1.1 Politika-Etimoloko porijeklo izraza politika potie iz starogrkog jezika, od rijei polis-drava; politikos- graanski, dravni, javni.

Rije
politika je prvi upotrijebio Aristotel i uveo u filozofiju, u svom istoimenom djelu Politika, podrazumijevajui pod tim imenom djelatnost u vezi
sa dravom, voenje drave, bavljenje tom vrstom javnog posla. POLITIKA je mo, sposobnost posredovanja u odreenim drutvenim i
unutardravnim, meudrutvenim i meudravnim odnosima, odnosno mo uticaja na rjeavanje tih odnosa; mo je centralni pojam kada je
poltika u pitanju.Politika je viedimenzionalna. Predstavlja nadmetanje dviju ili vie moi, borbu za vlast, takmuenje, sudar, sukob moi, koji
moe biti pravno reguliran, etian ili ne, legitiman ili ne legitiman. Nadmetanje moi vidljivo je kroz historiju. Nadmetanje je vidljivo meu
ljudima, ljudskim skupinama, meu plemenima...Sve to je proizvelo potrebu za dravom, za sigurnosnim okvirom koji e ih tititi od ugroavanja
drugih.
1.2. DRAVA-je osnovni i najznaajniji oblik politikog organizovanja drutva, posebno historijski nastala dimenzija politikog sistema koja
obuhvata najviu vlast nad stanovnitvom koje ivi na odreenoj teritoriji. Elementi drave su:Teritorij , Stanovnitvo, Suverenitet (najvia
vrhovna vlast) , Svijest o pripadnosti , Sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama Svaka drava gradi svoju politiku filozofiju iz koje
proizilaze stavovi o svim pitanjima koji stoje pred tom dravom. U stabilnim dravama sa duljim kontinuitetom i tradicijom, mnogi stavovi koji
prizilaze iz njene politike filozofije su stabilne kategorije, koje su definirane ustavom i zakonima, sa mogunou da stavove i odluke koje
proizilaze iz tekuih dogaaja utvruju i donose ustavom ovlaene vladajue strukture. to su vie u korespondenciji politika filozofija
vladajuih struktura drave sa filozofijom i tradicijama drutva na njenom teritoriju, to su i pretpostavke za napredak te drave vee.
1.3. SIGURNOST-Rije sigurnost, koja je u jezicima naroda BiH, u svojstvu imenice ili pridjeva sigurnosni, sigurnosna, sigurnosno, u
nauci i tehnici ima preciznije znaenje. To znaenje je ekvivalentno onome koje je sadrano u starolatinskom izrazu securus, to znai
bezbrian, puzdan, siguran... Sinonim terminu sigurnost u srpskom jeziku se ne rijetko koristi izraz bezbijednost.SIGURNOST je stepen
zatienosti ljudi od razliitih oblika ugroavanja, zatita materijalnih i kulturnih dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatita drutva i njihovih
vrijednosti, cjelovita zatita naroda, nacije, drave, svjetske zajednice od svih vidova ugroavanja, a podrazumijeva i stepen zatienosti od
ugroavanja na kosmikom i planetarnom nivou ivota uopte i ljudskog roda u cjelini. Sigurnost stoji nasuprot ugroavanja, prijetnje i obratno.
Sigurnost je osnovni cilj pojedinca i temljni politiki interes drutva, drava... Sa tog stajalita prepoznaju se dva osnovna aspekta sigurnosti-
sigurnost istodobno znai: Funkcija- djelatnost drave, drutva, pojedinca-Stanje- u dravi, meu dravama, ljudima, u kosmosu
1.4. SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA-sigurosna politika je jedinstven politiko-filozofski, ideoloki, dravno-politiki, dravno-
nacionalni, vojno-politiki, pa i nauni pogled na pitanja rata, sigurnosti i odbrane. To je skup osnovnih opredjeljenja i rjeenja o organizovanju i
pripremanju drave, drutva, nacije, pokreta za odbranu i zatitu u ratu i drugim oblicima ugroavanja. Proistie iz: ukupne moi jedne drave,
drutva ili pokreta , meunarodnih odnosa na regionalnom i svjetskom nivou, geopolitikog i geostrategijskog poloaja drave , prakse drugih
drava u pogledu rjeavanja pitanja sigurnosti, historijsko-politike tradicije drave, nacije, tradicije i opte kulture u sigurnosnom pogledu rata,
mira i odbrane, karakter unutranje i vanjske politike, iskustvo svih, posebno savremenih ratova i drugih oblika ugroavanja drava i njenih
graana, ideologije manje ili vie prihvaene od strane jedne drave ili drutva, uslove za vojne-politiko svrstavanje u razliite saveze, koalicije i
unije, ostali vani faktori koji mogu uticati na sigurnost.
Odbrambena politika podrazumijeva niz stavova drave koji se odnosi na odbranu njenog suvereniteta, politikim, diplomatskim, oruani
sredstvim, oruanom borbom. Sigurnosna politika svoju konkretizaciju realizira kroz doktrinu, strategiju i sistem sigurnosti.
1.5. DOKTRINA-Pod doktrinom se podrazumijeva nauka, teorija, teza..., dok se u irem znaenju ovaj termin prevodi kao: uenje, znanje, skup
teorija...Pojam doktrine je najee upotrebljivan u sigurnosno-odbrambenoj djelatnosti i ratnoj vjetini, iz razloga to openito podrazumijeva
sistem uenja, usvojenih pravila, ali i ponaanja u djelatnosti pipremanja i voenja rata.Doktrinu posmatramo kao odnos: pojedinanog, posebnog
i opeg. Pojedinane nivoe doktrine zovemo mikrodoktrinama, npr. doktrina vojne obuke , koja je specijalizirani segment vojne
doktrine.DOKTRINA ODBRANE je jedinsten sistem usvojenih stavova, skup fundamentalnih principa kojima se rukovode drave, drutva,
narodi ili pokreti u ostvarivanju ciljeva odbrane o organizaciji za odbranu, pripremi oruanih snaga za voenje oruane borbe i voenje oruane
borbe radi postizanja dravnih, nacionalnih, politikih, vojnih i drugih ciljeva odbrane. Postoje-Doktrine optereene ideoloko-politikim
okvirima -Predimenzionalne doktrine -Doktrine koje uvaavaju realitet faktora koji ih odreuju
1.6. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI Strategija podrazumijeva aktivnosti koje se se direktno bave ostvarivanjem ciljeva u ratu i
miru. Strategija je nastala od grke rijei stratos-to znai vojska i ago- to znai vodim. U slobodnom prijevodu znai zapovjedaku mudrost,
upravljanje vojskom, umjetnost ratovanja...Pojam strategije se vezuje za odbranu, vojne djelatnosti, rat i oruanu borbu.OPA STRATEGIJA
SIGURNOSTI podrazumijeva teoriju i praksu, umijee i vjetinu u oblasti sigurnosti (i odbrane), odnosno skup zadataka i pravaca praktinog
djelovanja politikih i vojnih organa drave, naroda, pokreta, i pogledu sigurnosti, u miru, pripremanja za odbranu i voenje oruane borbe. U
praksi se esto koriste i pojmovi posebnoh strategija:Strategija gerilske odbrane-Nuklear. strategijeStrat. masovne odmazde Strat. elastinog
odgovora-Strategija borbe protiv terorizma
1.7. SISTEM SIGURNOSTI-Sistem je izraz iz grkog jezika i u svojoj sutini upuuje na cjelinu iji elementi funkcioniraju u interesu te cjeline,
njene opstojnosti i funkcije. Sisteme, uvjetno moemo podijeliti na prirodne i drutvene.Tatalovi i Bilandi navode tri osnovne karakteristike
sustava:cjelina sustava,elementi sustava,okolina sustava. NACIONALNI SISTEM SIGURNOSTI (NSS) je organizacija, funkcija, djelatnost i
mjere koje jedna drava poduzima u interesu svoje sigurnosti. Najznaajniji element nacionalnog sistema sigurnosti je odbrana, ija je integralna
funkcija- odbrana drave. Pojedine drave funkciju nacionalne odbrane uvjetno dijele na vojnu i civilnu odbranu.
I. 1. FUNKCIJE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTIPOLITIKI I EKONOMSKI SISTEM- ovaj sistem je mogue posmatrati u 3
situacije u kojima se drava moe nai:
- u uslovima mira i harmoninog drutvenog ivota;
- u uslovima ugroavanja ivota graana, materijalnih dobara;
- u uslovima rata.
U nabrojanim situacijama osnovno mjerilo uspjenosti drave jeste njen nivo funkcionisanja politikog i ekonomskog sistema. Politiki i
ekonomski sistem jedne drave u meunarodnim odnosima ima svoju nadnacionalnu dimenziju; rije je o mjestu u meunarodnom poretku, o
nivou politike i ekonomske saradnje sa drugim dravama. Nivo funkcionisanja politikog i ekonomskog sistema jedne drave je u direktnoj
korelaciji sa sistemom sigurnosti te drave. Sistem sigurnosti nije profitabilan sistem, upravo je suprotan iziskuje ekonomska ulaganja,
vieznano troenje ekonomskog potencijala u interesu sigurnosti.
NACIONALNA ODBRANA. Najvaniji segment sigurnosne politike jeste njena odbrambena politika koja gradi sistem odbrane. Osnovni cilj
sistema nacionalne odbrane jeste: - pripremanje drave i drutva u miru za oruanu borbu;
- funkcionisanje drave i drutva u uslovima rata; on funkcionie prema stavovima odbrambene politike a to su: priprema za oruanu
borbu i njeno voenje u ratu, neoruanu odbranu i neoruane funkcije organa drave u ratu i u miru
ORUANA BORBA: obostrano masovno planiranje i organizovana primjena oruanog nasilja koje provode oruane snage zaraenih strana zbog
ostvarivanja politikih, ekonomskih, vojnih i dr. ciljeva.

