijeme to ga provode u crkvi, u itanju
Biblije i molitvi, dok se prihvaanje prijebranog seksa i nezadovoljstvo ivotom
udvostruuje.
Neemo moi prenijeti vjeru naoj djeci, niti ih zatititi od kulture u kojoj su se
nali, kae Josh McDowell, ukoliko ne stvorimo povezanost u odnosu s njima,
Otuena generacija
tu sponu ljubavi i prisnu privrenost koje naa djeca oajniki trebaju i ele.
U Otuenoj generaciji Josh prikazuje shematski plan ulaska u svijet tvoje djece
kako bi uspio ostvariti tu povezanost na emocionalnoj razini i to tako duboko da
je nijedan utjecaj kulture ne moe razoriti. Josh e ti pomoi da otkrije est
toaka povezanosti u odnosima koji su vani za razvitak mlade osobe. Nauit e
da takva vrsta povezanosti mladima daje taj toliko potreban osjeaj autentino-
sti, vanosti, sigurnosti, znaaja, odgovornosti i osjeaja da su vrijedni ljubavi.
Josh McDowell meunarodno je poznat govornik, pisac i putujui zastupnik Otuena

generacija
organizacije Campus Crusade for Christ International. Napisao je, ili bio koauto-
rom, vie od pedeset knjiga, meu kojima su: Razluimo ispravno od krivog i
Prirunik za savjetovanje mladih. Josh i njegova ena Dottie imaju etvoro djece
i ive u Dallasu, u dravi Texas.
Spasimo nau
ISBN: 978-0-8499-4077-4
djecu od samounitenja
BiH Josh McDowell
OTUENA GENERACIJA
Spasimo nau djecu od samounitenja
Ova je knjiga posveena svim roditeljima koje su dogaaji od 20. travnja,
1999. godine zavili u crno. Pucnjava u koli u Littletonu, u Coloradu,
potresla je svijet i probudila mnoge koji su postali svjesni injenice da
je naa kultura u dubokoj krizi. U tjednima i mjesecima koji su uslijedili
nakon tragedije, borio sam se s pitanjem: to je to to moemo uiniti
kako bismo izazvali trajnu promjenu? Osim toga, pitao sam se to bih
ja mogao uiniti. Tako je iz nacionalne tragedije potekla mona poruka
nade i promjene. Otuena generacija, zajedno s Projektom 9111
obiteljskih prirunika, moj je dar roditeljima i obiteljima iz Columbine
kole.
1. Project 911 jest zbirka obiteljskih prirunika koja se sastoji od knjiga, radnih
svezaka, audio i video kazeta s namjerom da pomogne obiteljima i svima koji
rade s mladima u savjetovanju i kranskom odgoju op. prev.
Originally published in English under the title

The Disconnected Generation by Josh McDowell
2000 by Josh McDowell and Ed Stewartl
2011 OM EAST for the Bosnian edition.

Translated by permission. All rights reserved.
2000 Josh McDowell i Ed Stewart. Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne
smije se umnoavati, skladititi niti prenositi ni u kakvom obliku niti na bilo koji nain
elektronski, mehaniki, fotokopijama, snimkama, niti drukije osim pri pisanim
osvrtima u kratkim citatima, bez prethodne pismene dozvole izdavaa.
Prijevod: Aleksandra Strikovi

Lektura: Nenad Tunguz, Mirjana Fajkovi
Ukoliko nije drukije naznaeno, navodi iz Svetog pisma uzeti su iz Biblije u izdanju
Kranske sadanjosti, Zagreb 1999. god. u prijevodu dr. Antuna Sovia, Silvija
Grubiia, Filiberta Gassa i dr. Ljudevita Rupia.
Sadraj
Zahvale5
Generacijski prekid
1. Put odvajanja koji vodi u samounitenje 8
2. Faktor odnosa 26
Drugi dio: Stvaranje povezivanja

3. Toka spajanja broj 1:Potvrivanje
Pruanje osjeaja autentinosti mladim ljudima 42
4. Toka spajanja broj 2: Prihvaanje
Pruanje osjeaja sigurnosti mladim ljudima 54
5. Toka spajanja broj 3: Uvaavanje
Pruanje osjeaja znaaja mladim ljudima 67
6. Toka spajanja broj4:Naklonjenost
Pruanje osjeaja mladim ljudima da su vrijedni ljubavi 75
7. Toka spajanja broj5: Dostupnost
Pruanje osjeaja vanosti mladim ljudima 89
8. Toka spajanja broj 6:Odgovornost
Pruanje osjeaja za odgovornost mladim ljudima 98
Trei dio: Povezivanje s njihovim svijetom

9. Povezivanje s njihovim svijetom razoaranja 110
10. Povezivanje s njihovim svijetom gubitka u odnosima 120
11. Povezivanje s njihovim svijetom sukoba 128
12. Povezivanje s njihovim svijetom ljubavi i spolnosti 135
13. Povezivanje s njihovim svijetom seksualnih pritisaka 149
etvrti dio: Povezivanje u vjeri
14. Povezivanje: Vjera i budunost tvoga djeteta ovise o tome 162
Postoji Istina i mi moramo svijetu govoriti o NJEMU 170
Dodatak
Jo neto o slubi Intimate Life Ministries171
Zahvale
Knjiga poput ove naprosto ne bi mogla biti objavljena bez doprinosa

nekolicine posveenih i talentiranih ljudi. elio bih sljedeim pojedincima
zahvaliti na svem trudu to su ga uloili:
Dicku Dayu, koji je bio moj mentor ali i najdrai prijatelj jo od prvih
dana provedenih na teologiji. Dick je u velikoj mjeri bio moj osnovni
izvor za dio ove knjige koji govori o tokama povezivanja u odnosima.
Godinama sam crpio nauk iz njegova ivota i poruke, a Dick je neizmjerno
obogatio i moj vlastiti ivot i ivot moje obitelji.
Davidu Fergusonu, koji je mnogo pridonio kako mom ivotu tako i
ovoj knjizi. David i njegova supruga, Teresa, rukovode slubom Intimate
Life Ministries u Austinu, u Texasu. Mnogi principi to ih nauavamo
u toj slubi odraavaju se i u Projektu 911 obiteljskih prirunika. (Za
vie informacija o slubi Intimate Life Ministries vidi Dodatak na strani
167-169.)
Edu Stewartu, koji je sudjelovao kao moj koautor u radu na ovoj
knjizi. Edov dar za pisanu rije prisutan je u svakoj reenici, pasusu i
stranici ove knjige, koja stoga nosi ono neto to mi odmila nazivamo
Edov trag, a to e nesumnjivo nadahnuti, potaknuti i prosvijetliti
itatelja.
Daveu Bellisu, mom suradniku i prijatelju tijekom dvadeset tri
godine, koji je vrijedno radio nad svakom stranicom ove knjige skupa s
Edom i sa mnom, vodio rauna da ostanemo usredotoeni na temu,
zajedno s nama napisao mnoga poglavlja, te bio koautorom, planerom i
koordinatorom cijelog Projekta 911 obiteljskih prirunika.
Mojoj supruzi, Dottie, koja je radila na recenziji rukopisa te dala svoj
doprinos mnogim ilustracijama u ovoj knjizi. Osim toga, Dottie je moja
6 Otuena generacija
partnerica u dvadeset devet udesnih godina branoga ivota.

Mojoj keri, Kelly McDowell, koja je obavila vei dio sekundarnog
istraivakog rada u oblasti medicine i razvoja mozga.
Christy Karassev, mojoj administrativnoj pomonici koja je kopirala,
faksirala i posloila vie stranica u prvom nacrtu ove knjige nego to e
ikad biti spremna spomenuti kako bi se pohvalila.
Deborah Jackson, koja je uradila recenziju knjige i dala dragocjene
primjedbe na sadraj.
Becky Bellis, koja je pretipkala konani nacrt rukopisa.
Jennifer Stair, koja je pruila neprocjenjivu pomo svojom
redaktorskom ekspertizom, ali i svojim trudom da ovu knjigu uinimo
to zanimljivijom za itatelje.
Joeyu Paulu, iz izdavake kue Word Publishing, koji ne samo da
se borio za Projekt 911 obiteljskih prirunika preko svoje izdavake
kue, ve nam je bio i nadahnue i predan partner u radu na izdavanju
velikog broja materijala iz Projekta 911.
Cijenim i potujem doprinos svakog pojedinano meu ovim ljudima
i zahvalan sam Bogu na njihovom sudjelovanju u ovom projektu.
Josh McDowell
Dallas, Texas
Generacijski
prekid
1
1 Put odvajanja koji
vodi u samounitenje
Ne mogu se sjetiti da sam ikad bio tuniji ili utueniji nego kad sam prvi
put uo svaku od sljedeih vijesti. Moda e ove prie na tebe utjecati
na isti nain.
. U tihom gradiu West Paducah, u Kentackyju, etrnaestogodinji Michael

Carneal puca na grupu tinejdera okupljenih u molitvi i ubija troje.
. U Pearlu, u Mississippiju, esnaestogodinji Luke Woodham ubija

svoju majku, a onda odlazi u svoju kolu i poenje pucati, ubija troje
djece i ranjava sedmoro.
. Mitchell Johnson (13) i Andrew Golden (11) aktiviraju poarni alarm

u svojoj koli Jonesboro, u Arkansasu. Onog asa kad su njihovi
kolski drugovi izali van, djeaci poinju pucati na njih te ubijaju
troje uenika i jednog nastavnika.
. Barut, primitivne bombe i kompjutorski diskovi s uputama o nainu

pravljenja bombi pronaeni su u Wimberlyju, Texas, u kuama trojice
etrnaestogodinjih djeaka koji su optueni za kovanje zavjere
onapadu na njihovu kolu.
. Nakon to je doma ubio svoje roditelje, petnaestogodinji Kip Kinkel

iz Springfielda u Oregonu odlazi u svoju kolu i zasipa vatrom kolski
restoran. Dvadeset etvoro uenika je pogoeno; dvoje umire.
. Eric Harris (18) i Dylan Klebold (17) kreu u bjesomuni ubilaki

Put odvajanja koji vodi u samounitenje 9
pohod na srednju kolu Columbine u Littletonu, u Coloradu. Nakon

to ubiju dvanaest uenika i jednog profesora, te rane dvadeset troje
uenika, okonaju uas poinivi samoubojstva.
Dok piem ove jezive retke, s nelagodom slutim da jo zajednica kao

to su West Paducah, Springfield i Littleton upravo prolaze kroz sline
pokolje i tragedije. Gnjev mladih i ubojstva eskaliraju do okantne razine,
vodei u jo vie pucnjave, bacanja bombi i ubojstava to ih ine mladi
ljudi na kolskim hodnicima i tihim prigradskim ulicama.
Alarmantna istraivanja meu tinejderima pokazuju:
. 80 posto uenika u jednoj srednjoj koli na srednjem zapadu do neke

su razine zlostavljali svoje kolske drugove u posljednjih trideset dana.
. 19 posto uenika kae da ih je netko udario, pljusnuo ili utnuo dok

su bili u koli.
. 25 posto uenika kae da se plae kako e im neki drugi uenik

nakoditi.2
. Vie od polovice amerikih tinejdera3 uvjereno je da bi ubilaki pohod

mogao buknuti ba u njihovoj koli.
Poslanica Rimljanima 3,16-17 spretno opisuje ove navode i statistike

podatke: Ruevine s bijedom na njihovim su putovima; put mira nisu
priznali. Jedino je prirodno pitati zato. to je to to nae tinejdere
izaziva da napadaju roditelje, nastavnike i kolske drugove ubojitom
silom? to se to dogodilo u naoj kulturi to je dopustilo obinoj djeci
da postanu tako beutna i nasilna? A jo alarmantnije pitanje je: Hoe
li i nau vlastitu djecu sustii taj uas maloljetnikog sakaenja?
ini se kako na povrinu izbija da porast nasilja u medijima osobito
interaktivnim medijima u obliku video igrica zasnovanih na ubijanju
pridonosi nasilnikom ponaanju kod jednog broja nae mladei.
Kad je vojni vrh SAD-a shvatio da je manje od 20 posto amerikih
vojnika pucalo iz svog oruja tijekom Drugog svjetskog rata, zakljuili su
da vojnici trebaju podii stopu gaanja kako bi podigli i stopu ubijanja. Tako
2. USA Today, 7. rujan 1999., 1D.
3. New York Times/CBS News prema anketi provedenoj meu 1.038 mladih
starosne dobi od trinaest do sedamnaest godina, kako je navedeno u School
Rampages Possible, Akron (Ohio) Beacon Journal, 24. listopad, 1999., B5.
10 Otuena generacija
je amerika vojska saznala, prema Lt. Col. Davidu Grossmanu, autoru djela
O ubijanju: Psiholoka cijena nauka o ubijanju u ratu i u drutvu, da
vjebe gaanja u metu u praksi nisu rezultirale pucanjem iz oruja u borbi.
No, usmjeravanje vojnikih vjebi u pucanju na nacrtane ljudske obrise
osnailo je njihovu svijest i ubijanje uinilo refleksnom reakcijom.
Prema Grossmanu, psihologu koji je ranije predavao psihologiju rata
na West Pointu, suvremene video igrice jo su uinkovitije u poticanju
osobe da prevazie averziju prema pucanju. On kae:
Ta realistinija crta to je imaju video igrice slui da se pomute

granice izmeu mate i stvarnosti tj. oruje temeljno oblikovano
prema pravom, rane koje izgledaju kao stvarne, vritanje i drugi
zvuni efekti, ak i trzaj tekog naoruanja.4
Grossman nadalje tvrdi kako su karakteristike pucakih igrica evidentne

u nekoliko skoranjih pucnjava:
Michael Carneal, uenik ubica iz Paducaha, u Kentackyju, u svom

je ubilakom pohodu pokazao posljedice lekcija to ih se ui iz
video igrica. Carnel je mrtav-hladan pucao devet puta, pogodivi
osmoro ljudi, od kojih je petoro bilo ustrijeljeno u glavu ili vrat.
U mnogim video igricama dobije nagradne poene za pogodak
uglavu Doista se trebamo zamisliti nad onim to sipamo
uum nae djece. Piloti vjebaju na simulatorima leta, vozai
na simulatorima vonje, no sad eto nae djece kako vjebaju na
simulatorima ubijanja.5
Ali ima jo neto vie to stoji u pozadini gnjeva nae mladei, ubojstava
i sakaenja to ih ine, neto vie nego to su krvave video igrice i isto
takvi filmovi. Ja sam pitanje o nasilnikoj kulturi nae mladei postavio
jo 1994. u svojoj knjizi Razluimo ispravno od krivog.6 Reakcija
novinara Rowlanda Nethawaya odnosi se na istu tezu:
Odrasli su se oduvijek alili na svoje mlade, no ovo je drukije.

Uvijek je bilo divlje i buntovne djece koja su znala skrenuti s
4. John Leo, When Life Imitates Video, U.S. News and World Report, 3. svibanj
1999., 14.
5. Ibid., 14-15.
6. Josh McDowell i Bob Hostetler, Right from Wrong (Dallas: Word Publishing,
1994.).
puta i uiniti neto krivo. Meutim, ini se da dobar dio dananje

mladei ne poznaje razliku izmeu ispravnog i krivog. Djeca
robe, sakate i ubijaju iz istog hira i bez imalo kajanja i grinje
savjesti.7
Slaem se s Nethawayem. Znaajan dio problema jest nestanak moralnog

apsoluta iz nae kulture. Nasilje mladih cvjeta u moralnom vakuumu. Kad
djeca nemaju osobni vrijednosni sustav koji jasno razlikuje ispravno od
krivog, ne postoji nita to bi ih sprijeilo da iskale svoj gnjev i frustraciju
putem nasilja te hladnokrvnim preziranjem ljudskog ivota. Obnavljanje
moralnog apsoluta sve do najsitnije niti u obitelji i drutvu pravi je klju
za obuzdavanje destruktivnog trenda meu mladima.
U tom sam cilju i pokrenuo kampanju Razluimo ispravno od krivog
koja se odvija tijekom nekoliko posljednjih godina diljem nae zemlje.
Prihvatio sam izazov osposobljavanja crkava i obitelji za pruanje otpora
eroziji biblijskih vrijednosti te pruanja
pomoi naoj djeci kako bi razluila to
je ispravno a to krivo. Sa svojim sam Obnavljanje
timom putovao na etiri kontinenta, u moralnog apsoluta
vie od 160 gradova, to je, prema sve do najsitnije
procjenama, rezultiralo da oko ezdeset niti u obitelji i
tisua crkava prigrli poruku moralnog drutvu pravi je
apsoluta. Razvili smo trideset dva klju za obuzdavanje
razliita oblika pomoi i pouavali stotine destruktivnog trenda
tisua roditelja i mladih ljudi biblijskom, meu mladima.
praktinom shematskom planu za
razumijevanje i primjenu moralnog
apsoluta na njihov ivot i meuljudske odnose.
Kad bih osjetio potrebu, uinio bih sve to ponovno. No ma koliko
bilo vano u mlade ljude uliti osobni vrijednosni sustav koji jasno
razluuje ispravno od krivog, moramo shvatiti da su te moralne
vrijednosti tek jedan dio dimenzije odgovora na dananju krizu u kojoj
se mlade nalazi. Pouavanje mladih ljudi kako da razlue ispravno od
krivog sutinski je bitno za rjeavanje problema, no ne donosi sveukupno
rjeenje. Uz taj nauk moramo poduzeti korake kako bismo ih na vrijeme
zatitili da ne postanu dijelom kulture koja glorificira nasilje i prijebrani,
ili izvanbrani, spolni ivot. Moramo im dopustiti da iskuse ljubav i
7. Rowland Nethaway, Missing Core Values, Cox News Service, kao to je

navedeno u: Hamilton (Ohio) Journal-News, 3. studeni 1993.
odgoj to ga prua brina obitelj. Naa

Pouavanje mladih djeca moraju nauiti to znai
ljudi kako da razlue potovanje iuvaavanje ljudi i imovine.
ispravno od krivog A ipak, vjerujem da postoji jo
sutinski je bitno za dublja potreba, jo silniji vapaj te
rjeavanje problema, potrebe meu naom mladei, kojom
no ne donosi se moramo pozabaviti dok obnavljamo
sveukupno rjeenje. moralni apsolut i stojimo nasuprot
svijetu koji je ispunjen grijehom. Kad
bi od mene netko traio da odredim
sutinski razlog zbog kojeg naa
mlade podlijee privlanostima na koje mami bezbona kultura i zbog
kojeg prate gnjevom, rekao bih da se osjeaju usamljeno, otueno, te
da nisu sigurni tko su oni zapravo. Mnogo mladih ljudi, ak i onih
odgojenih u dobrim kranskim obiteljima, osjea se iskljueno i
otueno od svojih roditelja, od odraslih uope, te od drutva u cjelosti.
Skoranja znanstvena studija, moje osobno istraivanje, te kontakti s
tisuama mladih ljudi potvruju da su naa djeca u dananje vrijeme
otuena od veine odraslih i da im nedostaje osjeaj osobnog identiteta
i svrhe. Ta otuenost od odraslih i nejasan osjeaj identiteta izazivaju
kod njih osjeaj da su odbaeni iostavljeni na milost i nemilost
neprijateljski raspoloenom svijetu. Stoga ih ja i zovem otuenom
generacijom.
Nepovezanost u odnosima koju mladi ljudi danas osjeaju jednako je
i zastraujua i emocionalno bolna, tako da velik dio antisocijalnog
ponaanja to ga ispoljavaju ukljuujui i ekstremne sluajeve kao to
su West Paducah, Jonesboro i Columbine jest posljedica te
nepovezanosti. Da bismo doprli do otuene generacije prvo moramo
razumjeti njihovu konstituciju (narav, mentalni sklop) te zato se
osjeaju tako bolno otueno i usamljeno.
On-line, a ipak diskonektovani

Otuena generacija nalazi se unutar grupe stanovnitva na koju neki
upuuju kao na echo boomerse, a odnosi se na one roene izmeu 1977.
i 1994. Neki ih nazivaju i millennials, dok one roene nakon 1983.
ponekad zovu i mosaics. Dananji su adolescenti prevashodno potomci
baby boomersa8, a tinejderi ine vie od dvadeset dva milijuna
8. Baby boomers generacija u SAD u kojoj je dolo do neoekivanog naglog

stanovnika. Vjerojatno su najbogatija, najmnogoljudnija, najobrazovanija

i fiziki najsposobnija generacija u povijesti. Naa mlade raste
unaprednom drutvu, ima iznimne mogunosti za napredak u karijeri te
pristup praktino neogranienoj koliini informacija. Vie od jedne
treine dananjih tinejdera prikljueno je na internet, a pretpostavlja se
da e do 2003. godine njih 70 posto kruiti du tog puta neogranienog
broja informacija.9
Dananja mlade provodi vrijeme na internetu iz mnogo vie razloga
nego to bi bile tek informacije ili razonoda. Sve vie mladih ljudi koristi
e-mail i chat u pokuaju da se drutveno poveu s drugima. A ipak,
ljudi koji trae emocionalnu vezu i povezanost u odnosima preko
interneta nalaze da su te elektronske veze neispunjavajue i jeftine
zamjene za prijateljski odnos s drugom osobom i ivi meuljudski
kontakt. Studija koju je uradilo Sveuilite Carnegie Mellon
uPittsburghu otkriva da je osoba depresivnija, podlonija stresu
iusamljenija sa svakim dodatnim satom to ga provede na internetu.10
Hill Walker, jedan od direktora Instituta koji se bavi prouavanjem
nasilja i destruktivnog ponaanja, posljedice nove tehnologije u slubi
komunikacije naziva gotovo virtualnom stvarnou bez nazonosti
odraslih.11
Ureaji visoke tehnologije koji naoj djeci omoguavaju elektronski
se povezivati s ljudima diljem svijeta ujedno bi ih mogli potai na
otuenje u odnosima s ljudima u svome domu. U sve veem broju
kuanstava djeca imaju vlastite kompjutore, modeme i telefonske
linije. A kako je veina kua opremljena i kompjutorima za mamu
i tatu, i djeca i njihovi roditelji provode vie vremena buljei u monitore
nego to meusobno komuniciraju. Koliko god kompjutori bili dobri za
obavljanje mnogih zadataka, isto toliko mogu podmuklo pridonositi
otuenju ove generacije. Dok djeca provode sate i sate pretraujui
internet i razgovarajui s ljudima on-line, imaju sve manje vremena
za druenje s drugima, osobito sa svojim roditeljima i drugim odraslima
poveanja nataliteta ubrzo po okonanju Drugog svjetskog rata, tonije tijekom

1950-ih; otud i naziv echo boomers za njihove potomke u smislu odjeka ondanjeg
buma op. prev.
9. Barbara Kantrowitz i Pat Wingert, How Well Do You Know Your Kid? Newsweek,
10. svibanj 1999., 38-39.
10. Studija Roberta Krauta, profesora na Sveuilitu Carnegie Mellon, kao to je
navedeno u In Cyberspace, Akron (Ohio) Beacon Journal, 31. kolovoz 1998.,
First Words, rubrika 1.
11. John Leland, The Secret Life of Teens, Newsweek, 10. svibanj 1999., 45.
iz njihove okoline. Odrasli koji su isto tako

to je osoba preokupirani internetom, karijerom,
otuenija u drutvenim aktivnostima i crkvenim
odnosima s obvezama jednako se izlau riziku otuenja
drugim ljudima od vlastite djece.
to je sklonija Svaka znaajnija socioloka studija
antisocijalnom obavljena u posljednjih petnaest godina koja
ponaanju. se bavi opsenim prouavanjem meuljudskih
odnosa ili nedostatkom istih to se tie
ljudskog ponaanja otkriva sljedee: to je
osoba otuenija u odnosima s drugim ljudima to je sklonija antisocijalnom
ponaanju. Dvije glavne studije koje sam obavio meu mladima u crkvi,
prvu 1987. i drugu 1994., otkrivaju da su mladi manje podloni riziku
od uputanja u neprihvatljivo ponaanje to su bliskiji sa svojim
roditeljima. A ipak, porazni statistiki podaci podvlae rastuu otuenost
i usamljenost ove generacije:
.Gotovo polovica dananje mladei proi e kroz rastavu svojih

roditelja.
. 63 posto mladih ivi u kuanstvu u kojem oba roditelja rade van

kue.
. Samo 25 posto tinejdera kae da su njihove majke uvijek doma kada

se vrate iz kole.
.98 posto tinejdera provodi jedanaest sati tjedno gledajui

televiziju.
. Tinejderi svakog dana provode prosjeno tri i pol sata sami.12

Ne bismo, dakle, trebali biti iznenaeni to je generacija koja mora
pretrpjeti rastavu roditelja, koja dolazi u prazan dom, provodi prekomjernu
koliinu vremena sama i satima sjedi pred televizorom ili kompjutorskim
monitorom ujedno i generacija koja se osjea otueno od odraslih i izlae
se rizinom ponaanju. Kada taj bolni osjeaj usamljenosti kod mladih
ljudi nije adekvatno tretiran, njihov gnjev i strahovi mogu eskalirati
unasilje i tragediju.
12. Kantrowitz i Wingert, How Well Do You Know Your Kid?, 38-39.
Ja svake godine primam na tisue dopisnica i pisama od mladih

ljudi. Oi mi zaiskre kada proitam neku kao to je ova koju sam
nedavno primio od jedne srednjokolke. Evo ulomka iz tog pisma:
Dragi Josh,
Moji su roditelji krani ve godinama, a ja sam sav svoj

dosadanji ivot provela odgajana u crkvi. Ovog su srpnja moji
roditelji proslavili dvadeset godina braka. To su ljudi puni ljubavi
irazumijevanja. Sretna sam to mi je Bog ba njih dao za roditelje.
Vrijedni su divljenja i ne znam to bih radila da ih nema. Oni su
najbolji!
Ali na svako ohrabrujue pismo poput ovoga primam desetak ili vie
pisama koja paraju srce, a dolaze od mladih osoba koje se osjeaju
otueno od jednog ili oba svoja roditelja. Evo nekoliko tunih rijei koje
su mi djeca napisala:
Toliko sam usamljen da to vie ne mogu podnijeti. elim biti

poseban nekome, ali nema nikoga kome je stalo do mene. Ne
sjeam se da me je itko ikad dotakao, nasmijeio mi se ili htio
biti sa mnom. Osjeam se tako prazno u sebi.

Osjeam se kao da imam teg na srcu i nekakav golem teret na
leima, no ne znam to je to. Ima neto u meni to me tjera na
pla, a ja ak ni ne znam to je to.

Nisam u ivotu proao kroz neke zastraujue stvari, no oduvijek
sam imao taj snaan osjeaj usamljenosti. Zapravo sam juer
ugledao momka mojih godina koji je sjedio pokraj jezera uronjene
glave meu ruke. Priao sam mu i neko vrijeme smo razgovarali.
Otkrio sam da smo i on i ja ve godinama ispunjeni usamljenou
i zbunjenou.

Prvoga u srpnja napuniti esnaest godina. Imala sam jedanaest

kad me zlostavljao roeni otac. Zbog toga sam se tri puta pokuala
ubiti. Zatvorila sam se u sebe. Mrzim ljude. Sada sam spaena,
no moram ponovno nauiti voljeti. Umorna sam od usamljenosti,
ali uasno se plaim voljeti.
Moda djeca iz tvog okruenja nisu ba na rubu nasilja, no moglo bi te

okirati da sazna koliko se, po svoj prilici, osjeaju otueno.
Stari jaz meu generacijama

Zloglasni jaz meu generacijama, odnosno ta emocionalna i socijalna
razdaljina to razdvaja odrasle od njihove djece, oduvijek je postojala
do nekog stupnja. Prirodno je da svaka nova generacija eli
ustanoviti jedinstven identitet sama za sebe, bez roditelja. Meutim,
kada doe do masivnih drutvenih promjena unutar kratkog
vremenskog perioda taj se jaz meu generacijama iri. Stoga
vjerojatno nijedna generacija u povijesti nije svjedoila tako brzim
i ekspanzivnim promjenama u kratkom vremenskom razdoblju kao
to su to dananji adolescenti.
Razmisli o ovome: Sva je mlaa generacija roena nakon to je
Ronald Regan postao predsjednikom Sjedinjenih Drava. Veina njih
vjerojatno nikada nije kupila novu gramofonsku plou niti ila udrive-
in kina. Mnogi meu njima ne znaju da je postojao svijet bez AIDS-a.
Veina ih je previe mlada da bi se sjeali pada komunizma. Ne mogu
ni zamisliti svijet bez kompjutora, video igrica i interneta. Svijet se za
njihova kratkoga ivota ubrzano mijenjao te stoga dananji adolescenti
odraavaju te promjene.
Razmisli na trenutak o kontrastu izmeu baby boomersa i dananje
mladei:13
13.Mitchell, The Official Guide to the Generations, 12.

Baby boomersi Millennialsi
Kolor TV Internet
Zaposleni oevi Odsutni oevi
Majke kuanice Centri za cjelodnevni
boravak djece
ene slubenice ene menaderice
LP CD
Rock-n-Roll Hip-hop
Duga kosa Body piercing
Slobodan seks Siguran seks13
Etniki se ova nova generacija veoma razlikuje od baby boomersa. Oni

doista predstavljaju prvu generaciju koja smatra da je kompjutorska
tehnologija pravo to se stjee roenjem. U najveem se dijelu zapravo
nisu pobunili protiv svojih roditelja ve se prosto osjeaju udaljeno od
njih.
Novi jaz zbog jezika kulture

Jaz nastao zbog jezika kulture takoer udaljava odrasle od mladih,
amnogi odrasli jednostavno toga nisu svjesni. Istini za volju, veina
mladih ljudi govori potpuno drukijim jezikom od onoga kojim govore
njihovi roditelji i odrasli uope. I da
budemo jasni, ja ne govorim ovdje o nekim
kuanstvima u kojima roditelji govore Veina mladih
panjolski ili ruski ili kineski, dok im djeca ljudi govori
govore engleski. Ne govorim, tovie, ni o potpuno drukijim
slangu koji djeca danas koriste, a koji jezikom od onoga
njihovi roditelji uope ne razumiju. kojim govore
Govorim o odraslima i mladima koji koriste njihovi roditelji i
opi, zajedniki rjenik, no razliitih odrasli uope.
definicija, potpuno nesvjesni da takve
razlike uope postoje. I dok se udaljenost
izmeu odraslih i mladih iri, naa mlade oblikuje tijesnu mreu
vlastite zajednice sa svojim vlastitim jezikom. Moe li sada vidjeti
zato se odrasli i mladi koji govore drukijim jezikom ne mogu

meusobno povezati?
Na primjer, esnaestogodinji je Jason ukrstio koplja s ocem zbog
svoje potrebe za honorarnim poslom. Posluaj to kau Jason i njegov
otac, kako bi vidio moe li prepoznati nastanak jaza zbog jezika
kulture, neega to njegov otac uope ne shvaa da postoji.
Jasonovo stanovite
Nije da mrzim svoje roditelje, niti ita takvo. Samo bih volio kad
bi me mogli razumjeti. Mislim na taj problem zaposlenja. Tata me
uvijek gnjavi kako trebam vrijedno uiti i dobiti dobre ocjene. Misli
da posjedovanje auta, dobrog glazbenog ureaja i prave odjee nije
vano. Uvijek me kritizira zato jer elim zaraivati mnogo novaca
iimati lijepe stvari. Pa eto, to sam ja, a on to jednostavno ne moe
podnijeti. I mama uvijek kae da sam previe eljan sabiranja blaga
na zemlji, to god to znailo. Kae da je bolje biti bogat duhovno
negoli materijalno. Moda to doista tako funkcionira kad je rije
o mami i tati, no moji prijatelji i ja vjerujemo da moemo imati
oboje. A moji roditelji to prosto ne shvaaju. Tako su puni osude.
Nikad mi ne odaju priznanje to sam barem to to jesam. Ba kao
da odbacuju vlastitoga sina. Nemam slobode. A oni neprekidno
ponavljaju: Moi e donositi odluke kao odrasla osoba kad se
pone ponaati kao odrasla osoba. E pa, ako ponaati se odraslo
znai biti poput njih, onda ja to ne elim biti.
Tatino stanovite
Jason je dobro dijete. Znam da je ponekad tvrdoglav, no u svoje
e se vrijeme rijeiti toga. Zaista se mora osloboditi te obijesne
potrebe za zaposlenjem kako bi mogao kupiti sve CD-ove koje eli.
Mora prvo traiti Boje kraljevstvo. Nastojim ga pouiti biblijskim
vrijednostima, no on misli da smo njegova majka i ja katkad
prilino strogi prema njemu. Siguran sam da e naposljetku
shvatiti da je sve to inimo za njegovo dobro. Potrebna mu je
konstruktivna kritika i zdravo popravljanje, ba kao to sam i sam
sve to trebao dok sam odrastao. Nema sumnje da je trenutano
pomalo udaljen, no vremenom e se sloiti s nama. Znam da ja
jesam s mojim roditeljima.
Moe li vidjeti zato Jason i njegovi roditelji nisu povezani? Tata imama
smatraju da je njihov sin pomalo udaljen, no Jasonov je odgovor
daleko ozbiljniji. Njegovi roditelji nastoje popraviti ponaanje svoga sina
unadi da e ga time opremiti za bolji ivot. Ali, po Jasonovu sudu, time
to ne odobravaju njegovo ponaanje oni odbacuju njega kao osobu. Iz
perspektive njegovih roditelja oni rade neto to je puno ljubavi za svoga
sina. Iz Jasonove perspektive, oni se otuuju od njega.
Zato Jason gleda na stvari toliko drukije od svojih roditelja? Zato
jer je vei dio utjecaja to ga prima iz javnog odgoja, promidbenog
programa, filmova, televizije, svjetovne glazbe i svojih prijatelja obojen
suvremenom kulturalnom doktrinom postmodernizma. Postmodernizam
je svjetovno stanovite okarakterizirano uvjerenjem da istinu treba
stvoriti, a ne otkriti. Jasonove su vrijednosti suptilno oblikovane
postmodernizmom, dok vrijednosti njegovih roditelja odraavaju
vrijednosti njihove generacije. UJasonovu su svijetu rijei moralni
sud predefinirane. Terminologija je esto jednaka, no definicija tih
termina veoma se razlikuje meu generacijama.
Na primjer, postmodernizam tvrdi da je identitet pojedinca neodvojiv
od toga to taj pojedinac radi, misli i vjeruje.
Tako je na dananju djecu izvren utjecaj da
vjeruju kako je ono to jesu u biti jednako Tako je na
onome to vjeruju i rade. Prema tome, ako dananju djecu
se tvoja stanovita, upute ili odgojne metode izvren utjecaj da
na neki nain sukobljavaju ili su u neskladu vjeruju kako je
s onim to tvoje dijete misli ili radi, mogue ono to jesu u biti
je da e ono naginjati miljenju kako ga jednako onome
omalovaava. A ako mu sugerira da je to vjeruju i rade.
njegovo ponaanje krivo, moglo bi smatrati,
kao to je i Jason, da ga osuuje. Ukoliko
kritizira njegove prijatelje ili nain
odijevanja, vjerojatno e tu kritiku shvatiti osobno. Rije prihvaanje
totalno je predefinirana u ovoj generaciji.
Rije tolerancija takoer ovoj generaciji znai neto posve drugo u
odnosu na ono to je znaila tebi. Postmodernistika kultura suptilno
nauava ljude da su oni koji svesrdno ne prihvaaju uvjerenja i nain ivota
ostalih automatski netolerantni, skloni osudi i zadrti ljudi puni predrasuda
anitko se ne voli druiti sa zadrtima! No, to treba uiniti mlada osoba,
poput Jasona, kada se dogodi da su ti netolerantni, skloni osudi i zadrti
ljudi puni predrasuda upravo njezini roditelji? Budui da veina djece
idalje obilato ovisi o svojim roditeljima, Jason se jamano nee rastaviti
od njih i pobjei. Vjerojatnije je da e se udaljiti od njih jer uti da ga oni

odbacuju.
Razmisli sada o jo jednoj rijei koja je lukavo predefinirana
upostmodernistikoj kulturi; ta rije je istina. Kao odrasla osoba koja
vjeruje u Bibliju, ti nedvojbeno prihvaa da su neke stvari apsolutna
iuniverzalna istina, to znai istina za sve ljude, na svim mjestima i u
sva vremena. K tome, prihvaa i da je Bog taj koji je odredio taj
apsolut, a nama ga prenio putem svoje Rijei. I upravo je taj i takav
pojam istine i morala oblikovao osnovu za vei dio zapadne civilizacije
sve do naih dana. Ti i tvoji suvremenici odgojeni ste na tim vrijednostima.
Meutim, sadanja generacija, prva koja je odrasla u godinama
postmodernizma, ne prihvaa sveobuhvatno postojanje objektivne
istine. Budui da je u postmodernistikom svijetu istina neto to
treba stvoriti a ne otkriti, svaka kultura odreuje vlastitu istinu koja
je tona samo u toj kulturi i za nju. Postmodernisti tvrde da je svatko
tko kae da se dri objektivne istine koja nepovoljno sudi o vrijednostima,
uvjerenjima i nainu ivota druge osobe, netolerantan, zadrt i pun
predrasuda. Zato Jason nije voljan prihvatiti vrijednosti svojih roditelja.
On je uvjetovan stvoriti vlastitu istinu, nain ivota koji funkcionira za
njega, ak i ako se to sukobljava s vrijednostima njegovih roditelja.
Budui da je dananja mlade do odreenog stupnja odrasla pod
takvim utjecajem, desit e se da oni mogu raspravljati o kljunim
pitanjima koristei iste izraze koje i ti koristi, no uz drukiju definiciju.
Te razlike i nesuglasice mogu potai otuenje u odnosima izmeu tebe
i tvoje djece. Obrati pozornost na to koliko su izrazi koji slijede u tabeli
drukije definirani od generacije do generacije:
Postmodernistiko
Tvoje shvaanje
Rije shvaanje
(kultura odraslih)
(kultura mladih)
Tolerancija Prihvaanje drugih a da Prihvaanje da su uvjerenja
se s njima ne mora svakog pojedinca, njihove
slagati niti dijeliti vrijednosti, nain ivota i
njihova uvjerenja ili utvrene istine jednake za
nain ivota. sve.
Potovanje Odavanje dunog Svesrdno slaganje s tuim
potovanja drugim uvjerenjima ili nainom
ljudima. ivota.
Prihvaanje Prihvaanje ljudi radi Odobravanje ili ak

onoga to oni jesu, ne slavljenje drugih ljudi radi
nuno radi onogo to njihovih uvjerenja ili
govore ili rade. naina ivota.
Moralni sud Odreene stvari su Nemamo nikakva prava
moralno prihvatljive ili osuivati stanovite ili
neprihvatljive, kao to je ponaanje druge osobe.
ve Bog odredio.
Osobne Omiljena boja, hrana, Sklonosti u seksualnom
sklonosti/ odjevni stil, hobiji, itd., ponaanju, vrijednosnom
prioriteti osobno su odreeni. sustavu te uvjerenjima
osobno su odreeni.
Osobna prava Svi pred zakonom imaju Svatko ima pravo initi
jednaka prava. ono to smatra da je
najbolje za njega.
Sloboda Svi su slobodni uiniti Svi moraju imati
ono to znaju da su mogunost initi ono
duni uiniti. to ele.
Istina Apsolutni standard za Sve to je ispravno za
ispravno i krivo. tebe.
Kako se otuenje pretvara u izolaciju

Tono je da je sukob generacija odgovoran za dobar dio otuenja
u odnosima to ga mladi ljudi danas osjeaju. A utjecaj postmodernistike
kulture na ovu generaciju, ini povezivanje s njima nevjerojatnim
izazovom i tekoom. No ak i s takvim silama na djelu, ta udaljenost i
usamljenost kod naih mladih ne bi bili trajno destruktivni kad bi se
roditelji, omladinski djelatnici, pastori i kranski pedagozi pobono
suprotstavili toj kulturi te izgradili trajnu povezanost u odnosima sa
svojom djecom. Rezerviranost i udaljenost kroz koje jedan broj ljudi
prolazi tijekom mladalake etape odrastanja ili tijekom privremene
adolescentne krize identiteta ubrzano postaju kulturoloko stanje. Kada
se s osjeajem otuenosti i usamljenosti nae mladei ne pozabavimo
odmah i na adekvatan nain, te kada su preputeni sami sebi kako bi
sebe nali, udaljenost koju osjeaju u odnosu na odrasle pretvara se u
jaz izolacije u odnosima.
Mnogi pripadnici ove generacije izolirani su i emocionalno i u

odnosima s drugima. Osjeaju se izgubljeno, ne znajui tko su zapravo.
Danny, briljantni kranski uenik, neko mi je rekao neto to pokazuje
stanje prevelikog dijela nae mladei: Ponekad se osjeam toliko
usamljeno, kao da nikom do mene nije stalo. Moji roditelji ive u svom
svijetu, a ja u svom. A nije uvijek bilo tako. Znam da zvui bedasto, ali
ja elim da me ostave na miru dok ujedno elim biti dijelom njihova
ivota. Oni me doista veinu vremena ostavljaju na miru, no tad
postajem prilino usamljen. Kada ovjek uje oaj djeteta kao to je
Danny, bolje shvaa zato mladi ljudi toliko silno trae jedni druge.
Uvia zato su im bande toliko primamljive pomau im zatvoriti taj
jaz izoliranosti to se prostire izmeu djeijeg svijeta i svijeta odraslih.
Putujui svake godine tisuama kilometara kroz moju zemlju i
diljem svijeta, sluam prie mnotva mladih ljudi u kojima mi govore o
svom osjeaju izoliranosti. Naa djeca danas trebaju snanu povezanost
u odnosima s drugima kako bi pronali svoj put u svijetu te umakli
opakoj struji usamljenosti koja ih vue u samounitenje.
No, naalost, mnotvo roditelja i omladinskih voa rekli su mi da
vode teku borbu kako bi upoznali svoju djecu te da se esto ne
uspijevaju povezati s njima na dubokoj, osobnoj razini. Sluam brine,
no prestraene odrasle, kako mi govore: Josh, bojim se da e ova
kultura zarobiti moju djecu. To su dobri roditelji i dobri omladinski
djelatnici koji vole svoju djecu i oajniki ele ui u njihov svijet, ele
se povezati s njima i staviti im do znanja da
jesu voljeni takvi kakvi su. No na tom se putu
Post suoavaju s golemom borbom.
modernistika Oito je da elimo zatititi djecu od
kultura prijeti negativnih utjecaja i posljedica bezbone
da e potkopati kulture. Postmodernistika kultura prijeti da
vjeru i moral e potkopati vjeru i moral nae djece. Meutim,
nae djece. ako svoju energiju usmjerimo samo na
mijenjanje njihova ponaanja ili ratoborno
pruamo otpor bezbonoj kulturi, tad skreemo
s pravog kursa. Vano je shvatiti tetan utjecaj doba u kojem ivimo i
vano je da mladi ljudi donose ispravne odluke u ivotu. No stvarne
bojinice upravo su srca dananje mladei.
Da, svakako eli da tvoja djeca ive dobro i ponaaju se pristojno.
No njihova e se borba s usamljenou i prazninom nastaviti sve dok ih
ne uvjeri da su voljeni kao jedinstvene osobe. Ovo bi moglo zvuati
kao clich, no istina je: Tvojoj djeci nee biti vano koliko zna, sve dok
ne saznaju koliko ti je vano. Roditelji, znam koliko volite svoju djecu.