1
RAT I ORUANA BORBA. Oruani sukob jeste obostrana upotreba oruja izmeu dvije ili vie drava, politikih struktura ili grupa unutar jedne
drave. Politologija isistira na obiljeju rata kao politikom uzroku i Klauzevicevoj hipotezi po kojoj je rat samo produenje politike drugim
sredstvima. Postoje sukobi niskog i sukobi vieg intenziteta. Oruani sukob e prerasti u rat kada potraje due i postane obostrano masovan i
intezivan i kada se proiri na veu teritoriju.
Oruje je sredstvo namijenjeno za unitavanje ivih bia i materijalnih dobara. Postoje:
- prema namjeni: vojniko, lovako i sportsko oruje;
- prema izvoru energije: hladno i vatreno;
- prema nainu djelovanja: eksplozivno, hemijsko i bioloko.
Konvencionalno oruje je ono uobiajeno koje se koristilo u prethodnim ratovima a nekonvencionalno je neuobiajeno, ono koje se koristi za
masovna unitenja tj. nuklearno, hemijsko i bioloko oruje.
Rat jeste sveobuhvatan i intenzivan sukob drava, vojnih saveza ili razliitih drutvenih snaga unutar jedne drave, u kojem se u provoenju
nasilja obostrano, masovno i organizirano koristi vojna sila i vodi oruana borba, zbog ostavrivanja odreenih politikih, ekonomskih, vojnih i dr.
ciljeva.
Ratna vjetina predstavlja dijalektiko jedinstvo nauke i vjetine; to je teorija i praksa pripremanja i voenja oruane borbe, i jedna od
najvanijih disciplina u sistemu vojnih nauka. Vjetina se dijeli na: strategiju, operatiku i taktiku.
Operatika je operativni nivo koji povezuje strategiju i taktiku predstavljajui kampanju-opearciju, kao primarno sredstvo ratovanja na
operativnom nivou. Operatika ili operativna vjetina je grana ratne vjetine; predstavlja teoriju i praksu pripremanja, organizovanja i izvoenja
operacija.
Taktika grka rije taktikos=tie se vrstanja vojske. Odnosi se na vojsku i njeno djelovanje u borbi. U irem znaenju ona predstavlja odreeni
oblik ponaanja u politici gdje se djeluje planski i promiljeno, proizilazi iz strategije i operatike. Ona je proizvod nauke i umjetnosti. Dakle, ona
je umjetnost i vjetina pobjeivanja u bojevima i borbama, podrazumijeva upotrebu vatrene moi i manevra, integraciju razliitih rodova i
neposrednu eksploataciju uspjeha zbog ostavrivanja pobjede nad protivnicima, kao proizvod procjene i kreativnosti.
Oruana borba je obostrano masovna, planirana i organizovana primjena oruanog nasilja koje provode oruane snage zaraenih strana, u cilju
ostvarivanja politikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva. Dakle, cilj je fizikom silom u ratu unitavati i onesposobljavati ivu silu, borbena i dr
materijalna sredstva protivnika pokuavajui ga prisiliti na poslunost, potiniti ga svojoj volji. Oruana borba zavisi od ljudskog, materijalnog,
prostornog i vremenskog faktora. Rat i oruana borba vode se na ratitu. Ratite se najee sastoji od odreenog broja vojita, a svako vojite od
odreenog broja bojita.
Ratite je prostor na kojem se vodi rat, na kojem su angaovane oruane snage zaraenih strana u oruanoj borbi. Obuhzvata: kopno, more,
vazduni i kosmiki prostor. Osnovni elementi: vojite, strategijski pravci, objekti i strategijsko teite.
Vojite je dio ratita, predstavlja integralnu cjelinu u pogledu strategijsko-operativnih uslova, zahtjeva komandovanje (more, kopno i zrak).
Bojite jeste dio vojita, prostor na kojem se izvodi boj, borbe i dr borbena djelovanja (npr. na moru, bojite je dio pomorskog vojita).
Oblici oruane borbe:
1. gerilski, odnosno partizanski
2. frontalni
3. kombinovani oblik
panjolski guerilla=mali rat; borba samostalnih malih odreda, naroito partizana u planinama. Partizan je pristaa, pristalica, privrenik, gerilac,
stranar; to su borci snaga narodnooslobodilakog pokreta koji djeluju samostalno ili u suradnji sa jedinicama regularne vojske s ciljem da se
neprijatelj oslabi, uniti i protjera s okupiranog teritorija.
Frontalni, lat. frons=elo, proelje, prednja strana stroja ili borbenog rasporeda vojske. Podrazumijeva prostor, pojas, zamiljenu liniju na kojoj
se suoavaju, direktno suprotstavljaju vojne formacije zaraenih strana.
Kombinovani oblik podrazumijeva jedinstvo oruane borbe, usklaenje frontalnih oruanih snaga sa ueem gerilskih jedinica na frontu ili
pozadini fronta.
Osnovni vidovi borbenog djelovanja su :
1. napad (ofanziva)
2. odbrana (defanziva)
Napad je odluujue oruano djelovanje. Njime se omea neprijateljevo napadno djelovanje, osiguravaju uslovi za iznenaenje. Odbrana ima za
cilj odbijanje i usporavanje napada neprijateljskih snaga.
Oblici borbenog djelovanja su:
1.operacija- neki oblici djelovanja, radnje, posla; u vojsci to je svako planirano vojno djelovanje. Prema vidu borbenog djelovanja: napadne i
odbrambene. Prema prostoru i snagama: kopnene, pomorske, zrakoplovne ili kombinovane. U operacijama uestvuje veliki vojni potencijal.
2.boj- jedan od osnovnih oblika borbenog djelovanja. Sastoji se od niza borbi usklaenih po cilju, mjestu i vremenu, a u interesu cilja samog boja.
Za svaki boj odreuje se vid djelovanja, snage i sredstva za izvoenje. Moe biti: napadni i odbrambeni. Izvodi se na kopnu, moru i zranom
prostoru. Osnovni elementi: pokret, vatra i udar.
3.borba- osnovni i najmasovniji oblik borbenog djelovanja, koji neposedno izvode pojedinci, grupe i taktike jedinice na odreenom prostoru, u
odreeno vrijeme i pod jedinstvenom komandom. Moe biti: napadna i odbrambena. Izjednaava se sa bitkom i bojem; to je sukob dvije volje
suprotstavljenih i antagonistikih ciljeva.
NEORUANA ODBRANA I NEORUANE SIGURNOSNE FUNKCIJE DRAVE U MIRU I U RATU
Svi programi civilne odbrane znae odbranu civila i njihove imovine nasuprot odbrani oruanih snaga i vojnih objekata. Civilna odbrana je
provoenje svih humanitarnih zadataka iji je cilj da se zatiti civilno stanovnitvo, da se omogui da se ono oporavi od neposrednih dejstava rata,
neprijateljstva ili katastrofa i da mu obezbijedi neophodne uslove za opstanak. Ukljuuje aktivnosti: upozorenja od opasnosti, evakuacije,
spaavanja, protivpoarnu zatitu, upravljanje sklonitima, dekontaminaciju, snadbijevanje i sl. U novije se vrijeme razumijeva i kao upravljanje
krizama. Podrazumijeva mjere i zadatke:
-preventivno djelovanje organa vlasti drave u cilju spreavanja ugroavanja drave, dijela drave, ljudi i materijalnih dobara;
-funkcionisanje ekonomskih, privrednih, energetskih, saobraajnih i dr resursa u miru, vanrednim okolnostima i ratu;
- rad drutvenih i upravnih djelatnosti: obrazovanja, zdravstva, informacijskih sistema, nauke, kulture...;
-zatita javnog reda i mira;
-zatita ljudi, mateijalnih, kulturnih i dr sredstava;
-meunarodna saradnja u preventivne svrhe; prouavanje i primjena iskustava iz prolih kriza, ratova i oblika ugroavanja.
Zakonodavna i izvrna vlast su najodgovornije za provedbu ovih zadataka i mjera (vlade i ef drave).
ZATITA, SPAAVANJE I CIVILNA ZATITA

2
Civilna zatita je najznaajniji dio djelatnosti zatite i spaavanja. Civilna zatita je organizovanje, priprema i funkcionisanje zatite i spaavanja
ljudi, materijalnih, kulturnih i dr dobara i vrijednosti od posljedica ratnih i teroristikih djelovanja, prirodnih tehnolokih katastrofa, saobraajnih i
dr nesrea. Dva osnovna nivoa civilne zatite: samozatita i mjere zatite (spaavanje). Samozatita je samopomo ili angaman svakog graana u
pogledu sopstvene samozatite i pomoi drugima u porodici, najuoj ivotnoj sredini i mjestu ugroavanja ili nesree. Iskazuje samoinicijativu.
Mjere civilne zatite se institucionalizuju i definiu u skladu sa nacionalnim interesima, sa potrebama i procjenama stepena i obima ugroavanja.
Neke od mjera su: uzbunjivanje, sklanjanje ljudi, materijalnih i dr. Dobara, evakuacija, zbrinjavanje ugroenih i nastradalih, zamraivanje,
radioloko-hemijska i bioloka zatita, zatita i spaavanje od ruenja, zatita i spaavanje na vodi i pod vodom, zatita i spaavanje od poara,
zatita od neeksplodiranih ubojitih sredstava, prva medicinska pomo, zatita i spaavanje ivotinja i ivotnih namirnica, asanacija terena, zatita
ivotne okoline, zatita i spaavanje u rudnicima, zatita bilja i biljnih proizvoda.
ZATITA USTAVNOG PORETKA, JAVNOG REDA I MIRA
Prijetnje po ustavni poredak i nacionalnu sigurnost su vanjske opasnosti, pa treba graditi sisteme nacionalne sigurnosti koji e odravati njihove
vanjske dimenzije, organizovati mjere i snage nacionalane odbrane i sigurnosti. Niz je takvih opasnosti: terorizam, politika previranja, kriminal i
korupcija, trgovina narkoticima i orujem, naruavanje integriteta drave i sl.
SOCIJALNI, PRAVNI I DRUGI ASPEKTI SIGURNOSTI
Siromatvo, socijalne razlike, depopulacija ili nesrazmjerni porast populacije, nivo obrazovanja, epidemije, porast ovisnika, emigracije...su izvori
ugroavanja.
EKOLOKA ZATITA I SIGURNOST
Ekologija (starogrki oikos=kua, dom) je nauka o odnosu organizama prema okolini, nauka o nainu ivota i simbolizuje prirodnu zajednicu
ivih organizama i neivih elemenata prirode. Najvei uticaj na prirodnu okolinu ima ljudska zajednica, koja se mora brinuti za balans izmeu
iskoritavanja prirode i uvanja iste.

I.2. SNAGE SIGURNOSTI

Drave svoj sistem sigurnosti i njegovo funkcionisanje potiu organizacijom snaga od ije strukture zavisi i uspjenost integralnog sistema
nacionalne sigurnosti.
ORGANI DRAVE su najvii dravni organi i najodgovorniji su (zakonodavna, izvrna i sudska vlast).
ORGANIZACIJE, AGENCIJE I DIREKCIJE U SISTEMU NACIONALNE SIGURNOSTI
U cilju izvravanja funkcija vanjske i unutranje sigurnosti, drave formiraju odgovarajue organe, agencije i direkcije. One predstavljaju
produenu ruku zakonodavne, izvrne i sudske vlasti i to su: oruane snage, policija za izvravanje razliitih funkcija, agencije, direkcije,
inspekcijski organi, pravosudni organi i drugi organi u sistemu sigurnosti.
ORUANE SNAGE
Vojna mo je ukupni potencijal kaoalicije, drave, nacije ili pokreta. Ui pojam je vojna sila. Vojna sila je opta sposobnost kaolicije, drave,
nacije ili pokreta da potencijale vojne moi organizovano upotrijebi u interesu pobjede u oruanoj borbi. Vojna mo se ispoljava preko vojne sile.
Ui pojam su oruane snage: posebna organizacija u dravi koja se obuava za voenje borbe u ratu. Sinonim je vojna organizacija. Po obliku se
dijele na: profesionalne i kombinovane.
Profesionalne sa svojom rezervom- kada se vojna organizacija popunjava licima koja se primaju na slubu na odreeno vrijeme, tj. U radni odnos
u svojstvu oficira, podoficira, vojnika i dr lica za kojima u oruanim snagama ima potrebe.
Kombinovane sa svojom rezervom i regrutivnim sastavom postoje:
PRVI TIP- kada je jedan dio oruanih snaga profesionalnog karaktera a dr dio se popunjava privremeno pozvanim licima na obuku (a koja za to
vrijeme naputju svoja radna mjesta mimo vojne organizacije)
DRUGI TIP- je trokomponentnog karakter, podrazumijeva opu vojnu obavezu (zakonom propisana obaveza graana da odreeno vrijeme slui
oruanim snagama, da se nakon toga odazivaju na pozive obuke, vjebi ili oruane borbe u ratu).
Komponenta 1: stalni dio, tj profesionalni oficiri, podoficiri, vojnici i dr lica oruanih snaga
Komponenta 2: promjenjivi dio, tj regruti
Komponenta 3: rezervni dio povremeno se obuavaju lica za mobilizaciju i uee u ratu; to su lica iz reda graana drave.
Savremeni razvoj meunarodnih i geopolitikih odnosa uslovljavaju da se politika sigurnosti razvija kako u ratu, tako i u miru, pa su oruane
snage poprimile i neke druge funkcije kao to su zatita nezavisnosti drave, suvereniteta i teritorijalnog integriteta (tj graana); ouvanje mira;
pruanje humanitarne pomoi; pomo civilnim organima; sudjelovanje u izgradnji drave. Oruane snage su najee najvei potroa dravnog
budeta. Prirodni ambijent u kojem se obuavaju oruane snage je presudan za unutranju organizaciju i ustrojstvo. Uglavnom se one dijele na:
kopnene, pomorske i zrane snage. Velesile ukljuuju i zrano-kosmike snage. U oruane snage ukljuene su i slube: finansijska, pravna,
zdravstvena, graevinska, transportna...za razliku od svih drugih dravnih organa, oruane snage predstavljaju zasebnu birokratsku instituciju. Ta
priroda se odraava formaciju (oblikovanje, uobliavanje, formiranje), inove i oznake. Upravljanje nad njima zove se komandovanje. Formaciju
ine jedinice i ustanove. Jedinice se dijele na taktine, operativne i strategijske. Ustanove obezbjeuju materijalne, tehnike, administrativne,
zdravstvene, obrazovno-nastavne i druge potrebe.
inovi su obiljeja nivoa starjetintva, tj statusa u vojnoj hijerarhiji. Mogu biti podoficirski i oficirski.
Oznake jesu znakovi, obiljeja koja ukazuju pripadanje samim oruanim snagama jedne drave njihovom vidu, rodu ili slubi.
POLICIJE, AGENCIJE, DIREKCIJE, SLUBE, INSPEKCIJE I DRUGI ORGANI SIGURNOSTI
Policije (grki police = grad, drava: lat politia = dravna uprava, a odnosi se na ukupnu dravnu djelatnost iz ega je nastalo niz pojmova poput
policija, police, polizia...). one pored oruanih snaga, imaju pravo koritenja fizike sile.
Agencije (lat agere = raditi, tjerati, ustanova, preduzee koje se bavi sakupljanjem i irenjem vijesti). To su specifini organi drave koje se bave
obavjetajnom i protivobavjetajnom djelatnou.
Direkcije, uprave i zavodi (lat directio = uprava, rukovodstvo).Formiraju ih izvrni organi mnogih drava, odnosno njihove vlade, sa ciljem to
bolje organizacije i vrenja upravnih poslova.
Inspekcije (lat inspectio = nadzor, pregled, kontrola, nadgledanje) su tijela, kontrolni i nadzorni organi drave.
Ostali organi u sistemu nacionalne sigurnosti drave formiraju druga stalna ili povremena tijela i organe koji imaju izmeu ostalog i
diplomatsku ulogu.
SNAGE ZATITE, SPAAVANJA I CIVILNA ZATITA
Snage zatite, spaavanja i civilna zatita su upravni organi drave, organizacije, direkcije, agencije civilne zatite, tabovi civilne zatite, jedinice
civilne zatite, povjerenici civilne zatite, operativni centri civilne zatite, slube zatite i spaavanja.
PRAVOSUDNI ORGANI
Pravosudni organi su:

3
 1. Tuilatva;
2. Sudovi ;
3. Ombudsman (zastupnik, povjerenik);
4. Advokati (lat advokat = prizvati, dozvati).
DRUTVO, NJEGOVE KOMPONENTE I SIGURNOST
Svaki ovjek ima pravo na odbranu, samoodbranu, samozatitu i samopomo. Npr mnoge drave su obezbijedile tj odobrile kupovinu i noenje
oruja svojim graanima u interesu samoodbrane. U svrhu zatite imovine se koriste razna tehnoloka sredstva.
I. 3. DJELATNOSTI SISTEMA SIGURNOSTI
To su cjeline, skupine poslova koje razliiti dravni organi i organizacije obavljaju u interesu cjeline
sistema. Te cjeline su:
Utvrivanje i ostvarivanje sigurnosne politike;
Izuavanje pojava od znaaja za odbranu i sigurnost;
Razvoj strategije sigurnosti;
Planiranje u oblasti odbrane i sigurnosti;
Nadzor i kontrola sistema nacionalne sigurnosti;
Zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti.
I. 4. MJERE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI
Postoji pet osnovnih mjera koje su u prirodi funkcija drave i njene integralne sigurnosti:
1.Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja je teret zakonodavnoj i izvrnoj vlasti
2. Utvrivanje neposredne ratne situacije samo u neureenim dravama rat moe poeti a da dravni organi prethodno ne poduzmu odreene
i ozbiljne mjere na unutranjem meunarodnom planu. Prepoznavanje ratne opasnosti je najodgovornija zadaa drave. Najodovornije tijelo je
parlament i na njemu je odgovornost za proglaavanje ratnog stanja.
3.Mjere pripravnosti predstavljaju niz aktivnosti koje organi drave, planirano i organizovano treba da poduzmu, kako bi drava i drutvo to
lake prelo iz mirnodopskog u ratno stanje.
4. Mobilizacija lat mobilis = pokretan, pomian, promjenljiv; predstavlja planiran i organizovan prelazak oruanih snaga u druge strukture
sistema nacionalne sigurnosti, dravnih organa, privrednih i drugih organizacija iz mirnodopskog stanja na ratne uslove rada i organizacija na
teritoriji drave kojoj prijeti rat ili je ve poeo.
5. Proglaavanje ratnog stanja svakom ratu prethodi politika kriza. Postoje pravedni i nepravedni ratovi. Nije svaki oruani sukob rat. Rat se
moe voditi, a da se niti jedna politika o toj injenici ne izjanjava, niti je priznaje; ili je jedna strana pobija ili jedna strana oruani sukob (koji
nije rat proglaava ratom). Kada ce nadleni organi proglasiti ratno stanje zavisie od procjena njihovih organa, a u skladu sa optom situacijom
na prostoru cijele drave; te zavisi od politikog sistema i ustavnih rjeenja pojedine drave.

Vojniki um: konzervativni realizam profesionalne vojnike etike

ZNAENJE VOJNIKOG UMA
Vojnikom umu moe se pristupiti sa tri razliite take gledita: 1) prema njegovim sposobnostima ili kvalitetu; 2) njegovim karakteristikama i 3)
njegovim stavovima ili sadraju.
Autori koji koriste prvi pristup obino istiu nizak nivo vojnikog uma. Inteligencija, obuhvatnost i imaginacija profesionalnog vojnika
uporeuju se na nepovoljan nain sa inteligencijom, obuhvatnou i imaginacijom pravnika, biznismena, politiara. Drugi pristup smatra da
posebnost vojnikog uma lei u izvjesnom mentalnim atributima ili kvalitetima koji ine linost vojnika. Trei i plosledniji pristup je analiziranje
sadraja vojnikog uma sklonosti, vrijednosti i pogleda vojnika. Ovo se obino ini putem primjene jedne od dvije tehnike: definisanje
vojnikog uma sa stanovita sadraja ili definisanje sa stanovita izvora. Prvi metod opisuje izvjesne vrijednosti i stavove kao vojnike po
sadraju. Naglasak se stavlja na dvije grupe stavova za koje se predstavlja da su karakteristino vojniki: ratobornost i autoritarnost. Alternativni
pristup je definisanje vojnikih vrijednosti prema izvoru. Ovo znai da treba poi od predpostavke da svako izraavanje stava ili vrijednosti koje
dolazi iz nekog vojnog izvora odraava vojniki um.
U odjeljcima koji slijede bie uinjen pokuaj da se obradi vojnika etika sa stanovita (1) osnovnih vrijednosti i perspektiva, (2) nacionalne
vojne politike, i (3) odnosa vojske i drave.
PROFESIONALNA VOJNIKA ETIKA
OVJEK, DRUTVO I ISTORIJA. Postojanje vojnike profesije pretstavlja konfliktne ljudske interese i upotrebu sile u cilju ostvarivanja tih
interesa. Vojnika etika posmatra konflikt kao univerzalni obrazac koji postoji u cijeloj prirodi i vidi nasilje kao ukorjenjeno u stalnu bioloku i
psiholoku prirodu ovjeka. to se tie dobrog i zlog u ovjeku, vojnika etika istie zlo. ovjek je sebian. Motivisan je udnjom za moi,
bogatstvom i bezbjednou. Ljudski um je po prirodi jednostran i ogranien. Vojniki pogled na ovjeka je ubjedljivo pesimistian. ovjek ima
elemente dobrote, snage i razuma, ali on je takoe i zao, salb i iracionalan. ovjek vojnike etike je u osnovi Hobsov ovjek. ovjek je
prevashodno drutvena ivotinja. On postoji samo u grupi. On se brani samo u grupama. On, to je najvanije, sebe, ostvaruje samo u grupama.
to se tie vojne istorije, ona je najfleksibilniji nain da se u miru ui o ratu. Vojna etika, zbog toga, pridaje poseban znaaj ureenom,
svrsishodnom pruavanju historije.
NACIONALNA VOJNA POLITIKA. Vojniki stav prema nacionalnoj politici odrava profesinalnu odgovornost za vojnu bezbjednost drave.
Primat nacionalne drave. Vojnik tei postavci da je nacionalna drava krajnja forma politike organizacije. Opravdanje za dranje i korienje
vojne sile je jedna od politikih svrha drave. Uzroci rata su uvijek politiki. Dravna politika usmjerena ka ostvarenju politikih ciljeva predhodi
ratu, donosi odluku o pribjegavanju ratu, diktira prirodu rata, okonava rat i nastavlja se i poslije rata.
Stalnost nesigurnosti i neizbjenost rata. Nadmetanje meu dravama je stalno, a rat je samo intenziviranje ovog nadmetanja koje stalna
prisutnost pitanja vojne bezbjednosti dovode do krize. Rat je uvjek mogu i kao krajnji izhod neizbjean. Njegovi neposredni uzroci nastaju iz
konfliktnih dravnih politika ali njegovi fundamentalni uzroci se nalaze duboko u ljudskoj prirodi u kojoj se nalaze izvori svih ljudskih
konflikata.
Veliina i neposrednost prijetnji bezbjednosti. Cilj profesinalne kompenticije zahtjeva od vojnika da procjeni prijetnju to je mogue tanije. Ali
vojnik takoe ima profesionalni interes i profesionalnu dunost da istie opasnosti za vojnu bezbjednost. Oficir je profesionalno sposoban da
procjeni borbene snage druge drave. Ali procjena njene politike je stvar van njegove kompentencije. Bezbjednost zahtijeva da se drugim silama