Omladinski djelatnici, znam koliko vam je stalo do djece u vaim
grupama mladih. Pastori i vjerouitelji, znam koliko ste zabrinuti za
otuenu generaciju i znam da vas srca bole kao to mene boli zbog
suludog divljatva koje je buknulo na mjestima kao to su Pearl,
Mississippi; Springfield, Oregon; Littleton, Colorado. Da vam nije stalo
nitko od vas ne bi inio ono to ini kako bi pronaao odgovore,
ukljuujui i itanje ove knjige.
Pravi izazov koji je pred nama jest da nauimo kako ui u njihov,
ponekad sloen i zbunjujui svijet, te kako uspostaviti povezanost u
odnosima s njima na emocionalnoj razini i to tako duboko da je nijedan
utjecaj kulture ne moe razoriti. To je ono to elim za svoje etvoro
djece i za desetine tisua djece diljem svijeta kojima sluim svake
godine. Uvjeren sam da i ti eli isto. Eto, o tome se radi u ovoj knjizi.
Prvi je korak u tom procesu uenje kako razumjeti i identificirati se
s borbom s kojom se naa djeca suoavaju u predtinejderskom i
tinejderskom svijetu. Zavrne e nas stavke u ovom poglavlju usmjeriti
u tom pravcu.
Dopusti mi da ti sad izloim to je to to vjerujem da predstavlja
reprezentativni glas generacije novoga milenija. Ove rijei, izgovorene
u ime otuene generacije, otkrivaju to je to za im dananja mlade
ezne u svojoj dui, unato tome to katkad ne znaju kako bi to opisali.
Dok ovo ita, potiem te da oslukuje vapaj iz srca mlade osobe koju
poznaje tvoga sina, keri, neke mlade osobe iz tvoje omladinske
grupe, sa sata vjeronauka, ili iz kolske uionice. U stvarnosti, mlada
osoba koja ti je najblia vjerojatno dijeli istu ovu duboku unutarnju
enju da bude s tobom blie povezana.
Odvojeni svjetovi: Stanovite generacije novog milenija

Mi smo drukiji od vas. ivimo u drukijem svijetu i predstavljamo
drukiju generaciju. I vi i mi smo prezauzeti. No, unato tome to
ne provodimo mnogo vremena zajedno, i to malo vremena to ga
provodimo jedni s drugima nama je dovoljno da shvatimo ega se
zapravo plaite. A plaite se da neemo imati dovoljno dobre ocjene
u koli. Izriito se plaite da smo ve stupili u spolne odnose, a ako
i nismo da uskoro hoemo, ili da e nas pritisci iz drutva uvui u
drogu, konzumiranje alkohola ili u neku bandu. I mi, u neku ruku,
razumijemo vae strahove. Vaa nam je gorua poruka prilino
jasna: Klonite se problema i dobijajte dobre ocjene.
Ali, znate to? Sve te stvari nas zapravo ba i ne plae. Istini

za volju, htjeli bismo da shvatite kako mi ve znamo mnogo toga
te da smo sigurni u ono to jesmo i to elimo postati. elimo da
se ponosite nama, no ujedno elimo biti svoji, drukiji, no vama
doista vani.
Znamo da to moe zvuati pomalo udno, no na je svijet
bremenit udnim ljudima to prolaze kroz jo udnije faze. ivimo
u zbunjujue vrijeme koje vi moete zvati etapom, ali mi se bojimo
da ta etapa nikad nee proi. Istina je, pomalo se bojimo da se
vi bojite nas. Kao da ste uplaeni jer vam se ini da nas vie ne
poznajete, moda i da nam vie ne moete vjerovati, ili se bojite
da mi vie ne elimo biti dio vas.
No duboko u sebi eznemo da se probijete kroz nae krinke
i upoznate nas onakve kakvi doista jesmo da nas cijenite i
vjerujete nam. elimo, zbilja se elimo osjeati povezano s vama,
tako kao da doista nekom pripadamo. Znamo da katkad to ne
izgleda tako kao to sada navodimo, sa svim tim udnim stvarima
koje inimo i govorimo. No istinu vam govorimo kada kaemo da
se osjeamo otueno, ba kao da ne znamo tko smo, i bojimo se
da nikad neemo ni saznati.
Znate li to je stvarno udno? Moda mi zapravo uope nismo
toliko drukiji, jer vjerujemo da i vi elite tu povezanost koliko
i mi. Smatramo da i vi i mi elimo imati tu potrebu jedno za
drugim. Duboko u sebi, mi odista elimo da uete u na svijet i
pomognete nam shvatiti tko smo. I to je to to vam govorimo,
samo to moda to govorimo na udan nain. A to je zato jer smo
zbunjeni i muimo se.
ini se kao da nas se neprekidno procjenjuje u odnosu na
brojke i postignute rezultate i uinke koji se uvijek ine kao da su
taman toliko daleko da su van naeg domaaja. Svako jutro kad
budilica zazvoni, mi navlaimo nae krinke. Tada se odijevamo
u nau odjeu, kitimo se naim nakitom i preoblaimo se u te
nae stavove i dranje kako bismo sakrili vlastite strahove. esto
ulazimo u neke sportove, klubove, studije, veze s momcima, s
djevojkama, ili u bilo to drugo, samo kako bismo bili svoji ili
kako bismo pronali sebe, a ponekad moda i kako bismo sebe
izgubili.
Ali, znate to? Veina nas nikad ne pronae sebe. To je
frustrirajue. I boli. Mnogi su meu nama unutra u sebi postali
gnjevni. Veina nas ak ni ne zna zato smo gnjevni. Pravo da vam
kaemo, veina nas ak ni ne shvaa da uope nemamo osjeaj

identiteta. No ispod svega toga osjeamo duboku bol otuenja i
usamljenosti u vlastitom svijetu, i tono tu, ispod povrine, stoji
taj kipui gnjev.
Moda vam je teko povezati se s naim gnjevom, ali vjerojatno
moete shvatiti to osjeamo. Jer vjerojatno i sami znate to znai
eljeti biti voljen prosto takav kakav si i ba zato to si to to jesi,
bez ikakvih uvjeta. Smatramo da se moete identificirati s tom
unutarnjom, duevnom boli koja ezne samo za tim da netko plae
s vama kada ste povrijeeni ili bude tu pokraj vas kada uprskate.
Zar ne bi bilo sjajno uti rijei: Tako sam ponosna na tebe ba
takvog kakav si? I zar ne bi bilo veliko znati da ljudi misle kako
si u redu ak i kad tvoji postupci nisu uvijek savreni?
Evo jo neega to bi bilo sjajno: Voljeli bismo kada biste bili u
stanju gledati mimo nae odjee i glazbe, zaviriti iza naih krinki
i vidjeti stvarne nas i onda voljeti to to vidite. To je ono to
zaista traimo, samo to nismo sigurni kako to pronai.
2
Faktor odnosa
Kad je njegov otac uao u sobu, petnaestogodinji je Ken Meyers znao

to e rei. To se dogaalo najmanje jednom na tjedan tijekom kolske
godine, ponekad i dvaput.
Mislio sam da ima domau zadau koju treba uraditi, rekao bi
njegov otac sklanjajui slualice s Kenovih uiju. U Kenovoj je dui sve
kljualo. Osjeao se kao da je ponovno maleno dijete kojem je otac
prosto oduzimao stvari, ba kao sada.
Ken se pridigao i sjeo, budui da je do tada leao na svom krevetu i
sluao glazbu. Imam domau zadau, rekao je pokazujui radni list iz
engleskog koji mu je bio u ruci, i upravo je radim. Bio je negdje na
pola puta vjebe u kojoj je imao ralaniti reenice i odrediti vrste rijei.
Zna da e se bolje koncentrirati bez te buke koja ti klepee po
mozgu, inzistirao je otac, pokazujui na slualice.
To nije buka, tata, to je glazba kranska glazba. Ken je
nastojao biti utiv prema ocu, no mrzio je te prodike.
Oeve su se ruke samo pomakle na bokove njegova klasina poza
za dranje prodike. Kenneth, mora popraviti ocjene, a da bi to uinio
mora se koncentrirati. Ja nikad nisam bio u stanju uraditi domau
zadau s ukljuenim televizorom ili radijem. To remeti koncentraciju.
Ken je osjeao kako bijes kljua u njemu. Moda to remeti tvoju
koncentraciju, tata, ali ne i moju. Istina je da mene glazba oputa i
pomae mi koncentrirati se. Zar ne moe prihvatiti da se moje
navike u uenju razlikuju od tvojih?
Morat e prionuti na uenje ako eli postii dobar prosjek koji e
te odvesti na Dravno sveuilite.
Pokuavam ti rei da ne idem na Dravni, tata, raspravljao se Ken
Faktor odnosa 27
nijemo, ujedajui se za usnicu. Zapravo, mislim da ne elim ii na

koled odmah poslije srednje kole. Kad bi me samo ponekad htio
sasluati, moda bi i shvatio to se deava u mom ivotu. No sve o
emu ti moe misliti jesu moje ocjene.
I prije nego to se Ken uspio usprotiviti, njegov je otac uzeo CD
player i kutiju CD-ova s nonog ormaria. Spremimo ovo negdje dok
ne zavri zadau, moe? A onda je izaao iz sobe, zatvarajui vrata za
sobom.
Ken je bio toliko ljut da je gotovo plakao. Jer nisu u pitanju bile
njegove ocjene ni glazba koju je sluao. Nije to bilo neto to njegovi
roditelji nisu odobravali. Bila je to njegova odjea, ili njegova frizura, ili
prijatelji koje je imao. A kada se htio pohvaliti svojim najnovijim
kranskim CD-om nije ih uope zanimalo. Ken nije znao to ga vie
boli: neodobravanje njega kao njihovog sina, ili njihova pasivna
nezainteresiranost za sve to je interesiralo njega. A injenica da mu je
otac oduzeo glazbu uinila je da se osjea poput zatvorenika.
I neto prije 22 sata Ken je otiao spavati. Nije zavrio domau
zadau. Sukob koji je tu veer imao s ocem minirao je i ono malo
motivacije to ju je imao.
Leei u mraku, Ken je tiho molio. Boe, zato su mama i tata toliko
protiv mene? Zato im vie nije stalo do mene? Znam da ih neke stvari
koje inim doista uzrujaju. Ali ini se kao da mrze sve to je povezano
sa mnom. Imam osjeaj kao da su umorni od toga da budu moji roditelji
i da bi vie voljeli da odmah odrastem i odselim. Boe, to mi je initi?14
Kenovo iskustvo utjelovljuje emocionalnu bol koju doivljava vei
dio otuene generacije. Scenarij je uobiajen: Tinejder se bori kako bi
pronaao svoj put kroz teku situaciju koja trenutano obiljeava neku
etapu njegova ivota. No, katkad, odrasli koje najvie treba kako bi mu
pomogli pri prolasku tim putom nisu tu za njega. A to je neto to samo
bol ini gorom.
Pravila nas ne povezuju

Kada djeca stignu do adolescentnog doba, ponekad se ini kao da je
metamorfoza krenula po zlu. Na neki nain izgleda kao da su se prekrasni
leptirii pretvorili u rune gusjenice. Gotovo se preko noi ta draesna,
14. Prilagoeno iz knjige My Friend Is Struggling with Conflict with Others, Josh
McDowell i Ed Stewart, kolekcija PROJEKT 911, (Nashville: Word Publishing,
2000.).
aneoska, arobna djeica kojima je bilo uivanje biti u blizini iznenada

pretvaraju u udne, udljive i nepokorne tinejdere. Jednog su trenutka
sami osmijeh, a ve sljedeeg se ljute, bijesno odlaze, zlovoljni su i ute.
Nekad savrena djeca mogu biti zaboravna, neodgovorna, naprasita,
proturjena, drska i zbunjena katkad sve to u jednom danu!
Mnogi su mladi ljudi, poput Kena Meyersa, dobra djeca iji su
prioriteti glede kole, posla, novca, upravljanja vremenom, itd., poredani
naopako ili u najmanju ruku nisu usklaeni s prioritetima koje za njih
imaju njihovi roditelji. Nisu vie brzi posluati, ni laki za nadzor. Zapravo
se katkad zabrinemo nee li uskoro biti apsolutno izvan nae kontrole.
Kako bi, dakle, odrasli trebali reagirati na upravo iznikle tinejdere?
U openito iskrenim, no krivim pokuajima da pomognu, mnogi odrasli,
ba kao Kenov otac, misle da je primarni odgovor na tinejdersku
uznemirenost i bol vea izgradnja. Stoga nastupamo tako da postavljamo
pravila, nameemo svoju volju, zateemo uzde i obezbjeujemo potrebne
upute. Pretpostavljamo da je na primarni zadatak rijeiti problem,
korigirati loe ponaanje, provesti pravila, ili ispraviti krivo. Ali, ba kao
to ilustrira Kenova pria, dobronamjerni napori roditelja, staratelja i
onih koji rade s mladima, esto ostavljaju djecu sa jo veim osjeajem
usamljenosti i otuenja.
Ali Josh, prosvjeduju neki roditelji i crkveni voe, Biblija postavlja
jasna pravila ponaanja. Mi elimo da djeca ustanove vlastiti identitet i
da se osjeaju povezano s nama, no moraju se nauiti i poslunosti i
odgovornosti.
Slaem se da moramo obezbijediti jasno vodstvo i drati mlade ljude
odgovornima za njihove postupke, ak i kad se osjeaju zbunjeno i
otueno. Vjerujem i da moraju slijediti stanovita pravila, ak i kad misle
da imaju pravo sastaviti vlastita. No kljuno pitanje jest: Kako obezbijediti
odgovarajua pravila i vodstvo mladim ljudima, a da ih ujedno ne
otjeramo od sebe trgajui veze u naim odnosima i kako obezbijediti da
ih ne zarobi sadanja kultura?
Odgovor je izravno povezan s nainom na koji su pravila predoena.
Ja ve godinama potiem roditelje i omladinske djelatnike da predoe
pravila u kontekstu odnosa punog ljubavi. Moje je duboko uvjerenje,
zasnovano na biblijskim naelima, osobnim istraivanjima, te vlastitom
iskustvu u radu s mladima, da se mlade ne odaziva na pravila; odazivaju
se na odnos. Pred tobom su dvije formule koje esto koristim kako bih
ilustrirao kontrast:
Faktor odnosa 29
pravila odnos = pobuna

pravila + odnos = pozitivan odziv
Ako mladi ljudi opaze da ti je vie stalo do pravila nego do njih, vjerojatno
e biti u iskuenju zanemariti tvoja pravila. Ali kada znaju da su ti oni
vaniji od pravila da ih voli unato tome to ine ili ne ine vea je
vjerojatnoa da e slijediti tvoje upute.
Primijeti koliko je Bogu bio vaan odnos
Kada znaju da
kada je davao zakon u Deset zapovijedi.
su ti oni vaniji
Govorei u Boje ime, Mojsije kae: Dakle,
od pravila vea
Izraele, to od tebe trai Jahve, Bog tvoj? Samo
je vjerojatnoa
to da se boji Jahve, Boga svoga; da po svim
da e slijediti
putovima njegovim hodi; da ga ljubi i slui
tvoje upute.
Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom
duom svojom; da dri Jahvine zapovijedi i
njegove zakone to ti ih danas za tvoje dobro
dajem (Ponovljeni zakon 10,12-13, naglasak dodan). Koliko god Izraelci
s vremena na vrijeme bili buntovni, Bog se prema njima uvijek odnosio
kao Otac pun ljubavi, inei sve za njihovo dobro. Deset je zapovijedi
Izraelu dano da im bude jamstvo i blagoslov, nikako teret. Zakon je bio
Boji napor nainjen u ljubavi, kako bi zatitio svoj narod i providio za
njega.
Mnogi odrasli vjeruju da i oni donose pravila i propise svojoj djeci
za njihovo dobro. No ono to esto nedostaje jest taj faktor odnosa.
Poruka upuena djeci: inim to za vae dobro, nee djelovati ukoliko
te rijetko vide ili uju kako ispoljava bezuvjetnu ljubav kroz vrijeme
koje im posveuje, pozornost i obasipanje panjom. Pravila bez faktora
odnosa vode u otuenje u odnosima i potiu na pobunu. Ali zato pravila
unutar odnosa punog ljubavi redovito vode u pozitivan odziv.
Siva tvar i bliska povezanost

Tek sam nedavno doao do saznanja da formula pravila + odnos =
pozitivan odziv ima znaajan fizioloki temelj. Uvoenjem nove
tehnologije u neurologiju, ispitivanja mozga dovela su do zapanjujuih
otkria o mozgu adolescenata. Ta su znanstvena otkria uveliko rasvijetlila
znaaj povezanosti rukovoene ljubavlju izmeu roditelja i djece.
Tijekom nekoliko posljednjih godina, istraivai s Nacionalnog
instituta za mentalno zdravlje u Bethesdai, u Marylandu, napravili su
snimke mozga gotovo jedne tisue zdrave djece starosti od tri do

osamnaest godina. Njihova su otkria praktino sruila prethodna
stanovita po kojima se ljudski mozak u potpunosti razvije do puberteta.
Ovo novo medicinsko istraivanje iznosi:
Sve do posljednjeg desetljea neurolozi su vjerovali da su milijarde

neurona u mozgu adolescenta potpuno zrele kao i u mozgu
odrasloga ovjeka. Ali, ispostavilo se da kod veine ljudi nervno
strujno kolo, ili hardware, nije sasvim uspostavljeno sve do njihovih
ranih dvadesetih.15
Drugim rijeima, ak i kada je tijelo mlade osobe

sazrelo, njezin mozak jo nije.
ak i kada je Takvo je stanje, dakle, odgovorno za
tijelo mlade emocionalno ponaanje nalik podvojenoj linosti
osobe sazrelo, (Jekyll i Hyde) kod veine tinejdera.
njezin mozak Petnaestogodinji djeak moe jednog trena biti
jo nije. topao i drag prema svojoj majci, a ve sljedeeg
leden kao polarna zima. Trinaestogodinja se
djevojica u jednom trenu moe kikotati sa
svojim omladinskim pastorom, a ve sljedeeg gnjevno vritati na njega.
Medicinari danas vjeruju da se te nairoko rasprostranjene promjene u
raspoloenju adolescenata dogaaju zato jer se dva razliita podruja
mozga mlade osobe razvijaju prema drukijem rasporedu.
Ta dva podruja su: amigdala, koja se nalazi duboko u mozgu, i eoni
reanj, koji je lociran tono iza eone kosti. Prema navodima dananjih
neurologa:
Tijekom adolescencije amigdala je aktivna i nalazi se u fazi

visokonaponskog ubrzanog razvoja. To je podruje mozga
odgovorno za instinktivne reakcije i stvaranje sirovih emocija kao
to su strah i gnjev. U isto vrijeme, eoni reanj radi na niskom
naponu i sporije se razvija, a u njemu se nalaze centri odgovorni
za donoenje odluka i moralno rasuivanje (razum i logika).
Istraivai su koristili funkcionalnu magnetsku rezonancu
obrade slika, tehnologiju koja snima i prikazuje aktivnosti mozga
svake tri sekunde, kako bi vidjeli koji se dijelovi mozga koriste
15. Shannon Brownlee, Inside the Teen Brain, U.S. News and World Report, 9.
kolovoz 1999., 47.
Faktor odnosa 31
tijekom obrade informacija. I otkrili su da se mozak odraslih, kada

osoba promatra neiji izraz na licu koji odraava strah, osvijetli i u
amigdali i u eonom renju. Meutim, kad se radi o tinejderima,
osvijetljena je bila samo amigdala, dok se eoni reanj nalazio u
gotovo potpunom mraku.
Ovo je vano jer se eoni reanj ponaa poput prometnih znakova
u mozgu, kontrolirajui mnoge druge dijelove mozga, ukljuujui i
amigdalu. Karl Pribram, upravitelj Centra za istraivanje mozga i
informacijsku znanost na Sveuilitu Radford u Virginiji, kae da je
eoni reanj zaduen za izvrne funkcije. Ovo ukljuuje sposobnost
amigdala
eoni reanj
mozga da barata dvoznanim informacijama i donosi odluke, da

koordinira signale iz razliitih dijelova mozga te da tamponira ili
produlji emocije nastale u amigdali. Na primjer, kada odrasla osoba
sluajno uje neku uvredu, ona u njoj moe izazvati ubojiti gnjev
sve dok eoni reanj ne shvati da je taj komentar namijenjen nekom
drugom te kae amigdali da se stia. Kao to kae Pribram: eoni
je reanj sjedite civilizacije. (Vidi grafiki prikaz mozga.)16
Ali, budui da eoni reanj kod tinejdera nije dosegao punu zrelost, on
do odreenog stupnja ograniava njihovu sposobnost donoenja ispravnih
odluka, tim vie jer je pod pritiskom nestalnih emocija. Razvijenija i
visoko aktivna amigdala nalik je prometnoj autocesti prenatrpanoj
16. Ibid., 46-47

automobilima koji jure. Manje razvijeni eoni reanj slian je semaforu

koji ne radi uvijek ispravno. Ponekad prelazi iz zelenog u crveno a
da izmeu ne pogodi uto. Ponekad se upali zeleno za sve pravce u
isto vrijeme, potiui emocionalni urnebes. Istraivai pretpostavljaju
da ta neuravnoteenost izmeu dva sustava sprjeava tinejdere da
prate viestruke pojmove i koi ih u postizanju trenutanog pristupa
kritikim sjeanjima i mislima, to je nuno za ispravno prosuivanje ili
kontroliranje neobuzdanih emocija.17
Zamisli samo svoje tinejdere ija amigdala juri otvorenom
autocestom bez ogranienja brzine, spremna trenutano reagirati na sve
to bi moglo ugroziti njezino trkalite, kao to bi, recimo, bilo neslaganje
s tobom glede odjee, prijatelja ili glazbe. Uz preoptereen eoni reanj,
tinejderi prosto nemaju uvijek dovoljno energije u mozgu kako bi
organizirali svoje misli i donosili razborite odluke. Nije udo da se naa
djeca esto osjeaju zbunjeno i iskljueno dok se nama u isto vrijeme
ini da sve ima savrenog smisla. Njihove neuroloke spojnice prosto jo
nisu do kraja izvedene!
Dakako, nije mi namjera implicirati da su mladi ljudi tek neto vie od
svenjeva nervnih strujnih kola spakiranih u ljudsko tijelo, lieni svakog
moralnog kapaciteta za poslunost odraslima i Bogu. Oni su ljudi i moraju
biti smatrani odgovornima za svoje odluke. Ali shvaajui razvojni proces
ljudskoga mozga moemo bolje razumjeti zato su djeca sklona krivim
odlukama za koje se ini da njima u tom asu imaju smisla. Takvo nam
shvaanje takoer pomae osobno se bolje pripremiti i pomoi mladim
ljudima tijekom plovidbe kroz teke adolescentne godine.
Kako odgoj mijenja narav

Prije oko tri tisue godina, kralj Salomon je napisao: Upuuj dijete prema
njegovu putu, pa kad i ostari, nee odstupiti od njega. (Izreke 22,6)
Danas, suvremena tehnologija konano potvruje punovanost ovog
biblijskog upozorenja i obeanja. Put na koji upuujemo svoju djecu
ima jo i jae djelovanje na njihovo ponaanje nego to smo isprva mislili.
U svojoj publikaciji Djeji kolege, dr. Bruce Perry, lijenik i doktor
filozofije, te dr. John Marcellous, lijenik, iznose:
Mozak je veoma plastian, to znai da je kadar mijenjati se

u reakciji na iskustva, osobito na ona ponavljana i unaprijed
17. Ibid., 45-54.

Faktor odnosa 33
praktino predoena. Osim toga, mozak je najplastiniji tijekom

razdoblja ranog djetinjstva.18
Prema ovom lanku, istraivai su otkrili da odgoj djece put na koji

se upuuju zapravo programira njihov mozak. Drugim rijeima,
okruenje i odnosi u kojima dijete odrasta imaju znaajan utjecaj na
njegov mentalni razvoj i obrasce ponaanja.
Pionirsko je istraivanje utvrdilo da mozak djeteta u dobi od tree
do osme godine ima dvaput vie neurona, dvaput vie spojnica
(sinapsi) i dvostruko vie energije od mozga odraslog ovjeka. Ta
obilata hiperprodukcija nervne sirovine kreirana je tako da bi se mozak
djeteta mogao prilagoditi svim uvjetima. Takoer, to preobilje
omoguava djetetovu umu da se razvija punom snagom unato bilo
kojem fizikom oteenju koje bi se moglo dogoditi na mozgu. No,
istraivanja takoer pokazuju da dijete ulaskom u adolescentno doba
prolazi kroz proces nazvan potkresivanje. Tako Los Angeles Times
izvjetava:
Kako dijete izrasta u tinejdera, sinapse koje nisu koritene

nemilosrdno se potkresuju na tisue svake sekunde.19
A evo i najudesnijeg otkria: Samo su one sinapse koje su ojaane

djetetovim osobnim iskustvom uzgojene, te stoga preivljavaju proces
potkresivanja. Razlog tome je u sljedeem:
Mozak se razvija i oblikuje u skladu s reakcijom na iskustvo.20
Drugim rijeima, ako se tek prispjeli tinejder odgaja u poretku

pozitivnog psihikog, mentalnog, emocionalnog i drutvenog iskustva
(praktinog opaanja), njegov e se mozak razviti u skladu s tim. A
to se dogodi kada se dijete ne odgaja?
Zanemari (dijete) i (njegove) e modane spojnice atrofirati gotovo

istom brzinom kojom su se formirale. Njegovanje drutvenih
odnosa kritiki je vano. Bez njih se mozak ne razvija.21
18. Citirano od Brucea Perryja i Johna Marcellusa, The Impact of Abuse and Neglect
on the Developing Brain, Colleagues for Children 7 (1997.): 1-4.
19. Citirano iz The Brain: A Work in Progress What We Know About It iz serije
feljtona Los Angeles Times, The Brain: A Work in Progress, Internet Web Edit
7. studeni 1996.
20.Ibid.
21.Ibid.
Razmisli o zapanjujuim implikacijama to ih podrazumijeva ovo otkrie!

Bog je odraslima dao udesnu privilegiju i odgovornost oblikovanja
djetinjeg mozga tako to e ga njegovati pruajui mu pozitivna ivotna
iskustva. Veoma aktivan mozak tvoga djeteta bori se kako bi organizirao
i preradio misli ne bi li bio u stanju donositi ispravne odluke u ivotu.
Usred ope zbrke misli i emocija, dijete se
Veoma aktivan ve po samoj prirodi osjea pomalo zbunjeno
mozak tvoga djeteta i iskljueno. A ti pak ima priliku pomoi mu
bori se kako bi da ukloni zabunu i uvrsti mnoge nervne
organizirao i preradio spojnice jednostavnim obezbjeivanjem toplog,
misli ne bi li bio njegujueg odnosa. Tijekom tog procesa,
u stanju donositi oblast djetetova mozga zaduena za donoenje
ispravne odluke odluka ima mogunost veeg i lakeg pristupa
u ivotu. kritinim sjeanjima i emocijama.
I evo krajnjeg rezultata: to se bolje
povee sa svojim djetetom i emocionalno i odnosno, ono e biti bolje
opremljeno za razvrstavanje pritisaka i iskuenja to ih nosi ivot te
donositi ispravne odluke. Reeno drukije, pravila plus odnos jednako je
pozitivan odziv.
Prisjeti se konflikta izmeu petnaestogodinjeg Kena Meyersa i
njegova oca s prvih stranica ovog poglavlja. Da je Ken shvatio kako je
Bog kreirao njegov mozak i da je odgovorio u skladu s tim, moda bi pri
suoenju s ocem zbog istodobnog sluanja CD-a i rada na domaoj
zadai rekao neto ovakvo:
Tata, moj mozak je trenutano pretrpan neuronima i ja doista

nisam u stanju pratiti tvoj nain rasuivanja. Emocije u mojoj
amigdali previe su osjetljive, a moj jo nerazvijeni eoni
reanj zbunjen je. Kao posljedicu toga, sada se osjeam pomalo
iskljueno u odnosu na tebe. Trebam tvoje upute, no jo vie
trebam tvoju ljubav, i to prema meni ovakvom kakav jesam.
To e mi pomoi programirati moje neurone sjajnom graom.
A kad neiskoriteni neuroni budu potkresani, eto mene, opet
u se osjeati bolje povezano i s tobom i s Bogom. Nauit u
kako donositi ispravne odluke i moj e se rad u koli popraviti.
Moda i zavrim odlaskom na Dravno sveuilite ba kao to
se ti nada.
Svijet mate? Moda. Ali, iako mladi ljudi moda i nisu u stanju rijeima
izraziti pa vjerojatno ak ni razumjeti to se zbiva u njihovu mozgu,
Faktor odnosa 35
jasno je da mladim ljudima prisna povezanost puna ljubavi s odraslima iz

njihova okruenja treba vie od prodika. Bog je predodredio da mi, odrasli,
obezbijedimo te potrebne toke povezivanja u
odnosima s mladim ljudima. Radi se o tom Mladim ljudima
odgojnom, emotivnom vezivanju s tobom, prisna povezanost
koje e tvoju djecu osposobiti za svladavanje puna ljubavi
problema zbunjenosti i otuenosti koju osjeaju. s odraslima iz
njihova okruenja
treba vie od
Zanemarivanje i zlostavljanje djece prodika.
to se zbiva kada djeca doivljavaju surovo
zanemarivanje i zlostavljanje od strane odraslih
kojima su okrueni umjesto odgajanja u ljubavi? Studija dr. Perryja i dr.
Marcellusa utvrdila je da zanemarivanje i zlostavljanje imaju nepovoljan
utjecaj na razvoj mozga mlade osobe, to zauzvrat negativno utjee na
ponaanje:
Tijekom traumatskih iskustava, mozak takve djece nalazi se

u stanju pripravnosti potaknutog strahom. Taj poticaj glavnog
nervnog sustava u mozgu vodi u prilagoavanje promjenama na
emocionalnom planu, u ponaanju, te na polju spoznaje, djelujui
u smislu pomoi za preivljavanje. Meutim, neprestano ili
kronino djelovanje tih prilagodbenih poticaja kao odgovora na
strah moe rezultirati u disfunkcionalno ustrajno stanje straha. Ta
aktivacija izaziva pretjerani oprez, poveanje napetosti u miiima,
usredotoenost na znakove koji su povezani s prijetnjom (tipino
neverbalnim znakovima), zebnju, impulsivno ponaanje i sve
je ovo prilagoeno tijekom odreenog prijeteeg dogaaja, a ipak
postaje disfunkcionalno onog asa kada neposredna opasnost
proe.22
Sve studije pokazuju da djeca koja trpe opetovano zlostavljanje,

zanemarivanje, ili bilo koji oblik terora, naginju impulsivnoj agresivnosti
ili antisocijalnim sklonostima u karakteru. Kod neke djece konstantna
emocionalna bol uslijed zlostavljanja oslobaa prekomjerne kemikalije
stresa koje resetiraju hormonski sustav mozga dovodei dijete u stanje
pripravnosti potaknuto neprekidnim strahom. Takva djeca znaju
22. Citirano od Brucea Perryja i Johna Marcellusa, The Impact of Abuse and Neglect
on the Developing Brain, 1-4.
eksplodirati te vjerojatno nasilno reagirati na prijeteu opasnost, no

nakon toga e redovito osjeati aljenje i kajati se.
Kod drugih mladih ljudi zlostavljanje i zanemarivanje dovodi do
obamrlosti sustava hormona stresa u mozgu. Njihova sposobnost da
osjeaju esto zamire te stoga ih, po njima, nita ne moe povrijediti.
Takva e djeca vjerojatno postati emocionalno neosjetljiva i nee
reagirati na kaznu. Takvi se antisocijalni napadai ne kaju za svoja
nasilna, a nerijetko i ubilaka, djela. Uvjeren sam da je ovo razlog zbog
kojeg tinejderi mogu hladnokrvno povui okida i gledati kako njihovi
roditelji i kolski drugovi umiru. esnaestogodinji Luke Woodham, koji
je ubio svoju majku, a potom i troje kolskih drugova u Pearlu, u
Mississippiju, bio je jedan takav emocionalno obamro adolescent.
Ubijam jer se ljude poput mene svakodnevno maltretira, kae Luke.
Cijeli se ivot osjeam prognano, usamljeno.23
Jasno je da to to je neko dijete zlostavljano, to se prema njemu
loe odnose i to je usamljeno ne moe biti opravdanje za ubijanje
drugih ljudskih bia. No kad maltretiranje ostane nezapaeno i nelijeeno,
tragedija obino nije daleko. Tvoja djeca moda nee biti impulsivni
napadai niti antisocijalnog karaktera, ali tono je da nain na koji se
odrasle osobe iz njihovog neposrednog okruenja odnose prema
mladima bilo pozitivan, bilo negativan pristup znaajno utjee na
njihova osjeanja i ponaanje.
Ulazak u njihov svijet

Jasno je da su iskustva u odnosima i emocionalni doivljaji kod nae
mladei od kritine vanosti za njihov razvoj. Pravila, propisi i upute
same po sebi nee uzgojiti povezanost u odnosima izmeu nas i nae
djece. Njima je potrebna emocionalna privrenost, ona spona ljubavi
koja postoji samo kad ustanovimo i odravamo duboku povezanost u
odnosima pri naoj svakodnevnoj interakciji s njima. Tek tada e pravila
i upute koje im dajemo uistinu biti znaajni i plodonosni u njihovu
ivotu.
Ne vjerujem da je Boja nakana ikad bila da naoj djeci postavljamo
pravila i iznosimo istine izvan povezanosti s njima koja mora biti bliska
i puna ljubavi. Kao to sam ve rekao, moda i moemo natjerati nau
djecu da se dobro ponaaju tako to emo im nametnuti zakone i izvriti
pritisak na njih da se povinuju. No ukoliko im uz to ne pokaemo koliko
23. Sharon Begley, Why the Young Kill, Newsweek, 3. svibanj 1999., 35.
Faktor odnosa 37
ih volimo, naa se mlade nee samo pobuniti protiv tih pravila, nego e
se i otuiti od nas. Zato? Zato jer Bog nije djecu opremio da reagiraju
na pravila i propise, nego na odnos pun ljubavi, u kojem roditelji i drugi
odrasli koji se staraju za njih postavljaju pravila za njihovo dobro (vidi
Ponovljeni zakon 10,12-13).
Prema tome, ako se elimo relaciono povezati sa svojom djecom,
moramo to uiniti uz prisnost i na osobnoj razini. Ne moemo ih
poduavati s udaljenosti, ve moramo ui u
njihov svijet i stvoriti odnos s njima. Ne Ako se elimo
govorim ovdje da trebamo pokuati ivjeti kao relaciono povezati
tinejderi oblaiti se kao oni, govoriti kao sa svojom djecom,
oni, sluati njihovu glazbu, i tako dalje. Pod moramo to uiniti
ulaskom u njihov svijet podrazumijevam da uz prisnost
trebamo biti svjesni to se dogaa u njihovu i na osobnoj
ivotu te potom prosto biti tu za njih kako razini.
bismo stvorili odgovarajuu povezanost u
odnosima.
Kako svijet dananje mladei izgleda? Ja vidim etiri posebne
karakteristike.
Emocionalni usponi i padovi

Netko je rekao da je svijet tinejdera bremenit vruim i hladnim, lijepim
i runim. Jednog dana ih nae na vrhu svijeta, a ve drugog kako vode
teku borbu pod teretom istog tog svijeta. Svi smo iskusili uspone i
padove, no adolescentni su usponi i padovi daleko ei i ei. Mnogi su
odrasli skloni minimizirati ove estoke emocionalne reakcije jer su obino
izazvane okolnostima koje se nama ine trivijalno. Ali nisu trivijalne
djeci. Moramo nauiti biti osjetljivi na njihove emocionalne uspone i
padove te im pomoi da izau na kraj i sa zadovoljstvom i s boli.
Sukobi
Mladi se ljudi bore za osobni identitet, svrhu i znaaj. eljni su isprobati
svoja krila i vidjeti koliko daleko mogu odletjeti sami. ele otkriti tko su
sami za sebe, bez roditelja i obitelji. ele jedinstven identitet, no ujedno
se ele identificirati s grupom. Stoga se mnogi mladi pridruuju
klubovima, omladinskim grupama, timovima, ili bandama, ak i ako
moraju rtvovati osobni identitet kako bi se na neki nain prilagodili
oekivanjima grupe.
Ovi rani eksperimentalni letovi neovisnosti i identiteta mogu stvoriti
napetost i sukobe izmeu odraslih i tinejdera. Moramo dakle nauiti
kako ukloniti napetost i ostati relaciono povezani dok naa djeca trae
veu slobodu i neovisnost.
Pomueni signali o ljubavi i seksu

Pitanje broj jedan koje mi djeca postavljaju jest: Kako mogu znati da
sam doista zaljubljen? ini se kako se mnogi mladi ljudi, osobito
djevojice u predtinejderskom i ranom tinejderskom dobu, zaljubljuju
i odljubljuju dva-tri puta mjeseno! Ovi emocionalni usponi i padovi
dolaze u ravnoteu kako djeca sazrijevaju, naravno, no mladi ljudi esto
ostanu zbunjeni glede ljubavi i seksa.
ivimo u kulturi pomuenih signala koji esto izvru biblijski koncept
ljubavi. Mnoga djeca odrastaju zamjenjujui intenzitet spolnosti za
prisnost u ljubavi, a ta ih zabuna moe ostaviti emocionalno otuene.
Ako im je ikad potrebno da se osjeaju relaciono povezano s roditeljima
i uope sa svijetom odraslih koji se staraju za njih, to je tijekom toga
razdoblja, kada dolaze do spoznaja o razlici izmeu istinite ljubavi i
onoga to svijet esto naziva ljubav.
Seksualni pritisak
Ubrzane, drastine hormonalne promjene tijekom adolescencije imaju
dubok fiziki, socijalni i emocionalni uinak na djecu. Upravo dok se
njihova zainteresiranost za seks i privlanost intenzivira, njihova
sposobnost da donose ispravan sud sputana je prekomjernim nervnim
povezivanjem. Visok emocionalni i hormonalni pritisak i niska
samokontrola porazna su kombinacija.
Veini je nae djece reeno to bi trebali, a to ne bi trebali initi u
kontaktima sa suprotnim spolom. Ali znati kako izgleda znak stop i
znati kako i kada ga se pridravati dvije su razliite stvari. Mladi ljudi
koji se osjeaju relaciono povezano sa svojim roditeljima i drugim
odraslima koji se staraju o njima imaju osjetno manje anse podlei
seksualnom pritisku.
Otkrivanje toaka povezivanja u odnosima

Ali ako uemo u svijet nae mladei kako bismo im obezbijedili potrebno
vodstvo i upute, a da se prethodno nismo povezali s njima, najvjerojatnije
emo, kao to smo ve rekli, naii na otpor. Samo relaciona povezanost
to ju je Bog namijenio ljudima, uzgaja srce mlade osobe i priprema je
da prigrli ispravno rasuivanje i ponaanje. Kada mladi ljudi osjete da su
sigurni, znaajni, vrijedni ljubavi, vani, autentini i odgovorni, postaju
Faktor odnosa 39
mentalno i emocionalno tako oblikovani da su u stanju izabrati da ive

u ispravnom odnosu s tobom, s Bogom i s drugim ljudima.
U drugom dijelu ove knjige odredit emo est toaka povezivanja u
odnosima ija je namjera opremiti nau mlade za donoenje ispravnih
moralnih i relacionih odluka. U treem emo dijelu objasniti i ilustrirati
kako ui u svijet nae mladei da bismo stvorili tu povezanost u
odnosima. U dananje vrijeme postoje pitanja i prepreke koje predstavljaju
pravi izazov za vodstvo i odgajanje djece. Zato sam i ja, zajedno s
timom kolega, priredio vie od petnaest prirunika nazvanih Projekt
911. Ovi su prirunici usmjereni za pomo roditeljima, omladinskim
djelatnicima, kranskim pedagozima, paracrkvenim slubama i
pastorima, kako bi se povezali sa svojom mladei i kako bi njihovim
mladim ljudima pomogli povezati se s drugim mladima.
Ova knjiga ima ulogu neke vrste kiobrana za Projekt 911 kao
zbirke prirunika. Ova zbirka ukljuuje osam manjih knjiga u zborniku
Prijateljstvo 911, prireenom tako da ti omogui saznanje kako moe
pomoi svojoj mladoj osobi ili nekome koga poznaje a tko se bori s
takvim krizama kao to je rastava roditelja, sukobi s drugima, smrt
drage osobe ili seksualno zlostavljanje u prolosti. Cijela radna knjiga,
uz priloenu video kazetu za omladinske grupe, obrauje ovih osam
zahtjevnih tema te oprema djecu dajui im znanje kako reagirati na
svaku od kriza i kako se odazvati prijateljima koji trpe takvu vrstu
krize. Dostupan je takoer i video teaj za odrasle zasnovan na ovoj
knjizi.
Prenosim ti sve ovo jer je mnogo roditelja i omladinskih djelatnika
trailo od nas da obezbijedimo neto to bi im pomoglo u primjeni ovih
relacionih principa na stvarne situacije u ivotu. Moja je molitva da svi
ovi prirunici mono poslue i tebi i tvojoj djeci. Moramo pomoi naoj
djeci u plovidbi kroz borbe adolescencije u nimalo blagonaklonoj
kulturi. O tome moe ovisiti njihov opstanak!
Posebna biljeka za samohrane roditelje

Ako si samohrani roditelj vjerojatno si zabrinut/a kako bi na tvoju
djecu moglo utjecati to to nemaju drugog roditelja (bilo da nije prisutan
fiziki, emocionalno, ili i jedno i drugo). Ako je mogue, pokai ovu
knjigu djetetovom ocu ili majci. Imajui na umu prije svega dobrobit
tvoje djece, moe pomoi svom bivem ili bivoj da bude najbolji
mogui roditelj. To je u najboljem interesu svih vas, a tvoja e te djeca
zbog toga potovati.
Ako otac ili majka tvoje djece nije vie meu nama, ili ako je
jednostavno nepodoban/na, potrai zrele, bogougodne osobe u tvojoj
crkvi, koje bi tvojoj djeci mogle obezbijediti pozitivan obrazac, makar
kao zamjena muke ili enske figure, odnosno oca ili majke, u obitelji.
Drugi su roditelji nerijetko oduevljeni mogunou da ukljue tvoju
djecu u obiteljske izlete, ili za ulaganje posebnog napora kako bi se
sprijateljili s tvojom djecom i razgovarali s njima.
Teko je odgajati djecu kao samohrani roditelj. Ali ja sam uvjeren da
e te primjena toaka povezivanja u odnosima opisanih u ovoj knjizi
osposobiti za produbljivanje tvoga odnosa s djecom, ali i da e otkriti
da e Bog doista popuniti prazninu nastalu nedostatkom drugog roditelja.
Drugi dio:
Stvaranje
povezivanja
2
3 Toka spajanja broj 1:
Potvrivanje Pruanje osjeaja
autentinosti mladim ljudima
Jesi li ikad uo ove uobiajene roditeljske rijei? Moda ti ih je netko

rekao prije mnogo godina. A moda si ak i sam dao neku od sljedeih
izjava:
. Da si me sluao, sad ne bi bio u toj zbrci.

. Kako ovjek sije, tako e i njeti.
. Ne dolazi meni kad bude plakala.
. Ne vrijedi aliti za prolivenim mlijekom. (to je propalo, propalo je.)
Pretpostavljam da je cilj ovakvih reakcija pruiti neku vrstu pouke nakon
neumjesnog ponaanja. Ali davanje ovakvih mudrih savjeta djetetu
uglavnom e izazvati otpor i vjerojatno pridonijeti prekidu u odnosima
izmeu vas dvoje. Pitanje je kako emo uvjeriti nau djecu da ih volimo
takve kakvi su, a da ujedno ne odobrimo njihove krive ili tetne postupke.
Ukratko, ono to trebamo uiniti jest slijediti primjer Boje reakcije
prema nama u takvim situacijama.
Potvrivanje prua osjeaj autentinosti

Razmisli nakratko kako je Krist uspio uvjeriti ljude da ga slijede kao put,
istinu i ivot (Ivan 14,6). Da li je prosto izdao naredbe o kretanju lijevom,
odnosno desnom stranom, u naporu da ubijedi narod da se okani grijeha i
pokori se Bogu? Da li je njegov ivot bio ispunjen iskljuivo pouavanjem,
propovijedanjem i upuivanjem naroda u finese Bojeg zakona?
Pripremi se, jer bi te odgovor mogao iznenaditi. Uvjeren sam, naime,
da je narod prihvatio Krista i zbog onoga to je nauavao i zbog onoga
Potvrivanje Pruanje osjeaja autentinosti mladim ljudima 43
to je bio. Ljude nisu privukle samo njegove zapovijedi nego i njegova

samilost da izae u susret duhovnim, emocionalnim i fizikim potrebama
ranjenog ovjeanstva. Danas je, kao i onda, upravo Kristova ljubav to
to nas privlai njemu i navodi nas da mu vjerujemo, slijedimo ga i
pokorimo mu se. To to je toliko neodoljivo da se ne moemo oduprijeti
upravo je na osjeaj da nas on razumije i da je u stanju poistovjetiti se
s naim ranjenim srcima i duama. Zasluujemo kaznu, ali on ozakonjuje
nau potrebu za prihvaanjem. Zasluujemo odbacivanje, ali on kae da
smo vrijedni oprosta. Zasluujemo naputanje, ali on potvruje da smo
vrijedni spasenja.
Jedan od izraza to ga mladi esto koriste je: Oni me ne razumiju.
Kada mladi ljudi ne osjeaju da se poistovjeuje s njima, vjerojatno
nee ostati emocionalno povezani s tobom. A jedan od najuinkovitijih
naina na koji im moe prenijeti da se doista poistovjeuje s njima,
ak i kad ih ne razumije u potpunosti, jest da potvrdi njihova osjeanja.
Potvrditi znai ovjeriti, ozakoniti ili priznati.24 Kada potvrujemo
osjeanja mladih ljudi pruamo im osjeaj autentinosti.
Potvrivanje njihovih osjeanja govori im da su stvarne osobe s
pravomonim, vaeim osjeajima. Kada se poistovjeujemo s osjeajima
nae mladei, kao to su uzbuenje ili razoaranje, stavljamo im do znanja
da ih razumijemo kao takve kakvi zapravo jesu autentina ljudska bia.
Kada adolescenti planu u gnjevu, brzi smo skoiti na njih s neim
ovakvim: Daj se saberi, sad si prevrio svaku mjeru. Ili kada postanu
vrtoglavi i odve buni zbog nekog sretnog dogaaja, esto nas je
manje briga za njihovu radost nego zbog toga to su previe glasni ili
previe nemarni u svom uzbuenju. Ali ako se poistovjetimo s njima i
potvrdimo njihove osjeaje, potvrujemo da su oni stvarne osobe koje
su shvaene.
ekaj malo, Josh, sad bi ti mogao ubaciti. Ne moe tek tako
pustiti djeci da daju oduka svojim osjeajima ponad svih drugih. Netko
bi se tu mogao i povrijediti. Slaem se. Ja govorim o potvrivanju
osjeaja mladih ljudi, ne o doputanju da daju oduka svojim osjeajima
kako im je volja. A to je golema razlika. iste emocije niti su ispravne,
niti krive. No nain na koji osoba izraava te emocije moe biti ili
ispravan ili kriv. Apostol Pavao nam to otkriva u Poslanici Efeanima
4,26: Ako se ljutite, ne grijeite! Ne kae da je grijeh naljutiti se, ve
nas opominje da ne izraavamo svoju ljutnju na grean nain. Stoga je,
24. Websters New Collegiate Dictionary (Springfield, Mass.: G&C Merriam Co.,
1975.), 20.
kad je rije o naoj djeci, u redu potvrditi to to osjeaju dok ih u isto

vrijeme popravaljamo ako te osjeaje izraavaju na krivi nain.
Kako dakle potvrujemo osjeaje nae mladei tako da oni shvate da
ih razumijemo? Kako se emocionalno povezujemo s naom djecom dok
proivljavaju uspone i padove u svojim emocijama? Odgovor lei u
Poslanici Rimljanima 12,15 gdje se kae: Radujte se s onima koji se
raduju! Plaite s onima koji plau!
Iako je opomena u Rimljanima 12,15 savreno jednostavna, nije
uvijek tako lako. Vjerojatno e biti u iskuenju
prvo se pozabaviti ponaanjem svoga djeteta ili
Potvrdi djetetove pokuati rijeiti njegov problem prije no to
osjeaje, prije no potvrdi njegova osjeanja. Ali odupri se tom
to se pozabavi iskuenju. Potvrdi djetetove osjeaje, tako to
ponaanjem e osjeati skupa s njim, prije no to se
proisteklim iz pozabavi ponaanjem proisteklim iz tih
tih osjeaja. osjeaja. Ako je on uzbuen zato jer stvara
sportsku momad, moramo mu prenijeti da
smo i mi oduevljeni skupa s njim i zbog njega.
Ako je ona razoarana jer je izgubila prijateljicu, moramo joj staviti do
znanja da smo razoarani skupa s njom i zbog nje. Ako je on uzrujan
zbog lanih glasina to ih je pokrenuo prijatelj, moramo mu pokazati
koliko smo i sami tuni jer je povrijeen. I dok tako inimo nai mladi e
se osjeati kao stvarni, autentini ljudi koji su shvaeni a to e pak
uveati emocionalnu povezanost izmeu nas i njih.
Potvrivanje osjeaja mladih ljudi poinje tako to emo sluati to
nam govore. Biblija kae: Neka svaki ovjek bude brz na sluanje, a
spor na govor, spor na srdbu. (Jakovljeva 1,19) Kada sluamo to nam
djeca govore o svojim aktivnostima i osjeajima, u biti im time govorimo:
Zanima me to se dogaa u tvom ivotu i kako se zbog toga osjea.
esto sjedi sa svojim djetetom i pitaj ga: Kako si danas? to se
dogaa? a onda odista sluaj, sa stvarnim zanimanjem. Roditelji, vi
moda otkrijete da je najbolje vrijeme za razgovor s vaom djecom o
njihovim razmiljanjima, osjeajima i snovima za vrijeme veere.
Omladinski djelatnici, vi sa svojim uenicima moete askati uz komad
pizze ili porciju sladoleda. Mladi ljudi su obino otvoreniji za razgovor
tijekom objeda. Ako ih uspije potai da govore o dogaajima iz toga
dana, njihovi e osjeaji vjerojatno izbiti na povrinu. Tad samo treba
sluati s paljivim zanimanjem i bez osude.
Moja je supruga, Dottie, neko nazoila konferenciji tijekom koje su
sudionici na nekoliko minuta bili rasporeeni u parove kako bi
razgovarali o osobnim borbama. Dottiena je partnerica tijekom

razgovora izlila svu svoju bol, dok je Dottie paljivo sluala izraavajui
brinu zainteresiranost. Na kraju joj je ena rekla: Ne mogu ti opisati
koliko si mi danas pomogla. Mogu sagledati svoj problem mnogo
jasnije. Hvala ti, sad znam to u. Dottie jedva da je prozborila i rije!
Veim dijelom je samo sluala. Zaudit e se koliko e pozorno sluanje
samilosna srca pomoi tvojoj djeci da osjete da jesu shvaeni i cijenjeni
kao osobe.
Druga kljuna stvar u potvrivanju osjeaja tvoje djece lei u
aktivnom odzivu. Kada su gore, moramo reagirati radujui se s njima.
Kada su dolje, moramo tugovati skupa s njima. Popriajmo sada o
svakoj od ovih stavki ponaosob.
to kad je emocionalno dizalo na najviem katu

Dok piem ovu knjigu naa najstarija kerka, Kelly, nalazi se na prvoj
godini studija medicine. Nedavno je muku muila s jednim tekim
ispitom, strepei da rezultati nee biti takvi kakve je oekivala. Kasnije
me je nazvala i oduevljeno mi rekla da je poloila, i to veoma dobrom
ocjenom. Bila je ushiena, a tako i ja. Rekao sam joj neto kao: Sjajno
si krenula, Kelly! Tako sam sretan zbog tebe. Potom sam joj poslao i
buket cvijea kako bih naglasio svoje oduevljenje.
Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim znaaj umijea povezivanja
kroz radovanje s mojom djecom zbog njihovih uspjeha. Bio sam brz u
tugovanju i spor u radovanju. Jesi li i ti takav? Troi li svu svoju
emocionalnu energiju na sakupljanje komadia nakon eksplozije ili sloma
u ivotu tvoga djeteta? Kada u njihovom ivotu sve ide kako treba, je li
ti prosto drago samo da im nisi na oima? Moda zato Pavao u Poslanici
Rimljanima 12,15 prvo spominje radost. Jer
bismo trebali biti jednako potvrdni i ukljueni
Radovanje s
tijekom njihovih uspona kao to smo tijekom
naom djecom
njihovih padova, makar to bile i neznatne
vaan je put za
radosti i blagoslovi u njihovom ivotu. To je
izgradnju snane
jedan od naina na koji se na nebeski Otac
emocionalne
povezuje s nama. Prorok Sefanija pie: Jahve,
povezanosti s
Bog tvoj, u sredini je tvojoj, silni spasitelj! On
njima.
e se radovati tebi pun veselja, obnovit e ti
svoju ljubav, kliktat e nad tobom radosno.
(Sefanija 3,17) Radovanje s naom djecom vaan je put za izgradnju
snane emocionalne povezanosti s njima.
A kako potvrditi osjeaje radosti i uzbuenja kod mladih? Moe to

uiniti kroz ono to kae. Obaspi ih komentarima kao to su: Tako
sam sretna zbog tebe!; Pa to je sjajno!; Tako sam uzbuen to ti se
to dogodilo!; Ima sva prava biti ushien; i ja sam!; itd. Takoer
njihove osjeaje moe potvrditi i kroz ono to ini. Radost katkad
nalae proslavu i darove, no to ne mora biti nita rasipno. Izvedi svoje
dijete na ruak ili veeru; odvedi ga na sladoled; kupi mu novi CD;
dopusti neke osobite povlastice; ili mu poalji poticajno pismo. Moda i
nee biti ba toliko oduevljen koliko su to tvoja djeca, ali ako odraava
njihovu radost radujui se s njima, oni e se osjeati potvreno, a ti e
uvrstiti tu sponu ljubavi izmeu vas.
to kad je emocionalno dizalo u podrumu

Vrativi se doma nakon veernjeg izlaska tvoj sedamnaestogodinji sin
priznaje da je imao manju prometnu nezgodu s obiteljskim autom. Kako
e reagirati?
Tvoja etrnaestogodinja ki, inae jak vrlodobra, donosi svjedobu
s tri trojke i jednom dvojkom. to e joj rei?
Sportaica, srednjokolka iz tvoje omladinske grupe zove te
telefonom, plaui, i kae da ju je izbornik iskljuio iz odbojkakog tima
jer je ne voli. to je prvo to e joj rei?
Bruco stie na omladinski sastanak s ogrebotinama na licu i priznaje
da se potukao s drugim momkom. to e uiniti?
Ove mune situacije, i bezbroj slinih, odraavaju uobiajen ivot u
odgoju adolescenata i radu s njima. Djeca rade greke. Imaju problema.
Ozlijede se. Upadaju u nevolje. Bivaju rtvama druge djece pa ak i
odraslih. Katkad ovakvi dogaaji predstavljaju pravo krizno stanje: bolest
ili ozljeda opasna po ivot; raspad ozbiljnog odnosa; smrt prijatelja ili
roaka; neplanirana trudnoa, itd. No u najveem broju sluajeva radi se
o razmjerno malim razoaranjima, gubicima, sukobima i povredama to ih
nosi svakidanji ivot. Borba s tekoama sastavni je dio podruja odgajanja
i rada s mladim ljudima.
Kritino je pitanje: Kako postupati s djecom u svakodnevnim ivotnim
tekoama? Ako je tvoja prva reakcija primjena pravila, popravljanje
ponaanja ili rjeavanje problema, mogao bi time potai tvoju mlade na
relaciono odvajanje, to e kod njih izazvati pobunu protiv tebe i istine
koju im eli saopiti. Ali ako toj primjeni pravila, popravljanju ponaanja
ili rjeavanju problema prethodi staranje obavijeno ljubavlju, te
zainteresiranost kroz koju se poistovjeuje s njihovim osjeajima,
podii e mogunost za jaanje relacione povezanosti s mladim ljudima.