4
pripiu najgore namjere i najprepredenije osobinje. Vojnika je odgovornost da bude spreman za svaku eventualnost. Vojnik e postupiti na
osnovu vojnikih injenica,
Zabrinutost vojnika zbog opasnosti za nacionalnu bezbjednost navodi ih da se zalau vojnikih brojki, surove realnosti vremena, prostora i
resursa.
Nivoi i i izvori vojne moi. za poveanje i jaanje vojnih snaga koje su na raspolaganju za ouvanje bezbjednosti drave. Najuobiajnije
ispoljavanje ovakvog stava je zahtjev da vojska u veoj mjeri uestvuje u nacionalnom budetu. Ista ova briga navodi vojsku, takoe, da nastoji
da se vojni resursi (ekonomskih i ljudskih potencijala drave) usmjere ka postizanju stvarne vojne moi.
Ogranienje angaovanja i izbjegavanje rata. Vojnik je zainteresiran za odnos izmeu politikih ciljeva i vojnih sredstava poto to neposredno
utie na vojnu bezbjednost drava. Vojna bezbjednost drave mora da bude na prvom mjestu. Vojnik predstavlja pasivno instrumentalno sredstvo.
Njegova je funkcija da opomene dravnika kada njegovi ciljevi prevaziu sredstva kojima raspolae. Rat u bilo koje vrijeme predstavlja
intenziviranje prijetnji vojnoj bezbjednosti drave, i zbog toga generalno rat ne treba da bude sredstvo kome se pribjegava osim kao krajnjoj
mjeri, i samo kada je njegov ishod s velikom vjerovatnoom siguran.
VOJNIK I DRAVA. Ba kao to rat slui ciljevima politike, vojna profesija slui ciljevima drave. Odgovornosti vojnika prema dravi su
trostruke. Prvo, on ima predstavniku funkciju, predstavlja zahtjeve vojne bezbjednosti unutar dravne mainerije. Drugo, oficir ima savjetodavnu
funkciju da analizira i izvjetava o implikacijamam alternativnih dravnih akcija, sa vojnike take gledita. Naizad, oficir ima egzekutivnu
funkciju da izvri dravne odluke koje se odnose na vojnu bezbjednost ak i kada je odluka u pitanju u otroj suprotnosti sa njegovom vojnikom
procjenom. Vojna profesija postoji da bi sluila dravi. Da bi sluila na najbolji mogui nain, cijela profesija i vojna sila kojom ona upravlja
mora da bude konstituisana kao efikasan instrument dravne politike. Poto polotiko usmjeravanje dolazi samo sa vrha to znai da ova profesija
mora da bude organizovana na hijerarhiskoj poslunosti.
Sila, profesionalizam i ideologija: civilno-vojni odnosi u teoriji
VARIJANTE CIVILNE KONTROLE-Osnovni problem u vezi sa definisanju civilne kontrole je: kako
moe vojna mo da bude umanjena? Generalno govorei, postoje u irem smislu dva odgovora.
SUBJEKTIVNA CIVILNA KONTROLA: USPOSTAVLJANJE MAKSIMALNE CIVILNE MOI.
Najednostavniji nain da se minimizira vojna mo je maksimiziranje moi civilnih grupa u odnosu na
vojne. Postojanje velikog broja civilnih grupa, njihova razliitost i konflikt interesa koji postoji izmeu
njih, ini nemoguim maksimiziranje njihove moi kao cjeline u odnosu na vojsku. Maksimiziranje
civilne moi uvijek znai maksimiziranje moi neke odreene civilne grupe ili grupa. To je subjektivna
civilna kontrola.
OBJEKTIVNA CIVILNA KONTROLA: MAKSIMIZIRANJE VOJNOG PROFESIONALIZMA.
Civilna kontrola u objektivnom smislu je maksimiziranje vojnog profesionalizma. To je ona podjela
politike mi izmeu vojnih i civilnih grupa koja je najpogodnija za stvaranje profesionalnih stavova i
ponaanja kod pripadnika oficirskog kora. Na taj nain objektivna civilna kontrola postaje direktno
suprotna subjektivnoj civilnoj kontroli.Najbitnija stvar za bilo koji sistem civilne kontrole je
umanjivanje vojne moi.
DVA NIVOA CIVILNO-VOJNIH ODNOSA
OFICIRSKI KOR I POLITIKA MO. Mo je sposobnost kontrolisanja ponaanja drugih ljudi. Mo
postoji u dva oblika, formalna vlast i neformalni uticaj. Formalna vlast ima za posljedicu kontrolu
ponaanja jedne osobe od strane druge na osnovu njihovih poloaja u jednoj utvrenoj drutvenoj
strukturi. Vlast nije inherentna u pojedincu ve je svojstvo statusa ili poloaja. Shodno tome, vlast je
ureena, struktuirana ili legitimna mo. Nivo vlasti odnosi se na poloaj koji grupa zauzima u vladinoj
hijerarhiji moi. Nivo vlasti oficirskog kora je podignut na najvii stepen ako je postavljen u vrh
hijerarhije i ako su mu druge institucije vlade podreene.Neto nii nivo autoriteta postoji ako vojska
nema vlast nad drugim institucijama i ako druge institucije nemaju vlast nad njom. U ovom sluaju
postoje dvije paralelne strukture vlasti; jedna vojna i jedna civilna. Ovakva situacija znai vojnu
nezavisnost. Tree, oficirski kor moe da bude podreen samo jednoj drugoj instituciji koja ima
efikasan konaan autoritet.
Uticaj. Politiki uticaj jedne grupe prikazan je u etir pokazatelja, pomou kojih je mogue procjeniti oficirski kor. (1) Grupa veze oficirskog
kora. (2) Ekonomski i ljudski resursi podreeni vlasti oficirskog kora i njegovih voa. (3) Hijerarhiska meusobna isprepletenost oficirskog kora i
drugih grupa. (4) Presti i popularnost oficirskog kora i njegovih voa. Ova etir pokazatelja e pomoi da se u izvjesnoj mjeri odrede pokazatelji
politikog uticaja vojske.
PROFESIONALNA ETIKA I POLITIKE IDEOLOGIJE. Kao to postoji vie razliitih civilnih grupa ukljuenih u borbu za vlast, tako isto
postoji i niz razliitih civilnih etika i ideologija. Vojnika etika je konkretna, stalna i univerzalna. Izraz civilno oznaava samo ono to je
nevojno. U ovoj analizi ona e biti uporeena sa etiri manifestacije jedne vrste civilne etike politike idologije. Politika ideologija je skup
vrijednosti i stavova koji se odnose na probleme drave. Ideologije koje e biti uporeene sa vojnom etikom su etiri najznaajnije u zapadnoj
kulturi: liberalizam, faizam, marksizam i konzervativizam.
Liberalizam. Sutina liberalizma je individualizam. On naglaava razumnost i moralno dostojanstvo pojedinca i protivi se politikom,
ekonomskom i drutvenom sputavanju line slobode. Vojnik tvrdi da je prirpdan odnos izmeu ljudi konflikt; liberal vjeruje da je prirodan odnos
mir. Liberalizam smatra da upotreba razuma moe da stvori harmoniju interesa. Nasuprot vojnikom gleditu, liberalizam smatra da je ljudska
priroda promjenljiva i da se moe popraviti obrazovanjem i odgovarajuim drutvenim institucijama. Liberalizam vjeruje da put ka miru vodi
kroz institucijalna sredstva, kao to su meunarodno pravo, meunarodni sudovi i meunarodna organizacija. Civilna kontrola u liberalizmu znai
otjelotvorenje liberalnih ideja u vojnim institucijama.