A to je vra povezanost izmeu odraslih i mladih to e oni biti
spremniji prihvatiti tvoje upute, ispravke i savjete.
Povezivanje na nain na koji se Bog povezuje s nama

Kako Bog eli da odgovorimo mladim ljudima kada su razoarani ili
povrijeeni? Na isti nain na koji on odgovara na naa razoaranja i boli.
Tuguje s nama i tjei nas. Tijekom mojih nedaa Bog me dotie svojom
ljubavlju na bezbroj naina. Dva su mi stiha iz Svetog pisma tijekom
mnogih godina predstavljala osobito ohrabrenje. Jeremija 31,3 kae:
Ljubavlju vjenom ljubim te, zato ti sauvah milost. A apostol Ivan
pie: U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio
nas i poslao Sina svoga kao rtvu pomirnicu za nae grijehe. (1Ivanova
4,10) Tjei me spoznaja da me Bog voli unato tome koliko sam tuan
ili koliko nisko sam pao.
esto razmiljam o jednom stihu stare pjesme Gaitherovih, koja se
zove Voljen sam: Onaj koji me najbolje poznaje voli me
najvie.25Uvjerenje da me Bog voli tono tu gdje jesam i takvog kakav
jesam doista mi pomae. Takoer sam blagoslovljen spoznajom da me i
oni koji me poznaju najbolje Dottie, nae etvoro djece i moj
dugogodinji prijatelj Dick Day vole najvie.
Bog mi esto prenosi svoju samilost, staranje Bog eli
i utjehu kroz moju obitelj, moga prijatelja upotrijebiti i
Dicka i druge ljude. A Bog eli upotrijebiti i tebe kao kanal
tebe kao kanal svoje utjehe i ljubavi u ivotu svoje utjehe
tvoje djece. i ljubavi u
Prekrasnu sliku Boje samilosti i staranja ivotu tvoje
moemo nai u usporedbi poznatoj kao djece.
Milosrdni Samarijanac (vidi Luka 10,30-37).
Sveenik i levit zaobili su prebijenog ovjeka
ostavljenog na putu da umre. Ali je Samarijanac, ugledavi ovjeka u
golemoj nevolji, priao i pomogao mu. Milosrdni Samarijanac nije tek
zastao i upitao: Da nije ovo tvoja greka? Jesi li zasluio batine? Nisi
li trebao biti paljiviji na svom putu? Ne, on je osjetio samilost za tog
ovjeka i uinio to je mogao da ga oslobodi patnje. Isus ovu priu
zakljuuje rijeima: Idi pa i ti ini tako! (stih 37) Stoga i mi trebamo
25. Gloria Gaither i William J. Gaither, I Am Loved (Nashville: William J. Gaither,

Inc., 1978.) CCLI 14019.
pruiti ruke naoj povrijeenoj djeci i iscijeliti njihove rane unato tome
kako su ih zadobili.
to misli, kako se Bog osjea kada ste ti ili tvoja djeca povrijeeni
ili obeshrabreni? Ja sam uvjeren da Pismo otkriva kako on osjea bol za
sve nas a da pritom ne pominje ak ni mrlju naeg grijeha. U Evanelju
po Ivanu itamo kako je Isus bio ganut do suza Marijinom i Martinom
tugom za mrtvim bratom i Isusovim prijateljem, Lazarom. Uvjeren sam
da svakodnevna razoaranja i boli u naem ivotu i ivotu nae djece
bilo da su razmjerno mala, kao to su na primjer neljubazne rijei; ili
golema, kao to je gorua bol zbog smrti drage osobe dotiu Boje
srce dubokom tugom i bolom. A to ako smo za svoju bol sami krivi?
to ako je ona posljedica zanemarivanja Boje zatite i provienja
krenjem njegova zakona? Bol je bol, i kao takva dotie Boje srce.
Zapamti, Bog razdvaja to tko smo mi od onoga to inimo, makar je to
to inimo krivo.
U vrijeme prije potopa vidje Jahve kako je ovjekova pokvarenost
na zemlji velika i kako je svaka pomisao u njegovoj pameti uvijek samo
zloa (Postanak 6,5). Obrati pozornost na duboku tamu izraenu u
ovim rijeima: Svaka je pomisao bila uvijek samo zloa. I kako se Bog
osjeao zbog tog grijeha koji je njegova stvorenja odvukao u unitenje?
Nerijetko smo u iskuenju projicirati na njega neke od naih reakcija i
osjeaja kada nam naa djeca nisu posluna i kad za to moraju platiti
cijenu: Rekao sam ti da to ne ini, ali nisi htio sluati; Pravo ti i budi
kad me nisi sluala; Nije mi te nimalo ao jer si ovo sam sebi priredio.
Ako bi itko imao pravo iskaliti pravedno ogorenje i Zar ti nisam
rekao stav, to bi bio Bog.
Ali, da li se tako Bog osjeao zbog svojih palih stvorenja u Knjizi
Postanka? Pogledaj sljedei stih: Jahve se pokaja i u svom srcu raalosti
to je nainio ovjeka na zemlji. (stih 6) U svojoj pravednosti i istini
Bog je morao osuditi grijeh potopom. No njegovo je srce bilo alosno
zbog ljudi koje je stvorio i onoga to im je grijeh uinio. Nije vano da
li je izvor nae boli u naem grijehu, tuem grijehu ili prosto u nesretnim
ivotnim okolnostima. Bog je ganut naom boli i tjei nas na toki
povezivanja s naom boli. Tako i mi trebamo reagirati na isti nain kada
su naa djeca na emocionalnom dnu.
Kako se Bog odaziva na nae boli? Jedna od njegovih reakcija je
pruanje utjehe. Isus je nauavao: Blago onima koji tuguju, jer e se
utjeiti! (Matej 5,4) Odakle dolazi ta utjeha? Dolazi od utjeitelja, jer
Pavao kae da je Bog i Otac Gospodina naega Isusa Krista, Otac
milosra i Bog svakovrsne utjehe, koji nas tjei u svoj naoj nevolji
(2Korinanima 1,3-4). Pavao tako tijesno poistovjeuje Boga s utjehom

koja nam je silno potrebna da ga naziva Bogom svakovrsne utjehe. Bog
nam prua utjehu izravno iz sebe i kroz druge ljude koji su jednako tako
primili njegovu utjehu.
Bog kojega boli kad i nas boli samilosno nas okruuje utjehom koja
nam je potrebna. A njegova je utjeha samo jedan od naina na koje
dopire do nas kako bi se s nama povezao u odnosu punom ljubavi.
Slino tome, naa briga i utjeha kojima okruujemo nau mlade kada
je na emocionalnom dnu, sutinski su vane za odravanje prisne
povezanosti s njima.
U mom sluaju, potvrivanje osjeaja moje djece kroz radost i utjehu
nije dolo prirodno. itajui ovu knjigu saznat e da potjeem iz obitelji
u kojoj je otac bio alkoholiar, tako da nisam imao ba pozitivan obrazac
roditeljstva. Stoga sam posezao za svakim, pa i najmanjim, komadiem
pomoi to sam je mogao dobiti. Proitao sam sve i jednu knjigu na
temu roditeljstva koju sam mogao pronai, prouavao sam ivote ljudi
za koje se inilo da su se snali na tom podruju i isprobao sve savjete
i preporuke od mudrih ljudi s iskustvom, kako laika tako i strunjaka.
ovjek koji je imao osobit utjecaj na moj ivot i koji je u velikoj mjeri
pridonio Projektu 911 jest David Ferguson iz organizacije Intimate Life
Ministries, iz Austina u Texasu. Velik dio uvida iz cjelokupnog materijala
Projekta 911 potjee iz biblijskih naela i nauavanja Davida Fergusona.
(Vidi Dodatak za vie informacija o Intimate Life Ministries.)
Obezbjeivanja podruja utjehe

Kada dijete padne i izgrebe koljeno, to je prvo to uini? Plaui tri
mami ili tati. A to roditelj ini? Uzme dijete u naruje i njeno ga
tape, umirujue mu govorei: Oh, pao si.
Tako mi je ao to te boli koljeno. Doi mami/ Djeca a i odrasli,
tati dok ne bude bolje. ak i kad su njihove to se toga tie
ozljede neznatne, ini se da mala djeca duboko nikad ne prerastu
ude za utjenim dodirom i rijeima brine potrebu za utjehom
odrasle osobe. u vrijeme fizike,
U stvarnosti, djeca a i odrasli, to se toga emocionalne ili boli
tie nikad ne prerastu potrebu za utjehom u zbog nekog odnosa.
vrijeme fizike, emocionalne ili boli zbog nekog
odnosa. Tinejderi nam se, naravno, vie ne
penju u krilo kad su tuni, niti od nas trae da poljubimo gdje boli kad
su povrijeeni. A ipak je njihova najvea potreba pri suoenju sa ivotnim
tekoama, nevoljama i bolima najee potreba za utjehom. Jedan od

glavnih naina na koji nam Bog prua utjehu jest kroz druge ljude.
Apostol Pavao je napisao: Bog koji nas tjei u svoj naoj nevolji tako
da mi moemo svakovrsnom utjehom, kojom nas same tjei Bog, tjeiti
one koji se nalaze ma u kakvoj nevolji (2Korinanima 1,3-4). Zbog tvoje
kritine uloge u ivotu mlade osobe, kao njezin roditelj ili omladinski
voa, utjeha koju joj prua kada se osjea loe sutinski je vana za to
koliko e se dobro on ili ona povezati s tobom i primiti potrebne upute ili
popravke.
A to je to utjeha? Moda e nam pomoi ako prvo shvatimo to
utjeha nije.
Utjeha nije bodrenje koje e natjerati mladu osobu da izdri,

ostane jaka ili da se sabere
Bodrenje prenosi nadu: Bog vlada i Sve e biti u redu. Ovo moe
dati nadu za budunost, no slaba je utjeha sadanjemu bolu to ga
mlada osoba osjea.
Utjeha nije pokuaj da se objasni zato se ljudima dogaaju loe stvari

Prodika o uzrocima i posljedicama, djelima i konsekvencama, ili ak o
Bojoj savrenoj i tolerantnoj volji, moda e i dati rezultate u svoje
vrijeme, ali rijetko tjei u trenutku boli, alosti i obeshrabrenja.
Ljudi prevashodno primaju utjehu kada netko suosjea s njima u boli
i alosti. Ranije smo pomenuli Isusovu slubu utjehe kada je umro
njegov prijatelj Lazar (vidi Ivan 11). Kada je doao u dom Lazarevih
sestara, Marte i Marije, Isus je plakao s njima (vidi stihove 33-35).
Njegova je reakcija osobito zanimljiva u svjetlu onoga to je uinio
potom: uskrsnuo je Lazara iz mrtvih (vidi stihove 38-44).
Zato Isus nije prosto rekao oaloenim Lazarevim sestrama,
Marti i Mariji: Nema razloga za pla, mile moje, za nekoliko e
trenutaka Lazar opet biti iv!? Zato jer su u tom asu njih dvije bile
povrijeene i sve to su trebale bilo je da netko plae skupa s njima.
Isus se povezao s njihovom dubokom potrebom za utjehom sudjelujui
u njihovoj alosti i suzama. Kasnije je uinio udo koje je njihovu
alost preokrenulo u radost.
Mladi ljudi osjeaju utjehu u svojim tekoama kada znaju da netko
drugi razumije njihovu bol. Svaki put kada je mlada osoba uznemirena
zbog razoaravajueg ili bolnog iskustva, ona je u alosti. U skladu s
Bojom nakanom navedenom u Rimljanima 12,15 s njom se povezuje
na toki potvrivanja njezinih osjeaja i tugujui skupa s njom. Drugim
rijeima, stavi se u njezin poloaj, pokuaj osjetiti to to ona osjea i

reagiraj u skladu s tim. Rezultat je utjeha.
Na primjer, prilazi ti esnaestogodinja Jessica, naoblaena i turobna.
Ostala sam bez posla, kae potiteno. Mogao bi biti u iskuenju
odgovoriti na to na bezbroj razliitih naina: Kako se to dogodilo? Jesi
li neto zabrljala pa si zato otputena?; Razvedri se, nai e drugi
posao; Biblija kae da Bog ini da sve pridonosi dobru, prema tome,
dri se toga. Ovakve reakcije moda upuuju na Jessicin problem, no
ne svladavaju njezinu bol. Ona je povrijeena i treba nekoga tko e
plakati s njom kako bi se utjeila. Tek kad je utjei moe razmotriti
druge naine na koje e joj pomoi u rjeavanju nastalog problema.
Jessicu e utjeiti tako to e prvo procijeniti kako se osjea.
Upravo je ostala bez posla, prema tome, vjerojatno se osjea odbaeno,
ak i ako je otputena zbog vlastite greke. Jesi li ti doivio slino
razoaranje? Moda osjea ljutnju ili ogorenje prema bivem poslodavcu,
ili je tuna jer je sad njezin izvor za troenje novaca srezan, ili se boji
da nee nai drugi posao. Moe li se poistovijetiti s nainom na koji se
ona osjea? Tada moe biti Boji kanal utjehe za Jessicu.
U Jessicinoj situaciji utjeha bi mogla zvuati nekako ovako: Jessica,
ao mi je to si ostala bez posla. Znam da se zbog toga osjea uasno,
i meni je veoma ao to ti se to dogodilo. Boli me kada vidim da tebe
boli. Iskrene rijei, upuene od srca, kao to su ove, katkad popraene
njenim zagrljajem ili tapanjem, pomoi e Jessici da osjeti da ti je
stalo do nje i do toga kako se osjea, to e nadomjestiti tvoje pitanje o
onome to se dogodilo.
Iskustvo jednog mog prijatelja s utjehom nauilo me vanu lekciju
koju elim podijeliti s tobom. Neko, kad je njegova supruga bila na vrlo
niskoj emocionalnoj toki, moj prijatelj je, u nastojanju da je utjei,
rekao: Duo, savreno dobro znam kroz to prolazi. Ona se gnjevno
brecnula na njega: Ne, ne zna! Kako se uope usuuje rei da zna
kroz to prolazim! Moj je prijatelj ostao bez rijei, zanijemio! No
njegova je supruga bila u pravu. Plaite s onima koji plau ne znai
da trebamo doivjeti neiju bol, jer ne moramo nuno sudjelovati u
neijem jedinstvenom iskustvu. Ovo prije znai da nas treba boljeti
zajedno s tom osobom jer taj stanoviti dogaaj povrijeuje nju. Moj je
prijatelj trebao rei: Duo, to kroz to prolazi mora da je estoko i
elim da zna da mi je stalo i da me boli zato jer tebe boli.
Eto tako potvrujemo alost i bol mladih ljudi, a da ne ostavimo
dojam da tono znamo kako se osjeaju za to oni znaju da nije istina.
Kada bude tjeio neku mladu osobu moe uzeti u obzir koritenje rijei
slinih ovima koje slijede: To kroz to prolazi mora da te doista boli i

ja ti elim rei da i mene boli skupa s tobom. Bit e zadivljen i
zadovoljan nainom na koji e tvoje pravodobno izgovorene rijei i
pokreti utjehe pomoi da se osnai povezanost izmeu tebe i tvoje
djece.
Pozabavi se prvo osjeajima pa tek onda problemom

Kada je na sin, Sean, bio u srednjoj koli igrao je koarku za izbornika
koji je volio djecu i elio da pobjeuju, no vodio je momad pomou
zastraivanja i poniavanja. Vikao je na djecu i grdio ih kada slabo igraju
ili naine greku. Seanu se to nije nikako svialo, no toliko je elio igrati
koarku da je trpio.
Tijekom jedne utakmice kojoj sam nazoio, izbornik je doslovce
progonio Seana. Nain na koji je vikao na njega bio je uasan. Jasno se
vidjelo da je Sean bio doista povrijeen izbornikovom svirepom taktikom,
toliko da je i mene boljelo zbog njega. Kada je doao doma, rekao sam
mu: Boljelo te zbog naina na koji je izbornik danas postupao s tobom,
zar ne? Djeak je potiteno kimnuo. Nastavio sam: Mora da opasno
boli kada izbornik kae takve stvari. Sean, nitko ne vjeba napornije od
tebe kako bi postao dobar koarka. Zaista me boli zbog tebe. Sean i
ja smo se doista povezali preko tog dogaaja i inilo se da mu je moja
utjeha pomogla.
Kasnije tog tjedna, traio sam od Seana doputenje da razgovaram s
upravom kole o taktici vrste ruke koju je rabio izbornik. Zar bi ti
to uinio?, zaueno je upitao moj sin. Rekao sam da bih, ako se on
sloi i sloio se. Zakazao sam sastanak s
upraviteljem kole i sportskim direktorom,
U pozadini
potom sam pred njima suoio izbornika s
osjeaja bijesa,
razoaranja ili boli nainom na koji je demoralizirao Seana i ostale
lanove momadi. kola se pozabavila tim
kod tvoje mlade
pitanjem i problem je bio potpuno rijeen. Sean
osobe, esto stoji
problem s kojim se je bio duboko ganut zato jer sam potvrdio
treba pozabaviti. njegove osjeaje a potom stao u njegovu
obranu i pozabavio se problemom.
U pozadini osjeaja bijesa, razoaranja ili
boli kod tvoje mlade osobe, esto stoji problem s kojim se treba
pozabaviti. No bol i izvor boli moraju u tvom umu biti razdvojeni i sa
svakim od njih se treba pozabaviti na drukiji nain. Kljuna stvar za
razvoj spone ljubavi s tvojom djecom jest tretiranje osjeaja prije
tretiranja problema. U Seanovu sluaju, ja sam se prvo morao pozabaviti

njegovom ranjenom duom prije no to sam se pozabavio kolskom
upravom zbog neprijatne taktike izbornika.
Preesto skoimo ravno na problem prije no to se pozabavimo
osjeajem boli koji je taj problem izazvao. Moramo pruiti utjehu u boli
prije no to rijeimo problem. Na primjer, jedne se prilike Dottie vratila
s roditeljskog sastanka vrlo povrijeena zbog neega to su druge majke
rekle za jedno od nae djece. Kad se takvo to dogaalo ranije, ja bih joj
priskoio u obranu, govorei neto ovakvo: Duo, ne obaziri se na to.
Evo to e. Potom bih skicirao plan za rjeavanje problema. Moda su
to i bili dobri planovi, no nikad se nisu pozabavili s boli to ju je Dottie
osjeala. Stoga sam je ove stanovite prilike jednostavno obgrlio rukama
i rekao: Duo, veoma mi je ao to si morala uti takve rijei i zaista
me boli zbog tebe. I to je bilo to, bez plana za popravke. Par dana
kasnije, kada su se runi osjeaji slegli, Dottie je ponovno pokrenula to
pitanje, tako da smo oboje bili u stanju razgovarati o tome i izai s
planom za djelovanje.
Pozabavi se prvo osjeajima tvoje mlade osobe, pruajui joj potvrdu
i utjehu koju treba. A onda se, kada bude zgodno, pozabavi problemom.
Kada potvrdi osjeaje tvoje djece, oni stjeu osjeaj autentinosti, to
otvara vrata za produbljavanje povezanosti u odnosima.
Potvrivanje osjeaja mladih ljudi tako to emo se radovati s njima
i plakati s njima samo je prva od est sutinskih toaka spajanja u
odnosima. Mora se, takoer, povezati s njima i tako to e ih prihvatiti
zbog toga to jesu odvojeno od onoga to ine.
Prihvaanje Pruanje osjeaja
sigurnosti mladim ljudima
Katie se zagrijavala za jednu od najvanijih utakmica te sezone. Istrala

je s terena i dola do mene. Tata, uzbueno je upitala, ako postignem
gol, hoe li mi dati dolar?
Naravno, odgovorio sam s osmijehom.
Oh!, rekla je Katie. estogodinjakinji je jedan dolar za svaki
pogodak zvuao kao profesionalni sportski ugovor.
ekaj malo, rekao sam hvatajui je prije no to e otrati kako bi
se pridruila svojoj ekipi. ak i ako ne postigne gol, ipak u ti dati
dolar.
Hoe?
Da, hou.
Oh!, ponovno je rekla Katie dok se pripremala umai jer je utakmica
trebala poeti.
Ali ja sam je jo jedanput uhvatio, pitajui: Zna li zato?
Ve sam najmanje tri godine pokuavao pomoi Katie da shvati to
je to zapravo prihvaanje i inilo se da joj nijedno objanjenje nije imalo
ba mnogo smisla. Ali u tom me je asu pogledala i rekla: Daaa, nije
vano igram li nogomet ili ne. Ti me svejedno voli!
Moja ki nije u tom trenutku mogla rei neto to bi me vie
obradovalo. ak se vie i ne sjeam je li toga dana postigla gol. Nije bilo
vano. Ono to je vano jest da je ona znala kako je svejedno volim.
Eto, o tome se radi u prihvaanju.
Kada prihvaamo mlade ljude takve kakvi jesu, pruamo im

osjeaj sigurnosti. Prihvaanje znai da primamo ljude takve kakvi jesu,
zbog njih samih, a ne zbog onoga to rade. Kada tvoja djeca osjeaju da
Prihvaanje Pruanje osjeaja sigurnosti mladim ljudima 55
ih prihvaa, vjerojatnije je da e biti ranjiviji i transparentni, stvarajui

vee povjerenje izmeu vas. Osjeati se prihvaenim takvim kakav jesi,
jednostavno zato to si to ti, stvara osjeaj sigurnosti da e biti voljen
to god se dogodilo. Takva vrsta odnosa prihvaanja stvara sponu ljubavi
i prisnu povezanost izmeu tebe i tvoje mladei.
Prihvatimo nau djecu onako kako smo i mi prihvaeni

Pavao nas potie: Primajte jedni druge u svoje drutvo kao to je i Krist
vas primio. (Rimljanima 15,7) A kako nas Krist prima? Bezuvjetno, tu
gdje smo i takve kakvi smo, bez oklijevanja. Ne eka da ponemo ivjeti
u istini prije nego to nas pozove u svoje drutvo, ve nas poziva dok
smo jo grenici, kako bi nas mogao povesti u ivot u istini.
Evanelja nam daju jasnu sliku Bojeg prihvaanja takvog kakvo je
izraeno kroz ivot njegova Sina. Na primjer, postojala su tri razloga
zbog kojih Samarijanka u Evanelju po Ivanu 4 drutveno nije bila
prihvatljiva: bila je ena, inferiorna u odnosu na mukarca u toj kulturi;
bila je pripadnica samarijanskog naroda, prezrenog od strane idova; i
bila je nemoralna jer je ivjela s ovjekom koji joj nije bio mu. Iako Isus
nije preao preko njezina grijeha, zapoeo je razgovor bez osude ili
kritike. Kao posljedica toga, ena je primila istinu koju joj je Isus
posvjedoio i njezin ivot se promijenio.
U Ivanu 8 Krista su pozivali da osudi enu uhvaenu u preljubu. Kad
je odbio previdjeti osvetniku zavjeru religijskih voa, ostavili su ga
samog sa enom. Posluaj samo prihvaanje u njegovim rijeima
popraeno poukom ija je namjera bila zatititi je i providjeti za nju: Ni
ja te ne osuujem. Idi i od sada ne grijei vie. (stih 11)
U to su vrijeme farizeji kritizirali Isusa jer se druio s carinicima i
grenicima (Matej 9,11). Isus im je odgovorio: Ne treba zdravima
lijenik, nego bolesnima. (stih 12) Kako lijenik reagira na osobu koja
mu doe bolesna ili ozlijeena? Da li osudi nesretnog pacijenta zato jer
je bolestan? Kae li neto kao: Kako glupo od
tebe. Da si bio paljiviji ne bi si razbio palac Ako elimo ojaati
ekiem? Naravno da ne! Lijenik prihvaa sponu ljubavi izmeu
pacijenta takvog kakav je, u stanju u kojem se nas i nae mladei,
nalazi, i koncentrira se na pronalaenje utjehe i mi moramo njih
i lijeka koji su mu potrebni. prihvatiti takve
Eto, tako se i Bog povezuje s nama kada kakvi jesu, unato
trpimo bol, tekoe ili krizu. Ne osuuje nas, svemu drugom.
niti nas kritizira, ak i kada smo krivi. Bog ne
previa niti ignorira na grijeh; s tim e se morati pozabaviti u svoje

vrijeme. Ali voli nas takve kakvi jesmo, u stanju u kojem se nalazimo,
i prihvaa nas upravo na toki naega pada. Sjeti se da je Krist umro za
nas kako bi nam Bog mogao oprostiti i stvoriti s nama osoban i vjean
odnos. Stoga, ako elimo ojaati sponu ljubavi izmeu nas i nae
mladei, i mi moramo njih prihvatiti takve kakvi jesu, unato svemu
drugom.
Povezivanje s mladim ljudima

kroz prihvaanje u ljubavi
Kada mladi ljudi osjete iskreno prihvaanje od strane odraslih kojima su
okrueni osjeaju se povezano i sigurno. Moraju znati da njihova vrijednost
za tebe nije odreena njihovim uspjesima ili neuspjesima. A ovo nikad ne
vrijedi vie nego ba u periodu kada su povrijeeni ili kad imaju problema.
Moraju osjetiti da ih prihvaa i voli takve kakvi su, ak i kada ne odobrava
njihove postupke.
Veina odraslih e se sloiti da je prihvaanje, toka ideal kojem
tee glede svoje djece i mnogi su uvjereni da pogaaju metu. Meutim,
u zbilji je prihvaanje koje pruaju esto uvjetovano. Sve dok djeca
slijede pravila, dre se van nevolja i rade ono to se od njih oekuje, nai
e da ih njihovi roditelji ili staratelji prihvaaju i slau se s njima. Ali
im naprave neku greku, prekre pravilo, ili postupe djetinjasto ili
nerazumno, odrasli e uiniti da se djeca osjeaju ba kao graani
drugog reda. Katkad e razgovarati s njima drukije, postati hladni ili
udaljeni, ili pokazivati da im vie nisu naklonjeni. Odrasli dakle mogu
povui svoje prihvaanje vrlo suptilno, tako da to ak i ne primijete. Ali
djeca tu promjenu osjete odmah.
Prihvaanje je posao s punim radnim
vremenom. Ne moe obeati da e biti
Prihvaanje odrasla osoba koja prihvaa mlade ljude i onda
je posao s prosto pretpostaviti da je saopavanje
punim radnim prihvaanja automatski postalo dio tvoje
vremenom. naravi. Iskoristi svaku priliku kako bi svojoj
djeci stavio do znanja da ih potpuno prihvaa,
bilo da dobijaju ili gube u svakodnevnim
ivotnim bitkama i izazovima. I oni su ljudska
bia, ba kao to si i ti; imaju dobre i loe dane.
Ali obvei se da e bez sumnje uiniti sve da tvoja djeca svakodnevno
osjeaju tvoje prihvaanje.
Veina mladih ljudi nalazi da je stanovit period u godini najdepresivniji:

to je onaj dan kad se dijele svjedodbe. Zato? Zato jer veina roditelja
ne odvaja uinak od prihvaanja. Kada tvoja djeca donesu dobre ocjene,
reci neto ovakvo: Veoma cijenim to si uloio toliko truda da bi dobio
sve te petice. Ali, duo, mora znati da te ja ne volim zato jer si dobar
uenik. Ako nikad u ivotu ne dobije peticu, ja u te jednako tako
voljeti. Ono to nastoji uiniti jest odvojiti to to djeca rade od onoga
to jesu.
I omladinski voe mogu upasti u zamku uvjetovanog prihvaanja.
Daj sve od sebe kako bi saopio tvojoj mladei da ih prihvaa zbog toga
to jesu, a ne zbog onoga to rade. Mladi koji zaborave domau zadau
sa sata prouavanja Biblije ili propuste sastanak vodstva, ili izgube
odobrenje za put u omladinski kamp moraju znati da ti je i dalje stalo
do njih, ak i kada zabrljaju.
Tvoj sin ili tvoja ki uvijek su tvoj sin i tvoja ki, dar od Boga, i
vrijedni tvoje ljubavi i prihvaanja. Djeca iz tvoje omladinske grupe
uvijek su jedinstvene osobe za koje je Krist umro, vrijedni tvoje ljubavi
i prihvaanja. Potpuno prihvaanje djece ne znai da odobravamo sve
to uine. Ali moramo uiniti sve to je mogue kako bismo im stavili
do znanja da ih prihvaamo zbog toga to jesu, a potom se odvojeno
moemo pozabaviti njihovim ponaanjem, ve prema potrebi.
Zapamti, prihvaanje je zasnovano na tome tko osoba jest ljudsko
bie, stvoreno na Boju sliku, koje je bezgranino dragocjeno,
dostojanstveno i vrijedno. Djeca prema kojoj se postupa s potpunim
prihvaanjem imaju daleko vee izglede da e sebe vidjeti kao osobe
koje neto vrijede. A kada osjete da su cijenjeni zbog toga tko su, vea
je vjerojatnoa da e se osjeati sigurno u svom odnosu s roditeljima i
odraslima uope.
A kako zvui prihvaanje? Rijei prihvaanja usredotoene su vie na
dragocjenost i vrijednost osobe negoli na njezin uinak. Evo nekoliko
izraza koje moe upotrijebiti kako bi saopio da ne cijeni samo ono to
tvoja djeca ine, nego da prihvaa i njih zbog toga tko jesu:
. Tako si udesno kreativan.

. Ima sjajan smisao za humor.
. Ima tako veliko srce.
. Volim tvoj entuzijazam.
Kada se koncentriramo na osobine kao to su marljivost, pouzdanost,
kreativnost, hrabrost, istrajnost i strpljivost kod naih mladih ljudi,
saopavamo im da ih volimo zbog toga tko su, a ne samo zbog onoga

to rade.
S druge strane, uvjetovano prihvaanje koncentrira se na izvrenje,
na uinak. Tada se prihvaanje prua samo kada je osoba posluna, kad
ostvari dobre rezultate ili neto dobro obavi. Prema tome, ako njezin
uinak nije dostigao stanovite standarde, mlada e se osoba ve prirodno
osjeati odbaeno. A takvo odbacivanje lako moe odvesti u gubitak
vrijednosti i dragocjenosti nje kao osobe. Tako e spremnost na ranjivost
i transparentnost uvenuti zajedno s povjerenjem izmeu mladih i odraslih.
Svi ljudi osobito mladi ele biti prihvaeni. A ako djeca ne osjete
prihvaanje od strane odraslih, koje najvie vole i kojima najvie vjeruju,
nai e neki nain da to prihvaanje steknu, ak i ako bi to to ine bilo
veoma neprihvatljivo ljudima kojima su okrueni. Zato je to tako?
Vjerujem da je odgovor povezan s nainom na koji nas je Bog stvorio i
na koji se on odnosi prema nama. Tako nam je prihvaanje veoma vano
jer se ini da je ono bilo prvi ugraeni kamen u formiranju ljudskog bia.
Bog, nebeski Otac, doista eli vidjeti da se
ponaanje njegove djece promijenilo. No prije
Moramo nego to se potrudi promijeniti nas, izae nam
prihvatiti u susret tono tamo gdje smo po svojoj
djecu tu gdje milosti. I to se vre drimo tog principa, to
jesu odvojeno ga bolje shvatimo, prisnije emo se povezati s
od njihovog naom mladei. Moramo prihvatiti djecu tu
ponaanja. gdje jesu odvojeno od njihovog ponaanja.
To je to to kod njih stvara osjeaj sigurnosti
u odnosima. A ako se ne osjeaju sigurno u
odnosu s nama, na napor da promijenimo njihovo ponaanje nee
uroditi plodom.
Prihvaanje promie zdrav stav o sebi

Na svojim putovanjima neprestano susreem mlade ljude koji znaju
samo za uvjetovano prihvaanje, ili veoma slabo, ako ga uope ima.
Mark zna da se nikad nee upisati na koled jer mu je, dok je jo
bio mali, uitelj neprekidno govorio kako je glup. to je jo gore,
roditelji su mu stalno ponavljali: Lijen si i nikad nee postii nita
vrijedno.
Lori je odrasla s prijateljima koji su je nemilosrdno ismijavali zbog
njezinih mravih nogu. Rugali su joj se tako to su je zvali Ptije noge
i govorili: Bolje ti je da pod tuem nosi skije, kako se ne bi poskliznula
i upala u slivnik. Kasnije, na prvoj godini koleda, Lori je bila vitka, dok
se veina njezinih drugarica borila s vikom kilograma. A ipak se i dan-
danas ispriava zbog svojih vitkih nogu i izbjegava biti viena u kupaem
kostimu.
Jeff istupa kao samopouzdana osoba, vrlo sigurna u sebe. Najbolji je
u razredu i igra za prvu momad u footballu. Njegova filozofija glasi:
Mora se pokazati; inae nitko nee misliti da ita vrijedi.
Kod nekih ljudi, kao to su Mark i Lori, lako je otkriti slab osjeaj
vrijednosti jer otvoreno priznaju svoju nesigurnost i negativno miljenje
to ga imaju o sebi. Drugi, poput Jeffa, nastoje sakriti loe miljenje koje
imaju o sebi drskim, agresivnim stavom. No i oni su duboko u sebi
smeteni i nesigurni.
Nesigurni u to?, moda e pitati. Nesigurni da su prihvaeni, da
su cijenjeni i da imaju stvarnu vrijednost u sebi, bez obzira na to to
rade. Umjesto toga, ovi mladi ljudi ive na osnovu uinka, vjerujui da
moraju dokazati drugima i sebi samima da su dostojni ljubavi i
prihvaanja.
Naalost, mnogo je mladih ljudi upalo u zamku uinka, zajedno sa
svojim roditeljima i drugim odraslim ljudima koji bi im trebali biti
uzorom. Nisu shvatili da Boja bezuvjetna ljubav govori o vrijednosti
svakog ovjeka. Kao to je psalmista napisao: Pa to je ovjek da ga se
spominje, sin ovjeji te ga pohodi? Ti ga uini malo manjim od Boga,
slavom i sjajem njega okruni. (Psalam 8,5-6)
Posebno je ironino to esto susreem ljude koji dvoje je li uope
biblijski misliti o sebi kao o osobi koja je dragocjena i vrijedna. Nakon
to odraslima odrim neki govor, esto me prozove netko tko se
uznemirio jer govorim o vrijednosti ovjekove linosti. Takvi tvrde da
koncept vrijednosti ovjekove linosti stavlja u sredite pozornosti ego
umjesto Boga. Svaki put kad me ovako stanu prozivati ja obino
odgovorim ovako: Cijenim tvoju spremnost da razgovaramo na tu
temu. Iako se slaem da ljudi mogu postati egocentrini i samoljubivi,
te zainteresirani samo za sebe, ne slaem se da je cijeniti sebe grena
zamisao. Dapae, uvjeren sam da je prikladno
shvaanje nae vrijednosti i dragocjenosti kao On kae da ne
Bojih stvorenja tono to to nas uva od smijemo misliti o
sebinosti i samoljublja. Apostol Pavao potie sebi da smo vei
svakog ovjeka da ne mislite za sebe vie nego to doista
nego to valja misliti; nego da mislite u jesmo.
smjernosti kao to je kome Bog udijelio mjeru
vjere. (Rimljanima 12,3 Karadi)
Pavao u ovom stihu ne govori da ne trebamo visoko misliti o sebi. On

kae da ne smijemo misliti o sebi da smo vei nego to doista jesmo.
Drugim rijeima, trebali bismo biti realni i ponaati se u skladu s Biblijom
u vezi s miljenjem o sebi. Zato dodaje da trebamo misliti u smjernosti.
Glagol misliti u grkom jeziku znai poimati ili osjeati o nekoj
osobi na stanovit nain. U Rimljanima 12,3 to upuuje na oblikovanje
miljenja, suda ili osjeaja o sebi samom.26 Pavao time istie da trebamo
oblikovati to miljenje ili koncept o sebi kao rezultat realne procjene
samih sebe.
Susan je mlada ena uspjene karijere iji je bivi posao zahtijevao
da svakodnevno bude u kontaktu s drugim, veoma atraktivnim enama.
I ona je izrazito privlana prema suvremenim standardima, no sama
sebe ne vidi na taj nain. Jo od njezinih tinejderskih dana majka joj je
neprekidno ponavljala da nema dobru figuru. Umjesto da prepozna svoju
vrijednost i dragocjenost Bojeg stvorenja, Susan sebe vidi kao runu i
neadekvatnu. Uvjerena je da je nijedan mukarac nikad nee voljeti jer
nema savrenu figuru. S obzirom na posao kojim se bavila, to je vie
viala ene koje je smatrala lijepima, to se gore osjeala glede same
sebe. Njezina je nesigurnost zbog izgleda poela utjecati na kvalitetu
rada i tako je, naposljetku, izgubila posao.
Sam je bio izoblien, posljedica nezgode iz djetinjstva koja je njegovo
lice ostavila trajno unakaeno oiljcima. Kao tinejder patio je zbog
odbacivanja od strane drutva, pogotovo djevojaka. Njegov iskrivljen
osjeaj identiteta mogao bi biti rezimiran u
samo jednu rije: nakaza. Kao rezultat toga,
Zdrav osjeaj
vrijednosti doista Sam se izolirao od drutva i pobjegao u
nestvaran svijet, provodei i po dvadeset sati
se svodi na to
na tjedan u gledanju filmova. Smatrao je da je
da vidimo sebe
tama kino dvorana odgovarajue mjesto za
onako kako nas
nakazu kakvom je smatrao sam sebe.
Bog vidi nita
ak i ako tvoju mladu osobu dre za nikog
manje, nita vie.
doma, u koli ili u crkvi, ona je netko Bogu.
Bilo da je itko od nas ikad smatran lijepim ili
ostvarenim, ili da nikad nije smatran takvim, naa je beskrajna vrijednost
i dragocjenost Bogu neumanjena. Zdrav osjeaj vrijednosti doista se
svodi na to da vidimo sebe onako kako nas Bog vidi nita manje, nita
vie.
26. Walter Bauer, A Greek-English Lexicon of the New Testament, prijevod: William
F. Arndt i F. Wilbur Gingrich (Chicago: University of Chicago Press, 1957.), 874.
Svaki put kad uem u raspravu o vrijednosti ovjeka kao linosti

obino preporuim knjigu pod naslovom Gledaj na sebe onako kako te
Bog vidi.27 Ta ti knjiga moe pomoi da stekne jasnije biblijsko vienje
tvoje vrijednosti u Bojim oima, kao i vrijednost tvoje mladei.
Mladi ljudi koji imaju zdrav, biblijski osjeaj za vrijednost ovjeka kao
linosti mogu sami sebe prihvatiti onako kako ih Bog prihvaa jer znaju
da im se Bog raduje. To prihvaanje nije utemeljeno ni na emu to smo
uinili, nego na injenici da nas je Bog stvorio na svoju sliku te poslao
svoga Sina da umre na kriu za nas. Biblijski osjeaj vrijednosti ovjeka
kao linosti vjeruje: Vrijedan sam ljubavi, sposoban i kompetentan biti
dijelom Bojeg stvorenja. Znam da nisam savren, ali Bog me je otkupio.
Oprostio mi je grijehe i mogu postati sve to on eli da budem.
Sada ti moe biti jasnije zato se mladi ljudi sa zdravim osjeajem
vrijednosti osjeaju sigurnije. Vjeruju da su vani, da je svijet bolje
mjesto jer su oni u njemu. Mladi ljudi sa zdravim pogledom na sebe
bolje su pripremljeni za interakciju i povezivanje sa svojim roditeljima i
odraslima uope, cijenei isto tako njihovu vrijednost. Takva djeca zrae
nadom, radou i povjerenjem.
Nasuprot tome, mladi ljudi sa slabim osjeajem vlastite vrijednosti
pred Bogom i pred drugima, robovi su miljenja svoga drutva i odraslih
iz njihova okruenja. Budui da nisu u stanju sebe vidjeti onako kako ih
Bog vidi, nisu slobodni biti to to jesu, a rezultat toga esto su sukobi i
otuenje od drugih.
Stvarno znaenje Izreka 22,6

Nai mladi ljudi moraju znati da su prihvaeni kao jedinstvene osobe.
Jedan od najboljih opisa djetetove jedinstvenosti nalazimo u poznatim
rijeima to ih je napisao kralj Salomon: Upuuj dijete prema njegovu
putu, pa kad i ostari, nee odstupiti od njega. (Izreke 22,6)28 Naalost,
ovaj je stih preesto krivo shvaen i krivo primijenjivan od strane
onih koji su upravo odgovorni za upuivanje mladih ljudi. Mnogi roditelji
i omladinski voe misle da to znai redovite obiteljske molitve i itanja
Biblije, obavezno pohaanje vjeronauka i omladinskih grupa, pa kad
dijete odraste nee odstupiti od vjere.
27. Josh McDowell, Seeing Yourself as God Sees You (Wheaton, Ill.: Tyndale House
Publishers, 1999.)
28. U prijevodu ure Daniia stoji: Ui dijete prema putu kojim e ii, pa nee
odstupiti od njega ni kad ostari. (naglasak dodan) to vie odgovara objanjenju
koje daje pisac op. prev.
Meutim, stvarno znaenje ovoga stiha koncentrirano je na izrazu

prema njegovu putu (prema putu kojim e ii). Pisac upuuje na
djetetov put, ne Boji. Osnovno znaenje ovih rijei sugerira stimuliranje
elje za vodstvom u skladu s jedinstvenou svakog djeteta.
U Psalmima je ista hebrejska rije prevedena rijeju napeti i
upuuje na savijanje strijeleva luka (vidi Psalam 11,2; 64,4). Danas,
s preciznom mehanikom na djelu, skoro svatko moe podii dvadesetak
kilograma teak luk, napeti ga i pogoditi metu. Ali u biblijskim danima
nita nije bilo normirano. Svaki je strijelac radio vlastiti luk, te je
morao poznavati jedinstvene karakteristike upravo toga luka ako se
nadao pomou njega ita pogoditi.
Na isti nain i odrasli moraju poznavati jedinstvene karakteristike
svake mlade osobe iz svoje blizine. Upuivati dijete prema njegovu
putu, odnosno uiti ga prema putu kojim e ii, ne znai razuzdati ga
ili ga pustiti da neprekidno radi po svojoj volji. U Ryrievoj Bibliji za
prouavanje objanjenje za stih iz Izreka 22,6 kae da prema njegovu
putu zapravo znai u skladu s njegovim putom; tj. u skladu s djetetovim
navikama i interesovanjem. Pouavanje mora uzeti u obzir njegovu
osobnost i sklonosti, dakle njegov karakter, taj jedinstveni nain na koji
ga je Bog stvorio te mora djelovati u skladu s njegovim fizikim i
mentalnim razvojem.29
I ba kao to strijelac mora nai specifian kut savijanja svoga luka,
tako i ti mora nai specifian kut savijanja za svako tvoje dijete.
Roditelji nagonski znaju da je svako njihovo dijete drukije, no i pored
toga esto rade istu greku, pouavajui i odgajajui svako dijete na
poglavito isti nain. Moda to potjee otuda to za svako od njih imaju
ista oekivanja. Slaem se da obitelji trebaju standarde kojima e se
rukovoditi, ali ne postoji standardan nain na koji e postupati sa
svakim djetetom, jer svako dijete reagira drukije na nain na koji se
prema njemu postupa. Zapravo je standardizirana pouka i odgajanje
jedan od najboljih naina da tvoju mlade otui od sebe.
Omladinski e voa otkriti da razliita djeca na njegove zahtjeve
reagiraju razliito. Uzmi u obzir, na primjer, njegov pokuaj da pripremi
grupu nemirnih i bunih mladih ljudi za sastanak. Jedni e se smiriti i sjesti
na blago izreeno: Dobro, umirimo se sada, kako bismo mogli poeti.
Drugi e izgledati kao da im treba zavrtati ruke da bi se stiali. Znam to
kao roditelj, jer ne mogu na isti nain disciplinirati moju ker Heather kao
29. M. J. Rutter, Developmental catch-up, and deficit, following adoption after severe
global early privation, Child Psychiatry 39 (1998.): 465-76.
to discipliniram sina Seana. Zato? Zato jer je Bog svakog od njih stvorio
na jedinstven nain. Iukoliko ne razumijemo kako treba napeti ovaj
luk koji nam je Bog povjerio, takorei, promait emo metu.
Kao to smo ve ustvrdili u drugome
poglavlju, medicinska je znanost otkrila da je Svako se dijete
mozak svakog djeteta poput plastike, spreman mora njegovati
za oblikovanje ve u skladu s okruenjem u i disciplinirati
kojemu se dijete nalazi. Ne postoje dva potpuno u skladu s
ista mozga; prema tome, svako se dijete mora njegovom
njegovati i disciplinirati u skladu s njegovom jedinstvenou.
jedinstvenou. Da bi potvrdio jedinstvenost
mlade osobe te prihvatio njezinu osobitost,
neprekidno je podsjeaj: Ako ne postoji nitko
drugi kao to si ti, zato onda ne bi bio jedinstveni ti kakvog je Bog
prevashodno stvorio? Ti si najbolji ti koji e ikad postojati! Ovo je
jedan od najboljih naina koje ja poznajem za saopavanje prihvaanja i
njegovanje spone ljubavi izmeu odrasle i mlade osobe.
Prihvaanje unato svemu

Moja ki Kelly i ja imamo sjajan odnos. Doista smo duboko povezani
ve godinama, a nai su sukobi bili zanemarivi i kratkotrajni. Uvjeren
sam da znaajan doprinos naoj prisnosti ima moj napor da joj priopim
svoje prihvaanje. Na primjer, kada je Kelly imala trinaest godina pruila
mi je sjajnu priliku da joj kaem kako je prihvaam zbog toga tko je, a
ne zbog neega to ini ili ne ini.
Jednog sam dana otiao po nju u kolu i odluio sam je saekati pred
izlaznim vratima. Dok smo prolazili preko parkiralita do auta, ona je
iznenada spomenula ime glasovitog kranskog voe ja u ga ovdje
zvati Jack Smith koji je zapao u nemoral. Kelly je upitala: Tata, to
misli o Jacku Smithu?
Jack Smith je bio na svim vijestima, no ja nisam imao pojma da je
postao glavnom temom svih rasprava u koli moje kerke. Kad god mi
djeca postave neko teko pitanje esto im i sam odgovorim pitanjem. To
mi daje kontekst koji mi pomae u razmiljanju. (Takoer mi pomae
kupiti malo vremena tijekom kojeg u smisliti pravi odgovor!)
Zato pita?, odgovorio sam.
Oh, pa danas smo u razredu proveli cijeli sat razgovarajui o
veleasnome Smithu i svemu to je uinio s onom enom. Samo se
pitam to ti misli o tomu to je uradio.
Kroz glavu su mi prole sve mogue vrste odgovora. Razmiljao sam

o onome to bi vjerojatno rekla veina odraslih: Oh, mislim da je to
uasno. Smatram da je to odvratno. Treba ga izbaciti iz slube. On
vjerojatno i nije pravi kranin!
Ve sam uo velik broj pastora kako govori takve stvari u svojim
zajednicama i, iako sam shvaao njihovo razoaranje i osjeaj sramote
zbog toga dogaaja, shvatio sam i neto drugo. Jedino to je uspjelo
svakom pastoru koji kae takvo to o Jacku Smithu jest da time mladim
ljudima u svojoj crkvi zapravo saopi: Ako ikad upadne u nevolju, ne
dolazi meni kao tvom pastoru. A svim mladim ljudima iz cijele zajednice
time su poruili: Budui da sam va pastor, volim vas i prihvaam ako
ostanete isti. Ali kao stupite u prijebrane spolne odnose, budite
uvjereni, osudit u vas.
Roditelji krani koji su o Jacku Smithu govorili negativnim,
osuujuim rijeima, uspjeli su samo svojoj djeci prenijeti ovakvu
poruku: Volimo te i prihvaamo samo ako ne pone koristiti droge,
ako ne pije, ako ne ostane trudna, ako ne slua lou glazbu, ako ne
oboji kosu u zeleno, itd.
Pa kako sam onda mogao odgovoriti Kelly? to sam joj mogao rei
a da ne prijeem crtu izmeu jasnog izraavanja onoga to mislim o
grijehu Jacka Smitha, dok bih joj ujedno saopio da i dalje volim
Jacka Smitha? Progutao sam golemu knedlu, ugrizao se za usnu i
rekao: Duo, to to je Jack Smith uinio loe je. To je grijeh. Nisam
alio vremena da joj objasnim zato je to grijeh. A potom sam brzo
nastavio: No, Kelly, elim da neto shvati. Tvoji nastavnici i djeca iz
tvoga razreda moraju shvati da Bog voli Jacka Smitha isto koliko voli
tebe i mene. Svi moraju shvatiti da je Krist umro za Jacka Smitha isto
kao i za tebe i mene. Kad Bog ne bi mogao oprostiti Jacku Smithu, onda
ne bi mogao oprostiti ni tebi ni meni.
I dok smo nastavili hodati dalje preko parkinga prema autu, Kelly
nekoliko trenutaka nije izustila ni rijei. Ja sam za to vrijeme lupao
glavu kako bih oblikovao u rijei to to sam doista elio da zna: Ne
volim te zato jer si djevica. Ako ikad ostane trudna moe doi
svome tati jer, ba kao to elim prenijeti Boju milost Jacku Smithu,
isto je tako elim prenijeti i tebi, mojoj keri.
Naposljetku sam duboko udahnuo, zaustavio Kelly, okrenuo je licem
prema sebi i rekao: Duo, gledajmo na to realno. Da ti ostane trudna,
moe li zamisliti kroz to bi prolazio tvoj tata upravo zbog moje poruke
o spolnoj istoti? Polovica ljudi u samoj naoj crkvi nasrnula bi na
mene.
Kelly je podigla pogled na mene, dok su njezine iroko otvorene

smee oi izraavale zebnju. Znam to, tata, rekla je.
No, duo, elim da shvati jednu stvar, nastavio sam. Da se to
ikad i desi, da ostane trudna, uope me ne bi bilo briga to bi rekli svi
ti ljudi. Svemu bih tome okrenuo lea, ali tebi nikad. Zagrlio bih te
objema rukama i kroz to bismo proli zajedno.
Na te su rijei mojoj trinaestogodinjoj kerki nasred plonika ispale
knjige iz ruku, poela je plakati, bacila mi se u naruje i rekla: Znam
da bi, tatice!
Pa, rekao sam, zadovoljno se smijeei, namjeravam te neprekidno
na to podsjeati. U sebi sam mislio: A sad e neprekidno podsjeati
i sam sebe na to to si danas rekao!
Taj se razgovor dogodio prije nekoliko godina. Od tada nisam
propustio nijednu priliku da u razliitim okolnostima podsjetim moju
kerku Kelly da je prihvaam, da joj vjerujem i da je volim unato tomu
to bi se moglo dogoditi. Neki bi ljudi mogli pomisliti kako previe
riskiram jer bi Kelly to vjerojatno mogla uzeti zdravo za gotovo i
prihvatiti moju ponudu. Ili bi mogla postati nemarna, mislei: Nita
zato ako zabrljam, tata e me voljeti to god da se desi. No mene to
posebno ne brine, jer doista joj vjerujem i znam da je na odnos snaan.
A to bih doista uinio da se neto kao izvanbrana trudnoa dogodi
jednoj od moje tri kerke? Bio bih okiran, ali molim da mi Bog da
milost kako bih bio otac koji prihvaa, jer on eli da budem takav. I
vjerujem da bi mi on dao snagu i ljubav da zagrlim svoju kerku i da
kroz to proemo zajedno.
Prihvaanje njeguje sigurnost u odnosima

Veoma je vano da roditelji i omladinski voe
naue i prakticiraju prihvaanje mladih ljudi. Ako elimo da se
Ako elimo da se djeca osjeaju sigurno u djeca osjeaju
naem odnosu, moraju osjeati da su sigurno u naem
prihvaeni zbog toga tko su. Nesigurna odnosu, moraju
mlade rijetko je voljna biti ranjiva. Manje e osjeati da su
biti sklona transparentnosti, to znai da nee prihvaeni zbog
podijeliti s tobom ono to se deava u njihovom toga tko su.
ivotu ili rei to njihovi prijatelji rade i
govore. Kada se mladi ljudi osjeaju neprihvaeno i nesigurno, ive u
strahu strahu koji kae: Bit u odbaen, stoga mi je bolje drati
usta zatvorena.
Zato je prihvaanje prijeko potrebno u izgradnji spone ljubavi s mladim

ljudima koji su ti bliski, i to unato svim razlikama i sukobima. to im vie
pokazuje prihvaanje, vjerojatnije je da e ostati otvoreni s tobom i rei
ti to se deava u njihovom ivotu. Dok nastoji sa svojom mladei uzgojiti
prisan odnos zasnovan na prihvaanju, vjerojatno se nee morati suoiti
s prekidom u odnosima koji je karakteristian za ovu generaciju. Umjesto
toga, vei dio vremena primat e pozitivan odziv. Nee uvijek biti tako
posluni i slatki kako bi ti volio, no bit e to odziv nainjen u povjerenju,
ne u strahu, jer e tvoji mladi ljudi znati izvan svake sumnje da ih, to god
se dogodilo i ma to oni uinili, ti voli zbog toga tko su toka!
Toka spajanja broj 3:
5
Uvaavanje Pruanje osjeaja znaaja
mladim ljudima
arobni prah od Dottie McDowell

Dok sam bila sasvim mala djevojica, moj je junak bio Peter Pan. Ve
mi je samo sluanje prie oduzimalo dah. Stoga sam vei dio vremena
odreenog za igru provodila ivei i uvijek iznova doivljavajui svaku
scenu, i nikad mi nije bilo dosta. Svaki put kad sam sanjala o djeaku
koji moe letjeti osjeala sam se nadahnuto i puna energije.
ivo se sjeam dana kada sam, kao petogodinjakinja, odlutala u
na podrum. Tamo sam otkrila kutiju, u to vrijeme vrlo popularnog
deterdenta za rublje, koji se zvao Ivory Snow, a stajao je tono
pokraj perilice za rublje. U mojoj, inae veoma razvijenoj mati, svaka
pregrt pahuljica deterdenta izgledala je poput arobnoga praha kojim
je Tinkerbell posuo Wendy, Michaela i Johna kako bi im omoguio
letjeti. Uzbuena tim prizorom, odluila sam nanovo oivjeti tu
Tinkerbellovu scenu. Nikad neu zaboraviti veselje koje sam osjeala
dok sam uzimala pregrti arobnoga praha, izdano ga posipajui po
cijelom podrumu. Bio je to aroban trenutak u mom mladom ivotu.
Kada sam zavrila, sve je u podrumu bilo prekriveno deterdentom.
Sad mi dopusti da te neto pitam: Da je tvoje dijete uinilo neto
takvo, kakva bi bila tvoja reakcija? Moja je mama, otkrivi to sam
uinila, posluala moje objanjenje, s puno ljubavi shvatila moju
djetinju matariju i prepoznala koliko mi je to iskustvo znailo. Umjesto
da reagira u gnjevu i frustraciji zbog nereda to sam ga nainila, ona
se smijala skupa sa mnom i poticala me da joj nanovo ispriam cijelu
priu o Peteru Panu. Kasnije smo, i dalje u dobrom raspoloenju,
zajedno oistile onaj nered u podrumu.
to mi je ovo iskustvo saopilo? Uvjerilo me da moja mama uvaava

i mene i moju neobuzdanu matu. Ono to je bilo vano meni, postalo
je vano i njoj. Nesebino je izabrala ohrabriti moje djetinje snove,
ujedno ostavljajui po strani vlastite interese i uvjerenja. Nikada to neu
zaboraviti!
Moja je velika srea to sam imala mamu koja je uvaavala svoju
djecu. Paljivo je promatrala i mene i moga brata i sestru, i prouavala
jedinstvene osobnosti svakog od nas. Znala je to je vano svakom od
nas te je oduevljeno i predano prihvatila nae osobne snove. Svatko od
nas bio je mamin i tatin jedinstveni ljubimac. Budui da sam ja bila
najstarija, bila sam njihova omiljena velika djevojica. Moj brat, jedinac,
bio je njihov omiljeni djeak. A moja je mlaa sestra bila njihova omiljena
mala djevojica. Josh i ja smo uinili isto s nae etvoro djece. I esto
to mijenjamo. Ove je godine Kelly naa omiljena studentica medicine,
Sean je omiljeni sin, Katie omiljena plavua, a Heather omiljena
tinejderica.
ak i kad sam odrasla, moja je majka sanjala moje snove skupa sa
mnom, elei da zna svaki detalj i ushienje svega to me zanimalo i
emu sam teila. Mama je sada s Gospodinom. Ali da li je njezino
zanimanje i elja da zna svaki detalj mojih tenji meni saopilo da me
prihvaa zbog toga tko sam, te da uvaava ono to inim? Itekako. Da
li je njezino uvaavanje imalo pozitivan utjecaj na sliku koju sam
stvarala o sebi ak i kao odrasla osoba? Apsolutno!
Biblijski principi uvaavanja

Kada uvaavamo mlade ljude pruamo im
osjeaj znaaja. Dok je prihvaanje temelj za
Uvaavanje sigurnost u odnosima, uvaavanje moemo
prua ljudima smatrati ugaonim kamenom. Nae prihvaanje
osjeaj mladim ljudima govori da je vano njihovo bie,
znaaja dok im uvaavanje govori da je vano i ono to
ine. Uvaavanje prua ljudima osjeaj znaaja
osjeaj da su cijenjeni i da njihova dostignua
doista nekome neto znae. To prenosi spoznaju:
Hej, pa ja zaista nekome neto vrijedim! Ovi
me odrasli vole u svojoj blizini i ponosni su na mene!
Uvaavanje je vrst biblijski princip. Kada je Isus bio krten, njegov
je nebeski Otac pokazao koliko ga uvaava govorei: Ovo je Sin moj,
Uvaavanje Pruanje osjeaja znaaja mladim ljudima 69
Ljubljeni, koji mi je omilio. (Matej 3,17)30 to je nebeski Otac inio?

Iskazivao je uvaavanje prema svom Sinu. Ako je nebeski Otac naao
vremena izraziti uvaavanje prema svome Sinu pred oima itavoga
svijeta, i mi bismo trebali nai vremena za uvaavanje nae djece i doma
i u javnosti.
Apostol Pavao govori Rimljanima koliko ih uvaava, a onda nastavlja
dalje i tono objanjava zato ih uvaava: to se vjera vaa hvali po
svom svijetu. (Rimljanima 1,8) Pavao je uvijek izraavao uvaavanje
svojoj duhovnoj djeci u crkvama koje je osnivao. Na primjer, Timoteju
je pisao kako ga se bez prestanka sjea u svojim molitvama i kako ezne
vidjeti ga jer ga Timotejeva iskrena vjera ispunjava radou (vidi
2Timotejeva 1,3-5). Ako je Pavao mogao nai vremena kako bi izrazio
uvaavanje svojim tienicima, i mi moemo nai vremena kako bismo
iskazali uvaavanje naim tienicima mladim ljudima koje nam je
Bog dao kako bismo ih pouili i odgojili.
Naalost, mnogo ljudi odraste a da nikad ne primi neki znak
uvaavanja niti pohvale. Takvi se naposljetku naue postati sumnjiavi
kada se radi o komplimentima, mislei da je kompliment zapravo
prijevara. Razmisli kako bi bilo da pokua neto ovakvo s tvojom
mladom osobom: Zaustavi je i reci: Hej, moram razgovarati s tobom.
Doobroo, to nije u redu?, vjerojatno e
odgovoriti.
Potom reci: Nita, samo ti elim rei da si to vie hvali svoju
uradio odlian posao! A onda detaljno objasni djecu za sve to su
to je to tako dobro uraeno.
uinili dobro, to e
ih manje morati
Primijetit e da to vie hvali svoju djecu
kritizirati
za sve to su uinili dobro, to e ih manje i disciplinirati zbog
morati kritizirati i disciplinirati zbog neega neega to su
to su uinili loe. Razlog je to to pohvala uinili loe.
postaje motivacija za pristojno ponaanje.
Naui kako e postati otac trenutka

U ranim godinama roditeljstva bio sam sklon loviti svoju djecu kako
rade neto krivo, a onda ih disciplinirati zbog loeg ponaanja. Kao
kranski otac mislio sam da imam apsolutnu obvezu, koja se graniila
30.Sveto pismo: Novi zavjet: prijevod s grkog izvornika (Novum testamentum
Graece); preveo Ruben Kneevi; 5. izd. Zenica: Dom tampe, 2004. Copyright:
2001, Life Center International u daljem tekstu navodi iz ovog prijevoda bit
e obiljeeni skraenicom NTG op. prev.
s tekom odgovornou, da ispravim gotovo sve to uine. Na primjer,

kada bi Dottie ula u moj ured kako bi me izvijestila da se Sean upravo
vratio iz kole sa svim peticama u svjedodbi, ja ne bih prekidao posao
kako bih mu rekao: Sjajno Sean! A do veere bih vjerojatno na to
potpuno zaboravio. No, ako bi me Dottie prekinula kako bi rekla: Sean
tue sestru, ljutito bih odgovorio: Odmah ga poalji ovamo. elim
razgovarati s njim.
Mogao bih ti navesti bezbroj primjera istog sindroma moga
postupanja prema djeci tijekom mojih prvih godina oinstva. Ono to
nisam shvaao bilo je da tako svoju djecu uim neemu emu ih uope
nisam htio uiti: Najbri nain da privuete panju svoga tate jest da
uinite neto krivo. Danas, dok razgovaram s mladima diljem zemlje,
procjenjujem da mi je njih petnaest od dvadeset reklo kako je to upravo
ono to se dogaa u njihovim domovima. Panju svojih roditelja mogu
privui mnogo bre ako uine neto krivo.
Negdje oko 1984. godine, dok su sva moja djeca imala manje od
jedanaest godina, Bog mi je govorio kroz jednu knjigu od svih
moguih pod naslovom Menader trenutka.31 U toj knjizi, autori
Kenneth Blanchard i Spencer Johnson tvrde da menaderi mogu pomoi
svojim uposlenicima postaviti i dostii poslovne ciljeve ukoliko primijene
biblijska naela lovei ih kako ine neto dobro, a potom im iskazati
zahvalnost i ohrabriti ih hvalei trud koji ulau u rad. Ovu je poruku bilo
lako primijeniti na moje roditeljstvo. Umjesto da svoj zadatak roditelja
vidim u smislu lovljenja moje djece kako ine neto krivo i ispravljanja,
nauio sam kako se odnositi prema njima na drukiji nain. Moj je novi
moto glasio: Pokuaj uloviti tvoju djecu kako ine neto dobro i pohvali
ih zbog toga. To nije znailo da se neu pozabaviti svakim oblikom
njihovog loeg ponaanja; prosto je znailo da e mi od bilo kog napora
za discipliniranje moje djece biti vanije uloviti ih kako ine neto dobro
i pohvaliti ih za to.
Zanimljivo je kako male fraze, poput te, mogu donijeti koncept ili
princip kojim emo se rukovoditi u ivotu. Bio sam apsolutno opredijeljen
za pruanje potpunog prihvaanja mojoj djeci, no nikako nisam uspijevao
nauiti kako im iskazati uvaavanje. Jedan je dio mene nastojao
prihvatiti moju djecu, dok ih je drugi dio pokuavao popraviti u svemu
to ine krivo. Nije ni udo to sam se esto osjeao pomalo shizofrenino!
No sve se promijenilo kada sam stvari koje treba naglasiti okrenuo
31. Kenneth Blanchard i Spencer Johnson, The One Minute Manager (New York:
Berkley Books, 1983.).
naopako. Umjesto da se koncentriram na ono to ine krivo, poeo sam

svjesnim naporom traiti ono to ine dobro. Moj je novi cilj bio nai
najmanje dvije dobre stvari, kod svakog svog djeteta, za koje im mogu
iskazati uvaavanje svaki dan, a potom svakom od njih obavezno udijeliti
kompliment za to to sam vidio.
Ne bih rekao da su moja djeca primijetila promjenu preko noi, ali
znam da ja jesam. Promijenio se cijeli moj pogled na stvari. Kad bih
ugledao Kelly kako ui, nastojao bih joj rei: Zlato, cijenim nain na
koji ui. Kad bih vidio Seana da iznosi van smee, nastojao bih ga
zaustaviti i rei mu: Sean, hvala ti to si se sjetio iznijeti smee. Ili
kad bih zatekao malenu Katie kako skuplja svoje igrake, nastojao bih
joj rei: Katie, duice, tata doista cijeni to vodi rauna o svojim
igrakama.
Moda bi i ti mogao pokuati s ovom vjebom: Okupi svoju djecu ili
omladinsku grupu na jedno mjesto i stani na sredinu meu svima njima
kako bi odrao jednu sjednicu uvaavanja. Sjeti se barem jedne dobre
stvari u vezi svakog djeteta i ispriaj je naglas. Ova e ti vjeba pomoi
tako to e te podsjetiti koliko mnogo zapravo treba biti zahvalan za tu
djecu i drat e te spremnog da im u svoje vrijeme izrazi uvaavanje.
Vidi, nije stvar u tome da ne moe nai neto za to bi uvaavao svoju
djecu; stvar je u tome da se treba disciplinirati kako bi progovorio i
saopio svojoj djeci to to vidi dati im iskrenu pohvalu za napor
to ga ine.
Katkad razgovaram s roditeljima koji imaju koncept roditeljstva
slian onomu to sam ga ja neko imao. Takvi roditelji kau: Pa, zna
to, djeca bi trebala initi odreene stvari. Zato bismo ih hvalili za
neto tako obino kao to je iznoenje smea? Moj odgovor je: A zato
ne bismo? Kako se vi osjeate kada vas pohvale zbog dobro obavljenog
posla koji svakako radite? Svatko voli uti svoga efa kako kae:
Cijenim nain na koji si rijeio plasman te robe na trite. Svatko tko
kuha voli uti kako obitelj kae: Ovo je bilo sjajno nitko drugi ne bi
skuhao nita to bi bilo ukusnije! Na isti nain i tvoji mladi ljudi ude
za uvaavanjem, ak i to se tie jednostavnih ili oekivanih poslova ili
ponaanja. Tako, na primjer, moe rei:
. Hvala ti to si na vrijeme zavrio domau zadau.

. Zahvalan sam ti to odnese svoj tanjur u sudoper nakon objeda.
. Hvala ti to si odvezao auto u garau umjesto mene a da ti nisam
morao rei da to uini.
. Zahvalan sam ti to provodi vrijeme s mlaom sestrom kada eli

ii van sa svojim drutvom.
. Hvala ti to uvijek dolazi na vrijeme na omladinske sastanke.
. Zahvalan sam ti na naporu to ga ulae kako bi se svi sudionici u
naoj grupi osjeali dobrodolo.
Nedavno je najpoznatiji nacionalni asopis objavio osam kljunih stvari

koje bi roditelji trebali uiniti kako bi im djeca uvijek imala uspjeha u koli.
Jedna od njih je bila: Pohvali trud. Budi odreen i pohvali trud tvoje
djece. Ope uvaavanje je dobro, no to si odreeniji, osobito pri pohvali
kvalitete obavljenog posla i ustrajnosti, vei je dojam i dublja je povezanost
koju e time ostvariti sa svojom djecom.
Paljivo postupaj s uvaavanjem

Sad kad smo rekli mnogo toga o uvaavanju, evo i jednog upozorenja:
Ukoliko tvoji mladi ljudi nisu apsolutno uvjereni da ih prihvaa radi
toga tko su, tvoje pohvale i uvaavanje mogu
postati manipulativni. Uvaavanje bez
Ukoliko tvoji prihvaanja moglo bi potai mlade da se
mladi ljudi nisu odnose prema tebi na temelju uinka, mislei:
apsolutno uvjereni
Ako sve dobro obavim ako budem imao sve
da ih prihvaa radi
petice ako postignem gol onda e me
toga tko su, tvoje
moji roditelji (ili omladinski voa) voljeti.
pohvale i uvaavanje
mogu postati Ljubav utemeljena na uinku stvara osjeaj
manipulativni. krivnje.
esto pitam odrasle ljude jesu li ikad
osjeali krivnju zbog neuspjeno obavljenog
zadatka. Gotovo se sve ruke u prostoriji podignu. Zato?, pitam ih.
Kakve veze ima neuspjeno obavljen zadatak s moralom? Ionda
shvate to hou rei. Kada ne uspijemo dobro obaviti neki zadatak,
zapravo i ne osjeamo toliku krivnju koliko imamo osjeaj stida i
samoosuivanja. A taj nas osjeaj samoosuivanja vodi u nesposobnost
prihvaanja nas samih, jer ivimo na temelju uinka.
I zato nam ne smije biti teko uloiti sav mogui napor kako bismo
se uvjerili da naa djeca prije svega osjeaju nae prihvaanje, pa tek
onda uvaavanje. Na primjer, kada tvoja djeca donesu svjedodbe,
sjedi s njima i razgovarajte o tome to su postigli. Uvjeri ih da, iako
cijeni sav trud to su ga uloili kako bi dobili to bolje ocjene, eli da
uvijek znaju: ak i da nisi dobio sve petice, ja bih te jednako volio i
prihvaao isto koliko i sada. Ili kada glavni lan tvoje omladinske
grupe ispadne iz kruga vodstva, potrudi se da mu/joj stavi do znanja:
Unato tome to ovog semestra ne moe biti dio vodstva, ja te i dalje
smatram vrijednim dijelom nae grupe.
Dodue, tanka je linija kojom ovdje valja ii. A najbolje je njome ii
tako to emo se prihvaanja mladih ljudi drati kao temelja na kojem
emo zidati uvaavanje. Uinimo da se nai mladi ljudi osjeaju toliko
sigurno i toliko prihvaeno zbog toga tko su, tako da znaju da emo ih
voljeti bili oni uspjeni ili ne. Drugim rijeima: Uvaavaj njihove
napore vie nego dostignua i uvaavaj njihovu vrijednost kao
Bojih stvorenja vie od njihova truda.
Da li bi uvaavanje truda mladih ljudi ipak moglo biti uvjetovano
stanje koje bi ih gurnulo u ivot utemeljen na uinku? To je zacijelo
mogue, no najbolja je zatita protiv toga neprekidno djelovati u
smjeru stvaranja osjeaja kod mladih ljudi da su prihvaeni, a potom
dodavanje uvaavanja za njihov trud.
Teko je oduiti se od starih navika

Ako nam samo na trenutak popusti panja, lako emo se ponovno nai
u stanju potrage za onim to naa djeca ine krivo i nastojanja da ih
ispravimo, umjesto da ih prvo lovimo kako ine neto dobro i za to ih
pohvalimo. Nastojanje da se promijenimo traje cijeli ivot. Obino
postoje dvije prepreke koje valja svladati. Jedna od njih su stare navike.
Ako se ne usredotoimo na odvajanje vremena za prihvaanje i
uvaavanje nae djece, neemo to uope uiniti. Ako potrebu za
uvaavanjem nae djece ne drimo u prvom planu naega uma, i to
svakodnevno, propustit emo priliku i uskoro neemo to initi uope.
Druga prepreka je injenica da avao doista obilazi kao riui lav
(1Petrova 5,8), a jedno od njegovih najjaih oruja jest racionaliziranje.
Stoga nam se lako moe desiti da si kaemo: Moji su roditelji provodili
malo vremena prihvaajui i uvaavajui mene, pa sam opet dobro
ispao. No ja u se usuditi rei da bi i ti zapravo volio da su te prihvaali
i uvaavali. Osim toga, naa djeca odrastaju u drukijoj kulturi od one
koju smo mi poznavali kao mali. Naa se mlade suoava s pritiscima
koji, tovie, nisu ni postojali kada smo mi bili njihovih godina. Treba
im svaka pomo koju mogu dobiti.
Ali ukoliko se nikad ne prestanemo koncentrirati na prihvaanje i
uvaavanje nae djece, oni e tono znati to hoemo rei kada ih
potiemo da daju sve od sebe. A neprekidno koriteni kanali prihvaanja
i uvaavanja postat e poput struna ljubavi koje spajaju srca nae

djece s naim srcima u bliskoj povezanosti kakvu nijedna kultura ne
moe slomiti.
Toka spajanja broj4:
6
NaklonjenostPruanje osjeaja mladim
ljudima da su vrijedni ljubavi
Bio je to zbor na otvorenom, pa sam se popeo na golem kamen i tako

drao govor kako bi me svi bolje vidjeli i uli. Ispred mene je po travi
u kolskom dvoritu posjedalo oko tisuu uenika iz jedne srednje kole
u Phoenixu, u Arizoni, kako bi uli moje predavanje o ljubavi i spolnosti.
I samo to sam poeo govoriti, u dvorite je uetala grupa punk
rockera i pridruila se gomili. Tih je godina kod punkera vladao trend
da kosu boje u neobine boje te da oko vrata kae zlatne lance. A ova
je stanovita grupa bila nagizdana po svim propisima. Njihovo
pojavljivanje nije izazvalo posebnu guvu, no budui da sam bio
upozoren kako bi ta grupa mogla pokuati izazvati probleme, dok sam
govorio drao sam ih na oku. A oni su samo stajali tamo, gledajui me
kao da bi rekli: Izazivamo te da kae bilo to to bismo mi htjeli
sluati.
Kada sam zavrio govor i siao s kamena, voa punk rockera potrao
je ravno prema meni. Taj se robusni, prilino golem mlad momak
posadio na samo centimetar od moga nosa, tako da veina gomile niti
je mogla vidjeti, niti uti to se potom dogodilo. Nisu vidjeli suze to
su se slijevale niz njegovo lice, niti su uli kako mi utivo upuuje
jednu bolno dirljivu molbu: Gospodine McDowell, hoete li me
zagrliti? Prije nego to mi je uope uspjelo obaviti ruke oko njega,
golemi je punker dohvatio mene u medvjei zagrljaj, zagnjurio glavu u
moje rame i stao plakati poput djeteta. I ja sam zagrlio njega te smo
tako tamo stajali gotovo cijeli minut. Bio sam siguran da je iskren. Nije
se pretvarao ni preda mnom ni pred gomilom. Doista je elio zagrljaj.
Naposljetku se odvojio od mene i kroz suze rekao neto to sam uo
od mnotva mladih: Gospodine McDowell, moj me otac nikad nije
zagrlio niti mi rekao da me voli. U sebi svojstvenom dramatinom stilu

taj je mladi dao izjavu o univerzalnoj potrebi za naklonou.
Kada mladim ljudima pokazujemo naklonost, pruamo im
osjeaj da su vrijedni ljubavi. Pokazivanje naklonosti kroz rijei
ispunjene ljubavlju i prigodan dodir priopava im da su vrijedni ljubavi.
Svaki izraz panje i prisnosti jaa emocionalnu snagu, pomaui djeci
da shvate da su voljeni. Kao to kae apostol Ivan: Ljubimo jedan
drugoga, jer ljubav dolazi od Boga. (1Ivanova 4,7)
Univerzalna potreba za prihvaanjem

Bog je sva ljudska bia stvorio s potrebom za prihvaanjem od strane
drugih ljudi i ta je potreba potpuno budna od samog asa roenja. Medicinsko
je istraivanje utvrdilo da su objektivna tjelesna temperatura novoroeneta
i hormonski razvoj odreeni i regulirani toplim dodirom majke ili staratelja.32
Moj prijatelj, David Ferguson, koji je i ovlateni brani i obiteljski
terapeut, daje sljedei komentar:
Tijekom devet mjeseci prije roenja, dijete je obavijeno ljudskim

dodirom u utrobi svoje majke. Stoga, od trenutka roenja traimo
topli zagrljaj majinih ruku. Tako od dana roenja, kroz cijelo
djetinjstvo pa sve do zrelog doba, ta potreba za naklonou to ju
je Bog dao ne nestaje. Dodir nas na neki nain ponovno spaja jedno
s drugim, ini da se osjeamo blisko, te uklanja nau usamljenost.
Nije, dakle, ni udo da nas Sveto pismo upuuje: Pozdravite jedan
drugoga svetim cjelovom! (Rimljanima 16,16), potiui prigodnu,
fiziku naklonost meu vjernima.33
Studije obavljene u dravnim sirotitima u Rumunjskoj otkrile su da

se istrajni spoznajni i emocionalni defekti daleko ee pojavljuju
kod naputene novoroenadi nego kod djece odgajane u brinom
okruenju. tovie, studija o engleskim i rumunjskim posvojiteljima
otkriva:
Bebe odvedene iz rumunjskih sirotita prije navrenih est mjeseci

starosti, a potom posvojene od strane predanih obitelji u Ujedinjenom
32. L. Eisenberg, Premature and Newborn, Pediatrics 103, no. 5 (svibanj 1999.):
1031-35.
33. David Ferguson, The Great Commandment Principle (Wheaton, Ill.: Tyndale
House Publishers, 1998.), 49-50.
NaklonjenostPruanje osjeaja mladim ljudima da su vrijedni ljubavi
Kraljevstvu, pokazale su izvanredan stupanj sustizanja u razvoju

unato ozbiljnim razvojnim nedostacima na dolasku.34
Obiteljski psiholog Kevin Leman kae da nikako ne bismo smjeli potcijeniti

mo to ga ima obini zagrljaj. U svojoj knjizi Kako postati roditelj
kakav Bog eli da bude, Kevin izjavljuje:
Jedan je lijenik prouavao 49 razliitih kultura diljem svijeta s

namjerom da utvrdi kakav uinak fizika naklonost i dodir tijela
imaju na djecu i odrasle. Saznao je da su najnasilnija drutva
upravo ona u kojima su dodir i milovanje
bili rijetki u obitelji.35 Naklonost
saopava da
Naklonost saopava da nam je stalo i pomae nam je stalo i
nam osjeati se blisko i povezano s drugim pomae nam
ljudima. Ovo je jednako tono za mlade i osjeati se blisko
odrasle koliko i za bebe i malu djecu; nikad ne i povezano s
prerastemo potrebu za naklonou. Ako eli drugim ljudima.
razviti duboku i trajnu emocionalnu sponu s
tvojom djecom, mora im iskazati prikladnu
naklonost.
Traganje za povezanou
Otuena generacija nije otuena svojim izborom. Ve smo objasnili
razliite naine na koje se dananja djeca pokuavaju povezati s drugima.
Jedan broj djece stjee osjeaj povezanosti sa svojim drugovima preko
sporta, klubova, bandi i kroz kolske aktivnosti. Nain na koji se djeca
odijevaju i ukraavaju svoja tijela esto je samo sredstvo pomou kojeg
se osjeaju meusobno povezano. Ali jedan od najeih naina za kojim
mladi ljudi poseu u potrazi za emocionalnim povezivanjem jest putem
toplog odnosa s momkom ili djevojkom.
Po mnogo emu nema nieg loeg u traenju izvjesne povezanosti u
odnosima kroz aktivnosti u drutvu ili prigodnu romansu. Stvaranje
veza izvan obitelji dio je Boje nakane za njegovo Tijelo, Crkvu (vidi
2Korinanima 12). Iako to ne znai da takve veze trebaju zamijeniti
34. M. J. Rutter, Developmental catch-up, and deficit, following adoption after severe
global early privation, Child Psychiatry 39 (1998.): 465-76.
35. Kevin Leman, Becoming the Parent God Wants You to Be (Colorado Springs:
NavPress Publishing Group, 1998.), 86.
odnos izmeu roditelja i djece koji je Bog ustanovio, djeca trebaju

uivati u bliskim odnosima i s drugim ljudima. To ukljuuje razonodu s
prijateljima, sudjelovanje u aktivnostima omladinskih grupa, bavljenje
ekipnim sportovima ili pridruivanje
Kada postoji otuenost klubovima. Ovakvi odnosi mogu biti zdravi,
u odnosima doma, pa ak i ojaati primarnu vezu naklonosti
mladi bi mogli izmeu djece i roditelja.
potraiti nezdrave Ali kada postoji otuenost u odnosima
naine za povezivanje doma, mladi bi mogli potraiti nezdrave
izvan obitelji kako bi naine za povezivanje izvan obitelji kako bi
ispunili tu uroenu ispunili tu uroenu potrebu za naklonou.
potrebu za naklonou. Ovaj snaan poriv katkad vodi u pokuaj
povezivanja sa suprotnim spolom, to moe
biti problem iz tri razloga. Prvo, hormonske
promjene u pubertetu znae da svijest o suprotnom spolu i privlanost
prema istom sve vie jaa. Drugo, djeca koja su gladna naklonosti u
svom domu pokuat e zadovoljiti tu potrebu s drugovima kojima su
privlani. Tree, kultura koja velia seks i spolnost te opravdava, ili ak
doputa, promiskuitet, moe lako djeci koja eznu za naklonou otvoriti
vrata koja vode u spolnu aktivnost. Zanemarivanje potrebe za naklonou
kod mladih ljudi moe aktivirati eksplozivnu i destruktivnu lananu
reakciju koja vodi u prijebrano stupanje u spolne odnose i njihove
zastraujue komplikacije.
Brojne su studije dokumentirale alarmantnu stopu rasta spolno
aktivnih tinejdera i svih poraznih posljedica takvog stanja na fiziko,
duhovno i emocionalno zdravlje kod te djece. Ja sam osobno uloio
vie od dvadeset godina u pomaganje roditeljima i crkvama kako bi
osposobili svoje mlade da kau ne prijebranim spolnim odnosima,
te da razviju takva moralna uvjerenja kako bi bili u stanju oduprijeti
se seksualnim pritiscima. Stoga smo i pokrenuli kampanje Zato
ekati? i Razluimo ispravno od krivog. Apsolutno sam predan
pouavanju mladih da kau ne uputanju u prijebrane spolne
aktivnosti. Ali ako bih morao imenovati jedan od najveih razloga za
spolnu aktivnost mladih ljudi, rekao bih da on lei u nedostatku
emocionalne i relacione povezanosti izmeu djece i roditelja, osobito
njihovih oeva. A nedostatak naklonosti gotovo redovito otkriva
nedostatak povezanosti.
Traenje ljubavi na svim krivim mjestima

Svuda kamo putujem i drim govore susreem mlade ljude koji su
gladni naklonosti svojih roditelja, osobito oeva. Nakon skoranjeg
angamana u Novoj Engleskoj, primio sam sljedeu poruku od jedne
petnaestogodinjakinje:
Dragi Josh,
Sluam Vaa predavanja kad god mogu. Hvala Vam to Vam je

makar stalo. Onomad ste rekli kako veina djece ne eli spolne
odnose, ve da zapravo samo ele da je nekome stalo. I ne znate
koliko ste u pravu! Ja sam zamalo upala u zamku seksa zato
jer sam samo eljela da me neko ljudsko bie voli.
Vjerojatno najdirljivije pismo koje sam primio, a koje predstavlja ovu

generaciju gladnu naklonosti, dolazi od jedne tinejderice. Poslala mi je
pismo zajedno s jednom stranicom iz svoga dnevnika. Dok bude itao
ovaj navod, pokuaj zamisliti tu mladu djevojku, ispruenu na svom
krevetu. Vrata su zatvorena i zakljuana. Nona lampa baca blijedo
svjetlo na njezin dnevnik dok poinje pisati:
11. kolovoz
Dragi dnevnie,
Tako sam usamljena noas. Razmiljam koliko sam se samo

esto tijekom svog ivota osjeala usamljeno, i to tako duboko
usamljeno, kao da sam potpuno sama na svijetu naputena
od svih. Onda sam shvatila da taj osjeaj dolazi od puste enje
za tatom samo da sam ga mogla barem nazvati kada sam
povrijeena, uti ga kako govori da razumije i znati da me slua.
No, ja nikad to nisam imala sa svojim ocem. I tako, samujem
a da nemam ak ni tu sponu s prolou. A onda razmiljam o
toj mladoj djevojci koja e ba ove noi izgubiti nevinost samo
zato jer trai ljubav ljubav svoga tate. I elim smoi snage
i zaustaviti je nekako, bilo kako, i rei joj da tu ljubav nikad
nee nai kod drugog mukarca. Koliko me samo srce boli kada
pomislim na tu djevojku kada pomislim na sebe. Jer cijeli je
moj ivot samo jedna velika potraga za oevom ljubavlju.
Evo jo jednog pisma:
Dragi Josh,
Moje ime je Frank i imam esnaest godina. Duboko me je dirnuo

Va dananji govor. Imam oca, no moji su roditelji razvedeni. Da,
i dalje viam tatu, ali on se prema meni odnosi kao da sam mu
poznanik, umjesto da mi bude otac.
Mogao bih ostatak ove knjige popuniti pismima mladih ljudi koji vape
za ljubavlju i svjedoe o tragedijama koje su pretrpjeli zbog nedostatka
naklonosti. Mnogi su meu njima pobrkali prisnost ljubavi sa estinom
spolnosti. Kako eznu da se osjeaju uistinu voljeno, predaju bilo kome
svoja tijela, no sljedee se jutro bude praznih, pustih srca. Kada bi proitao
stotine pisama to sam ih primio od mladih ljudi, vidio bi jasan obrazac.
Djeca trae ljubav i naklonost koje su im njihovi
Dananjoj mladei roditelji propustili pruiti, a ta potraga nerijetko
nedostaje osjeaj zavri uputanjem u spolne odnose koji redovito
ljubavi i naklonosti zavravaju tugom.
koji bi trebali Kada mi djeca priaju o nedostatku ljubavi
dolaziti od njihovih doma, najee govore o svojim oevima.
oeva a posljedice Mora ti biti jasno da ne piem sve ovo kako
su tragine. bih osudio oeve. No poraavajui dokazi
sociolokih studija, plus moje osobno
istraivanje i iskustvo s tisuama mladih ljudi
tijekom mnogo godina, ukazuju na neosporan zakljuak: Dananjoj
mladei nedostaje osjeaj ljubavi i naklonosti koji bi trebali dolaziti od
njihovih oeva a posljedice su tragine.
Ne tako davno napisao sam knjigu Povezanost s Ocem kako bih
pomogao tatama povezati se s njihovom djecom. Htio bih podijeliti s
tobom prilagoen ulomak iz te knjige koji dokumentira golem znaaj
dvoje roditelja punih ljubavi u domu u kojem dijete odrasta te pokazuje
to se zbiva kada oevi nisu tu za svoju djecu.36
36.Prilagoeno iz knjige Josha McDowella, The Father Connection (Nashville:

Broadman and Holman Publishers, 1996.), 4-6.
Povezanost s ocem
Uloga to je u obitelji ima otac koji je pun ljubavi i ukljuen u ivot
svoje djece vanija je vie nego ikad, osobito meu dananjom otuenom
generacijom. Studija za studijom pokazuje da odnos djeteta s ocem
predstavlja presudan faktor u emocionalnom zdravlju, razvoju i
zadovoljstvu mlade osobe. Razmisli o sljedeem:
. Dr. Loren Moshen, iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje,

analizirala je popise anketa u Sjedinjenim Dravama te otkrila
da je odsutnost oca faktor snaniji od siromatva koji pridonosi
maloljetnikoj delinkvenciji.
. Grupa znanstvenika s Yalea, koja se bavi prouavanjem ponaanja,

istraila je delinkvenciju u etrdeset osam razliitih kultura diljem
svijeta, te otkrila da je stopa kriminala via meu odraslima koje su
kao djecu odgajale samohrane majke.
. Dr. Martin Deutsch otkrio je da nazonost oca i razgovor s njim,

posebno u vrijeme zajednike veere, potie djecu na ostvarivanje
boljih rezultata u koli.37
. Jedna studija koju je obavilo 1.337 lijenika, koji su diplomirali na
Sveuilitu Johns Hopkins izmeu 1948. i 1964. godine, otkrila je
da nedostatak bliske povezanosti s roditeljima predstavlja zajedniki
faktor kod povienog krvnog tlaka, bolesti srca i krvoilnog sustava,
malignih tumora, mentalnih oboljenja i samoubojstava.38
. Studija o trideset devet tinejderica koje su bolovale od anoreksije,

bolesti poremeaja prehrane, pokazala je da je njih trideset i est
imalo jedan zajedniki imenitelj nedostatak bliske povezanosti sa
svojim oevima.
. Istraivai sa Sveuilita Johns Hopkins otkrili su da mlade djevojke,

tinejderice bjelkinje, koje ive u obiteljima bez oca imaju 60% veu
vjerojatnou stupanja u prijebrane spolne odnose od onih koje ive
u obiteljima s oba roditelja.39
37. Louis O. Caldwell, When Partners Become Parents (Grand Rapids: Baker Book
House, n.d.).
38. Claudia Wallis, Stress: Can We Cope? Time, 6. lipanj 1983., 48-54.
39. Kathleen Fury, Sex and the American Teenager, Ladies Home Journal, oujak
. Istraivanje dr. Armanda Nicholija pokazuje da, bilo emocionalno

ili fiziko, odsustvo oca pridonosi djetetovoj slaboj motiviranosti za
uspjehom; nesposobnosti odlaganja trenutanog zadovoljstva u korist
nagrade koja e doi kasnije; niskom samopotovanju i prijemivosti
utjecaju grupe, te maloljetnikoj delinkvenciji.40
Ova se otkria usko podudaraju sa skoranjim istraivanjem provedenim

meu mladima u evaneoskim kranskim crkvama. Nae istraivanje,
provedeno meu 3.795 mladih pripadnika crkve, pokazalo je da njih 54%,
tinejderske i pred-tinejderske dobi, u obiteljima iz evaneoskih crkava,
kae da rijetko, ili nikad, razgovara sa svojim oevima o osobnim potrebama
(u poreenju s njih 26% koji kau da rijetko, ili nikad, razgovaraju sa
svojim majkama o takvim stvarima). Jedan na svaka etiri ispitanika tvrdi
da nikad nije imao znaajan razgovor s ocem. Vie od dvoje na petoro
(42%) kae da rijetko, ili nikad, sudjeluju u nekoj zajednikoj aktivnosti sa
svojim oevima, a to bi ukljuivalo samo njih dvoje. A jedno od petoro
kae da njihovi oevi rijetko, ili nikad, pokazuju ljubav prema njima.41
U isto vrijeme, studija otkriva da je vjerojatnije kako e mladi koji
su veoma bliski sa svojim roditeljima:
. Biti vrlo zadovoljni svojim ivotom.

. Uzdrati se od spolnih odnosa prije braka.
. Zalagati se za biblijske standarde istine i moralnosti.
. Ii u crkvu.
. Dosljedno itati Bibliju.
. Svakodnevno moliti.
Ovi ozbiljni statistiki podaci ne znae da majke nisu vane, nego istiu
jo i vie injenicu da je, u veini sluajeva, mama tu: radi svoj posao,
brine se o svojoj djeci, razgovara sa svojom djecom i provodi vrijeme
s njima. I kao rezultat toga, ini se da su djeca poela oekivati da je
mama uvijek dostupna, puna ljubavi, spremna na razgovor i prihvaanje.
to se tate tie, na scenu stupa pravilo ponude i potranje. On je, u
mnogo sluajeva, manje dostupan, manje ukljuen u ivot djece ili
manje spreman na razgovor. A budui da su njegova panja i vrijeme
deficitarni artikli, djeca pripisuju vei znaaj odnosu s ocem. Djeca
1986., 60.
40. Armand Nicholi Jr., Changes in the American Family, White House Paper, 25.
listopad 1984., 7-8.
41. McDowell i Hostetler, Right from Wrong, 255.
eznu za onim to nemaju, a u previe sluajeva to to nemaju upravo

je blizak odnos sa svojim oevima.
Tata, iz ovog je razloga povezanost s ocem, danas vie nego ikad, od
najkritinijeg znaaja za tvoju djecu. Ti si taj od kojeg oekuju osjeaj
autentinosti, sigurnosti i znaaja u ivotu. Potrebno im je da znaju da
su vrijedni tvoje ljubavi. Nadam se da e uloiti sve svoje napore kako
bi uzgojio emocionalnu i relacionu povezanost sa svojom djecom, jer te
sada doista trebaju.
Kada naklonost nije uroena

Mnogi su mi roditelji osobito oevi rekli kako im je teko izraziti
naklonost prema svojoj djeci. Neki priznaju da se osjeaju neugodno,
ak nezgrapno, pri bilo kojem vanjskom izrazu naklonosti. Tate katkad
kau: Mene moj otac nikada nije zagrlio niti mi rekao da me voli, pa
pretpostavljam da sam ispao slian njemu. Ako ti je teko pokazati
vanjsku naklonost, ja doista ne elim omalovaavati tvoju borbu.
Potrebno je dosta vremena kako bi se ovjek rijeio emocionalnog
prtljaga i svladao osjeaj neugodnosti pri iskazivanju naklonosti, ali
mogue je. Ja to znam jer sam i sm odrastao bez oeve naklonosti.
Kao dijete nikad nisam upoznao oevu ljubav. Nikad nisam osjetio
dobrobit oevog primjera. Ne mogu se sjetiti ni jednog jedinog sluaja
da me je moj otac odveo nekud sa sobom i provodio vrijeme sa mnom.
Iako sam osobno iskustvo oinstva poeo stjecati s vie nego loim
primjerom vlastitoga oca, bio sam blagoslovljen mogunou da
tijekom vie godina uim od niza uzora i mentora. A vrhovni voa
meu svima njima bila je moja ena Dottie, koja je odgojena u domu
punom ljubavi. Mnogo sam nauio i od Dicka Daya, koji mi je (uz
mog sina Seana) najblii prijatelj meu mukarcima kojeg sam ikad
imao.
Dicka sam upoznao tijekom 1960-ih, dok smo zajedno bili na studiju
teologije. Bio je nekoliko godina stariji od mene i ve oenjen, te otac
etvoro djece. Poput mene, i on je bio sin oca alkoholiara i izdanak
disfunkcionalne obitelji. Predao se Kristu u svojim kasnim dvadesetim
godinama te upisao teologiju odazivajui se Bojem pozivu na slubu.
Postali smo prisni prijatelji, a ja sam ubrzo postao pravi lan njegove
obitelji, esto svraajui kod njega u sitne sate, recimo u 6:30 ujutru ili
nakon 11:00 uveer, kako bismo razgovarali o neemu za to sam mislio
da ne moe ekati. Dick je uvijek bio strpljiv, srdaan i pun ljubavi
osobine o kojima sam, odrastajui, malo znao.
Odmah sam bio impresioniran nainom na koji su se Dick i Charlotte

ponaali prema svojoj djeci i jedno prema drugom. Imali su bogat i
vrijedan odnos sa svakim od svoje etvoro djece. Bio sam zadivljen
oiglednim zadovoljstvom to su ga imali osmjehivali su se, smijali i
grlili. (Zapravo, stvarna je istina da sam i ja nauio grliti druei se s
Daysovima!) U Dicku sam vidio jasan, konkretan uzor oca kakav sam i
ja jednog dana htio postati.
Ako ti je teko izraziti naklonost i emocionalno se povezati s tvojom
djecom jer su ti u prolosti nedostajali uzori,
potiem te da nae pozitivne uzore naklonosti
to se vie drui koji su ti sada dostupni. Potrai parove koji se s
sa srdanim panjom i naklonou odnose jedno prema
ljudima, i drugom, prema svojoj djeci i prema ljudima
samom e ti biti uope. Dopusti da njihove rijei i postupci puni
sve ugodnije ljubavi ostave dojam na tebe. to se vie drui
pokazivati sa srdanim ljudima, i samom e ti biti sve
naklonost. ugodnije pokazivati naklonost.
Kako pokazati naklonost mladim ljudima

Postoje tri odlina naina pomou kojih moe pokazati naklonost svojoj
djeci. Prije svega, pokazat e im to je to naklonost tako to ete ti i
tvoja supruga biti srdani jedno prema drugom. Drugo, moe to uiniti
verbalno. I tree, naklonost moe demonstrirati i fiziki.
Budi srdaan u braku

Uvjeren sam da se djeca osjeaju voljeno i zatieno kada su njihovi
roditelji otvoreno, ali podesno, srdani jedno prema drugom. Kada mama
i tata pokazuju da je njihov odnos u braku pun ljubavi, inei to kroz
zagrljaje, dranje za ruke, poljupce, ljubazne rijei te meusobnu panju
i brigu, njihova djeca iz takvog odnosa punog emocionalne topline izvlae
veliku korist.
Kada je naa kerka, Kelly, bila mlaa, obiavao sam je pitati: Kelly,
zna li da ja volim tvoju majku? Ona bi se nasmijeila i odgovorila: A-
ha, znam.
Kako zna?
Zato jer joj to uvijek kae.
A to kada bih ostao bez glasa pa joj to ne bih mogao rei? Kako bi
onda znala?
Zato jer je uvijek ljubi.
to kada bi mi ispucala usta pa je ne bih mogao poljubiti? Kako bi

onda znala?
Zato jer je uvijek grli.
A to da slomim obje ruke pa je ne bih mogao zagrliti? Kako bi onda
znala?
Tada bi mi Kelly dala odgovor koji sam elio uti:
Zbog naina na koji postupa s njom.
To je pravo ispitivanje vatrom. Kako postupam prema svojoj eni?
Mogu biti srdaan prema njoj i dati joj brz poljubac u obraz dok jurim
van iz kue. Ali nain na koji se ophodim prema njoj, dok moja djeca
promatraju svakog trena, ispriat e im pravu priu. Ako su tvoji i
njezini fiziki izrazi naklonosti kao para podrani iskrenom, stvarnom
ljubavlju jednog prema drugom, tada e djeca nai emocionalnu sigurnost
u vaem braku. to vie djeca mogu uoiti vau meusobno iskazanu
ljubav i privrenost jednog drugomu, to e vie
osjeati kako se doista volite. A to su djeca to su
sigurnija u meusobnu ljubav svojih roditelja, djeca sigurnija
vjerojatnije je da e biti u stanju povezati se s u meusobnu ljubav
oboma. svojih roditelja,
U Poslanici Efeanima 6,1-4 nalazimo saet vjerojatnije je
opis povezivanja unutar obitelji. Djeca trebaju da e biti u
biti pokorna svojim roditeljima, a roditelji stanju povezati
osobito oevi trebaju odgajati svoju djecu se s oboma.
mudro, u ljubavi i pravino. Ali osvrnimo se na
trenutak na peto poglavlje iste Poslanice. Kakav je okvir za takvu
povezanu obitelj? Mu treba voljeti svoju enu kao to je Krist volio
Crkvu (vidi stih 25). Osim toga, treba voljeti svoju enu kao vlastito
tijelo jer, kako kae apostol Pavao: Tko svoju enu ljubi, ljubi samoga
sebe. (stih 28) A ena treba potovati svoga mua (vidi stih 33).
Kontekst Pavlove opomene da djeca trebaju biti pokorna svojim
roditeljima jest u pretpostavci da ta djeca ive u domu u kojem se
roditelji uzajamno vole i potuju.
Fizika je naklonost dio te slike ispunjene ljubavlju. Nemojte zazirati
od ispoljavanja fizike naklonosti pred svojom djecom. Dottie i ja smo
uvijek pokazivali otvorenu naklonost jedno prema drugome u blizini
nae djece. Moda e te ovo iznenaditi, ali nas dvoje smo im, tovie, na
jedan prikladan nain priopavali da smo i dalje na medenom mjesecu.
Naa djeca znaju da smo Dottie i ja predani jedno drugom za cijeli ivot.
Budui da sam razgovarao s tisuama djece diljem zemlje, znam da je
jedan od njihovih najveih strahova da e se tata razvesti od mame, ili
obratno. Jedno od najznaajnijih naslijea koje

Jedno od moe ostaviti svojoj djeci jest tvoja ljubav
najznaajnijih prema njihovom ocu ili majci.
naslijea koje moe I neka se tvoja naklonost prema supruniku
ostaviti svojoj djeci neprekidno iskazuje, i verbalno i fiziki. Ja sam,
jest tvoja ljubav na primjer, vjeito na putu, stoga zovem doma
prema njihovom praktino svaku veer. Dakako, tada elim
ocu ili majci. razgovarati sa svima. Obino slualicu podigne
netko od djece, pa tako, nakon to, recimo,
razgovaram s Heather, ja kaem: Duo, mnogo volim razgovarati s
tobom, ali da li je onaj dragulj od tvoje majke doma? Da li je tu ta
prelijepa ena kojom sam se oenio? Hoe li joj rei da je zove njezin
mui? Mogu biti u hotelskoj sobi negdje u Rusiji ili Engleskoj, zaglaviti
u zranoj luci u Bostonu ili Los Angelesu, no ipak, udom komunikacione
tehnologije, svakodnevno svojoj djeci mogu priopiti: Privren sam
vaoj majci. Svaki put kad zovem doma jaam ovaj bitan princip: Moja
se djeca mogu osjeati povezano i sigurno, utvreni u spoznaji da volim
njihovu majku.
Maleni darovi tvom supruniku, katkad dani preko djece, jo su
jedan nain na koji oni mogu osjetiti to je to naklonost. Kupi dar
supruniku, ali neka ga preuzme i isporui netko od djece. Reci neto
ovakvo: Molim te, daj ovo tvojoj majci. Predaj joj to kao poseban dar
od njezinog mua ili Iznenadi tatu ovim darom od njegove voljene.
emu uope ovakvi napori? Zato jer e tvoja djeca, samim
ukljuivanjem u tvoja djela koja pokazuju naklonost, postati aktivni
sudionici u tvojoj ljubavi prema supruniku. Ukljuujui ih u tvoje
iskazivanje ljubavi i sami e osjetiti ljubav.
Omladinski voe, i vi imate vanu ulogu u iskazivanju ljubavi prema
vaim suprunicima pred djecom koju pouavate. Mnogi mladi ljudi koji
kod vas pohaaju vjeronauk ili sudjeluju u omladinskim grupama ne
potjeu iz obitelji u kojima se iskazuje naklonost, tako da pozorno
promatraju va odnos prema supruniku. Prema tome, pruajui primjer
ljubaznosti, njenosti i iskrene ljubavi prema svom supruniku,
obezbjeujete djeci pozitivan uzor za njihove budue odnose.
Izrazi naklonost verbalno

Djeci je potrebno od roditelja uti rijei koje iskazuju naklonost i trebaju
ih uti to ee. Moraju te uti kako, iskrenom predanou, kae: Volim
te. Oito, ako te dvije rijei odvergla stotinu puta dnevno, ba kao
reklamu, izgubit e svoj uinak. Rijei naklonosti moraju dolaziti iz srca.
Budi kreativan i trai naine pomou kojih e izraziti naklonost

povrh samih rijei Volim te. Jedna od varijacija na temu je uhvatiti
djetetov pogled, namignuti mu, a onda usnama, bezglasno, oblikovati
rijei: Hej, ja te volim. Koristi i druge izraze naklonosti, kao to su:
Ti si doista poseban; Najbolja si; Donio si toliko radosti u moj
ivot. I nemoj samo govoriti rijei koje iskazuju ljubav. Uporabi sva
sredstva i naine koji su ti na raspolaganju: estitke, cedulje zakaene
za vrata, e-mail, glasovne poruke, rukom pisana pisma pa ak i male
oglase u lokalnim novinama. Budi kreativan, ali iskren i neposredan.
Neki roditelji odluuju djeci dati nadimke koji iskazuju naklonost
kako bi potvrdili neki od njihovih jedinstvenih kvaliteta. Uporaba nekih
od nadimaka danih iz milote kao to su: Slatkica, gospodin udesni,
Smjeko, Vesele Okice, itd., u razliito vrijeme, moe posluiti za
jaanje osjeaja kod djece da su vrijedni ljubavi.
Omladinski djelatnici, i vi moete verbalno izraziti svoju naklonost
prema djeci koju pouavate tako to ete im slati poticajne razglednice,
e-mailove, ubaciti po koju ceduljicu u Bibliju ili torbu, ili im rei: Ti si
doista posebno dijete i drago mi je to si u naoj grupi.
Pokai fiziku naklonost