5
Faizam. Vojna etika i faizam su u izvjesnim stvarima slini, ali meu njima postoji i jedna fundamentalna razlika. Dok vojniko miljenje
prihvata rat, faistiko miljenje romantizuje rat i nasilje. Vojnik priznaje neophodnost i upotrebu sile; faista oboava silu kao cilj sam po sebi.
Vojnika etika prihvata nunost vodstva i discipline u ljudskom drutvu; faizam naglaava vrhovnu mo i sposobnost voe kao i apsalutnu
dunost podreivanja njegovoj volji. Pogled na ljudsku prirpdu i historiju faista i ljudi iz vojske se u velikoj mjeri razlikuju. Nasuprot vojnikom
isticanju univerzalnosti ljudskih osobina, faista vjeruje u prirodnu superijornost izabranog naroda ili rase i u inherentnu genijalnost i vrhovnu
vrlinu voe.
Marksizam. Marksistiki pogled na ovjeka je fundamentalno suprotan od vojnikog. Za marksistu ovjek je u osnovi dobar i racionalan; njega
kvare zle institucije. On je po prirodi u miru sa drugim ljudskim biima. Marksista naglaava vanost ekonomske moi, dok vojnik, slino
Makijaveliju, smatra da je superijornost na strani maa. Marksizam odbacuje realnost drave kao odraza grupnog jedinstva, smatrajui da je
drava instrument klasne borbe. Jedini ratovi koji on moe da odobri su klasni ratovi i jedine vojne snage koje moe da prihvati su klasni
instrumenti.
Konzervativizam. Suprotno liberalizmu, marksizmu i faizmu, konzervativizam je u osnovi slian vojnikoj etici. Po svojoj teoriji o ovjeku,
drutvu i historiji, po njenom priznavanju uloge sile u ljudskim odnosima, po njenom prihvatanju postojeih institucija, po njenim ogranienim
ciljevima, po njenom nepovjerenju u velike zamisli, konzervativizam i vojnika etika su u saglasju.
RAVNOTEA OBJEKTIVNE CIVILNE KONTROLE-Ostvarenje objektivne civilne kontrole zavisi
od ostvarenja odgovarajue ravnotee izmeu moi vojske i drutvene ideologije. U najveem broju
drutava odnos izmeu sile, profesionalizma i ideologije je dinamian, odraavajui promjene u
relativnoj moi grupa, promjene tokova shvatanja i miljenja i promjene vrste prijetnji nacionalnoj
bezbjednosti.
OBRASCI CIVILNO-VOJNIH ODNOSA-Opti odnosi izmeu sile, profesionalizma i ideologije ine
moguih pet razliitih idealnih tipova civilno vojnih odnosa. Tri od ovih pet tipova dozvoljavaju visok
nivo profesionalizma i objektivnu civilnu kontrolu; dva predstavljaju nizak profesionalizam i
subjektivnu civilnu kontrolu.

1. Antivojna ideologija, visoka vojna mo, nizak vojni profesionalizam. Ovaj tip civilno-vojnih
odnosa, uopteno govorei, nalazi se u primitivnijim zemljama u kojima je vojni
profesionalizam zaostao ili u razvijenijim zemljama kada se prijetnje bezbjednosti iznenada
intenziviraju i vojska naglo pojaa svoju politiku mo.

2. Antivojna ideologija, niska vojna politika mo, nizak vojniki profesionalizam. Ova
kombinacija elemenata se pojavljuje samo tamo gdje je drutvena ideologija tako intenzivno
prisutna da je vojnicima nemogue da izbjegnu njen uticaj, bez obzira u kojoj mjeri redukovali
svoju mo.

3. Antivojna ideologija, niska vojna politika mo i visok vojniki profeionalizam. Ovakvom tipu
civilno-vojnih odnosa su sklona drutva u kojima ima malo prijetnja bezbjednosti.

4. Provojna ideologija, visoka vojna politika mo i visok vojniki profesionalizam. Ovakvom tipu
civilno-vojnih odnosa su sklona drutva koja se stalno nalaze suoena sa prijetnjama
bezbjednosti i koja ima ideologiju koja gaji simpatije prema vojnikim vrijednostima.

5. Provojna ideologija. Nizak nivo vojnike politike moi i visok vojniki profesionalizam.
Drutva koja su relativno osloboena od prijetnji bezbjednosti, u kojem dominiraju
konzervativne ili druge ideologije koje gaje simpatije prema vojnikim stavovima.

DEMOKRASKA KONTROLA ORUANIH SNAGA

Reformom obrambenog sistema Bosne i Hercegovine uspostavljena je demokratska kontrola oruanih
snaga, u skladu sa praksom i standardima europskih demokratskih drava, koja podrazumijeva
civilnu komandu nad oruanim snagama i parlamentarni nadzor. Demokratska kontrola oruanih
snaga regulirana je Zakonom o obrani Bosne i Hercegovine. Civilni nadzor nad oruanim snagama
ostvaruje se preko demokratski izabranih organa, odnosno Predsjednitva Bosne i Hercegovine i
Ministarstva odbrane, dok je parlamentarni nadzor nad oruanim snagama ostvaren putem
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonskim nadlenostima. Vanu ulogu u
tom procesu ima i Zajednika komisija Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine za obrambenu i
sigurnosnu politiku i nadzor nad obrambenim i sigurnosnim strukturama Bosne i Hercegovine.
(Komandovanje I Kontrola)

6
Bosna i Hercegovina vri komandovanje i kontrolu nad Oruanim snagama. Lanac komandovanja i
kontrole nad Oruanim snagama poinje od Predsjednitva Bosne i Hercegovine, do Ministrarstva
odbrane Bosne i Hercegovine, zatim preko Naelnika Zajednikog taba Oruanih snaga ,
komandanata Operativne komande Oruanih snaga i Komande za podrku Oruanih snaga do
komandanata podreenih komandi i jedinica.
Nadlenost Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine nadlena je da:
a) proglasi ratno stanje na zahtjev Predsjednitva u sluaju direktnog napada na Bosnu i
Hercegovinu ili dio Bosne i Hercegovine,
b) proglasi vanredno stanje na zahtjev Predsjednitva kada postoji prijetnja postojanju Bosne i
Hercegovine, prijetnja napada na Bosnu i Hercegovinu ili bilo koji dio Bosne i Hercegovine ili
neposredna ratna opasnost,
c) vri demokratsku parlamentarnu kontrolu nad Oruanim snagama i svim institucijama odbrane
na nivou Bosne i Hercegovine,
d) za donoenje zakona koji se odnose na organizaciju, finansiranje, popunjavanje, obuku,
opremanje, razmjetaj i upotrebu Oruanih snaga,
e) potvrduje postavljanja naelnika i zamjenike naelnika Zajednikog taba Oruanih snaga,
komandanta i zamjenike komandanta Operativne komande Oruanih snaga, komandanta i
zamjenike komandanta Komande za podrku Oruanih snaga i svih oficira s inom generala.