Fizika povezanost izraena prigodnim dodirom punim ljubavi na neki
nain jaa emocionalnu povezanost izmeu roditelja i djece. Zagrljaji i
poljupci, njeno tapanje, ruka oko ramena, pa ak i nestano gurkanje
jesu opi oblici fizikog iskazivanja naklonosti. Sam fiziki dodir nee
obezbijediti emocionalnu povezanost, ali je svakako teko sauvati
emocionalnu sponu punu ljubavi bez jaanja fizike naklonosti.
Starija e se djeca, kao i tinejderi, vjerojatno ponaati kao da ne
trebaju ili ne ele mnogo fizike naklonosti.
Ne vjeruj u to. Uroena potreba tvoga djeteta Uroena potreba
za dodirom punim ljubavi moe se pomalo tvoga djeteta za
promijeniti tijekom adolescencije, no nikada dodirom punim
ga ne naputa. Meutim, moda e morati ljubavi moe se
otkriti pogodnije vrijeme i prihvatljivije pomalo promijeniti
naine za iskazivanje naklonosti, kako dijete tijekom adolescencije,
ne bi posramio ili zbunio. Budi dakle paljiv i no nikada ga
nemoj pretjerati s iskazivanjem naklonosti ne naputa.
pred drugima. Ali zato vai privatni zagrljaji i
poljupci mogu tvoje dijete pretvoriti u veoma srdanu mladu osobu.
Kada se na sin, Sean, poeo pribliavati tinejderskom dobu, Dottie
me ljubazno upozorila da Sean moda vie nee biti toliko srdaan sa
mnom koliko sam elio. Na kraju krajeva, upravo se od malenog djeaka

pretvarao u mladia, a veina mladih ljudi ne voli pokazivati naklonost.
No, to se nikada nije dogodilo. Sean je uvijek bio srdaan sa mnom. Ali
da ja nisam bio srdaan prema njemu dok je jo bio malen, bilo bi mu
teko pokazivati naklonost kao tinejderu. ak i u srednjoj koli, kada
bih ga doao vidjeti ili posjetiti u kampu, Sean bi dojurio do mene,
zagrlio me i poljubio u obraz bilo da su njegovi drugovi bili u blizini
ili ne. Na blizak fiziki kontakt, koji je trajao godinama, pridonio je
jaanju tople spone pune ljubavi izmeu nas dvojice.
I vi, omladinski djelatnici, isto tako moete pokazati prigodnu fiziku
naklonost prema djeci koju pouavate. Iskoristite svaku priliku kako
biste pokazali svoju panju i staranje za njih tako to ete ih potapati
po leima ili (one koji su istog spola kao i vi) prijateljski zagrliti ili im
samo prebaciti ruku preko ramena. Vrlo je vjerojatno da mnotvo djece
koju pouavate dolazi iz razorenih obitelji ili su emocionalno zanemareni
od strane svojih roditelja, stoga vi moete biti orue Boje ljubavi tako
to ete im pruiti toliko potrebnu naklonost.
Postoji udesna sila u jednostavnom, ali iskrenom, iskazivanju
verbalne i fizike naklonosti. To je sila koja jaa prisnu relacionu
povezanost izmeu odraslih i djece, dok je toliko mnogo drugih snaga u
naoj kulturi pokuava potrgati.
Toka spajanja broj5:
7
Dostupnost Pruanje osjeaja vanosti
mladim ljudima
Pritisak je bio golem. Rok za zavretak knjige ubrzano se pribliavao, a

ja sam se trebao usredotoiti na pisanje i zavrnicu. Iako me uspomena
na ovo iskustvo vodi nekih dvadesetak godina unatrag, ivo je se sjeam.
Bio sam usred rada na zavravanju poglavlja, kada je u moj ured
dobauljao dvogodinji Sean.
Tatice, hoe se igrati?, procvrkutao je u oekivanju.
Kao iskusni roditelj (ve smo proli takvu fazu kada je Kelly imala
dvije godine), trebao sam shvatiti da je Sean zapravo elio samo zagrljaj,
dodir, minutu ili dvije kako bi mi pokazao novu loptu koju je nosio. Ali,
radio sam na vanom poglavlju i smatrao kako ne mogu odvojiti ak ni
te dvije minute.
Sine, moemo li to ostaviti za kasnije, odgovorio sam. Ba sam
usred poglavlja.
Sean, dakako, nije ni znao to je to poglavlje, no shvatio je poruku.
Tata je bio prezauzet i sada se mora povui. Otkasao je ne prigovarajui,
a ja sam se vratio svom rukopisu. No, moje je olakanje bilo kratkog
daha. Ubrzo je u sobu ula Dottie i sjela da malo popriamo. (Moja
me ena nikad ne pokuava pritisnuti; ima mnogo blae i uinkovitije
metode popravki.)
Poela je: Duo, Sean mi je upravo rekao kako si previe zauzet da bi
se igrao s njim. Znam da je ta knjiga vana, no eljela bih ti na neto
ukazati.
Na to?, pitao sam ve nestrpljivo, jer me sada moja ena
sprjeavala u radu na svekoliko vanom projektu.
Duo, mislim da mora shvatiti kako e uvijek biti zauzet pisanjem
i kako e uvijek imati rokove. Cijeli e tvoj ivot biti istraivanje i rad
na projektima. Ali nee uvijek imati dvogodinjega sina koji eli sjediti
u tvome krilu, pitati te neto i pokazati ti svoju novu loptu.
Mislim da sam razumio, rekao sam. I, kao i uvijek, sve to si
rekla ima mnogo smisla. Ali sada doista moram zavriti ovo poglavlje.
Dobro, Josh, odgovorila je. Ali, molim te, razmisli o tome. Zna,
ako sada provodimo vrijeme sa svojom djecom i oni e ga kasnije
provoditi s nama.
I jesam razmislio o tome, i to sam vie razmiljao to su Dottiene
blage rijei bile poput noa i sjekle me do sri. Bila je u pravu. Uvijek
u imati rokove koje u morati ispotovati, ugovore koje u morati
ispuniti, telefonske razgovore koje u morati obaviti, ljude koje u
morati vidjeti i putovanja na koja u morati ii. No moja e djeca biti
djeca samo kratko vrijeme. Godine e brzo proletjeti. Hou li sljedee
godine za njih imati vie vremena nego to sam ga imao ove?
Znam kakav bi bio odgovor da nisam promijenio svoje stavove. Tiho,
bez velikih govora i fanfara, donio sam odluku. Od tada sam nastojao
svoju djecu staviti ispred svojih ugovora, rokova i vike bunoga svijeta
koji zahtijeva da mu HITNO odgovorim. Evo, ve vie od dvadeset
godina dajem sve od sebe kako bi mi moja obitelj bila prioritet broj
jedan.
Dostupnost kae: Vaan si

Ja sam osoba usmjerena na cilj, prema tome, nisam zadovoljan ukoliko
nisam angairan na etiri ili pet vanijih projekata odjednom. Ali elim
da moja djeca uvijek znaju da imam vremena za njih da ne postoji
nijedna osoba, djelatnost ili bilo to drugo to bi mi bilo vanije od moje
obitelji. Osim toga, moraju znati da je moja prva ljubav, Isus Krist,
temelj moje ljubavi prema njima i njihovog visokog prioriteta u mom
ivotu. Isus je rekao: Pustite djeicu i nemojte im prijeiti da dou k
meni. (Matej 19,14) Krist, na primjer, imao je vremena za mlade
ljude, stoga i mi moramo initi isto.
Kada smo dostupni mladim ljudima, pruamo im osjeaj
vanosti. A kada nismo dostupni, u biti im govorimo: Oh da, pa volim
te, ali druge su stvari ipak pree od tebe. Ti zapravo i nisi ba toliko
vaan. Iskazivanje potvrivanja, prihvaanja, uvaavanja i naklonosti
od kritinog su znaaja, ali to emo moi uiniti samo ako smo dostupni
naoj djeci. To to e biti dostupan kada te tvoja djeca trebaju ne samo
da im govori da su ti vani, nego e te drati povezanim s njima.
Svi ivimo uurbano i imamo mnogo obveza. ak i naa djeca (njih
Dostupnost Pruanje osjeaja vanosti mladim ljudima 91
53 posto) kau da su prezauzeti.42 I ja sam shvatio da nije lako provoditi

vie vremena s obitelji. Ali ipak bi te moglo okirati kada otkrije koliko
zapravo malo vremena provodimo sa svojom djecom. Naa je studija
pokazala da 66% djece koja idu u crkvu kae kako u prosjeku provode
manje od etiri i pol minute dnevno sa svojim oevima, a njih 62% kau
da provode neto manje od osam i pol minuta dnevno sa svojim
majkama.43 To valja usporediti s minimumom
od etiri sata dnevno koje tinejderi provedu Ako elimo da djeca
uz razliite oblike masovnih medija.44 Teko osjeaju koliko su
emo dakle saopiti naoj djeci koliko su nam nam vana, te da
vana kada mediji sudjeluju dvadeset est do budu povezana
etrdeset osam puta vie u njihovu ivotu snama, jednostavno
nego mi. Ako elimo da djeca osjeaju koliko im moramo posvetiti
su nam vana, te da budu povezana s nama, vie svoga vremena.
jednostavno im moramo posvetiti vie svoga
vremena.
Da bi bolje shvatio na koji se nain osjeaj osobe da je vana dovodi
u vezu s dostupnou one druge osobe, pokuaj zamisliti ovu scenu: Ti
si dobar prijatelj sa efom tvoje kompanije. Desi se da ga jednog petka
mora nakratko posjetiti, pa odlazi do njegova ureda i pita tajnicu
moe li s njim razgovarati samo na nekoliko minuta. Tajnica ti kae:
ao mi je, ali on je zauzet sve do sljedeeg utorka. Doite ponovno
tada.
No, ti efa doista mora vidjeti sada, pa kae tajnici: Gledajte, neu
mu oduzeti mnogo vremena, samo mu recite da ga doista moram vidjeti.
Trajat e samo asak. Sada zamisli kako tajnica zove tvoga efa i kae
mu da si tamo. Pominje tvoje ime, no sve to u odgovor dobije jest:
ao mi je, sada ga jednostavno ne mogu primiti. Morat e doi ponovno
sljedeeg utorka.
Kako bi se osjeao nakon to to uje? Vjerojatno manje vanim, ili
bi smatrao da uope nisi vaan svom prijatelju efu. Moda bi i pomislio:
Da sam barem potpredsjednik firme, ili podruni menader, ili bilo
tko drugi tko je doista vaan, primio bi me. Krajnji je rezultat to to
e misliti: Nisam dovoljno vaan.
Tono tako se osjeaju i naa djeca kada im kaemo neto to nosi
42. Studijska analiza o mladima u crkvi provedena 1994. Josh McDowell, navod,
McDowell i Hostetler, Right from Wrong, 259.
43. Ibid., 255-56.
44.1999. Third Millenium Teens Research (Ventura, Calif.: The Barna Research
Group), 28.
istovjetnu poruku onoj: ao mi je, doi ponovno sljedeeg utorka.

Treba i vremena i snage i napora kako bismo uinili da ljudi osjeaju
da su nam vani. Na primjer, omladinski voe bi mogli nai vremena i
biti dostupni svojim uenicima kada su van dunosti. Jer ako se
mladim ljudima uini da su omladinski voe dostupni samo tijekom
bogosluja ili nekih drugih aktivnosti njihove grupe, poet e sumnjati
da se ovi doista ele povezati s njima. Stoga, kad god je mogue,
omladinski bi voe trebali pozivati svoje uenike u svoj dom, ili ih
katkad nazivati tijekom veeri kako bi pojaali svoju elju da s
uenicima izgrade odnos.
No nezgodno je biti dostupan kada si usred nekog posla. Istini za
volju, postoje periodi kada jednostavno ne moe prestati s neim to
radi. Ne moe uvijek ostaviti sve to radi da bi se igrao video igrica
ili sluao glazbu s tvojom djecom. Ali esto puta moe ako doista
eli; moe prekinuti rasporeene obveze i, ako doista eli, moe
biti dostupan tvojoj djeci. Jer upravo doputajui si takav prekid
pomoi e svojoj djeci uvidjeti kako smatra da su vani. A kada
iskrsnu ti momenti u radu koje je nemogue prekinuti, nee imati
jednako negativan uinak kao to bi ga imali ako bi tvoja djeca
neprekidno primala istu poruku: Prezauzet sam, doi neki drugi put.
Zbog prirode moga posla i slube koja je rasprostranjena diljem
svijeta, vie sam na putu nego doma. Iz tog razloga moram doista
uloiti poseban napor kako bih provodio vrijeme sa svojom enom i
djecom. Jednostavno ne stiem biti s njima toliko koliko bih elio. No
nauio sam par stvari koje su mi pomogle istai moju dostupnost obitelji.
Prvu sam nauio od Dottie. Jednom mi je rekla: Josh, znam da ne
moe biti sa mnom svaki put kada to elim. Ali pomae mi kada znam
da bi bio da moe. Tijekom tih neizbjenih perioda kada me moj
raspored odvodi daleko od obitelji, vano je da Dottie zna da bih radije
bio doma s njom. Stoga sada i njoj i djeci to redovito govorim. Kada
odlazim na put, ili kada zovem doma dok sam na autocesti, kaem neto
ovakvo: ao mi je jer ne mogu biti s vama, a doista bih volio da mogu.
elio bih biti s vama vie nego ita. Znam, nije to isto kao da jesam s
njima, ali pomae saopiti im moju elju da im budem dostupan ak i
kada to ne mogu.
Drugo to sam nauio bilo je da me jedno od moje djece doe posjetiti
preko vikenda dok sam na putu. Nedavno sam se morao ispriati Heather
jer sam se pretrpao obvezama koje nije bilo mogue odloiti pa nisam
imao dovoljno vremena za nju. Potom sam uredio da me doe posjetiti
na turneji, tako da je provela sa mnom nekoliko dana. To nije isto kao
kada provodim vrijeme s njom u njezinu svijetu, ali joj ipak govori da
njezin tata eli provoditi vrijeme s njom.
Djeca ljubav zovu VRIJEME

Ako kaemo da prihvaamo svoju djecu, pokaemo im da ih potvrujemo,
kaemo im da ih uvaavamo i pokaemo im naklonost, no istodobno
provodimo s njima vrlo malo vremena, i mi bismo mogli biti nalik onom
zvonu koje jei, o kojemu govori apostol Pavao
u 1Korinanima 13,1. Drugim rijeima, sva Mnogi odrasli nisu
naa pria o tome koliko volimo svoju djecu dostupni svojim
nee zvuati istinito ukoliko zbilja ne odvojimo mladim ljudima niti
vrijeme kako bismo im izrazili svoje posebno prisutni u
potvrivanje, prihvaanje, uvaavanje i njihovom ivotu, prosto
naklonost. zato jer su previe
Naalost, mnogi odrasli nisu dostupni okupirani vlastitim
svojim mladim ljudima niti posebno prisutni u ivotom.
njihovu ivotu, prosto zato jer su previe
okupirani vlastitim ivotom. Svi zbijaju ale na raun grozniavog
tempa ivota. Ali ale nisu smijene kada se djeca osjeaju otueno i
usamljeno jer su im roditelji i staratelji preokupirani drugim stvarima.
Odrasli mi se uvijek tue kako imaju previe posla, onda mi priaju o
svom radnom rasporedu, aktivnostima u crkvi, drutvenom ivotu.
Ono to mi isti ti ljudi pokuavaju rei jest kako provode kvalitetno
vrijeme sa svojom djecom. A ja sam uvjeren da je jedan od najveih
mitova to u dananje vrijeme krui svijetom upravo taj mit o kvalitetnom
vremenu. Naravno, svi elimo provoditi kvalitetne trenutke sa svojim
mladima. Ali takvo to se ne moe dobiti prema ugovorenu sastanku ili
nekoj vrsti tijesnog rasporeda. Kvalitetne trenutke dobije kada sa
svojom djecom provede mnogo kvantitavnog vremena. Kvaliteta
proistjee iz kvantiteta. Moramo imati i jedno i drugo!
Jedna od najveih prednosti kvantitativnog vremena provedenog s
mladim ljudima u tome je to e im biti u stanju posluiti kao uzor. Svaki
put kada mora otii obaviti neki manji posao povedi sa sobom jedno od
tvoje djece (ili uenika). Inae e moda propustiti priliku kako bi im
pokazao neki primjer. Samo kada su mladi ljudi s nama, svojim roditeljima
i omladinskim voama, mogu vidjeti kako reagiramo u svijetu: kako se
ponaamo kada nam drugi voza presijee put, ili kada nas netko razdrai
na neki drugi nain. Naa djeca to nee znati ukoliko nisu s nama, ukoliko
nas ne promatraju doivljavajui iste te frustracije zajedno s nama.
Jo jedan mit ije smo rtve jest onaj koji kae: Raunaju se samo
veliki trenuci. Moe ih zvati i doivljajima iz Disneylanda uglavnom
su to oni vani izleti koji ti oduzmu cijeli dan i redovito kotaju mnogo
novaca. Za roditelje ti veliki trenuci ukljuuju putovanja u zabavni
park, kino, ili zooloki vrt; za omladinske su voe to raznorazne
aktivnosti kao to su putovanja ili omladinski kampovi. I ja sam neko
vjerovao da su veliki trenuci ti koji se broje kao neto vrijedno kada se
radilo o mojoj djeci, pa sam ih teglio s mjesta na mjesto kako bih im
pokazao to je dobro provedeno vrijeme. Naposljetku je Dottie doprla do
mene na svoj tihi, ali laserski precizan nain: Duo, nisu velika
vremena to ega e se djeca sjeati. Oblikovat e ih upravo dosljedni
mali trenuci. Toga e se doista sjeati.
I u pravu je. Doivljaji iz Disneylanda i dalje su na naem rasporedu
s vremena na vrijeme. Ali vie nisu tako veliki kakvi su neko bili. Veliki
trenuci jesu potrebni, ali nikad ne mogu zamijeniti dosljedne male
trenutke nakupljene tijekom vremena koje provodimo s njima. Tad se
tvoja djeca osjeaju najvoljenije kada svojom nazonou izrazi svoje
potvrivanje, prihvaanje, uvaavanje i naklonost.
Evo jo jednog mita o odnosima s tinejderima koji mora biti sruen:
Vrijeme njihovog formiranja je prolo. Mnogi krivo misle da djeca,
ulazei u adolescentno doba, vie ne trebaju svoje roditelje i druge odrasle
autoritete toliko koliko im je to trebalo ranije. Misle kako su primarne
godine njihovog formiranja prole, budui da se djeca postupno odvajaju i
postaju neovisna. U tome ima neto istine, no to nipoto nije cijela istina,
osobito ako uzmemo u obzir produeni razvoj mozga u tim godinama.
Sjeam se da sam prije nekoliko godina spomenuo dr. Jamesu
Dobsonu kako esto naletim na roditelje koji misle da je dobro provoditi
vrijeme s djecom dok su maleni, no jednom kada uu u adolescenciju,
to vie nije tako nuno. Odgovor dr. Dobsona glasio je otprilike ovako:
Ne, to nije tono. Prema mojim istraivanjima, kada djeca uu u
pubertet trebaju svoje roditelje posebno oeve isto koliko i ranije,
ako ne i vie nego to su ih ikad trebali.
Taj mi je kratki razgovor dao novu motivaciju da sa svojim
tinejderima provodim to je vie vremena mogue te da nastavim
poticati druge roditelje i odrasle uope koji na neki nain skrbe o
mladima da ine isto. Da, shvaam da to nije uvijek tako lako. Zapravo,
u mnogo se sluajeva moe ak initi nemoguim. Kada spomenem da
mladim ljudima treba vrijeme provedeno s roditeljima i drugim odraslima,
mnoge mame, tate i omladinski djelatnici slijeu ramenima: Ali, kako
da provodimo vrijeme sa svojom djecom?, ele znati. Oni imaju svoj
raspored, svoje prijatelje, vode svoj ivot. Gotovo da su previe zauzeti

da bi uope razgovarali s nama.
Ja ne govorim o pristupu povezivanju s djecom koji e uiniti da ono
izgleda kao doivotna kazna svakodnevna
obveza koju svaka odrasla osoba mora izvriti To to e provoditi
pod prinudom. Govorim o tome da trebamo vrijeme sa svojom
biti netko tko eli gajiti djecu u svakoj prilici, djecom apsolutni
ojaati tu relacionu vezu i pomoi im da se je imperativ ako
osjeaju povezano s nama. To to e ih eli potedjeti
provoditi vrijeme sa svojom djecom apsolutni boli i usamljenosti
je imperativ ako ih eli potedjeti boli i koji prate otuenu
usamljenosti koji prate otuenu generaciju. generaciju.
Iskoristi svaki trenutak

Oito je da dostupnost mladim ljudima doista zahtijeva vrijeme, ali osim
toga, zahtijeva i um usmjeren na odnos. Moemo neprekidno biti sa
svojom djecom a ipak im ne biti relaciono dostupni. Mnogi su mi se
mladi ljudi alili na svoje roditelje ili omladinske voe ovim rijeima:
ak i kad sam s njima, ini se da oni nisu tu za mene.
Iskoristi trenutke koje ima sa svojom djecom. Naui umjetnost
postavljanja pitanja. Kada se zajedno vozite autom ili zajedno sjedite za
objedom, postavljaj pitanja. Idi dalje od: Kako si proveo dan? ili Jesi
li imao neki kontrolni? Postavljaj jedinstvena pitanja, kao to su:
. to je to to si oduvijek elio uiniti a to nikad nismo uinili zajedno

kao obitelj (ili omladinska grupa)?
. Kad bi mogao promijeniti nau obitelj (ili omladinsku grupu), kako bi
to uinio? (Dobro se pripremi za ovaj odgovor!)
. Da si ti otac ili majka ove obitelji (ili voa omladinske grupe), to bi
inio drukije? (Dobro se pripremi i za ovaj odgovor!)
. to te ini sretnim?
. to te ini tunim?
. Kad bi mogao Bogu postaviti jedno pitanje, to bi to bilo?
. to bi uinio da ima milijun dolara?
. Kad bi mogao otputovati na koje god eli mjesto u svijetu, kamo bi
otiao?
Kada svojoj djeci postavlja ovakva pitanja, ne samo da im to govori

kako si im dostupan, ve i tebi samom daje uvid u njihov svijet. to
vie oute da si zainteresiran za ono to misle i osjeaju, osjeat e se

vanije i biti povezaniji s tobom.
Sada je vrijeme
Neke od najtunijih rijei ikad izgovorenih jesu: Kamo sree da sam s
njima provodio vie vremena kamo sree da sam malo vie sluao to
mi djeca govore kamo sree da sam Dottie i ja smo do sada
bezbroj puta uli ove duboko bolne rijei.
Kada je Heather bila jo beba, Dottie je bila na putu sama s njom.
Uzrakoplovu su sjedile pokraj ljubazne dame koja je imala ezdesetak
godina. Neprekidno je govorila Dottie jedne te iste stvari: Uivaj u toj
bebi! i Potrudi se s njom provoditi to vie vremena. A onda je
ispriala priu koja je Dottie otkrila razlog za te rijei.
Dama je objasnila da ima dvojicu sinova, priblinih godina. Priala je
o neredu koji su djeaci kao mali esto stvarali u njezinu domu i koliko
ju je to izluivalo. Priznala je kako je ponekad sanjala dan kada e djeca
otii na koled jer e kua najzad biti ista.
Bolnog izraza u oima, ena je opisala dan kada su obojica otili na
koled. Rekla je kako se popela u njihovu sobu nakon to su se spakirali
i izali iz kue. Soba je bila ista kao suza konano! Sve je bilo na
svom mjestu. Ali, bilo je pretiho. Dok se prisjeala toga dana, oi su joj
se ispunile suzama. Potom je rekla Dottie: Bacila sam se na jedan od
njihovih kreveta i gorko zajecala. Vie joj nije bilo vano to je soba
bila ista. Rekla je kako je sve to je eljela bilo da je provodila vie
vremena sa svojim sinovima. I ponovno je opomenula Dottie da svom
snagom uva vrijeme koje e provoditi sa svojom djecom, upozoravajui
je kako e to vrijeme brzo proi.
I ja sam imao slino iskustvo. ena jednog starijeg potpredsjednika
velike graevinske firme ula je moj govor to sam ga odrao u mjesnoj
crkvi, a govorio sam ba na temu dostupnosti djeci. Kasnije sam sluajno
naiao na nju u restoranu. Spomenula je da je ula moj govor i potom
je poela plakati.
elim neto podijeliti s vama, rekla je kolebajui se. Moj je mu
upravo umro. Zaraivo je milijune. Putovao je diljem svijeta gradei sve
i svata, no nikad nije odvojio vrijeme za svoju djecu, ak ni kad je bio
doma. Tako su se sva djeca okrenula protiv njega, a kad su odrasli
jednostavno nisu vie imali nieg zajednikog nisu vie imali nikakve
veze s njim. Leei na svojoj samrtnikoj postelji, priznao mi je da s
njim umire najtuniji ovjek na svijetu. Rekao je: Stekao sam ugled, no
izgubio sam obitelj. Kamo sree da sam provodio vie vremena sa

svojom djecom. Ova mi je tuna pria naglasila vanost Dottiena
mudroga komentara kada je naem sinu Seanu bilo samo dvije godine:
Ako sada provodimo vrijeme sa svojom djecom i oni e ga kasnije
provoditi s nama.
Udoviine su me mudre rijei podsjetile i na neto to je Isus rekao:
to koristi ovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj ivot? to ti
moe dati ovjek kao otkupninu za svoj ivot? (Matej 16,26) To to e
odvojiti vie vremena za svoju djecu nee ti donijeti spasenje, no ukazat
e na to koliko ozbiljno shvaa jasan savjet iz Pisma da treba biti
roditelj ili omladinski voa koji je vjeran, pun ljubavi i poticaja svojoj
djeci.
OdgovornostPruanje osjeaja za
odgovornost mladim ljudima
U drugom smo poglavlju otkrili jednadbu: pravila odnos = pobuna.

U ovom emo poglavlju razmotriti suprotnu stranu te jednadbe:
odnos pravila = neodgovornost.
Da bismo se povezali u odnosu s mladim ljudima, moramo im
pokazati potvrivanje, prihvaanje, uvaavanje, naklonost i dostupnost.
A ipak, ako ove toke spajanja ne izbalansiramo s ogranienjima koja
emo postaviti u ljubavi, mladi se ljudi nee nauiti odgovornosti.
Pismo kae: Svaki e od nas dakle za sebe Bogu poloiti raun.
(Rimljanima 14,12 NTG) Kada od mladih ljudi s ljubavlju traimo
da polau raun, pruamo im osjeaj odgovornosti. Odgovornost
daje granice unutar kojih mlada osoba moe funkcionirati bezbjedno i
sigurno. Mladi ljudi trebaju autoritet roditelja i staratelja koji proizlazi iz
ljubavi jer e im takav autoritet biti vrst temelj na osnovu kojega e
donositi odgovorne i ispravne odluke. Bez granica dolazi samo zabuna i
kaos.
Na ovom mi je podruju mnogo dobrih savjeta dao Dick Day, kao to
ih je dao i mnogim obiteljima tijekom godina. U jednom poglavlju knjige
Kako biti junak svojoj djeci, koju je Dick napisao zajedno sa mnom,
dao mi je neprocjenjiv uvid u nain na koji treba obezbijediti odgovornost
koja proizlazi iz ljubavi unutar ravnotee izmeu ljubavi i ogranienja.
Uz dozvolu izdavaa, donosim ti prilagoen ulomak iz tog poglavlja to
ga je napisao Dick Day.45
45. Josh McDowell i Dick Day, How to Be a Hero to Your Kids (Dallas: Word
Publishing, 1991.), 188-206.
OdgovornostPruanje osjeaja za odgovornost mladim ljudima 99
Stvaranje ravnotee izmeu ljubavi i ogranienja

Ako ljubav treba biti iskrena i poticajna, onda mora ukljuivati i
ogranienja. Kada osjeamo Boju ljubav, osjeamo istodobno i njegov
nadzor ili ogranienja. Isti Bog koji nam je pokazao rtvonosnu ljubav
daje nam i svoj zakon. Istina Boja istina okruuje nas i nae obitelji.
Boja nas istina ne hvata u klopku; umjesto toga ona nas oslobaa.
Istina po samoj svojoj prirodi ima granice. Ona ukljuuje mee
ograde, ako ti se tako vie svia. Bez tih ograda istina je iskrivljena i
imamo mete u kojem je sve dozvoljeno.
Ograeni panjaci dobri su za stada ovaca i za mlade ljude

Jednog sam dana (ja Dick) etao po obroncima planine i nabasao na
ovjeka koji je putovao kroz cijelu Ameriku u pokrivenim kolima. Zastao
je da napase svoje mazge na oblinjoj livadi i ja sam zapodenuo s njim
razgovor. Ispostavilo se da ima mnogo iskustva u uzgoju ivotinja, pa
sam ga upitao: Koje je okruenje najbolje za uzgoj stoke, kao to su
tvoje mazge? Otvorene poljane, veliki ograeni panjaci ili torovi?
Bez oklijevanja je odgovorio: Oh, ograeni panjaci su daleko
najbolji.
Zato?, upitao sam.
Jer se ivotinje kad u uu na prostranu poljanu izgube, a esto ih
napadaju i grabeljivci. Otvorene poljane su jednostavno previe opasne.
A ako ih stavi u tor, onda im sve mora priskrbiti. Ne mogu tumarati
naokolo i sami sebi nai hranu. No kad ih stavi u dobar ograeni
panjak, sve to im treba tu je oko njih i mogu funkcionirati samostalno.
Nakon to je ovjek upregnuo svoje mazge, a njegova se pokrivena
kola uz pucanj bia poela sputati niz cestu, ja sam i dalje razmiljao o
naem razgovoru i fantastinoj usporedbi iz Pisma na koju me razgovor
podsjetio. Bog nam je dao sve to trebamo na zelenim panjacima i tihim
izvorima (Psalam 23). No dao nam je i svoje ograde njegov savreni
zakon slobode i istine koji nas oslobaa u Kristu (vidi Jakov 1,25; Ivan
8,32). Ograeni panjaci nisu dobri samo za stoku, ve daju mnogo
smisla nainu na koji trebamo pouavati svoju djecu, osobito u kulturi
koja naglaava relativan nain razmiljanja i sve je dozvoljeno filozofiju.
Zato u ivotu mlade osobe moraju postojati ogranienja apsoluti
koji daju stabilnost i autoritet. U isto vrijeme mora postojati i ravnotea.
Taj uravnoteen pristup koji djecu dri odgovornom ja nazivam
relacionim/odnosnim ili autoritativnim pristupom.
. Relacioni (autoritativan) pristup ispravna ravnotea kontrole i

potpore. Relacioni pristup saopava: Sluam te Brinem za tebe
elim razumjeti Ovaj emo put to uiniti na ovaj nain jer
Postoje jo tri pristupa to ih odrasli katkad koriste, no svi su

kontraproduktivni. Radi se naime o sljedeem:
. Autokratski Snana kontrola, slaba potpora. Autokratski pristup

saopava: Uinit e to kako ja kaem, ili!
. Popustljiv Snana potpora, no slaba kontrola. Popustljiv pristup

saopava: Moe initi sve to eli.
. Ravnoduan Slaba kontrola, ili je uope nema; slaba potpora, ili je

uope nema. Ravnoduan pristup saopava: Zapravo mi je svejedno
to ini.
Autokratski pristup
Autokrata je apsolutni vladar. Da bi bio autokrata ne mora vladati
eljeznom rukom ni tui ili zlostavljati svoju djecu. Zapravo, mnoge
autokrate stvaraju djeci savren dom. Dobro ih hrane, odlino
odijevaju, putaju ih da se igraju s drugom djecom i, ukratko, ini se
kako im obezbjeuju sve to je potrebno za
normalan ivot sve osim dovoljno relacione
ivot u ljubavi. Iako u veini sluajeva roditelji
autokratiji kod autokrate nikad ne tuku djecu, ipak vladaju kao
djece izaziva apsolutni vladari nad svojom obitelji. Jaki su u
jednu od dvije pravilima, no slabi u odnosu.
reakcije: boriti ivot u autokratiji kod djece izaziva jednu
se ili umai. od dvije reakcije: boriti se ili umai. Kad odlue
umai, karakteristino se povlae, naue
pridravati se pravila, te biti posluni na
povrini. Meutim, tad unutar sebe kipe. Dr. Howard Hendricks,
profesor na teolokom fakultetu u Dallasu, esto pria priu o djeaku
kojemu je otac rekao da sjedne. Dijete je odbilo, pa je otac zagrmio:
Sjedi ili u te ja natjerati da sjedne! Djeak je sjeo, no sebi je u
bradu promrmljao: Moda sjedim gledano izvana, no unutra u sebi ja
stojim!
U drugim oblicima bijega, mladi se ljudi mogu slomiti i poduzimati
oajnike mjere jer vie ne mogu izdrati. U takvim sluajevima djeca

esto bjee od kue i, u najgorem scenariju, poine samoubojstvo.
Kad se mladi ljudi odlue boriti njihov je gnjev oit i otvoren. ale
se, odgovaraju, napadaju i verbalno i fiziki. Ukratko, bune se jer pravila
po kojima moraju ivjeti njihovi roditelji nisu ublaili ili filtrirali ljubavlju
u odnosu sa svojom djecom.
Kada sam radio kao brani i obiteljski savjetnik esto sam se morao
baviti roditeljima autokratama koji bi naposljetku, oajni, dolazili k meni
i govorili: Ne znam to da radim sa svojim djetetom. Potpuno se oteo
kontroli ne slua, ne radi domau zadau, ne dolazi doma na vrijeme.
Na kraju sam snaga.
A to ti radi?, pitao bih.
Molim? Pa popravljam ga, to drugo. Nema gledanja televizije,
nema deparca, nema kljueva od kola. Kada kaem popravljam, mislim
popravljam!
Openito vodim politiku po kojoj nikad roditeljima ne treba govoriti
to da rade sa svojom djecom, no u ovakvim bih sluajevima uvijek imao
isti prijedlog: Bi li bio voljan popustiti sa svojim pravilima i kaznama i
pokuao raditi na odnosu sa svojim djetetom?
Popustiti s pravilima? Ne zna ti moje dijete. Poludjet e!
Sljedee moje pitanje uvijek bi glasilo: Pa, djeluje li tvoj plan?
Veina roditelja shvati to hou rei. Njihov plan oito nije djelovao,
inae ne bi bili u mojem uredu traei savjet. Neki meu njima bi,
tovie, prihvatili moj prijedlog i s vremenom bili u stanju promijeniti
svoje ponaanje. Mnogi, meutim, ne bi. Autokratama je teko
promijeniti se. Njihova je apsolutna mo jednostavno odve vana,
tako da su mnogi previe nesigurni da bi je se okanili.
Popustljiv pristup
Druga je krajnost u ovom spektru popustljivost. Popustljive odrasle
osobe snane su u potpori, ali slabe u kontroli. U tom sluaju ljubav
nadvladava ogranienja i ponovno imamo ozbiljnu neravnoteu.
Vjerojatno si ve uo za takve roditelje ili ih ve vidio na djelu. Bolje
reeno, vidio dijete na djelu, dok roditelji jednostavno stoje i gledaju
kako ono unitava lijehe s cvijeem, namjetaj i mir cijeloga kuanstva.
Djeca koju odgajaju popustljivi roditelji esto te iste roditelje dre za
taoce. Odbijaju otii na popodnevno spavanje, pribjegavaju izljevima
bijesa i histerinim napadima vritanja, sve dok im njihovi jadni roditelji
ne ispune svaku elju ne bi li ih tako smirili. Recimo, mali tiranin eli
au vode, stoga njegova majka izbezumljeno tri donijeti mu je. No kad

stigne i prui mu au on je silovito odgurne jer nije bila dovoljno brza.
Majka stoji, i dalje mu nudi vodu i upozorava svoga sina: Ako je ne
popije dok izbrojim do pet, odnosim je.
Dakako, brojanje do pet doe i proe, a dijete i dalje nee uzeti vodu.
No, kad se njegova majka okrene i poe odnijeti au, dijete pone
vritati traei vodu. I to se tako vrti u krug, s djetetom kao dominantnim
jer roditelj nee postaviti ogranienja i dijete to zna.
Djeca popustljivih roditelja u velikoj mjeri upranjavaju svoju volju,
no nisu sretnija od djece u autokratskim obiteljima jer ne postoji zdrava
ravnotea izmeu ljubavi i ogranienja. Iskreno govorei, budui da
nemaju ogranienja takva e djeca odrasti razmiljajui: Da je mojim
roditeljima doista stalo do mene vie bi ih zanimalo to radim
Katkad bi rekli ne Pretpostavljam da me zapravo ne vole.
Ravnoduan pristup
1970. godine, mladi nepoznati psiholog uzdrmao je svijet roditelja i
nakladnika knjigom naslovljenom Usudi se disciplinirati. Poruka dr.
Jamesa Dobsona bila je: U redu je disciplinirati djecu kada se to odvija
unutar okvira ljubavi i naklonosti. Djeca moraju biti nauena
samodisciplini i odgovornom ponaanju i sasvim je u redu postaviti
ogranienja.46
Usudi se disciplinirati bio je izravan odgovor na popustljiv pristup
roditeljstvu koji je uhvatio maha u veem dijelu nacije, poevi s
publikacijama kao to je bila knjiga dr. Benjamina Spocka Briga o
novoroenadi i djeci. No valja rei da popustljiv pristup u roditeljstvu
nije poeo zbog savjeta navedenih u knjizi. Mnogi popustljivi roditelji iz
40-ih, 50-ih i 60-ih godina prologa stoljea potjeu iz perioda poznatog
kao depresija.
Kada su 1950-ih dola bolja vremena, mnogi su se roditelji zavjetovali
da e svojoj djeci pruiti sve to oni nisu imali. Zapravo su otili jo i
dalje te raali iznimno velik broj djece, proizvodei ono to danas
poznajemo pod nazivom baby boom, a to se pojavilo izmeu 1946. i
1964. godine. Ti roditelji iz perioda baby boomersa u svakom su pogledu
postali popustljivi.
Nije nikakvo udo to razmaeno dijete postaje samopovladljiva
odrasla osoba koja ugaa vlastitim sklonostima. Djeca baby boomersa,
46. James Dobson, Dare to Discipline (Wheaton, Ill.: Tyndale House Publishers,
1970.), 1-4.
takozvane JA generacije, i sami su postali roditelji i, u mnogo

sluajeva, skliznuli u stanovit mod ravnodunog roditeljstva. U nekim je
obiteljima ta ravnodunost upadljivo evidentna, dok ju je u drugima
teko zamijetiti.
Ne elim ovdje podizati sveopu optunicu protiv cjelokupne
generacije roditelja koji pripadaju dobu baby boomersa. Mnogi su meu
njima ukljueni u ivot svoje djece i veoma dobro izvravaju svoje
roditeljske obveze. No, obrazac je tu. Ako si roditelj koji potjee iz
generacije baby boomersa i koji je odgojen u nekom obliku popustljivog
pristupa, nema sumnje da se mora usredotoiti na problem dostupnosti
i uhvatiti se ukotac s pitanjem koliko vremena ima za svoju djecu i
svoga suprunika.
Budi svjestan da je posve mogue obezbijediti djeci sjajan dom,
kupiti im sve lijepe stvari u ivotu, a i dalje im biti nedostupan fiziki
i/ili emocionalno. Ravnodunost se moe saopiti na mnogo suptilnih
naina. A kada mladi ljudi oute tu ravnodunost kod svojih roditelja,
postaju povrijeeni i ljuti. Dapae, ova je generacija postala upravo
generacijom povrijeenih i ljutih, koja e nedvojbeno nastaviti s
obrascem disfunkcionalnosti kada odraste, stupi u brak i dobije svoju
djecu.
Ja iz osobnog iskustva znam kako se lako nastavlja s obrascem
disfunkcionalnosti. Odrastao sam u obitelji u kojoj su se roditelji rastavili,
no kasnije se ponovno vjenali. Zahvaljujui pritisku posla kojim se
bavio moj otac kao izvrni direktor, i on i moja majka uli su u stanovite
drutvene krugove u kojima je pie bilo neto uobiajeno. Naposljetku
su oboje postali funkcionalni alkoholiari.
Razumski sam znao da su me moji roditelji voljeli, no bili su toliko
obuzeti vlastitim ivotom da su meni poklanjali vrlo malo pozornosti.
Da bih izaao na kraj sa svojim ivotom doma, povukao sam se
provodio sam veinu vremena u svojoj sobi, sluao radio i odbacivao sve
i svakoga drugog, osobito uenje. A moja je obitelj bila toliko
disfunkcionalna da sam prva dva semestra na prvoj godini fakulteta
proao sa svim peticama i nitko ni profesori ni roditelji nije rekao
ni rijei; ini se kako uope nisu bili zainteresirani.
Negdje krajem drugog semestra, moji su roditelji konano imali
dovoljno dugu pauzu izmeu dva koktel-prijema, tako da su uspjeli
primijetiti da moj indeks nisu vidjeli cijelu godinu. Kada su ga naposljetku
vidjeli, pokuali su poduzeti neto za to su mislili da je postupak u
ljubavi; tako sam sljedee godine bio otpremljen u privatnu srednju
kolu kako bih se pripremio i obnovio ocjene na fakultetu.
Ve sam duboko gazio svoje dvadesete, bio oenjen i imao etvoro

djece kada se Bog umijeao kako bi spasio i mene i moju obitelj od
onoga to bi nedvojbeno znailo nastavak kruga disfunkcionalnosti.
Kada smo moja ena i ja postali kranima, zavjetovali smo se da
obrazac zanemarivanja to sam ga ja upoznao kao dijete nikad vie nee
biti ponovljen i nije.
Relacioni (autoritativan) pristup

Pregledali smo tri razliita pristupa mladim ljudima koje treba izbjei:
autokratiju, popustljivost i ravnodunost. No to je s relacionim,
autoritativnim pristupom idealom kojega se nadamo dostii? Kakav je
roditelj koji ima takav pristup? I to je jo vanije, to je to to takav
roditelj ini dok obezbjeuje autoritet koji proizlazi iz ljubavi?
Napisano je mnotvo knjiga na temu uinkovitog, autoritativnog
roditeljstva. No ja nigdje nisam pronaao bolji opis takvih roditelja od
onoga u stihu iz Pavlove poslanice, koji kae: A vi, oevi, ne ogorujte
djece svoje, ve ih odgajajte stegom i opomenom Gospodnjom!
(Efeanima 6,4)
to je Pavao mislio pod rijeima ne ogorujte djece svoje?
Udrugim hrvatskim prijevodima kae se jo i ne razdraujte ili ne
ozlojeujte; dok u engleskom jeziku, osim tih izraza, J. B. Phillips
ovaj stih prevodi rijeima: Oevi, ne pretjerujte u ispravljanju vae
djece i ne inite im tekim pokoravanje vaim zapovijedima, a Biblija
ivim jezikom u slobodnom prijevodu kae: Ne kritikuj stalno svoju
djecu i ne zanovijetaj im inei ih tako ljutima i ozlojeenima.
Imajui na umu negativne stilove roditeljstva, jedan od naina za
parafraziranje ovoga stiha iz Poslanice Efeanima 6,4 mogao bi biti: Ne
izluuj svoju djecu autokratskim, popustljivim i ravnodunim
roditeljstvom, ve umjesto toga izgradi autoritativan odnos pun ljubavi,
zasnovan na parametrima Boje Rijei.
Dobro, ovo je jasno, ali kako emo provesti u djelo ono to Pavao
predlae u drugom dijelu Poslanice Efeanima 6,4: Ve ih odgajajte
stegom i opomenom Gospodnjom! Evo nekoliko osnovnih principa za
pouavanje odgovornosti kod djece.
Neka se djeci loe ponaanje to manje isplati

Pomae zapamtiti da djeca ine krive stvari uglavnom da bi privukla
pozornost. Naravno da nee ignorirati loe ponaanje kod svog djeteta
s tim se mora pozabaviti. No pitanje je na koji nain e to uiniti.
to tvoje dijete uje i vidi kao reakciju na njegovo loe ponaanje?