Nadlenosti Predsjednitva
Predsjednitvo donosi odluke konsenzusom i nadleno je da:
a) zahtijeva proglaenje ratnog stanja od Parlamentarne skuptine,
b) zahtijeva proglaenje vanrednog stanja od Parlamentarne skuptine,
c) uputi Oruane snage u operacije tokom rata, vanrednog stanja ili mirovnih operacija van zemlje, u
skladu
sa zakonom,
d) ovlasti ministra odbrane Bosne i Hercegovine da naredi upotrebu i razmjetaj Oruanih snaga,
e) angaira vojne snage za pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i
nesree,
f) odreuje i mijenja veliinu i strukturu Oruanih snaga u skladu sa zakonom,
g) postavlja naelnika i zamjenike naelnika Zajednikog taba Oruanih snaga, komandanta i
zamjenike, komandanta Operativne komande Oruanih snaga i komandanta i zamjenike komandanta
Komande za podrku Oruanih snaga,

Nadlenosti Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine nadleno je za:
a) stvaranje i odravanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zatita suvereniteta,
teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine,
b) predlaganje budeta za odbranu Bosne i Hercegovine i izdavanje odobrenja za rashode iz
budetaBosne i Hercegovine za odbranu,
c) organizaciju, opremanje i snabdijevanje Oruanih snaga,
d) reguliranje organizacije i voenja pukova, njihovih komandi i osoblja,
e) provoenje definiranih politika i smjernica te osiguranje provoenja zakona, ostalih propisa
g) upravljanje i koritenje sredstava namijenjenih za potrebe Oruanih snaga,
h) nabavljanje, uvanje i obnavljanje rezervnih proizvoda posebne namjene za potrebe Oruanih
snaga,
j) ispitivanje, kontrolu kvaliteta i verifikaciju naoruanja i vojne opreme za potrebe Oruanih snaga,
k) planiranje i izvoenje geodetskih, fotogrametrijskih i kartografsko-reprodukcijskih poslova od
interesa

7
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine ima sljedee organizacione i administrativne
nadlenosti, koje su predmet vrhovne komande i kontrole Predsjednitva:
a) predlae i donosi propise, izdaje direktive i nareenja, koja se odnose na organizaciju,
administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmjetaj i upotrebu Oruanih snaga kako bi se osigurala
maksimalna interoperabilnost u Oruanim snagama i interoperabilnost sa snagama NATO-a,
b) obavlja ulogu meunarodnog predstavnika Bosne i Hercegovine za pitanja odbrane na
ministarskom nivou,
c) daje preporuke Predsjednitvu vezano za veliinu i strukturu Oruanih snaga,
d) utvruje organizaciju i formaciju komandi i jedinica Oruanih snaga na prijedlog naelnika
Zajednkog taba Oruanih snaga,
e) daje preporuke Predsjednitvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije,
f) uspostavlja strateko planiranje za oruane sukobe, operacije podrke miru i reagiranje u
sluajuprirodnih i drugih katastrofa i nesrea,
g) predlae postavljenje, unapreenje i smjenu generala u skladu s odredbama ovog zakona,
h) planira i vri nadzor nad provoenjem svih vojnoobavjetajnih aktivnosti za Oruane snage,
Kontrola i inspekcija
(1) Ministar odbrane ima ovlatenje da nadgleda, prati i vri inspekciju nad Oruanim snagama kako
bi se osiguralo potivanje ovog zakona
(2) Ministar odbrane bit e odgovoran Parlamentarnoj skuptini i njenoj komisiji za odbranu i na
njen zahtjev e se pojaviti pred njom i podnijeti izvjetaj o pitanjima koja su u nadlenosti
Ministarstva odbrane.
Uloga Parlamentarne skuptine BiH i Zajednike komisije za odbranu i sigurnost u demokratskoj kontroli i
nadzoru nad odbrambenim i sigurnosnim sektorom u Bosni i Hercegovini

Povijest i osnivanje
Uspostava Zajednike komisije je bazirana na:
-Ustavnim odredbama,
-Zakonodavnim odredbama koje tretiraju oblast odbrane i sigurnosti
-Poslovnicima oba doma PS BiH

Komisija za reformu odbrane

-Uspostavljena Odlukom Visokog predstavnika od 9. 5. 2003.
Temeljni cilj:
-razmotri pravne mjere neophodne za reformu odbrambenih struktura u BiH;
-utvrdi ustavne i zakonske odredbe koje se kose sa takvim potrebama;
-predloi zakone na dravnom nivou, izmjene i dopune ustava entiteta i nove zakone na nivou entiteta.

Sastav i proces donoenja odluka

PS BiH 2 doma:
-PD 42 poslanika biraju se direktno (28 iz F BiH i 14 iz RS);
-DN 15 delegata delegiraju ih entitatski parlamenti (5B i 5H iz FBiH i 5S iz RS)
Zajednika komisija, lanstvo predstavnika iz oba doma Parlamenta:
-6 iz Zastupnikog doma
-6 iz Doma naroda

Predsjedavajui i dva zamjenika predsjedavajueg predstavljaju tri konstitutivna naroda; izabrani od strane lanova
Zajednike komisije.

Primarni Cilj: Reformirani odbrambeni i sigurnosni sektor

-Osigurati javnu, demokratsku i civilnu kontrolu nad odbrambenim i sigurnosnim sektorom u
BiH
-Pridruiti se Euro-atlantskim integracijama i NATO-u

Demokratski nadzor: dravne institucije

Zajednika komisija nadgleda rad i sarauje sa sljedeim institucijama BiH i agencijama:

8
-Ministarstvo odbrane i Oruane snage BiH,
-Ministarstvo sigurnosti BiH
-Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (uvoz/izvoz/tranzit i proizvodnja oruja),
-Centar za uklanjanje mina (BH MAC)

Nadlenosti
-Daje miljenja, dostavlja prijedloge izvjetaja i obavlja druge aktivnosti u skladu sa Poslovnicima oba Doma PS BiH;
-Organizuje javna ili zatvorena sasluanja;
-Moe zatraiti izvjetaje, odgovore ili strunu pomo od izabranih ili nominovanih zvaninika, dravnih slubenika,
institucija;
-Raspravlja o i prati implementaciju sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine
Postignua u zakonodavstvu: 2005.
U 2005. oba doma parlamentarne skuptine BiH usvojila su dva znaajna zakona vezana za puni prijenos nadlenosti u
oblasti odbrane:
-Zakon o odbrani BiH
-Zakon o slubi u OS BiH

Ostali Zakoni doneseni u mandatu 2002.-2006.

-Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji;
-Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu;
-Zakon o policijskim slubenicima itd.

Zakoni doneseni u mandatu 2006.-2010.

-Zakon o Parlamentarnom vojnom povjereniku BiH;
-Zakon o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH;
-Zakon o graninoj kontroli itd.

Prioriteti odbrambenog sektora u 2010.

-Provedba zakonodavstva u sektoru odbrane;
-Praenje rada ureda Parlamentarnog vojnog povjerenika BiH;
-Terenske posjete komandama i jedinicama OS BiH itd.

Prioriteti sigurnosnog sektora u 2010.

-Razmatranje i podrka opravdanim zahtjevima institucija sigurnosnog sektora u njihovim prijedlozima budeta za
2010.;
-Rasprava o stanju BiH granice, kao i rasprava o ostalim aktivnostima agencija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH
itd.

Parlamentarni vojni povjerenik BiH

Nadlenosti PVP:
-istraivanje specifinih pitanja po uputstvu PS BiH ZKOS BiH i
-istraivanje okolnosti koje upuuju na krenje ljudskih prava i sloboda vojnih lica i kadeta na osnovu pritubi ili na
vlastitu inicijativu.

Ovlatenja PVP
-Od ministra odbrane BiH i osoblja podreenog ministru zahtjevati informacije i prisup evidenciji;
-Sasluati podnosioca pritube, svjedoka i strunjaka;
-Podnositi godinje i specijalne izvjetaje PS BiH itd.