Ako mu uspije natjerati te da podigne glas, bukne od bijesa, ili te
uspije isprovocirati na bilo koji nain, vjerojatno e zakljuiti da je loe
ponaanje najbolji nain na koji e privui tvoju pozornost.
S druge strane, ako se s loim ponaanjem uspije pozabaviti mirno,
bez dranja dugih i glasnih prodika ili nekih drugih oblika izljeva bijesa,
djetetu se loe ponaanje jednostavno nee isplatiti. Jedan jednostavan
pristup je mirno mu rei da se takvo to nee tolerirati i onda, ako je
neophodno, odvojiti ga od ostatka obitelji na neko vrijeme. Zapamti da
je teko privui neiju pozornost kad si sam. Ona uvena metoda
popravke znane kao stolica u kutu moda izgleda kao nekakva
staromodna zamisao, no i dalje je izuzetno uinkovita.
Shvaam da s nekom djecom to nije tako jednostavno, no kako god
se s tim nosio, zapamti da oni poneto moraju
uiniti krivo prosto zato jer su djeca. Neka
tvoj cilj bude ne dizati veliku galamu oko Treba ti
negativnog ponaanja, ve ih pokuaj uloviti jasan sustav
kako ine neto dobro i ispravno umjesto da discipliniranja koji
uvijek traga za neim to ine krivo. e djetetu pruiti
Da bi ovo uinkovito obavio treba ti jasan svaku ansu da ui
sustav discipliniranja koji e djetetu pruiti i razvija se.
svaku ansu da ui i razvija se. Vjerujem da
Pismo nauava dva naina pozitivnog
discipliniranja koje su, uzgred budi reeno,
psiholozi tek nedavno otkrili. Jedan se zove put prirodnih posljedica,
a drugi put loginih posljedica. Oba su zasnovana na jednostavnom
principu uzroka i posljedica.
Koritenje prirodnih posljedica radi poduke o odgovornosti

Usporedba o izgubljenome sinu izvanredna je ilustracija prirodnih
posljedica. Mladi iz te prie odluio je napustiti oev dom i otii kako
bi ivio na visokoj nozi, stoga je od oca zatraio svoj dio batine. Otac
je znao to e se dogoditi, no svejedno mu je dao novac, putajui time
da ga prirodne posljedice naue odgovornosti.
A te su posljedice uzele svoj danak i mladi je na kraju zavrio
hranei se sa svinjama jer je to bilo sve to mu je preostalo. Kljuni dio
cijele parabole nalazi se u rijeima tada doe sebi (Luka 15,17).
Prirodne su posljedice momka natjerale da se osvijesti. Odluio se vratiti
domu svoga oca, gdje je doekan s ljubavlju i prihvaanjem vie nego
ikad ranije (Luka 15,11-32).
Sjeam se da sam koristio prirodne posljedice da bih svog sina

Jonathana nauio jednu vanu lekciju dok je djeak bio jo sasvim
malen. U kui smo imali kamin koji je bio na razini poda i esto sam
brinuo za Jonathana. Budui da nije shvaao to vatra moe uiniti,
moglo se desiti da, dok moja ena Charlotte i ja ne gledamo, posegne
ruicom u kamin i zadobije teke opekotine.
Jednom smo sjedili za veerom uz svjetlost svijea. Jonathan je vie
puta posegnuo ruicom kako bi dotaknuo plamen svijee, a Charlotte ga
je zaustavljala. Nemoj, rekao sam, pusti neka to uini.
Tako je Jonathan stavio svoj prsti u plamen i istog ga asa povukao.
Zapravo se i nije opekao, ali je osjetio plamen taman toliko da naui
kakvu mo ima vatra i da tu mo potuje. Od tada je mali Jonathan
razumio neto o vatri, a moji su strahovi od njegova pribliavanja
kaminu uveliko bili smanjeni.
Koritenje loginih posljedica radi poduke o odgovornosti

Drugi nain poduke o odgovornosti opisan u Bibliji jest put loginih
posljedica. Ovo jednostavno znai da roditelj zajedno s djetetom utvrdi
koje e se to stanovite posljedice dogoditi ako dijete na neki nain ne
izvri svoju obvezu. Na primjer: Ako ne pojede cijelu veeru, nee
dobiti ni desert ili Ako ne nahrani svoga psa, ni ti nee jesti.
Presedan loginih posljedica vidimo u Edenskom vrtu. Bog je sve
pripremio i uredio za Adama i Evu, a onda jasno rekao da ne smiju jesti
ploda sa stabla spoznaje dobra i zla. Ako budu jeli, snosit e logine
posljedice koje su jasno objavljene rijeima: Zacijelo e umrijeti!
(Postanak 2,15-17)
Potom zmija kua Evu, Eva jede plod, a Adam slijedi njezin primjer.
Kada je Bog otkrio to se dogodilo, posljedice su dole veoma brzo.
Postali su podloni fizikoj smrti i svim njezinim prateim kaznama, kao
to je bol pri raanju, prokletstvo u znoju lica svoga kruh svoj e
jesti i izgnanstvo iz raja (vidi Postanak 3,1-19).
Bog je detaljno objasnio u kojim granicama Adam i Eva mogu
djelovati i, kad su odluili prekriti ta ogranienja, ili izai iz njih, morali
su se suoiti s posljedicama. Ali Bog nije postavio ogranienja sve dok
nije prvo pokazao svoju ljubav providei za svaku njihovu potrebu
fiziku, emocionalnu, odnosnu, drutvenu, spolnu i duhovnu. Kada je
postavio ogranienja, Bog je Adamu i Evi dao mogunost da odgovore
na njegovu ljubav tako to e se pouzdati u njega i pokoriti se.
Odgoj djece funkcionira na manje-vie slian nain. Roditelji su
odgovorni detaljno objasniti granice koje su postavili svojoj djeci.
Postavljanjem ogranienja dri dijete odgovornim za njegove postupke

i ponaanje.
Roditelji i kranske voe, tko ima ui, neka uje

Dok sam radio kao obiteljski savjetnik razgovarao sam s jednom
trinaestogodinjom djevojicom i njezinim roditeljima. Njezin je otac bio
lan ugledne, visoko rangirane slube kranske glazbe. S tom je
grupom putovao diljem zemlje te na raznim sastancima pjevao i
svjedoio o svojoj vjeri.
Dok smo razgovarali dao sam nekoliko primjedbi to je prouzroilo
da otac krene s izlaganjem krasne teoloke teze neega veoma
doktrinalnog to je zvualo gotovo isto kao ono to Biblija kae o obitelji.
Bio je to divan govor, dobro proraunat kako bi mene impresionirao, a
njegovu enu i kerku zaplaio.
Kada je otac zavrio, kerka se okrenula prema svome tati i tiho,
gotovo apatom, rekla: Tata, voljela bih da si uo to to si maloas
rekao, pa da i sam uini isto.
Ova djevojica nije bila buntovna niti se radilo o tome da ne potuje
svoje roditelje. Samo je oajniki eljela
povezanu, prisnu obitelj, no njezin je otac Roditelji koji se
nije bio u stanju uti. Bio je odve predan rukovode relacionim
zadravanju vlastite moi i onoga za to je pristupom uju vapaje
mislio da predstavlja autoritet. Njegova otuenja svoje djece i
mu je kerka govorila da je prava tajna pokreu se prema njima
autoriteta u srcu koje slui. A voa koji dovodei u ravnoteu
slui, slua to mu govori njegova obitelj i ljubav i ogranienja kako
uvijek se vie bavi odnosom nego pravilima. bi se povezali s njima.
Meutim, da bi onaj tko predstavlja
autoritet bio voa koji slui mora znati
mnogo vie nego to je poznavanje naina na koji e drugoga drati
odgovornim. Mora dakle znati i kako pruiti potvrdu, prihvaanje,
uvaavanje, naklonost i dostupnost.
Isus, najvei voa, koji je ujedno bio i sluga, u nekoliko je navrata
ponovio: Tko ima ui, neka uje! Roditelji koji se rukovode relacionim
pristupom uju vapaje otuenja svoje djece i pokreu se prema njima
dovodei u ravnoteu ljubav i ogranienja kako bi se povezali s njima.
Biljeka za omladinske voe

Iako je poruka ovog poglavlja, prilagoenog iz knjige Kako biti junak
svojoj djeci, izvorno bila napisana za roditelje, svi se njezini principi
vodstva mogu primijeniti i na omladinske voe i sve druge odrasle koji
rade s mladima. Ako si ti meu onima koji imaju ulogu voe u radu s
mladima, razmisli o nainima na koje e dovesti u ravnoteu ljubav i
ogranienja tijekom svojih nastojanja da se s njima povee. Umjesto da
tvoj pristup bude autokratski, popustljiv ili ravnoduan, koristi relacioni,
autoritativan pristup kako bi vodio tvoju grupu mladih ili sate vjeronauka.
U drugom smo dijelu pokrili est toaka povezivanja: potvrivanje,
prihvaanje, uvaavanje, naklonost, dostupnost i odgovornost. Kada ih
primijeni, ove toke spajanja produbit e tvoj odnos s djecom. U treem
dijelu elimo otkriti vie o svijetu u kojem ive naa djeca i nainu na
koji bismo mogli ui u taj svijet kako bismo ostvarili eljenu povezanost.
Trei dio:
Povezivanje
s njihovim
svijetom
3
9 Povezivanje s njihovim
svijetom razoaranja
Petnaestogodinji je Tim ekspert za petljanje s kompjutorima. Proveo je

nekoliko tjedana pravei novi procesor za srednjokolski znanstveni
sajam. Ako bi njegov projekt pobijedio u sektoru kompjutora, Tim bi bio
pozvan na upni znanstveni sajam na kojem se pobjedniku dodjeljuje
novana nagrada u gotovini. Njemu je novac doista bio potreban kako
bi nadomjestio svoju uteevinu, budui da ju je djelomice potroio na
projekt.
Ali Timov projekt nije pobijedio. Nakon svih utroenih sati u taj
posao, Tim nije dobio ak ni pohvalu u svom sektoru. Dakako, bio je
razoaran.
Kada je svojim roditeljima saopio rezultate znanstvenoga sajma,
nije ba naiao na suosjeanje. Pa, ja sam se sve vrijeme pitao hoe li
se to to radi uope isplatiti, ali nisam htio nita rei, promrmljao je
njegov otac.
No, svejedno nije dobro za tebe da po cijelo poslijepodne bude
zatvoren u svojoj sobi s kompjutorima, Tim, dodala je njegova majka.
Treba izai van i malo se vie druiti s ljudima.
Otac se brzo ubacio: Osim toga, ja sam uo da kompjutori nose
puno kunje. to je s onim loim internet stranicama? Mislim kako bi
bilo bolje da skratimo tvoje vrijeme to ga provodi uz kompjutore dok
ne nadoknadi sve to si propustio u svojim obvezama, doma i u koli.
Timovo se razoaranje trenutno pretvorilo u obeshrabrenje.
Trebalo mu je par tjedana napornog rada nakon kole da nadoknadi
sav posao koji je zanemario tijekom spremanja projekta za znanstveni
sajam. Bilo mu je osobito ugodno kad je najzad dobio slobodnu veer i
prosto sjedio i igrao kompjutorske igrice.
Povezivanje s njihovim svijetom razoaranja 111
Kada je otac uao u njegovu sobu, Tim se ponadao da e uti

nekoliko rijei pohvale za sve to je izvrio. Umjesto toga, njegov mu
je otac dao jo jedan kuni posao i neto to je imao izvriti vani. Kada
se, jedan sat kasnije, vratio za svoj kompjutor, otkrio je kako se na
njemu igrala njegova mlaa sestra i iz iste nepanje otetila hard
drive. estoko se poalio roditeljima, no oni su rekli da to i nije tako
vano te da Carrie to nije namjerno uinila. Tim je sam sjedio u svojoj
sobi. Nije imao kompjutor, nije imao novaca da ga popravi i nije imao
posao pomou kojeg bi zaradio novac koji mu je toliko bio potreban
a njegovi su roditelji rekli da to i nije tako vano. Ali njemu jest
bilo vano, samo to se ini da nitko drugi to nije primjeivao niti
je koga bilo briga.
Stvari nisu postajale bolje ni tijekom nekoliko narednih mjeseci.
Tim je obavljao dovoljno kunih poslova i kolske zadae kako bi
sauvao mir u kui, nadajui se da e se njegovi roditelji najzad
smilovati i pomoi mu popraviti kompjutor. Ali svaki put kada bi
pokrenuo tu temu, oni bi rekli neto ovakvo: Ne treba ti taj kompjutor,
Tim. Vidi i sam koliko si bolji bez njega. Tim je nijemo oajavao,
svjestan da je upao u beznadenu situaciju orsokak. Nije vidio ni
jedan nain na koji bi mogao uvjeriti svoje roditelje koliko se eli
baviti kompjutorima i koliko mu je to potrebno. Osjeao se usamljeno,
ulovljeno u zamku i beznadeno.
Tijekom sljedeih nekoliko tjedana Tim je poeo osjeati sve dulje
periode zlovolje i umalosti. Slobodno je vrijeme provodio u svojoj sobi
ne radei nita. Popustio je u koli, a roditelji su ga pritiskali da vie
radi. Zabranjivali su mu izlaske tjedan za tjednom, to je Timu savreno
odgovaralo jer niti je elio kamo ii niti to raditi. Prosto mu vie nije
bilo stalo. Tim je prolazio kroz stvarnu depresiju.
U meuvremenu su ga polako naputali i kolski drugovi s kojima je
dijelio istu ljubav prema kompjutorima. Budui da Tim vie nije mogao
s njima na chat niti igrati igrice s njima on-line, vie nisu imali nita
zajednikog. Kako su drugi uenici na njega gledali kao na kompjutorskog
gnjavatora, nije imao drugih prijatelja. S obzirom na sve loije ocjene,
ignoriran od strane prijatelja, Tim je poeo izostajati iz kole i odlaziti u
video klubove. Da bi se mogao igrati video igrica, krao je okoladice s
oblinje benzinske postaje i prodavao ih djeci. Jednog su ga dana uhvatili
i roditeljima je prekipjelo. Zaprijetili su da e ga odvesti svom pastoru
na savjetovanje. Ako to ne uspije, potrait e djejeg psihologa.
Tim je elio pobjei od kue, no nije znao kamo bi poao. Doao je
do toke totalnog oajanja.
Roditelji su ga vukli od seanse do seanse na savjetovanja, ali Tim je

svaki put samo utio. Nije htio odgovarati na savjetniina pitanja niti
sluati njezine savjete. Doma se osjeao kao u zatvoru. Svaki je njegov
pokret bio paljivo promatran i provjeravan. Svaka elja za privilegijama
ili naklonou bila je odbijena. Nije to bio samo zatvor; bila je to elija
za osuenog na smrt, mislio je Tim. A zato bi uope nastavio ivjeti?
Tragino, sjeme takvih misli o samounitenju palo je na plodno tlo.
Pad niz emocionalnu nizbrdicu

Problem je u tome to esto za djecu slinu Timu saznamo prekasno.
Pojave se na odjeljenju Hitne pomoi kao poinitelji samoubojstva ili
nakon pokuaja samoubojstva. Jetko pitanje koje nakon svega mui
roditelje, omladinske voe i prijatelje takvog djeteta je: Zato? Tim je
imao dobar dom. Njegovi su se roditelji s vremena na vrijeme moda i
ponaali malo vie zatitniki i zapovjedniki nego to je trebalo, no
njihove su pobude bile dobre. Samo su eljeli najbolje za svoga sina.
Tim nije odrastao s izvrnutim osjeajem osobne vrijednosti, to bi ga
uinilo sklonim samoubojstvu. Kako razumno, stabilno i normalno dijete
poput Tima moe postati toliko otueno da pone razmiljati kako ivot
nije vrijedan ivljenja?
To se ne dogaa preko noi i, da budem jasan, nije mi namjera
sugerirati da mnogo mladih ljudi ako ih uope ima iz tvoga okruenja
ozbiljno gaji misli o samounitenju. Ali vano je razumjeti kako mladi
dou do te toke, do dna opake nizbrdice, kako bismo mnogo ranije,
prije nego to dosegnu posljednju stubu ka dnu, mogli poduzeti potrebne
preventivne korake. Pregledajmo sada pet koraka du te nizbrdice u
svijetu razoaranja mlade osobe.
Razoaranje
Kao to ilustrira pria o Timu, mladi ljudi mogu biti gurnuti na
emocionalnu nizbrdicu kada odrasle osobe iz njihova okruenja ne
prepoznaju razoaranje niti se njime pozabave. Djeca postaju razoarana
svaki put kada se njihove nade ili oekivanja ne ispune. Veina
razoaranja to ih doivljavaju relativno su minorna, ali svako razoaranje
uzronik je depresije i mora biti tretirano.
Ali Josh, moda e protestirati, svako dijete doivljava
razoaranja katkad po nekoliko svaki dan. Kako e izbjei
razoaranja?
Ne govorim da je naa dunost sprijeiti da se razoaranja dogode
i da ih djeca ne iskuse. To bi bio nemogu zadatak. Govorim da moramo

biti spremni pozabaviti se razoaranjima koja naa djeca doivljavaju
u svakodnevnom ivotu.
Tim je bio razoaran jer njegov projekt nije osvojio ba nita na
kolskom znanstvenom sajmu. Istini za volju, tamo je bilo mnotvo
djece koja su bila razoarana moda su
pobjednici bili jedina djeca koja nisu Ako podbacimo
doivjela razoaranje toga dana. No Timovo i ne prepoznamo
je razoaranje ostalo nerazrijeeno kada su njihova mnogobrojna
njegovi roditelji propustili potvrditi njegove razoaranja, naa
osjeaje i na toj toki stvoriti sponu koja e djeca lako mogu biti
ih u ljubavi povezati. Ako podbacimo i ne povuena prema dolje
prepoznamo njihova mnogobrojna niz opaku emocionalnu
razoaranja, naa djeca lako mogu biti nizbrdicu.
povuena prema dolje niz opaku
emocionalnu nizbrdicu. I to se dalje tumbaju du te nizbrdice, to e
osjeati veu odvojenost i usamljenost.
Obeshrabrenje
Nerazrjeena razoaranja mogu odvesti u obeshrabrenje, znai u gubitak
hrabrosti, nade i samopouzdanja. Kada su njezina oekivanja redovito
neispunjena tijekom odreenog vremena a bol nikad izlijeena, mlada se
osoba poinje predavati, gubi motivaciju i posre. Boji se da ono emu
se nadala nikada nee biti postignuto. Tim je postao obeshrabren kada
su mu roditelji ograniili pristup kompjutoru, a kompjutor je bio njegov
glavni izvor ispunjenja. Tako je zajedno s obeshrabrenjem doao jo vei
osjeaj otuenosti od roditelja.
Depresija
Produeno ili ponavljano razoaranje moe odvesti u depresiju, i to u
obliku ustrajnih razdoblja potitenosti, klonulosti duhom, tuge i
povlaenja od drugih ljudi. Tada se obeshrabrenje mlade osobe iri na
druga podruja njezina ivota i uopava se. Poinje misliti da e veina
njezinih nada i oekivanja ostati neispunjena. Tim je postao depresivan
kada mu se inilo da nikad nee ponovno dobiti svoj kompjutor. Osjeao
se kao da je od njega oduzeto njegovo glavno interesovanje, neto to
mu je priinjavalo najvee uzbuenje u ivotu.
Oaj
Kada problemi zaprijee svaku nadu, djeca poinju doivljavati oajanje;
osjeaj da je ivot potpuno beznadan. Izreke 13,12 opisuju to ovako:
Predugo oekivanje ubija srce. U Timovom se ivotu inilo da je sve
golema propast: njegova interesovanja, njegova prijateljstva i njegov
obiteljski ivot. Kamo god bi se okrenuo nailazio je na suprotstavljanje
i uzaludnost. Moda Tim i nije imao pravu sliku svoje situacije, no
njegov je oaj za njega bio stvaran.
Unitenje
Kao to je bio sluaj s Timom, kod jednog je broja mladih ljudi malen
korak od unutarnjeg oaja do misli o samoubojstvu. Ako je ivot
beznadan, zato ga nastavljati?
Ja doista nisam zloslutnik. Ne elim da misli kako su tvoja djeca
samo na korak od skliskog nagiba koji bi mogao rezultirati pokuajem
samoubojstva. Vjerojatno niti nisu. No ipak nas depresija i oaj koji
karakteriziraju tako mnogo pripadnika otuene generacije preklinju da
preispitamo kako reagiramo na razoaranja i obeshrabrenja koja naa
djeca doivljavaju. Potom moramo ui u njihov svijet i poduzeti
odgovarajue korake kako bismo povrijeenoj djeci pomogli ponovno se
povezati tako da ne bi bili usisani u vrtlog samounitenja.
Kako izgleda razoaranje?

Osnovni nain na
koji emo svoju Osnovni nain na koji emo svoju djecu drati
djecu drati povezane s nama jest ne pustiti ih da se sa
povezane s nama svojim razoaranjima nose sami. Kada
jest ne pustiti ih primijeti da se tvoja mlada osoba osjea
da se sa svojim potiteno, ne gubi vrijeme ve odmah ui u
razoaranjima njezin svijet uz odgovarajuu reakciju koja e
nose sami. joj prenijeti tvoju ljubav i brigu.
A kako e znati da je razoarana? Kako
razoaranje izgleda u ivotu mlade osobe? Ja
ta razoaranja volim razvrstati u dvije ope, no na neki nain isprepletene,
kategorije. Prvo, postoje razoaranja koja su koncentrirana na stvari i
doivljaje. O toj emo kategoriji raspravljati u ovome poglavlju. Drugo,
ima razoaranja koja su koncentrirana na ljude i odnose. Ta razoaranja
u odnosima s ljudima obradit emo u sljedeem poglavlju.
Da bi odredio na kojem se podruju tvoja djeca suoavaju s
razoaranjem, prosto poblie osmotri aktivnosti u koje su ukljueni. to
su dublje u tome, to je vea mogunost suoavanja s razoaranjem.

Razmotrimo sada nekoliko opih podruja aktivnosti i razoaranja kod
adolescenata.
kola
Dananja djeca provode znaajan broj sati na tjedan u koli i na kolskim
aktivnostima. Pored redovite nastave, ukljueni su u razne klubove,
sekcije, uenike parlamente, kolska i meukolska sportska natjecanja,
debatne timove, ples, orkestre, itd. Stoga svakog dana u koli dijete
moe pretrpjeti nekoliko sljedeih razoaranja:
. Pad na ispitu
. Kanjenje u kolu ili na sat
. Zagubljen domai uradak ili udbenik
. Poraz na izborima u nekoj kolskoj organizaciji, u razredu ili kolskom
klubu
. Pad na nie mjesto u nekom timu ili izbacivanje iz tima
. Poraz na utakmici, natjeaju ili uinjena kritina greka
. Neuspjeh na kvalifikacijama za eljeni poloaj, tim ili priznanje
. Zaboravljen vaan sastanak ili aktivnost
. Nasamaren neto sa kolskom torbom, digitronom, walkmanom,
novcima za marendu, itd.
Posao i novac
Mnoga djeca danas trae honorarni posao kako bi zaradili deparac i
mogli kupiti ono to ele. Posao, novac i imetak pridonose sljedeim
opim razoaranjima:
. Gubitak posla ili nemogunost pronalaska posla

. Shvaanje da je radni raspored u sukobu s drutvenim ivotom
. Neuspjeh u traenju promaknua, poviice ili boljih uvjeta rada
. Lo dan na poslu
. Nemogunost da si priute eljene stvari automobil, odjeu, opremu
za skijanje, itd.
. Primitak neoekivanog rauna ili neoekivani troak
Fiziki izgled i zdravlje
Na sliku koju mlada osoba ima o sebi dramatino utjee njezin vanjski
izgled, stoga ovo podruje moe biti izreetano svakim od sljedeih
svakodnevnih razoaranja:
. Loa frizura toga dana (kosa prosto ne slua)

. Bolest ili ozljeda koje ograniavaju aktivnosti
. Nelagoda zbog nedostatka usklaenosti, vjetine ili atraktivne pojave
. Nezadovoljstvo fizikim obiljejima; tipom grae tijela, veliinom
stopala, tenom, itd.
. Neposjedovanje cool odjee, nakita i ve tko zna kakvih rekvizita
. Ponienje nekim komentarom o teini, odjei ili opem izgledu
Opa oekivanja
Svako od sljedeih razoaranja spada u kategoriju opih oekivanja koja
nisu ispunjena:
. Saznanje da je dugo oekivano putovanje otkazano

. Primitak neke loe vijesti
. Unitenje ili gubitak neega vrijednog
. Spoznaja da ivot nije fer
Ovaj popis donosi tek nekoliko primjera razoaranja s kojima se naa djeca
susreu tijekom probijanja kroz svakodnevne
ivotne situacije. A svako razoaranje koje
im otkrije ostane nezamijeeno i netretirano od strane
podruje moguega onih koji se staraju za mlade ima potencijal
razoaranja za izazivanje jo vee boli. Stoga je vano
ili boli, s puno da ue u njihov svijet, pozorno promatrajui
ljubavi uspostavi doivljavaju li tvoja djeca neko razoaranje
potrebnu vezu u svakodnevnom ivotu. Jednako je toliko
meu vama. vano da redovito ulazi u njihov svijet i pita
ih kako su proveli dan bez nepotrebnog
zabadanja nosa u sve i svata da bi bio u
stanju otkriti mogue razoaranje koje se dogodilo kada nisi bio s njima.
Ne pitaj ih samo o aktivnostima kojima su se bavili; pitaj ih kako su
se osjeali tijekom bavljenja tim aktivnostima. im otkrije podruje
moguega razoaranja ili boli, s puno ljubavi uspostavi potrebnu vezu
meu vama.
Povezivanje kroz potvrivanje

Najvaniji poetni odgovor na borbu mlade osobe s razoaranjem jest
potvrivanje njezinih osjeaja. I nije vano je li razlog razoaranja
njezina greka ili ne. Zapravo je istina da je bol jo vea kada uzrok
razoaranja jest njezina greka. Na primjer, esnaestogodinji se Rob

moe osjeati loe jer je neko auto udarilo njegovo u manjoj prometnoj
nezgodi. No bol moe biti i vea ako je Robova pogreka u vonji bila
uzrokom te nezgode. Odupri se kunji da odmah suoi mladu osobu s
bilo kojom krivnjom koja bi doista mogla biti njezina. Prvo se pozabavi
s boli zbog razoaranja, a tek potom tretiraj uzrok razoaranja, ve
onako kako je potrebno.
Kao to smo ve ustvrdili u prethodnom poglavlju, potvrivanje
osjeaja tvoga djeteta esto dolazi kroz utjehu. Utjeha se najbolje
izraava rijeima i dodirom koji su puni ljubavi. Verbaliziraj svoju utjehu
izrazima koji saopavaju tvoju tugu i bol to ih osjea za mladu osobu.
Prisjeti se Tima, petnaestogodinjeg kompjutorskog vunderkinda. Nakon
to je saznala za njegovo razoaranje zbog neuspjeha na znanstvenom
sajmu, odrasla osoba kojoj je namjera utjeiti ga trebala bi rei neto
ovakvo: Zaista mi je ao jer tvoj projekt nije pobijedio, Tim. To je
estoko razoaranje i mora da boli, zar ne? I mene boli zajedno s tobom.
Bez obzira na uzrok razoaranja, utjene se rijei moraju koncentrirati
na injenici da ti shvaa kako je dijete povrijeeno, da ti je ao zbog
njega, te da i tebe boli jer boli njega. A ako je dijete povrijeeno toliko
da pone plakati, u redu je i plakati zajedno s njim. Kao to smo ve
rekli, aljenje i plakanje s nekim jedno su od Bojih naina koji pomau
iscijeliti bol.
Utjene rijei mogu biti naglaene odgovarajuim utjenim dodirom:
blago tapanje po ramenu, zagrljaj, ili dranje za ruku. Rijei i dodiri
ispunjeni ljubavlju saopavaju mladoj osobi da si uz nju u razoaranju
koje osjea. A kada mlada osoba outi da si joj se pridruio u svijetu
razoaranja, meu vama je stvoren osjeaj spone pune ljubavi i
emocionalne povezanosti.
Druge toke spajanja tijekom razdoblja razoaranja

Utjeha je najvaniji i prvi odgovor na razoaranje mladih ljudi, bilo ono
veliko ili malo. Jednom kada se povee s njima tako to sudjeluje u
njihovoj boli i tuzi, bitno je da nastavi jaati tu povezanost. Dopuni
svoju utjehu drugim tokama spajanja koje odraavaju tvoju ljubav.
Prihvaanje
Prihvaanje prenosi tako to e se postaviti na crtu izmeu djeteta
koje bezuvjetno voli i okolnosti koje su prouzroile njegovo
razoaranje. esto se do bola doe tragom djetetove krivnje ili propusta.
No od kritine je vanosti da se osobom pozabavi odvojeno od uzroka.

On nije glupan jer je izgubio udbenik iz matematike, ve je divno
dijete koje je uinilo glupu stvar. Bez obzira na to to je mlada osoba
uinila i time izazvala problem, ti e osnaiti vau povezanost
prihvaajui je isto koliko bi to uinio i da nije kriva.
Umjesto da svom razoaranom sinu prenesu da ga prihvaaju, Tima su
roditelji kritizirali jer je potroio previe vremena i novca na kompjutorski
projekt. Istina, neki od Timovih prioriteta nisu ba bili u ravnotei. No,
unato tome, njemu je u trenutku utuenosti bilo potrebnije podsjeanje
da ga roditelji bezuvjetno vole nego ukor zbog toga to nije iao ukorak sa
svim svojim obvezama. Mogli su mu potvrditi svoje prihvaanje tako to
bi mu rekli: Ponosimo se tobom to si se prijavio za znanstveni sajam.
Odlino si uradio svoj projekt. Za nas e uvijek biti pobjednik. Uvijek na
prvome mjestu. A problem Timovih prioriteta to se tie vremena i
obraanja pozornosti na obveze trebao je biti tretiran odvojeno.
Uvaavanje
Mladi ljudi osjeaju nau ljubav kada znaju da ih uvaavamo unato
njihovom osjeaju razoaranja i krivnje. A to je to to bi mogao
uvaavati u vezi neega to je kod tvoga djeteta izazvalo razoaranje?
Pohvali njegov trud, njegov vrijedan rad, pozitivan stav, plemenit
pokuaj svaki pozitivan element kojeg se moe sjetiti.
Drugo to moe uiniti u vrijeme razoaranja mlade osobe jest da
joj u znak podrke bude rame za plakanje i tako joj pomogne osloboditi
se tereta toga trenutka na praktian nain. Ako je neto izgubila, moe
joj pomoi tako to ete to zajedno traiti. Ako je neto oteeno ili
uniteno, razgovaraj s njom o tome da zajedno vidite kako bi se to
moglo popraviti ili zamijeniti. Moe je u ljubavi i posavjetovati ili
ponuditi poduku, sve u cilju pomoi mladoj osobi kako bi izbjegla budua
razoaranja. Takve e rijei, dane u kontekstu utjehe i prihvaanja, biti
spremnije prihvaene i dijete e o njima vie voditi rauna.
Mogue je pomoi i u preveniranju da razoaranje ne poe nizbrdo i
pretvori se u obeshrabrenje, tako to e svoje dijete potai da se
ponovno usredotoi na svoje ciljeve. Shortstoper koji je nainio greku
koja je prouzroila da njegova momad izgubi vanu utakmicu, moe
biti toliko razoaran da eli prestati igrati baseball. Netko, dakle, treba
biti kraj njega s utjenim rijeima: Ja uivam gledajui tvoju igru.
Samo nastavi pokuavati i daj sve od sebe. Kandidat koji je izgubio na
izborima za blagajnika u uenikom parlamentu jedva eka uti: Ti
ima mnogo kvaliteta koji bi dobro doli uenikom parlamentu. Koje su
jo mogunosti na raspolaganju ove godine? Tvoje ohrabrujue rijei
djetetu e saopiti: Nemoj odustati. Nastavi pokuavati. Ja mislim na

tebe i molim za tebe. Ja sam tvoj najvei fan.
Svi se svakodnevno suoavaju s razoaranjima, a meu sve spadaju
i tvoja djeca, koju voli i s kojima si u stalnom dodiru. Ni oni ne mogu
proi kroz ivot a da ne pretrpe razoaranja, kako ona koja su sami
prouzroili, tako i ona koja su izazvali drugi ljudi. Ali razoaranja se
nee izroditi u obeshrabrenje, depresiju, oaj ili unitenje, ako uini sve
da tvoja djeca ne prolaze kroz razoaranja sami. Ulazak u njihov svijet
na tokama spajanja kao to su utjeha, prihvaanje i uvaavanje napravit
e kratak spoj na razornoj emocionalnoj nizbrdici koja ih vue prema
dolje, a osnait e povezanost u ljubavi izmeu tebe i njih.
svijetom gubitka u odnosima
Cathy je bila kranka koja je ve nekoliko godina ivjela u obitelji

hranitelja. Voljela je svoga pooima i pomajku kao da su njezini pravi
roditelji. Bila je aktivno ukljuena u omladinsku grupu u crkvi gdje je
imala mnogo prijatelja.
Jednog su ljeta Cathy i njezini prijatelji otputovali na crkveni
omladinski kamp koji je trajao sedam dana. Bio je to sjajan tjedan i
Cathy je jedva ekala da stigne doma i sve ispria svojoj obitelji. Ali
ekao ju je straan ok. Kad je stigla, njezini su joj hranitelji rekli da
je prebaena u hraniteljski grupni dom u drugoj dravi. Vlasti su
donijele takvu odluku neovisno o Cathy i njezinim hraniteljima. Oajna
je obitelj bila nemona ita uiniti, tako da je Cathy sljedeeg dana
morala otii.
Kada sam uo za ovaj sluaj, sve je u meni zazvonilo na uzbunu. Za
manje od dvadeset etiri sata, slatka kranska djevojica izgubila je
roditelje, dom, crkvu i prijatelje. Kako je itko na svijetu mogao biti tako
neosjetljiv prema tom djetetu i njezinim
hraniteljima? Mora da je duboko boljelo
Svaka se mlada biti tek tako otrgnut od obitelji i prijatelja
osoba suoava i odveden u stranu sredinu. U tjednima
s gubitkom u to su uslijedili Cathy je vjerojatno
odnosima ili trpjela uasnu bol jer je protiv svoje
odvajanjem od volje bila odvojena od onih koje je
voljenih, a i jedno voljela.
i drugo donosi Mladi ljudi koje ti poznaje i za koje
unutarnju bol. skrbi moda nikad nee doivjeti takvo
porazno odvajanje kakvo je doivjela
Povezivanje s njihovim svijetom gubitka u odnosima 121
Cathy. Ali svaka se mlada osoba suoava s gubitkom u odnosima ili

odvajanjem od voljenih, a i jedno i drugo donosi unutarnju bol. Djeca
tijekom godina oblikuju snane spone s lanovima obitelji i bliskim
prijateljima. Kada se te spone iz bilo kojeg razloga prekinu, mladi ljudi
proivljavaju duboku bol koja ne moe brzo zacijeliti. Potrebna im je
brina odrasla osoba koja e ui u njihov svijet kako bi se povezala s
njima na toj toki i pomogla im iscijeliti unutarnje rane nastale uslijed
odvajanja.
Bol uslijed odvajanja

U prethodnom smo poglavlju raspravljali o razoaranjima povezanim
s oekivanjima mladih ljudi koji se tiu stvari i dogaaja. U ovom
poglavlju elim govoriti o razoaranjima povezanim s ljudima i
odnosima u ivotu mlade osobe. Iako se karakteristike iz ove dvije
kategorije preklapaju, ini se da razoaranja proistekla iz relacionog
odvajanja zadaju veu bol dubokog gubitka. Na primjer, bol i osjeaj
odvajanja i usamljenosti to ih je Cathy morala osjeati nakon to su
je odveli od obitelji i prijatelja bili su pouzdano daleko vei od boli
zbog gubitka omiljene ogrlice ili iskljuenja iz odbojkake momadi.
Stoga emo u ovom poglavlju govoriti o nainima na koje djeci
moemo pomoi u svladavanju boli zbog gubitka voljenog bia,
gubitka koji moe potai osjeaj otuenja.
Donosimo pet razliitih okolnosti u kojima mladi ljudi mogu doivjeti
gubitak i odvajanje od lanova obitelji ili prijatelja. Tu spadaju: njihovo
preseljenje ili preseljenje njihovih prijatelja, odbacivanje od strane
prijatelja, raspad obitelji, kraj romanse, te smrt nekog lana obitelji ili
prijatelja. Razmotrimo sada poblie svaku od tih okolnosti da bismo
saznali kako emo na najbolji nain sauvati nau djecu od patnje i
bolnog razoaranja uslijed odvajanja ili gubitka.
Kada se oni presele ili se odsele njihovi prijatelji

Kao to ilustrira pria o Cathy, preseljenje izaziva snaan osjeaj
usamljenosti jer se dijete odvaja od obitelji ili prijatelja. Ne znamo
koliko je uspjeno Cathy izala na kraj u borbi s usamljenou i
stvaranjem novih prijateljstava nakon nenadanog preseljenja. ak i da
je sve u novom okruenju ilo kako treba i u njezinu korist, preseljenje
je ipak bilo traumatino iskustvo, ostavljajui je s osjeajem nesigurnosti
i neizvjesnosti to se tie meuljudskih odnosa.
Darryl je odrastao ovjek koji mi je priao o veoma bliskom prijatelju
kojega je imao tijekom prva dva razreda srednje kole. Tad se Darrylova
obitelj preselila i on se morao prebaciti u drugu kolu. Nikad vie nije
bio u stanju stvoriti takvu vrstu bliskog prijateljstva kakvo je imao prije
preseljenja, tako da i dan-danas nalazi da je nedostatak bliskog prijatelja
njegov izvor obeshrabrenja.
Odvajanje na daljinu donosi usamljenost, a usamljenost moe potai
otuenje. Stoga je to jo jedan vaan period u kojem se brina odrasla
osoba treba pribliiti djetetu kako bi otklonila usamljenost i ublaila
osjeaj otuenja.
Kada ih prijatelji odbace

Chris je vrsto stajao uz svoja uvjerenja i to ga je moglo kotati
prijateljstva. Jednog petka uveer, Chris, Tony i Gil otili su voziti se
naokolo Tonyjevim autom. Kada je Tony ugledao cimera svoga brata,
studenta, ispred duana s alkoholnim piima, skrenuo je na parking.
Hej, Spanky, pozvao ga je Tony. Uini mi uslugu?
Chris je odmah znao to slijedi. Tony e ubjeivati Spankyja da im
kupi nekoliko piva. Oni nisu bili punoljetni, ali Spanky jest.
Deki, ja se ne mogu s tim sloiti, protestirao je Chris. Hajdemo
raditi neto drugo.
Oh, to je tono, zaboravio sam, rekao je Tony. Ti ne radi takve
stvari. Chris je opazio sarkastian prizvuk u glasu svoga prijatelja.
Gledaj, rekao je Tony unosei se Chrisu u lice, neemo ih otvarati,
u redu? Sauvat u ih za drugi put, kad ti ne bude s nama.
Chris nije elio zapoinjati raspravu sa svojim prijateljima, ali nije se
osjeao dobro zbog toga to su radili, znao je da to nije ispravno i
pokuao ih je odgovoriti. No kada je Tony vidio da Spanky postaje
nestrpljiv, dao mu je novac i rekao: Idi, kupi, a mi emo ovo rijeiti.
Znate to, rekao je Chris kada je vidio da Spanky ulazi u duan.
Vratit u se doma sam, u redu? Otvorio je vrata automobila. Vidimo
se kasnije. Dok se Chris polako udaljavao od auta, namrtio se uvi
gnjevne rijei to ih je Tony sipao njemu u lea. Gil nije rekao nita, no
Chris je znao da Gil nikad nee proturjeiti Tonyju.
Nije znao hoe li Tony i Gil ostati ljuti na njega. Znao je da se treba
ponositi sobom jer im se usprotivio. No sve to je u tom asu osjeao
bila je usamljenost. Odbacivanje i ismijavanje od strane prijatelja
previsoka je cijena za platiti kada ini ispravnu stvar.
I kao to je Chris otkrio, pritisak da se povinuje bezbonoj kulturi
moe prouzroiti bolno odvajanje kad djeca ne pristanu uz gomilu i kad
su zbog toga odbaeni.
Kada se raspadne obitelj

Mlada osoba doivljava veliki gubitak kada se roditelji rastave, a mama
ili tata odseli. Na primjer, ako je dijete bilo blisko s ocem, a otac
iznenada postaje dostupan samo vikendom, vjerojatno e prolaziti kroz
razdoblja snane usamljenosti.
Bila sam bliska s tatom, kae Sandi, a sada jedva da ga viam.
On je uvijek shvaao moje probleme i uvijek govorio ba ono to trebam
uti. A s kim u sada razgovarati? Razgovaramo kada se vidimo, ali to
nije isto kao to je nekad bilo.
Rastava dovodi do velikih promjena u obitelji, veina kojih je osobito
neugodna mladim ljudima. Kao da ve sama bol mladoj osobi nije
dovoljna, ona se ustruava s roditeljima razgovarati o svojoj usamljenosti,
znajui da mama i tata ve imaju dovoljno problema. Tako njezin osjeaj
izoliranosti i otuenja raste upravo u vrijeme kada oajniki treba
prijatelja i pouzdanu osobu.47
Kada romansi doe kraj

Nakon to se prisna veza izmeu dvoje mladih prekine, dolazi do poraznog
osjeaja usamljenosti i gubitka. Bol je jo vea kada jedno od njih prekine
vezu dok drugo i dalje eli da ostanu zajedno. Tada se onaj tko je odbaen
osjea povrijeeno, nevoljeno i otueno. Mladi ljudi lako ponu zamiljati
kako nikad vie nikoga nee voljeti, niti e itko ikad voljeti njih.
Mladi ne znaju uvijek to je najbolje za njih. Katkad im je bolno
odrei se neega to misle kako ele no ne mogu imati. A Bog je
priredio bolje stvari za njih. On ih poznaje bolje nego to sami poznaju
sebe i uvijek eli da imaju najbolje. Ali ak i kada djeca poznaju ovu
istinu i dalje ih gotovo luaki boli kada ljubav nestane. Vjerojatno
neemo biti u stanju odgovoriti na sva njihova Zato? pitanja, no
moemo im pomoi u olakavanju boli zbog odvajanja.
Kada umre neki lan obitelji ili prijatelj

Sara je znala da mora ii posjetiti majku, ali se nekala i na samu
pomisao. Za nju je prolazak kroz sva ta vrata znaio da njezina majka
doista lei u onoj sterilnoj sobi prikljuena na sve one aparate, a to nije
eljela priznati. Uasne se nesree deavaju u ivotima drugih ljudi, ne
47. Ako poznaje neku mladu osobu koja prolazi kroz takvu situaciju, moda bi joj
mogao ponuditi knjigu My Friend Is Struggling with Divorce of Parents iz
zbirke Projekta 911 (vidi Dodatak A). Prvo ti proitaj knjigu, a onda je daj toj
mladoj osobi. Nakon to je i ona proita, ponudi joj da se naete i razgovarate o
proitanom, ali ponudi joj i svoju utjehu, podrku i ohrabrenje.
u njezinom. Nekoliko trenutaka kasnije Sara je hodala niz slabo

osvijetljen hodnik prema bloku za intenzivnu njegu. Pastor O'Neill i
Sarin otac ili su pred njom.
Kada je Sara prvi put bacila kratak pogled na bolesnicu u krevetu,
osjetila je olakanje. To nije bila njezina majka. Ili, u najmanju ruku, nije
izgledala kao njezina majka. enino naduveno lice bilo je kola tamnoplave,
ljubiaste, tamnocrvene i blijedobijele boje. Glava joj je zbog operacije bila
umotana u zavoje. Cijevi to su strale iz usta i nosa jo su vie izobliile
njezino lice. A iskriave zelene oi koje je Sara toliko voljela bile su
sakrivene iza oteenih, modro-ljubiastih kapaka. Sara se primakla blie
ne bi li potvrdila bojaljivu nadu da je ovo neija druga majka, ne njezina.
No, reakcija njezina oca rekla joj je da se vara. On je njeno obavio
rukom eninu blijedu, onemoalu aku i poeo s njom razgovarati, blago
i s puno ljubavi. Ubrzo potom doao je red na Saru. Primakla se krevetu
i stala pokraj oca.
Netremice zurei u tihi lik pred sobom, Sara je najzad uspjela vidjeti
slinost sa svojom majkom. uperak kose to je virio ispod zavoja bio
je mamine boje. Oblik uha i jamica na bradi takoer su bili poznati. Ne
elim da si ovo ti, mamice, ali jesi ti, nijemo je priznala.
U tom trenutku nije bilo suza. Drugo, snano osjeanje kljualo je u
njoj dok je promatrala to gotovo beivotno tijelo. Sara je iz sve snage
stisnula eljust kako bi sprijeila da iznenadne, gnjevne rijei izlete van
iz njezinih usta: Boe, zato si dopustio da se ovo dogodi mojoj majci?
Sarina je majka nekoliko dana potom umrla. Tuga tog trenutka inila
se nepodnoljivom. Osjeala je i povremene nastupe bijesa na okolnosti
koje su joj oduzele majku. A otri ubodi straha pojavljivali su se svaki
put kada bi poela razmiljati o danima koji dolaze i u kojima nee biti
majinog prijateljstva i savjeta.
Vjerojatno najvea unutarnja bol to je mlada osoba ikad moe
osjetiti, ona je izazvana smru nekog lana obitelji ili bliskog prijatelja.
Moda si i ti izgubio nekoga koga si duboko volio: roditelja, dijete,
suprunika ili bliskog prijatelja. Poznaje pusto, poznaje strahovito
bolnu enju i usamljenost koji ostaju nakon gubitka takve osobe.
Poznaje alost koju si osjeao i moda jo uvijek osjea. Mladi ljudi
koji izgube dragu osobu tu alost osjeaju jo ee. ak i kad kraj sebe
imaju obitelj koja ih podupire i voli, te brine prijatelje koji e zajedno
s njima proi kroz to iskustvo, kunja koja ih je zadesila i dalje je veoma
teka. Ali bez odraslih punih brige i ljubavi, breme e se initi
nepodnoljivim. U takvo vrijeme boli oaloena mlada osoba mora biti
povezana s nekim kome je stalo.
Prije vie godina, jedna je osoba govorila mojoj eni o tri biti
povezanih s pruanjem utjehe onome tko prolazi kroz bol gubitka drage
osobe: (1)biti tu; (2)biti senzibilan i (3)biti tiho. Pruanje utjehe ne
odnosi se toliko na izgovaranje pravih rijei koliko na znanje kako biti
uz tu osobu emocionalno.48
Povezivanje putem utjehe

Kao to je sluaj i s mladim ljudima koji trpe razoaranje zbog nekog
tunog dogaaja, i djeca koja trpe gubitak trebaju utjehu. Ovo je tvoja
poetna toka za ulazak u njihov svijet. Dok prolaze kroz takav gubitak
i odvajanje djeca moraju osjetiti tvoju toplinu i samilost.
Dok sam bio mlad kranin mislio sam da je Bog presavren da bi se
bavio naim, ljudskim, osjeajima. Godinama
sam mislio da je Bog neto poput nehrajueg
elika blistav, ist i nesavladiv, no bez
osjeaja. Ali kada sam poeo itati Bibliju i
osobno upoznao Isusa, doao sam do Djeca koja
zapanjujueg otkria. Otkrio sam, naime, da trpe gubitak
Isus ima osjeanja. I ne samo to, nego sam trebaju utjehu.
shvatio da gaji osjeaje prema meni! S
velikim sam oduevljenjem otkrio da je
omiljena rije kojom bi se mogao opisati Isus
dok je bio na zemlji bila samilost. Primjeivao
sam iznova i iznova da Biblija govori kako je Isus osjeao samilost
prema povrijeenima, usamljenima i odbaenima. Njegova ljubav nije
nekakva neosobna, apstraktna, bezosjeajna sila; upravo suprotno, Isus
je topao, njean, blag, srdaan i osjeajan.
Mladi ljudi koji trpe bol uslijed gubitka ili odvajanja od drage osobe
trebaju utjehu samilosnoga Krista. Kroz molitvu i Boju Rije djeca e
primiti veliku utjehu. Ali kao to smo neprekidno ukazivali u ovoj knjizi,
Bogu je milo pruiti povrijeenima dio svoje samilosti i utjehe kroz
druge ljude. Ja sam uvjeren da Bog eli upotrijebiti i tebe, kako bi
obezbijedio utjehu koju treba povrijeena mlada osoba iz tvoga
okruenja. Tijekom razdoblja alosti, utjei svoje dijete utjehom kojom
je Bog tjeio tebe kada si bio povrijeen.
48. Mala knjiga My Friend Is Struggling with the Loss of a Loved One iz zbirke
Projekta 911 bit e ti od velike pomoi dok nastoji utjeiti oaloenu mladu
osobu.
Onako kako je Pavao napisao u 2Korinanima 1,4, i mi trebamo

svakovrsnom utjehom, kojom nas same tjei Bog, tjeiti one koji se
nalaze ma u kakvoj nevolji. Ali Josh, moda e rei, to ako ja ne
osjeam samilost u tom trenutku prema povrijeenoj mladoj osobi?
Ako ne osjea samilost za povrijeenog, trai od Boga da ti udijeli od
svoje samilosti. Moli neto poput ovoga: Boe, ti si samilostan Bog, i
ja znam da si ganut bolom i usamljenou koje osjea ova mlada osoba
zbog svoga gubitka. Boe, daj i meni od svoje samilosti kako bih je ja
mogao pruiti mom mladom prijatelju. Bit e iznenaen s kolikom
silinom e Boja samilost dotai tvoje srce u odgovor na tvoju molitvu.
Rijei koje izgovori ili ne izgovori od kritine su vanosti za
utjehu koju e pruiti djetetu koje trpi zbog gubitka drage osobe. Za
poetak, govori to manje. Odupri se iskuenju za izgovaranjem
slatkorjeivih, duhovnih, otrcanih fraza, pa ak i dobronamjernih
biblijskih stihova. Bolje je u poetku tiho pruiti podrku nego priati
kojeta i izvaljivati cliche.
A kada bude govorio, jednostavno se usredotoi na suosjeanje s
povrijeenim djetetom. Kai neto ovakvo: ao mi je; Znam da boli;
I mene boli zbog tebe; Volio bih da nisi morao osjetiti ovu bol.
Izbjegni rei: Bog treba tvoju mamu vie nego ti; Mora da je bila
njegova volja da tvoj prijatelj odseli; Budi zahvalan to si kraj sebe
imao bliskog prijatelja, pa makar toliko koliko je bio tu; Barem je vie
nita ne boli.
Pomozi mladoj osobi da alost i bol koje osjea izau van iz nje.
Ohrabri je da pokae tugu, makar to bilo i kroz suze. Budi spreman rei:
Samo naprijed, izbaci to van; Znam da boli; Zaista mi je ao;
Ovdje sam za tebe; Pomoi u ti da proe kroz ovo. Izbjegni rei:
Gore glavu; Pokuaj biti jak; Obrii te suze i navuci sretno lice;
Gledaj svijetlu stranu svega toga; Sve e biti u redu (moda nee
biti jo zadugo).
Zapamti, teko da e mladoj osobi koja osjea bol i alost pomoi
popravke, upute ili ukori. Najbolje to moe uiniti kako bi pomogao u
bolnoj situaciji jest da ponudi svoju sigurnu neprestanu nazonost i utjehu.
to jo moe biti uinjeno tijekom

razdoblja boli zbog gubitka drage osobe?
Utjeha je vjerojatno najvea potreba koju mlada osoba ima tijekom

razdoblja boli zbog gubitka drage osobe. Ali postoje jo najmanje dvije
stvari koje za nju moe uiniti u takvoj situaciji. Prva je ohrabrenje.

Iznenadan zavretak nekog odnosa moe kod mladih ugroziti fokus na
ciljeve koje su imali u ivotu, pogotovo ako je osoba koju su izgubili
momak ili djevojka iz ozbiljne veze, roditelj ili neki blizak srodnik, te
ako je imala znaajan utjecaj na ivot te mlade osobe. Nakon to prui
utjehu, moe je ohrabriti specifinim stvarima koje e joj pomoi
prilagoditi se novonastaloj situaciji i ivotu nakon gubitka.
Jo neto vano to moe uiniti za mladu osobu tijekom razdoblja
boli zbog gubitka drage osobe jest pruanje podrke. Bilo da je do
odvajanja dolo jer ju je odbacio prijatelj, ili se odselio, ili zbog rastave
roditelja, prekida veze ili smrti, u ivotu mlade osobe nastala je velika
praznina. Mladu e osobu zadrati povezanom tako to e ui u njezin
svijet pruajui podrku kako bi joj pomogao popuniti novonastalu
prazninu. Na primjer, ako je mlada osoba izgubila prijatelja, to moe
uiniti kako bi joj pomogao ukljuiti se meu druge mlade ljude ime bi
zapoela novo prijateljstvo? Ako je
odvojena od jednog roditelja uslijed
njihove rastave, moda e trebati kraj Mladu e osobu
sebe suosjeajnu zrelu odraslu osobu, s zadrati povezanom
kojom se moe povezati i koja bi tako to e ui
nadomjestila nedostatak tog roditelja. u njezin svijet
Moe li nai takvu osobu i spojiti je s pruajui podrku
djetetom? Kakav god bio gubitak, kako bi joj pomogao
moda ti moe popuniti prazninu tako popuniti novonastalu
to e ponuditi vlastitu aktivniju ulogu prazninu.
u ivotu mlade osobe na neko vrijeme.
Veliki gubici, kao to je prekinuta
ljubav ili smrt voljenog bia, oigledno
donose mnogo boli u ivot mlade osobe, tako da mora reagirati u
skladu s tim. Meutim, svakodnevni ivot mladih ljudi zna biti posut
manjim gubicima, kao to je odbacivanje od strane prijatelja, kritika
koju je uputio nastavnik, itd. Ovo su gubici koji lako mogu ostati
nezamijeeni te ih je onda nemogue iscijeliti. Ali ako ostane predan
ulasku u svijet tvoga djeteta, i tvoja e se sposobnost za primjeivanje
pati li dijete ili ne, te stvaranje odgovarajuih toaka spajanja i
emocionalne privrenosti izmeu vas dvoje, samo produbljivati.
svijetom sukoba
Sjea li se Kena Meyersa iz drugog poglavlja? Ken je petnaestogodinjak

koji je radio svoju domau zadau kada je u sobu uao njegov otac i
priinio mu mnogo alosti zbog njegovih navika u uenju i ocjena.
inilo se kako Kena roditelji vjeito kritiziraju zbog neeg: glazbe,
odjee, kose, prijatelja. Uestali sukobi doma prouzroili su da Ken
pone tiho moliti: Boe, zato su mama i tata toliko protiv mene?
Zato im vie nije stalo do mene? Znam da ih neke stvari koje inim
doista sekiraju. Ali ini se kao da mrze sve to je povezano sa
mnom. Imam osjeaj kao da su umorni od toga da budu moji roditelji
i da bi vie voljeli da odmah odrastem i odselim. Boe, to mi je
initi?
Poznaje li neku mladu osobu slinu Kenu koja vodi borbu u odnosu
sa svojim roditeljima? ini li ti se da su moda tvoja djeca ponekad u
sukobu s tobom? Bi li mladi ljudi iz tvog okruenja rekli da su ee
kritizirani nego hvaljeni? Ako je tako, onda oni osjeaju pritisak
sukoba.49
U mnogo su sluajeva sukobi u ivotu neizbjeni. Ne postoji roditelj,
omladinski djelatnik ili kranski pedagog koji je u stanju svaki put
savreno stvoriti toke spajanja u odnosu sa svojom djecom. A ak i da
uspije, nema sto postotne garancije da e sukob biti otklonjen tako to e
se izai u susret svakoj relacionoj potrebi mlade osobe. Ali moemo rei
da e ulaskom u svijet mlade osobe s namjerom povezivanja u odnosu s
njom daleko ee biti uspjean u otklanjanju sukoba nego to nee.
49. Na ovu temu moe se proitati jo jedna mala knjiga iz Joshove zbirke, pod
naslovom My Friend Is Struggling with Conflicts with Others.
Povezivanje s njihovim svijetom sukoba 129
Povezivanje u sukobu
Vjerujem da se mnogi sukobi na relaciji odrasli djeca, od ogrebotine
pretvaraju u gnojnu ranu ozbiljnog otuenja u odnosima jer se odrasli
emocionalno udaljavaju tijekom razmirica ili trzavica u odnosima te
prestaju pokazivati potvrivanje, prihvaanje, uvaavanje i naklonost
svojoj djeci. A ba tijekom razdoblja nesuglasica mladi ljudi trebaju
odrasle koji e biti u stanju stvoriti toke spajanja u njihovu odnosu
moda i vie nego u bilo kom drugom razdoblju.
Da bih ti pomogao bolje spoznati na koji e nain ui u svijet
sukoba tvoje djece i povezati se u odnosu s njima, razmotrit emo
sljedee dvije stvari. Prvo, naui identificirati specifine potrebe tvoga
djeteta koje stoje iza uinjenih djela. Pokuaj shvatiti to je to za im
zapravo poseu, to ti pokuavaju rei. Drugo, stavi svojoj djeci do
znanja da daje sve od sebe kako bi uao u njihov svijet i povezao se s
njima tamo gdje je to potrebno i onda kada je potrebno.
Identificiranje potreba koje stoje iza uinjenih djela

Vano je shvatiti to je to to dijete treba upravo u periodu kada do te
potrebe doe. Pokazivanjem uvaavanja kada mlada osoba treba utjehu
promait e cilj. Sve to je Ken Meyers trebao bilo je da zna da ga
njegov otac prihvaa, no njegov je otac vidio samo potrebu za
odgovornou. Naui identificirati relacionu potrebu tvoga djeteta koja
stoji u pozadini uinjenih djela. Spisak tvrdnji koji slijedi ispod svake
toke spajanja pomoi e ti identificirati relacionu potrebu promatranjem
stavova i ponaanja mlade osobe.
Potvrivanje
Tvoje dijete osjea potvrivanje kada se identificira s onim to dijete
osjea. Kada ne osjea tvoje potvrivanje, izrazit e to sljedeim rijeima
ili stavovima:
. Moji me roditelji jednostavno ne razumiju.

. Tako smo razliiti.
. Mislim da mom omladinskom pastoru uope nije stalo do toga to mi
se dogaa.
. Moj nastavnik ne smatra da je ono to ja mislim ili osjeam osobito
vano.
Prihvaanje
Potreba za prihvaanjem ispunjena je kada djetetu stavi do znanja da
ga voli zbog toga tko je, bez obzira na ono to radi. Sljedee tvrdnje
odraavaju stavove osobe koja se ne osjea prihvaenom:
. elio bih da me moji roditelji vole zbog toga tko sam, a ne zbog osobe
kakva bi oni eljeli da budem.
. Imam dojam da moji roditelji misle kako ja ba i nisam posebno dobra
osoba.
. ini se kao da me moj omladinski pastor neprekidno kritizira.
. Moj me vjerouitelj katkad natjera da se osjeam kao totalna greka.
Uvaavanje
Djeca osjeaju uvaavanje kada im izrazi zahvalnost ili pohvalu za
neto to su uinili. Ako sluti da bi se mogli sloiti s bilo kojom od
sljedeih izjava, tad se vjerojatno ne povezuje s njima:
. Moji roditelji rijetko primijete kada uradim neto oko kue.

. Mama i tata govore o mojem loem ponaanju, no jedva da uope
pominju ono to je kod mene dobro.
. Ne vjerujem da je moj nastavnik uope svjestan mojih pozitivnih
osobina.
. Jedva da sam ikad uo rije hvala od mog omladinskog pastora.
Naklonost
Naklonost se prenosi fizikom prisnou i rijeima koje pokazuju ljubav.
Nedostatak naklonosti izmeu odraslih i djece odraava se u sljedeim
tvrdnjama:
. ini se da se moji roditelji bolje odnose prema mojem bratu i sestri

nego prema meni.
. Jedva da su mi moji roditelji ikad rekli da me vole.
. Tata i mama me u posljednje vrijeme rijetko kad zagrle ili poljube.
. Znam da je mom omladinskom pastoru stalo do mene, no ponekad
se ne ponaa kao da je to tono.
Dostupnost
Potreba tvoje djece za tvojim vremenom ispunjena je kada ue u njihov
svijet pokazujui zainteresiranost i brigu i za to tko su i za ono to rade.
Ako sumnja da bi jedna ili sve dalje navedene tvrdnje mogle biti tone
za tvoju djecu, moda njihova potreba za tvojim ukljuenjem u njihov

ivot nije potpuno ispunjena:
. Moji roditelji zapravo uope ne sluaju to govorim.

. Moj omladinski pastor nema vremena za mene.
. Tata i mama rijetko kad ine neto zajedno sa mnom.
. Moj omladinski pastor gotovo nikad ne organizira neto u to bih ja
mogao biti ukljuen (koncerti, natjecanja, itd.).
Odgovornost
Mladi ljudi ele ogranienja kako bi se osjeali sigurno. Kada odrasli
djecu ne dre odgovornom, oni bi mogli izraavati ovakve misli i
osjeaje:
. Mojim roditeljima zapravo uope nije stalo do toga to radim.

. Mama i tata imaju svoj ivot, a ja imam svoj.
. elio bih da je mom omladinskom pastoru vie stalo do toga to radim.
. Teko mi je priznati, ali doista trebam ljubav svojih roditelja.
Stavi im do znanja da pokuava
Neuspjeh u povezivanju s djecom tijekom ili odmah nakon razmirice
mogao bi produbiti sukob. Ali kada tvoja djeca znaju da ini sve to
moe, to e dovesti do sveukupne razlike u vaem odnosu. Ja sam
zapravo otiao toliko daleko da sam traio od moje djece da oni mene
dre odgovornim za povezivanje s njima. Na primjer, kad je Kelly
napunila sedam godina, stavio sam joj u roendansku estitku jednu
posebnu cedulju s porukom koja je glasila ovako:
Draga Kelly,
Nedvojbeno je da te mnogo volim. Raunam da je posebna radost

biti tvoj tata, no zna, ove e mi godine trebati tvoja pomo. Nikad
ranije nisam bio otac sedmogodinje djevojice. A elim ti biti
najbolji tata na svijetu. Tako, ako ikad osjeti da inim neto krivo,
ili da nisam pravian, pun ljubavi i obziran, molim te, reci mi to.
Ta mi je roendanska estitka, upuena Kelly, dala hrabrosti otvoriti se

i rei da elim biti dobar roditelj i da trebam njezinu pomo. Djeca ne
zahtijevaju od nas da budemo savreni samo poteni, otvoreni i voljni
priznati vlastite slabosti. Evo nekoliko koraka koji i tebi mogu pomoi u
ouvanju povezanosti ak i u vrijeme sukoba.
Odredi vrijeme za razgovor

Odredi pogodno vrijeme koje ti i tvoje dijete moete provesti zajedno
kada vas nitko nee prekidati. To vrijeme treba biti podeeno tako da se
va razgovor odvija u momentima kada je zrak razlono ist od tekuih
nerijeenih pitanja. Moe ga, recimo, izvesti na veeru ili na sladoled.
Moda bi vonja u unutranjost ili odlazak na izlet pomogli u stvaranju
zdrave atmosfere za va razgovor. Ali tada otvori srce. Neka tvoje dijete
zna da eli biti tu za njega. Zamoli ga da ti pomogne tako to e ti
staviti do znanja kada podbaci i rei ti kako bi se s njim mogao bolje
povezati.
Pripremi se u molitvi
Trai od Boga isto srce i dobar stav za taj razgovor. Isto moli i za svoju
mladu osobu. Trai od Boga da ti pomogne u ljubavi izraziti misli i
staranje na nain na koji e mlada osoba to najbolje razumjeti i rado se
odazvati. Moda ne bi bilo loe da zapie to to eli rei tako da joj to
onda moe proitati. Na kraju ovog poglavlja nalazi se dio s naslovom
Pitanja koja potiu relacionu povezanost koji bi ti trebao pomoi u
voenju razgovora s mladom osobom.
Izrazi svoju ljubav

Poni razgovor tako to e rijeima izraziti svoju brigu i predanost
tvome djetetu. Usredotoi se na pozitivne strane vaega odnosa.
Spomeni koliko god moe pozitivnih stvari o vaem odnosu i saopi
svoju iskrenu zahvalnost. Moda uvidi da bi i tebi moglo koristiti neto
slino onoj poruci koju sam ja napisao Kelly u roendanskoj estitki.
Potakni na odgovor
Reci neto ovakvo: elim da na odnos jaa i produbljuje se i spreman
sam uiniti sve to je u mojoj moi da se to i dogodi. elim biti siguran
da smo povezani i da emo takvi i ostati. Slae li se da ti postavim
nekoliko pitanja koja e mi pomoi i nauiti me kako postati najbolji
mogui roditelj (ili omladinski voa) kakav bih mogao biti?
Iskoristi neka ili sva pitanja koja slijede kako bi vrijeme koje provodite
zajedno teklo u pravcu postizanja napretka i pomoglo ti da izrazi naine
pomou kojih biste se mogli bolje povezati. Ova su pitanja osmiljena
tako da izmame na vidjelo misli ili brige mlade osobe o njezinoj potrebi
za tvojim potvrivanjem, prihvaanjem, uvaavanjem, naklonou,

dostupnou i poticajima na odgovornost. Uz svako pitanje budi spreman
zatraiti primjer kako bi izvukao van najdublje misli i osjeaje mlade
osobe na tu temu. Takoer budi spreman pitati: Na koji nain bih mogao
biti osjetljiviji prema tebi na tom podruju? Paljivo zabiljei odgovore
mlade osobe. Oni e ti otkriti podruja u kojima je moe bolje razumjeti
i time sprijeiti da sukobi meu vama izazovu ozbiljan prekid u odnosima.
Pitanja koja potiu relacionu povezanost
Potvrivanje
. Osjea li da elim shvatiti kroz to prolazi?
. Osjea li da sam i ja uzbuen zbog toga zbog ega si i ti uzbuen?
. Osjea li da sam tuan zbog tebe kada si razoaran ili kada ima lo,
teak dan?
. Smatra li se doista slobodnim da mi moe rei kako se osjea?
Prihvaanje
. Osjea li da te doista prihvaam tono zbog toga tko si?
. Kada ukaem na neko podruje koje treba poboljanje, osjea li se
kao da imam nepovoljno miljenje o tebi?
. Ima li trenutaka kada inim da se osjea kao greka?
Uvaavanje
. ini li ti se katkad da ne primjeujem kada uradi neto korisno?
. Razgovaram li s tobom vie o onome to si uinio krivo nego onome
to si uinio dobro?
. Pita li se ponekad jesam li svjestan tvojih pozitivnih osobina?
. Proputam li esto rei ti hvala kada ti je potrebno to uti?
Naklonost
. Osjea li esto kao da se bolje ponaam prema tvom bratu ili sestri
(ili drugim mladima iz grupe) nego prema tebi?
. Smatra li da sam ti rijetko kad rekao da te volim (ili da mi je stalo
do tebe)?
. (Samo za roditelje) Smatra li da te u posljednje vrijeme gotovo nikad
ne zagrlim ili poljubim?
Dostupnost
. Osjea li se katkad kao da te uope ne sluam?
. Osjea li katkad da nemam dovoljno vremena za tebe?
. eli li da vie toga radimo zajedno?
. Poeli li da sam ukljueniji u tvoje aktivnosti (koncerte, ples,
natjecanja, itd.)? Ako je tako, na koji nain eli da se u to ukljuim?
Odgovornost
. Smatra li da sam postavio previe obiteljskih pravila za tebe?
. Misli li da sam ti postavio pravila zato jer nemam povjerenja u tebe?
. Vjeruje li da te ograniavam ili postavljam pravila zato jer te volim
(jer mi je stalo do tebe)?
. (Samo za roditelje) Na koji nain ti mogu osigurati vodstvo ubudue
i pridonositi tako da to kod tebe pojaa osjeaj da doista elim skrbiti
za tebe i zatititi te?
to si otvoreniji i spremniji odazvati se na odgovore tvoje mlade osobe,

to e ona biti otvorenija i iskrenija prema tebi. Moda uje stvari koje
ba i nisu ugodne za uti. Ali, na kraju krajeva, to e ti vrijeme koje
provodite zajedno pomoi da bolje upozna naine na koje moe ui u
svijet tvoje mlade osobe, ne samo da bi se povezao s njom, nego i da
ostanete povezani.
Povezivanje s njihovim
12
svijetom ljubavi i spolnosti
Nakon posjeta planetariju, Luke i Traci, mlai srednjokolci, odetali su

do klupe van planetarija odakle su mogli promatrati svjetla grada. Luke
je ogrnuo Traci svojom jaknom i privio je uz sebe. Sjedili su tako sami
na klupi, privijeni jedno uz drugo kako bi se zgrijali i Luke je osjetio kako
je njegova elja prema njoj sve vrelija. Njezina ga je podatnost poticala
te su Lukeovi poljupci postajali sve strasniji, poudniji nego ikad tijekom
njihove veze koja je trajala dva mjeseca. Trenutak je bio estok i on je
silno elio biti joj jo blii. Tracina reakcija rekla mu je da i ona eli isto.
Kada su se vratili u kola i nastavili svoj romantini zagrljaj, Luke se
jedva mogao kontrolirati. Njegovi su osjeaji prema Traci bili toliko
snani da nisu bili ni nalik onome to je do tada osjeao prema nekoj
djevojci. Bila je to glad koja je oito rasla svakim novim sastankom.
Trebala mu je sva snaga volje koju je uspio prikupiti kako bi se zaustavio
prije nego to bude prekasno. Bolje da poemo doma, rekao je, nerado
se odvajajui od nje.
Daa, valjda, rekla je Traci stidljivo.
Vozili su se u tiini. Bilo mu je neugodno to se tako bestidno pokuao
fiziki pribliiti Traci, ali inilo se da je bio gotovo opsjednut njome.
Zato je gajio toliko snanije osjeaje prema Traci nego prema bilo kojoj
djevojci s kojom je do tada hodao? Zato ga je toliko privlaila, i fiziki
i seksualno? Dok su kola jurila nizbrdo prema gradu, jedna mu je misao
pala na pamet po prvi put: Moja je elja prema Traci toliko jaka jer je
vjerojatno volim.
U meuvremenu, Traci je bila posramljena zbog svoga ponaanja jer
je, kako se ini, bila na rubu krenja obeanja o istoti to ga je dala
Bogu. Oprosti mi, Boe, jer sam dovela u pitanje moja mjerila
vrijednosti, tiho je molila dok ju je Luke vozio doma. Traci je bila

zaprepatena svojim noanjim emocijama. Romantina veera, svijee,
zvijezde, Lukeova revnost da uini sve kako bi se ona osjeala posebno
sve je bilo tako savreno dobro i ispravno. On je bio tako drag i njean
prema njoj da je bila u stanju uiniti sve samo da mu udovolji. Nadala
se da ovo nee biti njihov posljednji spoj, jer doista nije eljela izgubiti
tako krasna momka.50
Mladi ljudi primaju pomijeane signale

Kultura koja je izvrnula pogled na ljubav i spolnost, naoj djeci alje
zbunjujue i pomijeane signale o tome to istinita ljubav jest i to nije.
Preesto djeca poput Lukea i Traci mijeaju estinu spolnog nagona s
intimnou koju nosi ljubav.
Ako uope postoji podruje na kojemu naa mlade treba svoje
roditelje, omladinske djelatnike i kranske pedagoge, to je upravo
podruje na kojem ih se treba voditi kroz biblijsku perspektivu ljubavi i
spolnosti. Potrebno im je da ue u njihov svijet ljubavi i spolnosti,
ostane s njima povezan i prui im uvid koji je zdrav, praktian i
fokusiran na Boga.
Danas naa djeca trebaju znati: to je prava ljubav?; Jesam li
upravo sada zaljubljen?; Hou li znati kada budem?; Kada doista
nekoga volim, je li u redu stupiti u spolne odnose s tom osobom? Ovo
su glavna pitanja koja se motaju po glavi mladih ljudi kao to su Luke i
Traci. Mnoga se djeca sama hrvu s ovim kakljivim, emotivno nabijenim
pitanjima jer odrasli iz njihova okruenja o tome nerado govore ili prosto
nisu na raspolaganju. Kada ue u svijet mlade osobe kako bi ojaao
sponu ljubavi meu vama, mora biti spreman pozabaviti se ovim
pitanjima ak i ako ti nisu izravno postavljena.
Svatko, bez obzira na godine, eli i treba pravu ljubav. Bez ljubavi,
ivot bi u najboljem sluaju bio nepotpun, a u najgorem oajan. enja
za davanjem i primanjem ljubavi kuca u srcu svakog mukarca i svake
ene jednako. Ljudi na mnogo razliitih naina pokuavaju otkriti
ljubav koja e biti stvarna, ljubav koja e trajati zauvijek. A ipak, ta je
potraga za ljubavlju prouzroila vie tuge, boli, slomljenih srca i gorine
nego sve bolesti i ratovi u ljudskoj povijesti.
50. Prilagoeno iz knjige Josha McDowella i Eda Stewarta, My Friend is Struggling

with Knowing True Love, PROJECT 911 collection (Nashville: Word Publishing,
2000.).
Povezivanje s njihovim svijetom ljubavi i spolnosti 137
Mnogi se mladi ljudi bore kako bi shvatili

to je ljubav i kako je mogu pronai. Mnogi Mnogi se mladi
su spremni dati gotovo sve kako bi doivjeli ljudi bore kako
ljubav, pogotovo od strane nekoga tko je bi shvatili to je
suprotnoga spola. Za mnogu djecu ljubav ljubav i kako je
doista pokree svijet. Ipak, previe njih se mogu pronai.
prevari i sebe dovede do slomljena srca,
razoaranja i traginih greaka jer nemaju
jasnu spoznaju toga to ljubav jest i to
nije.51
to prava ljubav nije

Jedan od najznaajnijih naina pomou kojih e ostati povezan sa
svojom djecom dok se bore s mislima i osjeajima o ljubavi jest da bude
tu, spreman dati otvorene i iskrene odgovore na njihova pitanja. A jedno
od najee postavljanih pitanja glasi: to je prava ljubav? Prvi korak
u odreivanju to je prava ljubav znai pomoi djeci da shvate to prava
ljubav nije.
Prava ljubav nije isto to i pouda

U naoj su kulturi ljubav i pouda esto pobrkani. Istini za volju, mnogi
dananji filmovi, popularne pjesme i romani, mislei da govore o ljubavi
zapravo govore o poudi. Kako e spoznati razliku? Ljubav daje; pouda
uzima. Ljubav cijeni; pouda iskoritava. Ljubav istrajava; pouda opada.
I Luke je vjerojatno pomalo pobrkao ovo dvoje. Uiva biti s Traci jer ona
u njemu budi ugodne seksulane nagone i osjeaje. I to to je drag i
pristojan prema njoj, barem je u jednom dijelu zbog toga to je i ona
spremna sudjelovati u fizikoj prisnosti u kojoj on nalazi zadovoljstvo.
Tako ga je pouda zamalo otjerala u ugroavanje i njegove i njezine
spolne istote.
Bog nas je stvorio sa eljom i kapacitetom za spolnu prisnost. Ali,
ako je veza dvoje mladih zasnovana na snanim seksualnim osjeajima
i fizikom zadovoljstvu, tad vjerojatno pouda igra ulogu ljubavi u toj
vezi.
51. Preporuka za itanje: My Friend Is Struggling with Knowing True Love

Prava ljubav nije isto to i romantika

Kada su Luke i Traci bili zajedno, gotovo da su mogli uti violine kako
sviraju slatku glazbu ljubavi. Kada su se poljubili, u njima je buknuo
emocionalni vatromet. Svaki put kada bi
Luke romantino proaputao Traci slatke
Romantika rijei ljubavi, njenosti ili panje, ona se
je osjeaj; osjeala poput princeze. Svaki put kada bi
prava je ljubav Traci zaljubljenim pogledom uronila u
neto daleko njegove oi, Luke se osjeao jaim i
vie. vanijim od bilo koga na svijetu. Veera
uz svjetlost svijea, lagana glazba i
poljupci pod zvjezdanim nebom izazvali
su dubok romantian osjeaj kod oboje,
osobito kod Traci.
Romantini su osjeaji udesno divni u bliskoj vezi mukarca i ene.
Bog nas je opremio da doivimo takve osjeaje sa suprotnim spolom.
Moda je i tvoje dijete iskusilo tu nasladu unutarnje topline i vatrometa
romantike tijekom nekog spoja. Ali uzbuenje i toplina romantike ne
mogu se izjednaiti s ljubavlju. Romantika je osjeaj; prava je ljubav
neto daleko vie.
Prava ljubav nije isto to i zaljubljenost

Zaljubljenost je oaranost i snana zainteresiranost za neku osobu
suprotnoga spola. On misli na nju cijeloga dana i sanja je tijekom noi. Ona
planira svoj dan tako da se sve vrti oko njega kada e ga vidjeti, kada e
razgovarati s njim. I njezine i njegove misli mogu biti toliko preokupirane
onim drugim da se niti jedno od njih ne moe usredotoiti na neto drugo.
Drugi izraz za zaljubljenost je mladalaka ljubav52 ili trenutna zanesenost.
Kada ljudi govore o zanesenosti nekom osobom, zaluenosti,
ljubavi na prvi pogled, tad obino misle na zaljubljenost. I to je ono
to je Traci ostavilo bez daha, s glavom u oblacima i zvijezdama u oima
glede Lukea. I Luke se u Tracinoj blizini katkad osjeao uplje glave i
pomalo smueno. Moda je tvoje dijete osjetilo neto slino prema nekoj
osobi suprotnoga spola. Zaljubljenost nije neto loe, no ne smije se
brkati s ljubavlju.
52. U engleskom igra rijei puppy love doslovce tenea ljubav; ljubav prema
kunom ljubimcu. Tako u izvornom tekstu reenica glasi: tenea ljubav moe biti
dobra za tene, ali ako je jedina ljubav koju tvoja mlada osoba doivljava tenea,
tad e zavriti ivei kao pas! U drugom znaenju puppy je nezreo mladi, a
puppy love je mladalaka, nezrela ljubav op. prev.
Prava ljubav nije isto to i seks

Mnogi mladi (kao i mnogi odrasli) brkaju Zaljubljenost
estinu seksualne elje s pravom ljubavlju. nije neto loe,
Tako se dogodilo da Luke nakon snanog no ne smije se
osjeaja seksualne udnje za Traci zamalo brkati s
izgubi kontrolu i odrekne se svog obeanja ljubavlju.
da e ostati spolno ist. Njegova je snana
elja za seksualnim doivljajem s njom
prouzroila da se pone pitati nisu li
njegovi osjeaji zasnovani na pravoj ljubavi.
Moda tako i mladi ljudi iz tvog okruenja sami sebi postavljaju ista
pitanja glede njihove spolne elje.
Seks, takav kakvim ga je Bog namijenio, nije neto loe. Bog je
svojom nakanom seks osmislio za raanje i upotpunjenje unutar
granica braka. No, seks i ljubav dvije su posebne stvari. Moe imati
seks bez ljubavi i ljubav bez seksa. Ljubav je proces; seks je in.
Ljubav se ui i spoznaje; seks je nagonski. Ljubav zahtijeva stalnu
panju; seks ne iziskuje nikakav trajan trud. Za ljubav treba vremena
da se razvije i sazri; seks uope ne treba vrijeme za razvijanje. Ljubav
zahtijeva emocionalno i duhovno uzajamno djelovanje; seks trai samo
fiziku interakciju. Ljubav produbljuje odnos; seks bez ljubavi zatupljuje
odnos.
Sad bi mlada osoba mogla pitati: Ako je ljubav vie od poude,
romantike, zaljubljenosti ili seksa, kako u onda znati da li doista
volim? Ovo jest krupno pitanje, osobito ako je mlada osoba privlana
pripadnicima suprotnoga spola i esto izlazi na spojeve. Da bi odgovorio
na to pitanje mora djeci pomoi da saznaju vie od toga to prava
ljubav nije. Moraju shvatiti to prava ljubav jest.
to prava ljubav jest

Ba kao to mnogi ljudi brkaju ljubav s poudom, romantikom,
zaljubljenou i seksom, jednako ih toliko nije svjesno razliitih vrsta
ljubavi koje ljudi izraavaju. U biti postoje tri vrste ponaanja u odnosima
koje ljudi rutinski oznaavaju kao ljubav. Svojoj e djeci pomoi u
rasvjetljavanju pomuenih signala o pravoj ljubavi kad im pomogne
uvidjeti razliku.
Volim te ako
Ako ljubav je uvjetovana. Daje se i prima samo kad su ispunjeni izvjesni
uvjeti. Jedini nain da netko primi ovu vrstu ljubavi jest da je zaslui
tako to e funkcionirati na odobren nain. Neki roditelji vole svoju
djecu ako se dobro ponaaju, ako donose dobre ocjene, ili ako postupaju
ili se oblae na izvjestan, njima odgovarajui nain. Meu branim
parovima, ili izmeu momka i djevojke, ljubav moe biti uskraena ako
jedan partner ne uini ili ne bude ono to drugi od njega eli. Ako ljubav
u biti je sebina. Predstavlja adut ponuen u pregovorima u zamjenu za
neto to se eli.
Mnoge su mlade ene iskusile samo tu vrstu ljubavi koja kae:
Volim te ako mi prui ono to spolno elim, ili Volim te ako ima
spolni odnos sa mnom samo ovaj put. Jo jedan suptilan seksualni ako
pritisak nalazimo u openito krivom shvaanju da svi parovi imaju
spolne odnose. Tad poruka glasi: Budui da svi to rade, voli me ako i
ti radi isto. Ono to djevojke koje upadnu u ovu zamku ne shvaaju
jest da je ljubav koju oekuju primiti od momka, tako to e udovoljiti
njegovim seksualnim prohtjevima, samo bijedna imitacija ljubavi, ija je
namjera kompromitirati djevojin karakter. To ne moe zadovoljiti
potrebu za ljubavlju i nikad nije vrijedno cijene seksualnog kompromisa.
Ako ljubav uvijek ima priloen niz zahtjeva. Sve dok prevladava
uvjetovano stanje, odnos tee dobro. Ali kad oekivanja nisu ispunjena,
ako ljubav se uskrauje. Mnogi se brakovi raspadaju jer su zidani na
ako ljubavi. Kada jedan ili oba partnera ne uspiju ostvariti eljene
standarde, ljubav se pretvara u razoaranje i ozlojeenost.
U tom bi smislu i Lukeova ljubav prema Traci u velikoj mjeri
mogla biti zasnovana na ako ljubavi. Sve dok Traci ini da se osjea
ugodno, sve dok se odijeva kako se njemu svia, sve dok mu doputa
naslaivati se drei je u zagrljaju, zainteresiran je za nju. Ali to bi se
dogodilo s Lukeovom ljubavlju kad bi Traci rekla: Nema vie
poljubaca, nema vie dranja za ruke i definitivno nema vie strasnog
maenja u kolima? Bi li i dalje elio biti s njom i troiti svoj teko
zaraeni novac kako bi se ona dobro provela?
Ako ljubav nije prava. Ako je mlada osoba u vezi u kojoj osjea
pritisak da mora postupati na stanovit nain kako bi stekla eljenu
ljubav, ta se veza ne rukovodi pravom ljubavlju.
Volim te jer
Druga vrsta ljubavi je jer ljubav i roena je sestra ako ljubavi. Jedna
osoba voli drugu zbog neega to ta druga osoba jest, ima ili radi. Tako
e netko rei. Volim te jer si tako lijepa, ili Volim te jer dobro skrbi
za mene, ili Volim te jer me zna nasmijati. Traci moe biti primjer
jer ljubavi, budui da je Luke snano privlai jer je mio, ljubazan i
romantian kada je s njom.
Jer ljubav zvui prilino dobro. Gotovo svi su zahvalni kada su
voljeni zbog toga tko su ili onoga to ine. Jamano je poeljnija od ako
ljubavi, koja se neprekidno mora zasluivati i zahtijeva mnogo truda.
Biti voljen jer si privlaan, duhovit, ljubazan, bogat, popularan, itd.,
zacijelo izgleda manje zahtjevno i uvjetovano nego kad se pokuava
cjenjkati za ljubav.
Ali to bi se dogodilo s Tracinom ljubavlju ako upozna nekoga tko je
ljubazniji i njeniji od Lukea? Kako bi se ponaala prema njemu ako vie
ne bi bio impresivni voa omladinske grupe ili kad si ne bi mogao
priutiti izvoditi je na romantine spojeve? Ako je Tracina ljubav
zasnovana na tome tko je Luke i to ini, tad njezina ljubav vjerojatno
nee preivjeti bilo kakvu negativnu promjenu njegove uloge ili nastupa.
Jer ljubav nije prava. Mladu osobu moe privui neka druga osoba
zbog svoje osobnosti, poloaja, inteligencije, vjetina, popularnosti ili
sposobnosti. Ali ako ta ljubav nije zasnovana na neemu veem od toga
tko je ta osoba ili to ini, nee trajati.
Volim te, toka.

Trea je vrsta ljubavi ona bez uvjeta. Ova vrsta ljubavi kae: Volim te
unato tome kakav bi mogao biti duboko u sebi. Volim te bez obzira na
to to bi se moglo promijeniti u vezi tebe. Ne moe uiniti nita to bi
iskljuilo moju ljubav. Prava je ljubav ona koja voli, toka!
Ljubav, toka, nije slijepa. tovie, takva ljubav moe i treba znati
mnogo toga o drugoj osobi. Moe biti svjesna svih padova, mana i
nedostataka te osobe. A ipak je apsolutno prihvaa ne zahtijevajui nita
zauzvrat. Ovakvu ljubav ne moe ni na koji nain zasluiti, niti je
moe nekako izgubiti. U njoj nema niza priloenih zahtjeva.
Ljubav, toka, drukija je od ako ljubavi u tome to ne zahtijeva
ispunjenje stanovitih uvjeta da bi bila dana. Drukija je i od jer ljubavi
u tome to se ne raa zbog privlanih ili eljenih kvaliteta druge osobe.
Pouda, romantika, zaljubljenost, seks, ako ljubav i jer ljubav preteno
se odnose na neto to se eli dobiti od druge osobe. Prava ljubav odnosi
se na davanje drugoj osobi. Luke i Traci jo su preblizu strani dobijanja
u svojoj vezi. Ako ele da to to oni odreuju kao ljubav uzraste u pravu
ljubav, i jedno i drugo e morati prijei na stranu davanja.
Ta luda stvar zvana ljubav

Evo nekoliko praktinih stvari s kojima moe pomoi svojoj djeci dok
nastoje shvatiti tu ludu stvar zvanu ljubav. Sve one ukljuuju tvoj ulazak
u njihov svijet, te brino i samilosno pouavanje pravom znaenju ljubavi.
Izvedi svoje dijete na sastanak sa sobom ili na neko mjesto koje ono
posebno voli.
Iskoristi to vrijeme koje provodite van kako biste razgovarali o tome to
prava ljubav jest i to nije. Dijelite informacije kao prijatelji, bez tvog
ispipavanja i provoenja istrage o njegovom ili njezinom ljubavnom
ivotu, kao i bez osuivanja za bilo koju greku u prolosti.53 Postavljaj
pitanja i ohrabri dijete da podijeli s tobom misli na tu temu. Neka ti
ovakav razgovor bude redovit godinji dogaaj.
Povremeno razgovaraj o vlastitim iskustvima o otkrivanju razlike izmeu prave

ljubavi i njezinih mnogih krivotvorina.
Mogao bi i vrlo diskretno priznati vlastite greke i krivo shvaanje. To
e mladoj osobi pomoi da shvati kako ona nije jedina na svijetu koja
katkad stjee spoznaju o ljubavi kroz iskuenja i greke.
Napii pismo, ili niz pisama svome djetetu, u kojima e objanjavati to je to

ljubav.
U tim pismima dodaj i to ljubav nije, ukljuujui tvoja osobna iskustva.
Koristi TV programe, filmove i popularnu glazbu kao pokretae za diskusiju na

temu prave ljubavi.
Dok zajedno gledate ili sluate to to ste izabrali, postavljaj pitanja kao
to su: Kakva je vrsta ljubavi ovdje predstavljena? Na osnovu ega to
moe rei? Kako bi u ovoj situaciji izgledala prava ljubav?
Izlasci na spojeve jesu vani

Zato je toliko vano, pita jedna djevojka, ako ne izaem na spoj
svakog petka naveer?
Znam da se ne bih trebala osjeati ovako, odzvanja stav druge
djevojke, ali prosto ne mogu prestati misliti da sam nula ako ne izlazim
na spojeve.
Zato ne mogu biti zadovoljna jer imam prijatelje?, pita trea
53. Preporuka za itanje: My Friend Is Struggling with Knowing True Love.
djevojka. Moji su mi prijatelji vani, ali ja silno elim biti nekome

posebna.
Ovo su fer pitanja, ona s kojima se mora pozabaviti svaka mlada
osoba. elja za izlascima na spojeve, potreba da se bude prihvaen, da
se nekome svia, da si poseban makar jednom jedinom pripadniku
suprotnoga spola veoma je vana veini djece. A ipak, mnogi odrasli
omalovaavaju ili ignoriraju te prve ekspedicije u nepoznate, jo
neistraene predjele mladalake ljubavi. Djeca uju ovakve odgovore:
Ne moe biti da nekoga voli, jo si premlad; To nije nita do obina
mladalaka zanesenost; Prestani budan sanjati i zavri domau
zadau; Ima jo riba u moru, i to na pretek; prema tome, prijei preko
toga i nastavi dalje.
Zato su izlasci na spojeve i razmiljanja o ljubavi djeci toliko vani?
Postoji nekoliko razloga.
Mladi ljudi prolaze kroz nekoliko fizikih promjena koje poveavaju njihov
osjeaj spolnosti.
Te se promjene, drutveno i emocionalno, poinju vezivati za
privlanost ili poeljnost mlade osobe. Djevojice sve vie poprimaju
izgled ene. Djeaci rastu, postaju vii i snaniji te polako ispunjavaju
tjelesni sklop mukarca. Ta preobrazba uzrokuje da djeca shvate: Hej,
sa mnom se neto dogaa; izgleda da odrastam. Izlazak na spoj opipljiv
je nain da se otkrije primjeuje li tko drugi da je dojueranje dijete
sada privlana, poeljna osoba. Ovim ne elimo rei da su izlasci na
spojeve zasnovani jedino na fizikom izgledu. Ali u naem drutvu koje
stavlja snaan akcent na svijest o vanjtini, to je svakako imbenik koji
uveliko pridonosi znaaju djeteta. Izazov je, dakle, pomoi djeci da
fiziku privlanost ne postave osnovom drutvenih odnosa.
Neko sam uo mladu enu, koja je tad bila u svojim srednjim
dvadesetim, kako komentira svoje rane tinejderske godine. U prvom
razredu srednje, rekla je, mislila sam da
sam popularna meu dekima. Sada mislim
da je to bilo zato jer sam samo ja bila Iskustva sa
mrava u cijeloj naoj omladinskoj grupi spojeva, bila dobra
sve su druge djevojke bile debele! Moda ili loa, utjecat
je njezina popularnost imala vie veze s e na to hoe li se
genetikom i biolokom sreom te s nai mladi osjeati
uskom predodbom o izlascima na spojeve dobro glede svog
njezinih kolskih drugova nego s njezinom fizikog i socijalnog
osobnou. Iskustva sa spojeva, bila dobra razvoja.
ili loa, utjecat e na to hoe li se nai mladi osjeati dobro glede svog
fizikog i socijalnog razvoja.
Izlazak na spoj esto se mladoj osobi ini kao pohvalan rejting njezine linosti.
Naa kultura veoma dosljedno povezuje poeljnost s izlascima na
spojeve. Reklame i TV emisije igraju znaajnu ulogu na ovu temu.
Djevojka koja se odijeva po propisima, ima pravu frizuru, pije propisna
bezalkoholna pia i koristi propisan losion za kou, popularna je meu
dekima. Kada djeca ovakvim zamislima priu racionalno, znaju da one
nisu tone. Ali djeca obino ne ive u skladu s logikom. Emocije im
govore da ele uiniti sve te stvari koliko god one bile povrne za
koje im televizija, filmovi i reklame govore da e ih uiniti popularnim
meu prijateljima i u drutvu.
Djeci su izlasci na spojeve toliko vani zbog ope uvaenih drutvenih

oekivanja koja im se plasiraju.
Veina mladih ne eli biti izostavljena kada njihovo drutvo popunjava
svoje vikende izlascima na spojeve. Prijatelji prave razne aluzije
pojaavajui pritisak: A to e ti raditi u petak veer?; S kim e u
etnju?; to si radio prolog vikenda? Katkad i roditelji dodaju tome
pritisku, gurajui svoje mlade da izlaze na spojeve kako ne bi bili smatrani
drutvenim autsajderima. A to je tek s omladinskim voom koji bezazleno
pita: Tko je posebna osoba u tvome ivotu?, ili promie aktivnosti koje
su prije svega pogodne za parove? Ovakvi pritisci lako mogu uiniti da se
mlada osoba osjea jo gore jer nema nekog posebnog u svom ivotu.
Izlasci na spojeve su vani jer su mnogi mladi ljudi eljni naklonosti koja dolazi
kada si nekome poseban.
Ovo oito ima i dobar i lo potencijal. Prema Bojoj prvobitnoj nakani,
djeca su trebala primati znaajnu koliinu ljubavi i naklonosti od svojih
roditelja. Za zadovoljenje ove potrebe osobito su vani oevi. Naalost,
mnogi oevi nisu dostupni svojoj djeci bilo zbog posla, rastave, drugih
aktivnosti kojima su preokupirani, ili prosto zato jer im je neugodno
pokazati toplu, pozitivnu naklonost prema svojoj djeci. Stoga mnoga
djeca stignu do adolescentne dobi s osjeajem snane potrebe da ih voli
i pazi netko drugi.
Izlasci na spojeve esto pomau u ispunjenju te potrebe za
naklonou. Ali djeca s neispunjenim emocionalnim potrebama, pogotovo
djevojice, otvoreno su ranjiva za seksualno iskoritavanje. Njihova glad
za naklonou lako rui moralna ogranienja o spolnom suzdravanju.
ini se da izlasci na spojeve ispunjavaju potrebu mladih za prisnou.

Bog nas je stvorio s punovanom potrebom za prisnim, ispunjavajuim
odnosima s drugim ljudima. ak i mlada osoba ezne da uzme udjela u
jednom takvom odnosu, na to dubljoj
razini. A to je ono to prava prisnost jest:
dijeljenje svakog dijela tvoga ivota s nekim Djeca imaju
drugim. Svaka mlada osoba eli nekoga tko uroenu elju
e je voljeti i prihvatiti takvu kakva je, za ljubavlju i
nekoga u koga se moe pouzdati i otvoriti prisnou, no
se bez straha od odbacivanja. Djeca imaju veina njih ne
uroenu elju za ljubavlju i prisnou, no zna kako to
veina njih ne zna kako to pronai. pronai.
Budui da djeca ponekad doista nemaju
pojma kako pronai prisnost za kojom tee,
lako mogu gledati na spojeve, fiziku bliskost, pa ak i na seks, kao na
naine za trenutanu prisnost. Ali trenutana prisnost a ja ne
vjerujem da takvo to doista postoji stvara iluziju ljubavi koja je samo
povrna i naposljetku vodi u frustraciju, krivnju i jo veu usamljenost.
Izlasci na spojeve su vani jer mladi ljudi imaju zdravu, normalnu elju
drutveno se povezati s osobom suprotnoga spola.
Djeaci i djevojice prirodno su znatieljni kako suprotni spol gleda na
ivot. Sljedei su komentari tipina shvaanja koja djeca stjeu jedno od
drugog kada provode vrijeme s pripadnicima suprotnoga spola.
Nee vjerovati, povjeravao se Mark svom najboljem drugu,
Shelly kae da ona i njezine drugarice ne priaju uvijek o pa zna ve
o emu mi stalno priamo. Kae da one ne misle toliko na seks koliko i
mi. Misli li da govori istinu?
Shelly sjedi prekrienih nogu na svom krevetu nasuprot svojoj
prijateljici Pam. Mark zna biti tako smijean, kae. Uvijek neto
mora raditi. Ako odemo u trgovinski centar on mora makar igrati igrice
u nekom klubu, ili bilo to slino. Izgleda kao da nikako ne moe prosto
sjediti i razgovarati.
Izlasci na spojeve mogu biti sredstvo za zadovoljenje zdrave znatielje
i zanimanja za suprotni spol.
est pitanja na koja treba odgovoriti

prije nego to djeca ponu izlaziti na spojeve
Kako se izlasci na spojeve uklapaju u ivot tvog djeteta ili neke mlade
osobe koju poznaje? Neki se moda osjeaju usamljeno ili izostavljeno
jer ne izlaze na spojeve. Bilo da imaju takve
Ako se s dilemom o izlaske ili ne, mogu biti zbunjeni glede
izlascima na spojeve svoga poloaja u odnosu na suprotni spol.
paljivo ne pozabavi Ako se s dilemom o izlascima na spojeve
odrasla osoba kojoj je paljivo ne pozabavi odrasla osoba kojoj je
doista stalo, tad takva doista stalo, tad takva dilema moe odvesti
dilema moe odvesti u u emocionalno otuenje mlade osobe.
emocionalno otuenje Tvoje zanimanje, ljubav i zainteresiranost
mlade osobe. mogu pomoi djetetu da ostane povezano s
tobom tijekom borbe i razoaranja zbog
izlazaka na spojeve. Djecu treba u ljubavi
podsjetiti to je stvarna svrha takvih odnosa. Usred kulture koja potie
djecu da izlaze na spojeve radi seksa, prestia, privlaenja pozornosti ili
drugih oblika udovoljavanja samom sebi, nau mlade treba u ljubavi
usmjeriti na povratak biblijskim ciljevima u odnosima sa suprotnim
spolom.
Kada osjeti da tvoje dijete vodi borbu s konceptom izlazaka na
spojeve, ili je obeshrabreno zbog neega to je doivjelo na spoju,
iskoristi sljedea pitanja kako bi ga ohrabrio i usmjerio prema ispravnim
ciljevima u vezi:
Je li ti jasna perspektiva tog odnosa?

Katkad se dogodi da neko pitanje naraste preko svih granica i izazove
tekoe. Tad treba utvrditi da li problemi u vezi prijee mladu osobu da
vidi druge pozitivne stvari koje se dogaaju u njezinu ivotu. Podsjeti je
da ona ima i druge, dobre, prijatelje te roditelje koji je vole. Zdrava je i
sposobna ukljuiti se u mnogo drugih aktivnosti koje joj donose
zadovoljstvo. A povrh svega, Isus je voli i vjeni joj je prijatelj.
Odbija li druge prilike za stvaranje nekog odnosa?

Kakve je prilike za prijateljstvo tvoja mlada osoba previdjela jer je
previe usredotoena na svoju vezu? Je li se mogla ukljuiti u ueniki
parlament, sportske aktivnosti ili neki kolski klub? Je li propustila
pridruiti se zboru ili dragovoljnom radu u nekoj agenciji koja prua
pomo? Moe li moda inicirati druenja u kojima nekoliko uenika oba
spola ide zajedno na natjecanja ili neki oblik zabave bez nunog spajanja
u parove?
Treba li poraditi na svojim drutvenim vjetinama?

Jedna je djevojka iz srednje kole, koja je radila u kranskom kampu
tijekom ljeta, dijelila sobu s drugom djevojkom koja je takoer tu radila.
Ta se druga djevojka rijetko tuirala i jo rjee prala svoju odjeu.
Zapravo joj je higijena bila na tako niskoj razini da su je drugi izbjegavali.
Ne samo da je propustila sve prilike za spojeve s mukim dijelom
osoblja, nego su je izbjegavale i druge ene iz kampa. Naposljetku je
savjetnik osoblja zamolio onu prvu djevojku, njezinu cimericu, da
razgovara s njom o tom problemu. Trebala je nekoga tko e joj objasniti
osnovna pravila ponaanja u drutvu.
Iako navedeni primjer spada u krajnost, jasno ukazuje na opi
problem meu mladim ljudima. Mnogima od njih nedostaju snana
drutvena umijea. Moraju shvatiti da e im njihovi drugovi rijetko
doi i rei zato drugi ne vole biti u njihovoj blizini. Preuzmi
inicijativu i priblii se mladoj osobi, te u ljubavi, ali iskreno, razgovaraj
s njom o bilo kojim loim navikama ili osobnosti i kapricima koje si
primijetio.
Zato su ti toliko vani izlasci na spojeve?

Je li spoj postao znak da je mlada osoba u redu? Vidi li kako svi
drugi to rade, tako da smatra kako i sama to mora raditi da bi se dobro
osjeala u vezi same sebe? Vre li drugi pritisak na nju da mora
izlaziti na spojeve? Djeca ponekad mogu doslovce postati opsjednuta
milju da nisu normalna ako ne rade isto to i svi drugi. Moda e ih
morati podsjetiti da izlasci na spojeve nisu od sutinske vanosti za
sreu.
Ima li realna oekivanja?

Nerealna oekivanja u vezi mogu odvesti u frustraciju, razoaranje i
usamljenost. Alex i Jan su bili prijatelji par godina. Kada su bili zajedno
s ostalima iz svoje grupe mladih krasno su se provodili. Ali onda je
Alexov stariji brat predloio da Alex pozove Jan na spoj. Mogu izai i
na dvojni randevu. Jan je prihvatila.
Spoj je zavrio totalnim neuspjehom. Budui da su Alex i Jan uivali
krasno prijateljstvo, Alex je raunao kako e Jan vjerojatno od njega
eljeti da bude romantian na spoju. Pokuao je drati Jan za ruku.
Njoj je bilo neugodno. Smatrao je da je treba poljubiti. Ona je odbila.
Situacija je postala napeta jer je Alex imao nerealna oekivanja o sebi

kao momku, to je ukljuivalo da mora biti romantian. Umjesto
toga, prosto je trebao i dalje biti Janin prijatelj.
Ohrabri svoju mladu osobu i reci joj da je u redu biti u prijateljskom
odnosu s osobama suprotnoga spola bez bilo kakvog oblika stvaranja
muko-enske veze.
Njeguje li svoj odnos s Isusom?

Iza zamisli o spojevima stoji opa elja za posebnim odnosom s nekom
osobom. Bog je tvoju djecu opremio potrebom za prisnou, naklonou
i transparentnou s drugim ljudima. Mlade ljude treba ohrabriti da
shvate kako prisan odnos s drugima poinje s Isusom. Nisam neumjesno
neozbiljan kada kaem da Isus ima sve kvalifikacije da bi bio savrena
osoba za spoj. On utjelovljuje sve to mlada osoba treba u posebnom,
prisnom prijatelju.
Isus trai prijateljstvo mladih ljudi. Otkrivenje 3,20 Kristov je nain
da nam kae da eli poseban odnos sa svakim vjernikom, blizak i osoban.
Mladi ljudi su Isusu posebni. Nitko mu nije prost ili obian. Nema
nijednog da mu se ne svia ili da mu je neprivlaan. Podsjeti svoju djecu
da se, bez obzira na sve probleme u osobnosti, fizike nedostatke ili
intelektualna ogranienja koje oni moda zamjeuju kod sebe, Isusu
sviaju i da ih on voli. Nitko nikada ne moe zauzeti mjesto koje je Isus
sauvao za svakog od njih u svom srcu.
Isus ima njene i srdane osjeaje za svaku mladu osobu. Kada su
djeca uznemirena, Isus razumije i brine. Kada se dogodi neto uzbudljivo
i djeca ne znaju to e od sree, Isus se raduje s njima. Budui da je on
Bog koji potvruje, djeca mogu s pouzdanjem znati da sudjeluje u
njihovoj srei i alosti. Iskreno govorei, Isusu vjerojatno predstavlja
veliko razoaranje kada ga ne ukljuujemo u nae uspone i padove u
ivotu. On je Gospodin, dobar, samilostan i pun razumijevanja, te u
potpunosti sudjeluje u svakom aspektu ivota mlade osobe.
Tema ljubavi i spojeva esto se pretvori u zamreno klupko misli i
emocija, ostavljajui djecu povrijeenima i s tekim osjeajem
usamljenosti. Dok ulazi u njihov svijet mladalakih ljubavi, tvoji e
uvidi biti vezivni most koji e im pomoi da izau na kraj s razoaranjima
i krivim shvaanjima mladalake ljubavi.
Povezivanje s njihovim svijetom
13
seksualnih pritisaka
Nedavno mi je jedna mlada dama otvorila svoje srce u sljedeem pismu:
Dragi Josh,
Kada sam imala samo etrnaest godina hodala sam s jednim

osamnaestogodinjim momkom. Nakon mjesec i neto hodanja,
rekao mi je da me voli i da me mora imati. Govorio mi je da
u, ako ga volim, stupiti s njim u spolne odnose. A ako to ne
uinim, on nee moi kontrolirati svoju elju prema meni te e
morati prekinuti sa mnom.
A kakva su mogla biti moja razmiljanja u etrnaestoj? Znala
sam da spolne odnose ne treba imati prije braka, no ipak sam
silno eljela ljubav koja e doi od mukarca. Bila sam vrlo
nesigurna u ljubav moga oca i imala veoma lou sliku o sebi.
Uvijek sam osjeala kao da trebam zaraditi ljubav drugih ljudi.
to sam bila bolja u kuanskim poslovima, to sam vie petica
dobijala, to me je moj otac vie volio ili je bar tako govorilo
njegovo ponaanje.
I eto, tu je bio moj momak za kojeg sam mislila da mi se svia
(i da ga volim), kako mi govori da me voli. Pa, trebala sam tu
ljubav Tako sam naposljetku popustila.
Nakon toga sam osjeala veliku krivnju. Sjeam se koliko
sam jecala leei u svom krevetu te noi nakon to sam dola
doma. Silno sam eljela svoje djevianstvo natrag. Moje se
samopotovanje, dakako, nije ni mrvu poboljalo; samo se
pogoralo, tako da sam trebala ljubav moga momka vie nego
ikad. Poela sam se duboko u sebi osjeati veoma usamljeno, no

nikoga nije bilo kome sam se mogla obratiti.
I tako, dvije godine potom prekinula sam s tim momkom, no
ubrzo sam nala drugoga te s njim prola kroz isti ciklus. Poslije
toga je na red doao trei. Jesam li bila sigurnija u sebe? Ne.
Bila sam tek marioneta u rukama svakog mukarca, jer sam tako
oajniki eljela nai nekoga tko e me bezuvjetno voljeti.
Nije li to ironino? Ba to za im sam tragala bezuvjetna
ljubav bilo mi je nueno pod uvjetom: Ako me voli, uinit
e to.
Najtei dio ove prie u tome je to sam je

Pritisak to ga uo ili neto vrlo slino tome bezbroj
drutvo i mediji puta od djece diljem zemlje i u stotinama
vre na mlade pisama koja mi alju. Pritisak to ga drutvo
ljude da budu i mediji vre na mlade ljude da budu
seksualno aktivni seksualno aktivni zapanjujui je. Bilo da ti to
zapanjujui je. primjeuje ili ne, i tvoja djeca ga osjeaju.
Trebaju nekoga tko e ui u njihov svijet
i u ljubavi se povezati s njima u toj areni
seksualnih kunji i pritisaka.
Pritisak je na snazi
Prijebrani seks znaajan je problem u otuenoj generaciji. Prema
navodima Georgea Barne iz Barna Research Group, samo 23 posto
potomaka baby boomersa tvrde da su sauvali svoje djevianstvo. Vie od
tri etvrtine priznaje da je imalo spolni odnos
sa samcem ili samicom. Dvoje od deset
Samo 23 pripadnika te generacije koji nisu u braku
posto potomaka kau da su imali spolni odnos s drugom
baby boomersa osobom koja je oenjena, a meu onima koji
tvrde da su su u braku jedno od etrnaest priznaje
sauvali svoje izvanbrani seks. Gotovo polovica (47 posto)
djevianstvo. djece roene od te generacije 1992. godine
rodile su neudane majke.54 New York Times
izvjetava: Neke studije pokazuju da je tri
54. Podaci koje je navela Barna Research Group, Baby Busters: The Disillusioned
Generation (Chicago: Northfield Publishing, 1994.), 122-23.
Povezivanje s njihovim svijetom seksualnih pritisaka 151
etvrtine svih djevojaka imalo spolne odnose tijekom svoje tinejderske

dobi, a njih 15 posto imalo je etvoro ili vie partnera.55Osim toga,
djevojke danas stupaju u spolne odnose mnogo ranije; prosjek godina u
kojima je mlada ena prvi put imala prijebrani seks pao je s devetnaest
(1960-ih) na sedamnaest (1990-ih).
Podaci o spolnoj aktivnosti meu crkvenom mladei takoer zvone
na uzbunu. Do osamnaeste je godine njih 27 posto iskusilo spolni snoaj,
a 55 posto mladih mukaraca upranjavalo je milovanje enskih prsa.
Istraivanja pokazuju da mladi oito postaju manje ne vie
otporni na ovakve stvari kako odrastaju. Od segmenta najmlaih
(starosti od jedanaest do dvanaest godina) do sljedee kategorije
(trinaest do etrnaest godina) razmjera djece koja upranjavaju strasno
ljubljenje udvostruena je, milovanje prsa raste petostruko, milovanje
genitalija sedmostruko, a frekventnost spolnog snoaja (kojega doivljava
1 posto najmlae starosne grupe) raste osmostruko (jedno od jedanaest)
tijekom tinejderske dobi.
Aktivnost na svakoj razini spolnoga ivota milovanje prsa,
milovanje genitalija, spolni snoaj udvostruava se meu mladima
starosne dobi od petnaest do esnaest godina (u poreenju s drugom po
redu starosnom grupom). Do esnaeste je godine njih dvoje od petoro
(41 posto) upranjavalo ili dopustilo milovanje prsa, skoro jedno od troje
(30 posto) milovalo je genitalije, a jedno od petoro (18 posto) sudjelovalo
je u spolnom snoaju.
Velika veina djece upranjava strasno ljubljenje i milovanje prsa od
perioda kada dorastu do grupe starosne dobi od sedamnaest do osamnaest
godina. Oko dvije treine momaka te dobi milovalo je enska prsa, to
predstavlja porast od 34 posto u odnosu na drugu po redu starosnu
grupu; gotovo polovica sedamnaestogodinjih i osamnaestogodinjih
momaka i djevojaka milovala je genitalije barem jednoj osobi, to
predstavlja porast od 47 posto. I naposljetku, zahvaljujui porastu
frekventnosti spolnog snoaja od 50 posto meu grupom starosne dobi
od sedamnaest i osamnaest godina (u poreenju s drugom po redu
starosnom grupom), vie od jednog na etvoro (27 posto) priznaje da je
prolo cijeli put.56
55. Warren E. Leary, New York Times, 9. veljae 1989.

56. Josh McDowell i Bob Hostetler, Josh McDowells Handbook on Counseling
Youth (Dallas: Word Publishing, 1996.), 281.
Zato djeca odgovaraju s da na seksualne pritiske

Neko je New York Times primijetio da se tipini srednjokolac suoava
s vie seksualnih iskuenja na svom putu do kole svako jutro nego to
ih je njegov djed imao subotom uveer kada je bio vani traei ba
to!57ini se da je dananja mlade svjesnija seksa, vie bombardirana
seksualno orijentiranim porukama i daleko prijemivija opasnostima
prijebranog spolnog ivota nego to su to bile prijanje generacije.
Zato? Za to postoji vie razloga.
Prua super osjeaj

Bog je seksualni snoaj stvorio takvim da donosi zadovoljstvo. Osoba
koja stupa u prijebrane spolne odnose moe osjeati krivnju, aljenje,
stid, ili ak mrnju prema onoj drugoj osobi, ali fiziki a esto i
relaciono prijebrani seks prua veoma dobar osjeaj. Ovdje, gdje ja
ivim, kae jedna mlada osoba, mnoge moje prijateljice i prijatelji
spolno su aktivni prosto zato jer to ele. Kada ih pitam zato, obino
kau da im seks prua super dobar osjeaj.
Bog je svakoj osobi dao elju za prisnou tako da se osjeamo prazno
kada ta elja nije ispunjena. Razvitak odnosa i prava prisnost katkad su
teki i uvijek zahtijevaju mnogo vremena.
Lake i predvidljivije rjeenje je ublaiti bol
Za mnoge mlade umjetnim putem. Ba kao to tablete mogu
ljude seks je droga umrtviti stvarnu fiziku bol, ulni doivljaji
koja ih privremeno mogu privremeno umrtviti emocionalnu bol.
oslobaa A za mnoge mlade ljude seks je droga koja ih
emocionalne privremeno oslobaa emocionalne praznine.
praznine. Razoaranje, sve dublja bol, strah i
nesigurnost doi e kasnije, ali za sada seks
prua tako super osjeaj.
Pritisak koji dolazi od momka ili djevojke

Djevojka s poetka ovog poglavlja osjeala je ovu vrstu pritiska, kao to
ga osjea mnogo mladih ljudi tijekom mladalakih veza. Obrazac je
opepoznat: Ako me voli, imat e seks sa mnom. Jedan broj mladih
stupa u spolne odnose jer se plai da e u suprotnom izgubiti momka ili
djevojku. Ako momak prijeti djevojci da e je ostaviti ako mu se ne
57. Nadine Brozan, New Look at Fears of Children, New York Times, 2. svibnja
1983., 85.
preda, ona je esto potpuno svjesna da se njome manipulira. A ipak, ako

je postala emocionalno ovisna o tom momku, uinit e ono to on eli.
Ve sam to jedanput uinio, zato ne bih i drugi put?

Mladi ljudi ponekad vjeruju da ako su jednom postali seksualno aktivni
vie nema nikakve koristi od povratka natrag. Misle da su ve zabrljali
te da se prolost ne moe promijeniti. Jedna je djevojka mislila da je Bog
ne moe upotrijebiti jer vie nije bila djevica, pa prema tome moe
ponovno imati seks. Mladi krani koji su bili seksualno aktivni prije
braka i koji su zapali u klopku ovakvog naina razmiljanja esto
odustanu od Bojeg oprosta. Ali ljepota je Bojeg oprosta upravo u
tome to nikad ne prestaje. Uvijek mu moemo doi u pokajanju, zbog
bilo kog razloga, bez obzira na to koliko smo dugo lutali.
Neshvaanje to je prava ljubav

Biblijska ljubav daje ne oekujui nita zauzvrat, prihvaa bez uvjeta i
prua sigurnost u vezi ne gledajui na uinak. Meutim, djeca mogu
odrastati u svom domu osjeajui se nesigurno jer moraju biti uinkoviti
da bi zaradili ljubav svojih roditelja. Katkad roditelji potiu ovo krivo
shvaanje uskraivanjem ljubavi kada se dijete ponaa loe. Kao to smo
istakli u prethodnom poglavlju, djeca koja ne shvaaju to je prava
ljubav ulaze u adolescentno doba izjednaavajui ljubav i uinak. To
krivo shvaanje esto rezultira zabunom glede seksa i ljubavi. Seks je
in to ga izvodi dvoje ljudi koji su se obvezali voljeti jedno drugo do
kraja ivota, dok ljubav, u razliitim stupnjevima, moe izraziti svatko,
bez ikakve seksualne aktivnosti. Ljubav nije in; ljubav je predanost.
Pritisak drutva
Jedan djeak kae: Trojica mojih najbliih prijatelja spolno su aktivni,
ili barem oni tvrde da jesu, jo od drugog razreda srednje. ini se da
uvijek dou do djevojke, iako je sve o emu priaju samo njihovo
iskoritavanje. Drugi komentira: Moji mi roditelji neprestano govore
to treba a to ne treba initi u vezi seksa. Mrzim to zvocanje. Uostalom,
svi su to ve uinili. Nitko nije edan. Jedna djevojka dodaje: Pritisak
od strane drutva vjerojatno je neto najtee s ime se suoava djevica
jer te ljudi ismijavaju: To prua takvo zadovoljstvo; ne zna to
proputa. Zar si kukavica, ili to ve? Seks je super. Nee ostati
trudna.
Pritisak drutva kakav je danas na djelu meu mladima ponekad se
pretvara u neku vrstu moralne ucjene. Osnova za tu ucjenu je snaga
grupe da prihvati ili odbaci nekog lana. A u naem, odve popustljivom

drutvu, spolna se aktivnost esto vidi kao vaan kriterij za prihvaanje
od strane eljene grupe. ak i kranska djeca koja su odrasla u skladu
s biblijskom moralnou zatjeu sebe kako odbacuju ili ignoriraju te
vrijednosti, sve iz straha od odbacivanja.
Bunt
Jessica voli biti sa svojim prijateljima, jer kad je s njima ne mora misliti
na bol koju joj je priinila majka. Jedne je noi Jessica priredila tulum
u svojoj kui dok su roditelji bili odsutni. Upoznala je Joea, slatkog,
inteligentnog momka i odmah ju je privukao. Mnogo su razgovarali i
prilino se dobro upoznali tijekom veeri. Gotovo svi na tulumu
rasporedili su se u parove po razliitim dijelovima kue. Jessica je odvela
Joea u spavau sobu svojih roditelja i te su noi njih dvoje imali spolni
osnos u krevetu njezinih roditelja. Bio je to krajnji nain da se Jessica
pobuni protiv svoje majke i bola koji joj je prouzroila.
Bunt je jedan od naina na koji mladi ljudi reagiraju kada se osjeaju
otueno od roditelja ili uope odraslih koji bi trebali brinuti za njih.
Savjetnici kau da buntovno dijete esto samo reagira na lo odnos u
obitelji, kako izmeu roditelja i djeteta, tako i izmeu samih roditelja. A
koji je bolji nain za pobunu u napetim odnosima od gaenja roditeljske
elje ili zahtjeva za spolnom istoom?
Znatielja
Djeca vide seks prikazan u medijima kao neto glamurozno, stimulativno
i uzbudljivo. Rijetko su im u filmovima i televizijskim programima
prikazane negativne, kako emocionalne tako i fizike, posljedice spolnoga
ivota. Nije onda ni udo to se pitaju: Kakav je seks? Je li doista tako
sjajan kao to kau? Djeca imaju prirodnu znatielju za onim to je
nepoznato. Ako se o injenicama u vezi seksa doma nikad nije razgovaralo
na zdrav nain, njihova e znatielja vremenom samo rasti.
Potreba za sigurnou
Ako se mladi ljudi ne osjeaju voljeno i sigurno unutar odnosa u svome
domu, potrait e tu sigurnost na nekom drugom mjestu. Jedna je
mlada osoba ovako objasnila potrebu za sigurnou:
Obitelj jedne djevojke doista ima problema i ona treba nekoga

tko e je sasluati, brinuti se za nju i, to je najvanije, voljeti je.
S njezine toke gledita samo treba nekoga tko e joj pomoi da
zaboravi na svoje probleme, nekoga na koga e se moi osloniti

i u njemu nai sigurnost. Upoznaje savrenog momka, ali on u
biti ima isti problem, te i sam zapravo samo trai sigurnost. Niti
jedno od njih ne zna to je prava ljubav, tako da je lako mogu
zamijeniti za seks. Ovo je toka na kojoj mnogo pripadnika moje
generacije upadne u nevolju.
Ljudi esto koriste svoja tijela kao amortizere pomou kojih e izbjei
psiholoku prisnost. Daleko nam je lake uskoiti u krevet i dati nekome
svoje tijelo nego podijeliti s nekim svoje najdublje misli. Predimenzioniranje
prijebranog i izvanbranog seksa u naoj dananjoj kulturi ukazuje
na nau nesposobnost da doivimo sigurnost prave prisnosti. Tobonja
sigurnost spolnoga susreta plitka je zamjena za sigurnost i prisnost koje
dolaze iz duboke emocionalne povezanosti.
Cijena poputanja seksualnim pritiscima

Posljedice poputanja seksualnim pritiscima mogu se svrstati u dvije
osnovne kategorije. Prvo, postoje oite fizike posljedice, od kojih sve
do jedne mogu zakomplicirati i dovesti u opasnost ivot mlade osobe u
godinama koje e doi, kao to je gubitak djevianstva, neplanirana
trudnoa, prinudan brak ili spolno prenosive bolesti.
Meutim, pored ovih traginih fizikih komplikacija postoje i porazni
psiholoki i relacioni problemi, koji esto idu ruku pod ruku s prijebranim
seksom.58
Krivnja
Kao i svaki drugi oblik nemorala i neposlunosti Bojim zapovijedima i
seks izvan braka rezultira krivnjom. Jedna ena svjedoi: Stupila sam
u spolne odnose sa svojim zarunikom. Uvjerili smo sami sebe da je
seks izvan braka u redu to se nas tie jer smo zarueni, no Sveti Duh
me osvjedoio da grijeim. Osjeala sam nevjerojatnu krivnju. Kod
mlaih adolescenata krivnja moe biti jo i vea.
Emocionalna patnja
Jedna djevojka ovim rijeima objanjava posljedice svoje spolne aktivnosti:
Prijebrani spolni odnos neto je najuasnije to mi se u ivotu
58. Preporuka za itanje: My Friend Is Struggling with an Unplanned Pregnancy.

dogodilo. To uope nije bilo emocionalno zadovoljavajue iskustvo

kakvo me svijet prevario da e biti. Osjeala sam se kao da je cijela
moja nutrina izloena dok mi je srce ostalo pusto i zanemareno
Znam da mi je Bog oprostio taj grijeh koji mi ne izbija iz glave, ali
isto tako znam da nikad vie ne mogu povratiti svoje djevianstvo.
Bojim se dana u kojem u morati rei ovjeku kojega u iskreno
voljeti i eljeti se udati za njega kako nije jedini, mada bih eljela
da jest Uprljala sam svoj ivot uprljala ga mrljom koja se
nikada nee skinuti.
Seksualni nemoral moe izazvati sumnju, razoaranje, alost, stres,

prazninu i mnogo drugih destruktivnih emocija.
Prekinuti odnosi
Prema rijeima jedne mlade osobe: Seks kodi odnosu (i) paru oteava
prekid veze. Prijebrani seks esto sudionike tjera da se osjeaju
uhvaenim u zamku; moe sprijeiti prisan razgovor i povjerenje; moe
kod jednog ili oba sudionika izazvati osjeaj iskoritavanja; i, kada na
scenu stupi prekid, moe biti emocionalno razdirue iskustvo.
Samoosuivanje
Prijebrana spolna aktivnost moe imati ozbiljne posljedice na sliku koju
takva osoba ima o sebi. Loa slika o sebi, to je jedan od uzronika
prijebrane spolne aktivnosti, takoer je i dio posljedica te aktivnosti.
Spolni ivot izvan braka esto e pogorati sumnje koje mlada osoba ima
o sebi, njezinu nesigurnost, osjeaj ponienja i gnuanja od same sebe.
Ovisnost o seksu
Mnogo mladih ljudi koji upranjavaju prijebrane spolne odnose iz tog
iskustva izlaze s jo silnijom eljom za vie. Pokuavajui ispuniti
duhovnu prazninu fizikim zadovoljstvom (to je nemogue), spolno
aktivne mlade osobe ta spolna tenja doslovce moe usisati. Znatielja i
elja ubrzo postaju gospodari koji zahtijevaju da budu zadovoljeni mada
nikad nee upoznati ispunjenje.
Duhovno ropstvo
Seks je esto sredstvo pomou kojeg na duhovni neprijatelj (vidi 1
Petrova 5,8) vezuje u duhovne lance mlade mukarce i ene i potie ih
na druge rizike i ponaanje koje e ih izloiti jo veim fizikim,
emocionalnim i duhovnim opasnostima. Spolna aktivnost ometa mladu
osobu u hodu s Bogom, katkad je potiui na labavu religijsku predanost,

i hvata mladu osobu u zamku zatvorenog kruga pritisaka i bespomonosti.
Pored toga, neke su studije dole do zakljuka da postoji veza izmeu
prijebrane spolne aktivnosti i drugih oblika delinkvencije i nemorala.
Mlada osoba koja upranjava spolni ivot izvan braka duhovno je
ranjivija, te time podlonija drugim iskuenjima.
Pomozi im rei NE!

Kad bi od mene netko traio da imenujem
glavni razlog zbog kojega djeca poputaju Tvoja pravila
pod seksualnim pritiskom, na vrhu bi moga i smjernice za
spiska bilo otuenje adolescenata koje je seksualno ponaanje
izazvala roditeljska nepanja. Ako eli postavljena u
zatititi svoju djecu od mnogobrojnih kontekst prisnog
seksualnih pritisaka, mora ui u njihov odnosa openito
svijet i povezati se s njima kroz otvoren vode u pozitivan
odnos uzajamnog potovanja i ljubavi. odgovor.
Postavljanje seksualnih zabrana i pravila
bez spone sainjene od ljubavi i odgoja
izmeu roditelja i mladih esto vodi u otuenje u odnosima i pobunu.
Ali, tvoja pravila i smjernice za seksualno ponaanje postavljena u
kontekst prisnog odnosa openito vode u pozitivan odgovor.59
Odrednice koje daje svojoj mladoj osobi u kontekstu odnosa moraju
imati oblik otvorenog razgovora o seksu. Dottie i ja smo od samog
poetka, jo kada su nam djeca bila sasvim mala, veoma otvoreno s
njima razgovarali o seksu. Odrasli su znajui da mogu postaviti svako
pitanje i otvoriti bilo koju temu povezanu sa seksom. Nismo se ponaali
kao da smo okirani. Nismo ih korili to ele razgovarati o zabranjenoj
temi. Razgovori o seksu s naom djecom bili su normalni koliko i svaka
druga tema. Zapravo smo mi inicirali takve razgovore koristei filmove,
pjesme, televizijske reklame, itd., kao mogunost za pokretanje diskusije
na tu temu.
Na primjer, kada je Katie imala oko dvanaest godina, vozio sam
nekamo nju i njezinu drugaricu. uo sam kako neprekidno neto apu
sjedei na zadnjem sjedalu. Onda je Katie provukla glavu izmeu naslona
59. Omladinski voe, za dodatne informacije o tome kako moete razgovarati na ovu
temu sa svojim uenicima pogledajte knjigu Why Wait? i video materijal No!
The Positive Answer.]
prednjih sjedala i rekla: Tata, imam jedno pitanje. to je to oralni seks?

Kako bi veina roditelja reagirala na takvo pitanje? Vjerojatno bi bili
okirani. Mene pitanje jest iznenadilo, no vrsto sam odluio ne pokazati
zaprepatenje. Umjesto toga rekao sam: Zato to pita, Katie?
Djeca priaju o tome u koli, odgovorila je, pa elimo znati to je
to.
Proveo sam nekoliko minuta podesno objanjavajui to je to oralni
seks, koristei izraze koje e djevojice moi razumjeti i, inilo se da ih
odgovor zadovoljava. Kada sam stigao doma nazvao sam majku druge
djevojice, inae samohranu, i rekao joj to sam uinio. Bio sam pomalo
nervozan jer nisam znao kako e mama reagirati na vijest da sam ja bio
taj koji je njezinu ker informirao o oralnom seksu. No, umjesto
zaprepatenja, doekala me zahvalnost uz dodatak: Hvala nebesima pa
su pitale tebe, a ne mene!
Sljedeeg je dana Katie dodatno pojasnila zato je postavila takvo
pitanje. Razgovarale smo o tome i ja sam rekla: Hajdemo pitati moga
tatu. Sve ga mogu pitati. Ona je rekla: Ma ne moe ga pitati o tome.
Ja sam rekla: Mogu, nego kako, i to u ti sad dokazati. Bio sam
zahvalan to je Katie osjeala tu slobodu, ali nisam bio iznenaen jer
smo sve vrijeme uzgajali otvorenost na tu temu u naoj obitelji.
Politika otvorenih vrata za razgovor o seksu nije jamstvo da e tvoja
djeca ostati moralno ista. Ali to ne samo da ti prua priliku objasniti iz
pobone perspektive to je seks, ve time djeci stavlja do znanja da ti
je stalo do njihove perspektive i razumijevanja. Evo jo nekoliko
prijedloga za razgovor na temu seksa.
Od samog poetka koristi prave izraze za dijelove tijela

Na primjer, penis zovi penisom, vaginu vaginom; ne koristi draesne
deminutive i ostale male izraze. Uza sve informacije o seksu koje krue
u naem drutvu, tvoja e djeca svejedno uti ispravne izraze. Zato je
bolje da ih uju i naue od tebe, kao i objanjenja to ti izrazi znae.
Poui djecu potovanju seksa i sveukupnog branog odnosa

Potovanje se prenosi pravilnom uporabom jezika i izraza za spolni
snoaj, a ne slangom ili vulgarnim rijeima koje e djeca, htjela ne
htjela, pokupiti ako im ostavi da o seksu ue sami.
Iskoristi svakodnevne prilike da bi s njima razgovarao o seksu

Kada tvoja djeca uju proste rijei za seks, spolnost ili seksualnu
aktivnost izvan braka, odvoji vrijeme i razgovaraj s njima, ukai im na
ispravne izraze i objasni zato nepodesni izrazi i aktivnosti nisu dobri.

Kao to smo ve ustvrdili, ako neki film ili televizijska emisija koju
zajedno gledate velia seks izvan braka ili druge sline postupke izvan
brane zajednice, ne tedi vrijeme kako bi s njima razgovarao o Bojem
pogledu na seks i odnose meu ljudima.
to si ti otvoreniji o seksu doma, to e rjee tvoja djeca ii vani kako
bi dobila informacije o istom. Naoruaj i sebe i svoje dijete mnogim
razlozima zbog kojih treba rei ne seksualnim pritiscima. Ne dopusti
da tvoja mlada osoba postane rtvom neznanja ili da ostane bez obrane
u suoenju sa seksualnim pritiscima. I dok joj svjedoi o Bojem
pogledu na seks koji u sebi nosi mnogo ljubavi, bit e u stanju osjetiti
tvoje srce puno ljubavi koje ih eli zatititi od zla i providjeti za njihovo
dobro a to e vam pomoi da ostanete relaciono povezani.
etvrti dio:
Povezivanje
u vjeri
4
14 Povezivanje:
Vjera i budunost tvoga
djeteta ovise o tome
Ako bi mogao neto poeljeti svojoj djeci, ili mladima s kojima radi iz
tjedna u tjedan, to bi to bilo? Misli li da bi se tvoje tenje slagale s
njihovim nadama i snovima? Moj je tim uradio anketu meu vie od 3700
mladih koji redovito idu u crkvu i pitao ih to ele od ivota. Moda
otkrije da su njihovi odgovori vrlo blizu onome to ti eli za svoju djecu.
Donosimo prvih pet stavki, poredanih prema prioritetu onoga to djeca
ele od ivota:
. Dobro zdravlje
. Jedan brani partner za cijeli ivot
. Jasna svrha u ivotu
. Bliska, osobna prijateljstva
. Blizak odnos s Bogom60
Kad bih u jednu reenicu morao saeti sve to djeca ele, rekao bih da
ele zdrav ivot, zdrave odnose i ivot ispunjen znaajem ovdje na zemlji,
te dom na nebu. A to je ono to i mi elimo za njih.
Ali, kao to sam rekao na samom poetku ove knjige, u prvom
poglavlju, bezbroj roditelja, omladinskih djelatnika i kranskih voa u
dananje se vrijeme neizmjerno boji da se tako mnogo djece uputilo u
suprotnom smjeru. Bezbona kultura prijeti da e potkopati vjeru i
moralni karakter nae mladei. Veina odraslih radi sve to moe kako
bi zatitili svoje mlade od negativnih utjecaja i posljedica
postmodernistikog doba. Stoga se nadam da si u ovoj knjizi pronaao
60. McDowell i Hostetler, Right from Wrong, 261.

Povezivanje: Vjera i budunost tvoga djeteta ovise o tome 163
pozitivne, praktine korake, pomou kojih e skloniti svoju djecu od

negativnog utjecaja tako to e nainiti onih est kljunih povezivanja
u odnosu s njima. A ipak, postoji i neto vie to trebamo dati svojoj
djeci osim jaanja naeg odnosa s njima i potpune ljubavi.
Pomenutih est toaka spajanja jesu temelj za ivot kakav naa djeca
ele za sebe ivot koji ima zdrave odnose i ispunjen je znaajem.
Povezujui se s njima pruamo im osjeaj autentinosti, sigurnosti,
znaaja, vrijednosti za pruanje ljubavi, vanosti i odgovornosti. Ovo su
osnovni elementi ako elimo da naa djeca imaju jasnu svrhu u ivotu,
uspjean brak i bogata osobna prijateljstva. Ali to je s vjerom u Boga
kod nae mladei i njihovim osobnim odnosom s njim? Jesu li vrste
veze u odnosima s djecom na horizontalnoj razini doista kljuni za
njihovo vertikalno povezivanje u odnosu s Bogom?
Da, tvoj odnos s djecom od kljune je vanosti za njihovu vjeru u
Boga. No moglo bi te iznenaditi moda ak i okirati kada sazna
koliko si samo vaan za razvitak trajnog bliskog odnosa s Bogom kod
tvoje djece.
Vjerovanje nije dovoljno

Nedavno sam poeo dijeliti anketne listie mladima iz crkve koji dolaze
uti moja predavanja. Na tim sam obrascima postavljao pitanja koja
istrauju vjeru mladih ljudi i koja su glasila ovako: Vjeruje li da je
Biblija potpuno tona u svemu to nauava?; Vjeruje li da je Isus Krist
Boji Sin? i Vjeruje li da je Isus raspet te da je doslovce ustao iz
mrtvih? Do sada sam ve sakupio na stotine popunjenih anketnih listia.
Bilo mi je drago kada sam posredstvom moga, prilino neznanstvenog
istraivanja, saznao da veina crkvene mladei koja posjeuje moja
predavanja vjeruje u osnove kranske vjere naime, u Kristovo boanstvo,
njegovu smrt i uskrsnue, te u pouzdanost Pisma. No elio sam istraiti jo
dublje ne bih li utvrdio koliko su ti mladi ljudi vrsti u svojim uvjerenjima.
Stoga sam tijekom skoranje konferencije za mlade odluio izravno pitati
kransku djecu o njihovoj vjeri. Djeca su za ovu stanovitu denominacijsku
konferenciju bila pozorno izabrana osobno od strane njihovih crkvenih
voa. To su, dakle, bili najumniji, najartikulisaniji, najzreliji i najodgovorniji
mladi ljudi te crkvene denominacije takorei, lag na torti.
I tako sam u jednom trenutku tijekom konferencije uzeo beini
mikrofon u ruku i siao s podijuma. Prolazei kroz to mnotvo prekrasnih,
ivahnih i blistavih mladih mukaraca i ena poeo sam postavljati
izravna pitanja.
Drao sam svoju Bibliju visoko u zraku, a mikrofon uperio u jednog

mladia: Vjeruje li da je Biblija Boja Rije?, pitao sam.
Da!, stigao je odgovor s oiglednim pouzdanjem i uvjerenjem.
Vjeruje li da je istinita?
Da!, ponovno je doao isti odgovor.
Potom sam pitao. Zato?
Tiina. Nema odgovora.
Gurnuo sam mikrofon u lice drugom mladiu, postavljajui pitanja
koja su vodila u istom smjeru.
Da! svaki put je dolazio isti odgovor.
Zato?
I opet isti odgovor. Tiina. Nita.
I tako se nastavilo. Na doktrinarski su dio pitanja mladi ljudi
odgovarali s pouzdanjem i autoritetom, ali nitko nije mogao odgovoriti
zato. Ne zaboravi, ovo nisu bila mala djeca niti novi krani. Svi su do
jednog bili adolescenti, iz jake evaneoske denominacije, aktivno
ukljueni u rad na vjeronauku, slavljenju, omladinskim aktivnostima i
prouavanju Biblije. Mnogo ih je bilo odgojeno u kranskim obiteljima,
a na sve je njih gledano kao na najbolju kransku djecu koju prua
njihova generacija. I, iako nas apostol Pavao opominje da budemo
uvijek spremni na odgovor svakomu tko vam zatrai razlog nade koja
je u vama (1 Petrova 3,15), ova djeca to nisu mogla. Bili su zbunjeni.
Sljedeeg je dana jedan momi doao na jutarnju sesiju, a izgledao
je kao da e se svakog asa raspuknuti od zadovoljstva. Doao je ravno
k meni prije nego to je sastanak poeo i gotovo uzviknuo: Znam
odgovor!
Uhvatio me nespremnog, pa nisam bio siguran na to misli. Stoga
sam pitao: Odgovor, na to?
Na vae pitanje zato vjerujem da je Biblija istinita i vrijedna
povjerenja.
Dobro, rekao sam, ujmo ga.
Zato jer vjerujem, odgovorio je s uvjerenjem. Zato jer imam
vjeru.
Kae li da je Biblija istinita jer ti vjeruje da jest?
Da!, nije mogao zvuati ubjeenije.
Gledao sam unaokolo djecu koja su se okupila kako bi nas sluali.
Mnogi su se meu njima smijeili i kimali glavama u znak slaganja, ba
kao da je ovaj momak rijeio preteku zagonetku, a sada se rjeenje
svima ini tako oiglednim.
Potom sam ga pitao: Znai li to da bi Biblija bila istinita i za tvoga

susjeda ili dijete u tvojoj ulici?
Bila bi ako bi oni vjerovali u to, odgovorio je momi.
Nekoliko sam ga sekundi netremice gledao, a onda sam rekao: Zna
li koja je osnovna razlika izmeu tebe i mene?
Koja?, pitao je on i dalje se smijuljei.
Tebi je Biblija istinita jer ti vjeruje u nju. Ja vjerujem u nju jer je
istinita.
Alarmantno kako samo moe biti,
injenica je da veina nae dananje mladei Veina nae
ak i najsjajniji i najbolji meu njima dananje mladei
vjeruju da su krani samim inom ak i najsjajniji i
vjerovanja toka! Prihvatili su subjektivno najbolji meu
uvjerenje koje kae: Ako vjeruje da je njima vjeruju
neto ispravno za tebe, onda je time to za da su krani
tebe istinito. Nae istraivanje provedeno samim inom
meu vie od 3700 crkvene omladine otkriva vjerovanjatoka!
u to je sve u stanju naa mlade vjerovati:
. Gotovo polovica (46 posto) pretpostavlja da nije vano koju religiju

ili vjeru slijedi jer sve vjere nauavaju sline pouke.
. Gotovo polovica (48 posto) izraava ili slaganje ili zbunjenost po
pitanju da li se muslimani, budisti, krani, idovi i svi drugi ljudi
mole istome Bogu iako za njega koriste razliita imena.
. A ak golema veina od 65 posto nae djece vjeruje ili pretpostavlja
da ne postoji nain po kojem bi se sa sigurnou reklo koja je religija
istinita!61
Nije onda ni udo da e mladi ljudi, koji izravno tvrde kako ne vjeruju
da postoji prava istina koja vrijedi za sve, s dvaput veom vjerojatnoom
rei da je sotona samo simbol zla, s dvaput veom vjerojatnoom rei da
je Isus radio greke i s gotovo tri i pol puta veom vjerojatnoom rei
da e pomou dobrih djela zasluiti mjesto u raju!62 Jasno je, dakle, da
Krist za veinu nae djece jest neki mesija tovie onaj dobri ali ne
istiniti Mesija, Spasitelj cijelom svijetu!
Nije dostatno da se naa djeca osobno predaju Kristu ako pod tom
predajom podrazumijevaju prosto vjeru u Isusa kao nekog mesiju koji je
61. Ibid., 263.

62. Ibid., 312.
njihov osobni Spasitelj. Moramo ih pokrenuti iznad subjektivne vjere

koja kae: To je istina jer ja vjerujem da je istina, prema objektivnoj
vjeri koja ih oprema da se pouzdaju u Krista i njegovu rije jer su Krist
i njegova rije istina!
Duboko sam zabrinut mogunou da veina mladih ljudi u dananjim
kranskim obiteljima i crkvama gradi svoju vjeru na tim lanim,
izmijenjenim temeljima subjektivnih uvjerenja. A budui da je subjektivna
vjera nestabilna, istina u koju vjeruju danas sutra se moe promijeniti
prosto zato jer se njihova uvjerenja mogu promijeniti.
Uvjeren sam da veina mladih ljudi koji se danas obrate na kranstvo
to ne ine zato jer vjeruju da je kranstvo istinito ili vjerodostojno ve
zato jer to dre najboljom opcijom koju su dosad pronali. Kranstvo im
moe biti privlano iz vie razloga: uzbudljive omladinske grupe,
emotivna iskustva na crkvenim kampusima, utjecaj prijatelja koji su
krani, itd. No u veini im je sluajeva malo vano je li vjera koju su
prigrlili nepobitno tona ili istinita. I tovie, njihova im vjera nije
dovoljna kako bi ih sauvala od posljedica krivih izbora. Osim toga,
zakljuio sam da e naa djeca, ukoliko ne postanu uvjerena u istinu i
vjerodostojnost svoje vjere, kada doe neto uzbudljivije ili emocionalno
stimulativnije, promijeniti svoja uvjerenja i odrei se i onoliko kranske
vjere koliko su je imali.
Vodi ih ponad vjere u osvjedoenje

Subjektivna vjera ne mora biti ukorijenjena niti u jednom osnovu
stvarnosti. Njoj nije vano je li to to osoba vjeruje zbilja ili mata. Sam
in vjerovanja u neto, kao i uvjerenje samo po sebi, ine da je to
ispravno za tu osobu jer se na istinu gleda kao na neto to je
relativno. Ali istina koja je relativna ne moe se smatrati apsolutnom
ili stvarnom.
Naa mlade mora razviti uvjerenja tako
da budu osvjedoeni istinom, ispravnou i
Nuno je zbiljom kranstva. Naa djeca (i svi mi)
da i naa srca moramo biti osvjedoeni tom istinom i
i nai umovi srcem i umom. esto volim rei da se srce
budu osvjedoeni ne moe radovati u neemu to um odbacuje.
tom istinom. Naa e srca teko biti uvjerena u neto to
na um ne moe potvrditi da je istina u
zbilji. Nuno je da i naa srca i nai umovi
budu osvjedoeni tom istinom.
Da bismo nau djecu pokrenuli od subjektivnih uvjerenja do

osvjedoenja koje e ih zadrati postojanim i vrstim u bezbonoj kulturi,
oni moraju prigrliti relaciono iskustvo s Kristom, Osobom Istine,
tako da vjeruju u svojim srcima, te doive spoznajni susret s
dokazima te istine tako da svojim umom shvate zato vjeruju u
to to vjeruju. Naa djeca moraju u svom srcu i umu biti osvjedoena
istinom, ispravnou i zbiljom osnovnih naela kranske vjere, kakva
su: (1) Kristovo boanstvo, (2) njegovo raspee, (3) uskrsnue i
(4)pouzdanost Pisma. Kada naa djeca u svom srcu i umu budu uvjerena
da su Krist i njegova Rije apsolutna zbilja i istina, bit e u stanju
oduprijeti se kunjama, bit e vrsti u svojoj vjeri (vidi 1Petrova 5,9) i
bit e u stanju s uvjerenjem svjedoiti svijetu Boju stvarnost.
No, tu je izazov s kojim se moramo suoiti: Istina je veini nae
mladei ono to oni vjeruju da je istina, ma to to bilo. Prema tome, ak
e i nastojanje da ih zainteresiramo za otkrivanje nepobitne, evidentne
istine i stvarnosti kranstva biti izazov. Zato bi ih, na primjer, zanimalo
ispitivanje Kristove tvrdnje da je on jedini istiniti Bog, kada prosto
vjerovanje za njih tu tvrdnju ini istinom? Za nae mlade ljude istina
nije neto to treba otkriti, kao to je to bila za prijanje generacije, ve
je istina neto to se stvara prostim vjerovanjem da je to to vjeruje
istina.
Naa su djeca u dananje vrijeme postala veoma pragmatina. ele
samo ono to je bitno za njihov ivot i odnose. Kao to ukazuje Andy
Crouch, lan studentske organizacije InterVarsity na Harvardu: Povijesna
istina Biblije nije gorue pitanje (dananjoj mladei), ve ih prije zanima
kako se Pismo odnosi prema njihovoj situaciji.63 Naa djeca vie ne
pitaju koja je vjera istinita ili vjerodostojnija, ve koja vjera djeluje za
njih. Prema tome, da bismo nau djecu poveli iznad subjektivnih uvjerenja,
ne samo da im moramo pokazati da kranstvo djeluje, ve im moramo
pokazati da ono aktivno djeluje zato jer je istina!
Relaciono povezivanje
Dananja djeca ele neto to je stvarno za njih. Neto to je relaciono
bitno za njihov ivot. I premda nisu ba nestrpljivi upoznati dokaze
istinite vjere u Krista i njegovu Rije, uvjeren sam da oajniki trae
povezivanje u odnosima s drugim ljudima. Kao to smo ve ilustrirali u
63. Navod Andres Tapia, Reaching the First Post-Christian Generation, Christianity
Today 38 (12. rujan 1994.): 18-23.
ovoj knjizi, naa djeca ele znati da je nekome doista stalo do njih i da
e im taj netko pruiti potvrdu njih samih identificirati se s onim
kroz to prolaze, kako bi stekli osjeaj autentinosti. Trebaju nekoga
tko e im biti dostupan, kako bi stekli osjeaj vanosti. Nai mladi
ljudi trebaju nekoga tko e ih prihvatiti zbog toga tko su, kako bi
stekli osjeaj sigurnosti. tovie, ele da im se postave ogranienja i
dri ih se odgovornima, kako bi stekli osjeaj odgovornosti. A
kada im sve to nedostaje, osjeaju se otueno i usamljeno.
U ovoj smo knjizi pokuali obezbijediti praktine korake koje moe
poduzeti kako bi uao u svijet tvoje djece i stvorio te spone koje e vas
povezivati. Ali to ako ti kaem da se motivacija koju tvoje dijete treba
za ispitivanje istine i stvarnosti Isusa Krista i njegove Rijei nalazi ba
u tim istim sponama koje tebe povezuju u odnosu s djetetom? to bi
bilo kada bih ti mogao pokazati da nas sve Bog privlai istini, ne samo
zbog njezine evidentne vjerodostojnosti, ve i zbog njegove neosporne
ljubavi, takve kakva je izraena u navedenim tokama spajanja u
odnosima?
Bojom milou, poevi s proljeem 2002. godine, pokrenut emo
kampanju pod nazivom Beyond Belief, koja e pokazati da ta etiri
potporna stupa vjere (Kristovo boanstvo, njegova smrt, uskrsnue i
pouzdanost Pisma), kada se postave unutar odreenog odnosnog
konteksta, postaju toliko relaciono uvjerljivi da e tvojoj djeci biti teko
oduprijeti im se. Uvjeren sam da e nau djecu relaciono i emocionalno
privui kada te etiri mone istine sagledaju unutar relacionog
konteksta, odnosno Boga koji im je dostupan, koji ih potvruje, prihvaa
i dri ih odgovornim.
Sjedinjavanje dviju kljunih staza

Tijekom trideset godina moje slube dokumentirao sam i predstavljao
dokaze kranske vjere. Moji suradnici u pisanoj rijei i ja objavili smo
mnotvo knjiga na temu pouzdanih razloga za vjerovanje. Tijekom toga
istog perioda pisali smo i govorili na temu odnosa. Objavljivali smo
knjige za mlade koje su govorile o ljubavi, seksu, spojevima i pitanjima
ispravnog i krivog. Razvili smo mnogo materijala, prirunika i drali
predavanja za odrasle kako bismo im pomogli uliti biblijske vrijednosti
i spolnu moralnost u njihovu djecu, te pouiti ih kako razluiti ispravno
od krivog.
Istini za volju, tijekom svih tih godina slijedio sam dvije odvojene
staze slube: jedne o dokazima kranske vjere, a druge o odnosima. U
prolih par godina postalo je jasno da Bog vodi i moj tim i mene prema
poruci koja e sjediniti te dvije staze. A to je tono to to emo initi u
sljedeoj kampanji.
Kampanja Beyond Belief osmiljena je tako da opremi crkve i obitelji
uvjerljivim nepobitnim relacionim kontekstom koji e uliti eljezno
vrsta uvjerenja kranske vjere u nae mlade ljude. Ova knjiga, zajedno
s prateim materijalom Projekta 911, prvi je korak u obezbjeivanju
relacionog konteksta za svevaei proces daljeg prenoenja tvoje vjere.
Moja je molitva, i molitva cijele moje slube, da ti tijekom sljedeeg
desetljea sluimo jo i bolje.
Ova knjiga i ostali materijal iz Projekta 911 slui kao temelj za
kampanju Beyond Belief. Dok ulazimo u dvadeset prvo stoljee, nadam
se da e naa budua sluba, materijal, predavanja, konferencije i obuka
biti u stanju posluiti ti kao nikad do sad da uvrsti vjeru tvoje djece
ili grupe s kojom radi u stvarnost Isusa Krista. Molim da dok se
povezuje sa svojom djecom i odrava tu povezanost bude u stanju
prenijeti svoj ivot, vrijednosti i vjeru na njih. Kao rezultat toga oni e
i vjerovati i ivjeti kao neporona djeca Boja usred nastranog i
pokvarenog narataja u kojem svijetl(it)e kao zvijezde u svemiru
(Filipljanima 2,15).
Postoji Istina i mi moramo

svijetu govoriti o NJEMU
Jo od od 1965. godine Josh McDowell prenosi svijetu istinu o Isusu Kristu.

Prve godine svoje slube Josh je prevashodno proveo u sveuilinim
kampusima, govorei u ime organizacije Campus Crusade for Christ.
Ve s kraja 70-ih, budui da su zahtjevi za njegovim govorima sve
vie rasli, Josh je poeo objavljivati knjige i snimati svoje govore.
Takoer je poeo propovijedati svoju poruku i u drugim zemljama.
Teite njegove slube i danas je isto propovijedanje Boje Istine i
poticanje ljudi da ive u skladu s tom Istinom. A kampus je nastavio
rasti.
Sluba Josha McDowella usmjerena je ka:
. mladim ljudima u Sjevernoj Americi koji vode borbu kako bi razluili

ispravno od krivog i koji trebaju saznati zato vjeruju u to to vjeruju,
te ka odraslima koji skrbe za njih i rade s njima kao to su roditelji,
pastori, pedagozi ili omladinski djelatnici;
. mukarcima, enama i djeci diljem svijeta koji ele saznati vie
o Isusu Kristu i koji mole da im se poalje na milijune primjeraka
Joshovih knjiga na njihovom jeziku;
. djeci i obiteljima iz biveg Sovjetskog Saveza koji trpe nevjerojatne
tekoe i kojima treba ispunjenje i fiziko i duhovno.
Ako ima nekih pitanja ili eli saznati neto vie o ovoj slubi, kontaktiraj
nas na sljedeoj adresi:
Josh McDowell Ministry, Campus Crusade for Christ International
P.O. Box 131000, Dallas, Texas 75313 USA
972-907-1000 www.josh.org
Jo neto o slubi
Dodatak
Intimate Life Ministries
Nekoliko sam puta u ovoj knjizi spomenuo rad Davida Fergusona.

Davidova je sluba tako snano djelovala na mene u posljednjih
nekoliko godina da prosto elim da i ti dobije svaku moguu priliku
za otkrivanje njegovoga rada i slube. David i njegova supruga, Teresa,
rukovode slubom koja nosi naziv Intimate Life Ministries u Austinu,
u Texasu.
Tko je i to je Intimate Life Ministries?

Intimate Life Ministries (ILM) je sluba obuke, pouavanja i razvoja
materijala, a cilj joj je pruiti pomo u razvoju slube Najvee zapovijedi
diljem svijeta. Sluba Najvee zapovijedi sluba koja nam pomae
voljeti Boga i svoga blinjega traje neprekidno i produbljuje nau
prisnost s Bogom i s ljudima u braku, obitelji i crkvi.
Intimate Life Ministries ukljuuje:
. Mreu crkava kojima je cilj utvrditi obitelji i drutvene zajednice u

Bojoj ljubavi;
. Mreu pastora i drugih crkvenih voa koji ive tijesno povezani s
Bogom i svojim obiteljima te nastoje biti otvoreni i ivjeti kao ranjivi
ljudi pred svojim blinjima;
. Tim ovlatenih instruktora posveenih pomaganju crkvama kako bi
uspostavile neprekidnu slubu Najvee zapovijedi;
. Tim profesionalnih suradnika iz svih oblasti crkvenog rada koji su
pomagali u istraivanju, obuci i razvoju materijala;
. Tim emitera kranskih emisija, nakladnika, medija i drugih
partnera koji surauju sa eljom da brakovi i obitelji ponovno

uspostave boanski odnos;
. Osoblje iz uprave ove slube koje obezbjeuje strateke planove,
koordiniranje i savjetovanje.
Na koji nain Intimate Life Ministries moe posluiti tebi?

ILM-ova Intimate Life Network of Churches predstavlja uinkovitu i
stalnu mreu podrke crkvama i kranskim voama. Postoje najmanje
etiri naina na koja ILM moe posluiti i tebi:
Sluba crkvenim voama

Sukladno Galaanima 6,6, ILM crkvenim voama i njihovim branim
partnerima nudi jedinstven dvodnevni seminar za osobnu obnovu te
ponovno uspostavljanje i potvrivanje prioriteta u slubi i obitelji.
Smjetaj i hrana obezbijeeni su kao dar crkvenim voama od
kofinancijera. Svake se godine diljem Sjedinjenih Drava i Europe odri
trideset do etrdeset takvih seminara.
Partnerstvo s denominacijama i drugim crkvenim slubama

Mnogobrojne denominacije i druge crkvene slube sudjeluju u radu
ILM-a aljui svoje crkvene voe na spomenute seminare kako bi bili
opremljeni za slubu sukladno Galaanima 6,6 zajedno sa stratekom
obukom i tekuim konferencijama, materijalom, itd. Ovo jedinstveno
partnerstvo omoguava odreenoj denominaciji da iskoristi struno
miljenje ILM-ovih uitelja kao i materijal koji im je na raspolaganju,
nastavljajui slubu pokreta Velikog poslanja na lokalnoj razini. ILM
takoer obezbjeuje lokaciju za podrku u kriznim situacijama kamo
denominacije mogu poslati svoje voe, brane parove ili cijele obitelji
koje imaju problema u meusobnim odnosima.
Prepoznavanje, obuavanje i opremanje laikih voa

ILM je posveen pomaganju crkvama da opreme svoje laike voe
posredstvom:
. Serije propovijedi na nekoliko tema Najvee zapovijedi kako bi se

pomoglo pastorima da prenesu zdravu viziju te zapovijedi, kao i da
prepoznaju i odgoje jezgro grupe laikog vodstva.
Jo neto o slubi Intimate Life Ministries 173
. Sate obuke u zajednici koji se odravaju jednom na tjedan ili tijekom

vikenda, a usmjereni su na crkveno osoblje i laike voe. Sate
odravaju uitelji ILM-a uz koritenje svoje video podrke, radnih
knjiga i teajeva.
. Jednodnevne konferencije obuke o implementiranju slube Najvee

zapovijedi u lokalnoj crkvi posredstvom branih zajednica, roditeljstva
ili slube samcima. Konferencije vode ILM-ovi uitelji i predstavljaju
snaan motor za pokretanje slube Najvee zapovijedi u lokalnoj
crkvi.
Pruanje napredne obuke i podrke u krizi

ILM provodi i naprednu obuku kako za osoblje crkve, tako i za laike
voe preko Instituta za vodstvo, koncentrirajui se na relacionu slubu
(brak, roditeljstvo, obitelj, samci, mukarci, ene, mijeane obitelji i
savjetovanje). Centar za pomo poboljanja u meuljudskim odnosima
daje podrku u kriznim situacijama posredstvom intenzivnih seminara
za brane parove, obitelji i samce.
Za vie informacija o tome kako bi ti osobno, tvoja crkva, ili
denominacija, mogli iskoristiti pogodnosti to ih pruaju mnoge slube,
materijal, obuke i pouavanja ILM-a pii nam ili nazovi:
Intimate Life Ministries

P.O. Box 201808
Austin, TX 78720-1808
USA
1-800-881-8008
www.ilministries.com

Otuđena Generacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Otuđena Generacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Otuđena Generacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Cover | 142 x 210 mm | Di sc onnec ted Generati on

 Naa djeca vape za

Josh McDowell meunarodno je poznat govornik, pisac i putujui zastupnik Otuena

 Naa djeca vape za

Josh McDowell meunarodno je poznat govornik, pisac i putujui zastupnik Otuena

Originally published in English under the title

2011 OM EAST for the Bosnian edition.

Prijevod: Aleksandra Strikovi

Drugi dio: Stvaranje povezivanja

Trei dio: Povezivanje s njihovim svijetom

Knjiga poput ove naprosto ne bi mogla biti objavljena bez doprinosa

partnerica u dvadeset devet udesnih godina branoga ivota.

. U tihom gradiu West Paducah, u Kentackyju, etrnaestogodinji Michael

. U Pearlu, u Mississippiju, esnaestogodinji Luke Woodham ubija

. Mitchell Johnson (13) i Andrew Golden (11) aktiviraju poarni alarm

. Barut, primitivne bombe i kompjutorski diskovi s uputama o nainu

. Nakon to je doma ubio svoje roditelje, petnaestogodinji Kip Kinkel

. Eric Harris (18) i Dylan Klebold (17) kreu u bjesomuni ubilaki

pohod na srednju kolu Columbine u Littletonu, u Coloradu. Nakon

Dok piem ove jezive retke, s nelagodom slutim da jo zajednica kao

. 80 posto uenika u jednoj srednjoj koli na srednjem zapadu do neke

. 19 posto uenika kae da ih je netko udario, pljusnuo ili utnuo dok

. 25 posto uenika kae da se plae kako e im neki drugi uenik

. Vie od polovice amerikih tinejdera3 uvjereno je da bi ubilaki pohod

Poslanica Rimljanima 3,16-17 spretno opisuje ove navode i statistike

Ta realistinija crta to je imaju video igrice slui da se pomute

Grossman nadalje tvrdi kako su karakteristike pucakih igrica evidentne

Michael Carneal, uenik ubica iz Paducaha, u Kentackyju, u svom

Odrasli su se oduvijek alili na svoje mlade, no ovo je drukije.

puta i uiniti neto krivo. Meutim, ini se da dobar dio dananje

Slaem se s Nethawayem. Znaajan dio problema jest nestanak moralnog

7. Rowland Nethaway, Missing Core Values, Cox News Service, kao to je

odgoj to ga prua brina obitelj. Naa

On-line, a ipak diskonektovani

8. Baby boomers generacija u SAD u kojoj je dolo do neoekivanog naglog

stanovnika. Vjerojatno su najbogatija, najmnogoljudnija, najobrazovanija

poveanja nataliteta ubrzo po okonanju Drugog svjetskog rata, tonije tijekom

iz njihove okoline. Odrasli koji su isto tako

.Gotovo polovica dananje mladei proi e kroz rastavu svojih

. 63 posto mladih ivi u kuanstvu u kojem oba roditelja rade van

. Samo 25 posto tinejdera kae da su njihove majke uvijek doma kada

.98 posto tinejdera provodi jedanaest sati tjedno gledajui

. Tinejderi svakog dana provode prosjeno tri i pol sata sami.12

Ja svake godine primam na tisue dopisnica i pisama od mladih

Moji su roditelji krani ve godinama, a ja sam sav svoj

Toliko sam usamljen da to vie ne mogu podnijeti. elim biti

Prvoga u srpnja napuniti esnaest godina. Imala sam jedanaest

Moda djeca iz tvog okruenja nisu ba na rubu nasilja, no moglo bi te

Stari jaz meu generacijama

13.Mitchell, The Official Guide to the Generations, 12.

Baby boomersi Millennialsi

Etniki se ova nova generacija veoma razlikuje od baby boomersa. Oni

Novi jaz zbog jezika kulture

zato se odrasli i mladi koji govore drukijim jezikom ne mogu

od njih i pobjei. Vjerojatnije je da e se udaljiti od njih jer uti da ga oni

Prihvaanje Prihvaanje ljudi radi Odobravanje ili ak

Kako se otuenje pretvara u izolaciju

Mnogi pripadnici ove generacije izolirani su i emocionalno i u

Naa djeca vape za

Naa djeca vape za