Pretpostavke za demokratski nadzor i kontrolu komponenata nacionalne sigurnosti

Sistem sigurnosti podrazumijeva spektar funkcija i djelatnosti koje imaju za cilj zatitu drave i njenog suvereniteta
zbog zatite njenih graana i njihovih prava. Nadzor i kontroal podrazumijevaju subordinaciju njihovih vrilaca, a
kontrola je sastavni dio nadzora. Ndzor obiljeava proces a kontrola je do procesa.
Osnovne pretpostavke za demokratsku kontrolu:
U totalitarno ureenim dravama ne postoje pretpostavke
Stepen demokrtskog dostignua definie pretpostavke za kontrolu i nadzor

9
Hans Born- tri vrste kontrole oruanih snaga:
1. Vertikalna kontrola- kontrola od vrha na nie tj parlament i vlada kontroliu oruane snage
2. Horizontalna kontrola- vre instrumenti drutva (mediji, udruenja, istraivaki instrumenti)
3. Samokontrola- interiorizacija drutvenih vrijednosti u vojnoj organizaciji

Vertikalna kontrola se moe provoditi na 6 naina:

budetska kontrola
zakonodavstvo
mikro menadment
imenovanja
istrage
sukob interesa u okviru oruanih snaga

Hadi- Vrste kontrole vojske i policije:

1. tehnika
2. politika
3. pravna

Babovi- Kontrola i nadzor nad policijskim strukturama. Moe biti:

1. unutranja
2. spoljna (civilna): - politika (u nadlenosti vlade i parlamenta, odluivanje o ulozi policije)
- sudska (provode je tuilatvo i pravosue)
- graanska (uticaj graana na rad policije)

Nadzor i kontrolu je mogue posmatrati kroz tri dimenzije i nivoa:

nivo nadlenosti organa vlasti drave
uticaj razliitih elemenata drutva
interna kontrola tj komponente nacionalnog sistema sigurnosti unutar same sebe

zakonodavni organi tj parlament je najodgovorniji i najznaajniji faktor nadzora i kontrole. U nadlenosti parlamenta
ulaze:
- utvrivanje sigurnosne politike
- odluivanje o veliini, sastavu i kadrovskom kapacitetu
- odluivanje o budetu
- odluivanje o opremanju i naoruavanju
- odluivanje o uslovima upotrebe u ratu i u miru

Sutina demokratskog nadzora i kontrole jeste podreenost zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti. Fenomen tajnosti
predstavlja prepreku za demokratski nadzor i kontrolu. Neprimjerena i nepravovaljana tajnovitost ne doprinosi ni
regionalnoj ni meunarodnoj sigurnosti. Zbog toga se organizuju, razvijaju modeli informisanja domae i svjetske
javnosti o odbrambenim i sigurnosnim poslovima, te ih ini otvorenima i transparentnim. Transparentnost predstavlja
omoguavanje uvida domaoj i svjetskoj javnosti u rjeenja, odluke i postupke dravnih institucija na podruju
funkcija od opteg drutvenog znaaja. Otvorenost predstavlja mogunost uticaja institucija civilnog drutva, javnosti
na ta rjeenja, odluke, postupke. Jedan od naina razvoja metoda transparentnosti o otvorenosti jeste publiciranje tvz
bijele knjige o odbrani, odnosno obavjetajne metode upuene javnosti. Bijela knjiga je pojam koji asocira dobru
namjeru, a otvorenost simbolizuje otklanjanje tajnovitosti i sumnjiavosti. Dakle, osnovni parametri demokratskog
nadzora i kontrole su njena civilna, javna i parlamentarna narav. Cilj joj je prevlast nevojnih struktura vlasti i drutva
nad vojnim. Ona ima i unutranju kontrolu; dvojakog je karaktera:
hijerarhijsko-upravno-personalni i kompetencijski karakter se osnosi na kontrolu u relacijama nedreeni-
podreeni
institucionalni karakter tj postojanje unutranjih organa kontrole i inspekcije

Poseban akcenat se stavlja i na fenomen ograniavanja nekih ljudskih prava pripadnicima vojnih i policijskih struktura
(lica). Npr zabrana uea u politikim partijama, sindikalnog organizovanja i prava na trajk, zabrana praktikovanja
vjerskih sadraja.

10
Civilno upravljanje oruanim snagama i civilno-vojno-policijski odnosi
Pojam civilna kontrola bi trebao da ima neke veze sa odnosom moi izmeu civilnih i vojnih grupa. Hagminton
civilno-vojne odnose posmatra kao jedan vid politike nacionalne bezbjednosti, glavnu komponentu politike vojne
bezbjednosti. U osnovna operativna pitanja vojne politike ubraja tri osnovna pitanja:
1. kvantitativna- vezana za veliinu, regrutovanje i snadbijevanje vojnih snaga
2. kvalitativna- tiu se organizovanja, sastava, opreme i razvoja vojnih snaga
3. dinamina- vezana za koritenje vojnih snaga

Varijante civilne kontrole po Hantingtonu su:

- subjektivna minimalizuje vojnu, a maximalizuje mo civilnih grupa
- objektivna maximalizuje vojni profesionalizam

Drava i drutvo su prolazile i prolaze kroz raliite situacije od kojih su prepoznatljive tri:
1. mirnodopsko stanje i mirnodopski civilno.vojni odnosi
2. predratno stanje drave, drutva i oruanih snaga
3. ratno funkcionisanje dravne politike i njene vojne sile

Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti: principi, mehanizmi i prakse

DIO 1: utvrivanje koncepta sigurnosti i akteri: izazov sa kojim se suoavaju parlamentarci
Promjena sigurnosti u svijetu koji se mijenja (poglavlje 1): demokratsko drutvo je ono u kojem se omoguava
ljudima da svoje stavove prenesu na izabrane predstavnike, a opet mogu i dalje uestvovati putem javne debate.
Demokratske institucije uspostavlaju mehanizme kojima se konflikti rjeavaju mirnim putem i kompromisnim
rjeenjima, pa se na demoktratiju gleda kao na sistem koji je po prirodi povezan sa mirom i sigurnosti. Sigurnost nije
sama po sebi cilj, nego treba da funkcionie u korist dobrobiti graana. Nacionalna sigurnost postaje ljudska sigurnost
gdje na prvo mjesto stavlja ovjeka i zajednicu. U praksi drave u tu svrhu koriste:
preventivne mjere: za izgradnju mira, spreavanje sukoba
itervencije: koriste se onda kada ne uspiju druga nastojanja
reaktivne mjere: mjere pruanja pomoi u toku ili nakon rata (izgradnja centara za raseljena lica, davanje azila
izbjeglicama, humanitarna pomo)

Pored pruanja sigurnosti ljudima putem vojnih faktora, postoje i drugi faktori koji prijete sigurnosti:
- politika prijetnja (politika nestabilnost, terorizam, zloupotreba prava)
- ekonomske prijetnje (siromatvo, finansijska recesija)
- ekoloke prijetnje (nuklearne katastrofe, globalne ekoloke promjene)
- socijalne prijetnje (kriminal, prenapuenost, manjine, imigracije, oboljenja)

Od pojedinanih sigurnosti drava do sigurnosne saradnje meu dravama: danas se prijetnje sigurnosti u jednoj dravi
mogu lako preliti na cijeli region, i ak ugroziti mir u svijetu. Vrste sigurnosnih aranmana:
1. kolektivna odbrana- sporazumom izmeu dvije ili vie drava obavezuju se uesnice da e jedna drugoj
pomoi u sluaju napada izvana (npr NATO i organizacija amerikih drava)
2. kolektivna sigurnost- zajednica je saglasna da e odustati od upotrebe sile i da e pomoi svakoj lanici
zajedice u sluaju da druga lanica pribjegne upotrebi sile (npr UN)
3. kooperativna sigurnost- povezuje kolektivnu sigurnost sa sveobuhvatnim pristupom sigurnosti. irok pristup
sigurnosti je multidimenzionalan, daje prednost multilateralizmu, mirnim rjeenjima, drave su glavni akteri u
sigurnosnom sistemu, naglaava vrijednost stvaranja navika voenja dijaloga na multilateralnoj osnovi

Relevantnost parlamentarnog nadzora (poglavlje 2):

Postoji miljenje da sigurnosna politika jeste prirodni zadatak izvrne vlasti, a parlament je manje adekvatna institucija
zbog vremenske procedure i nedostatka potpunog uvida u neophodnu strunost i informacije. Meutim, parlament
nadgleda rad izvrnih organa. Najmanje etiri razloga zbog kojeg je ovaj nadzor bitan:
spreavanje autokratske vladavine
nema oporezivanja bez zastupljenosti; parlament vri nadzor nad koritenjem dravnog budeta
stvaranje zakonskih parametara (parlament razmatra nacrte zakona)
parlament je kontakt do javnosti, graanstva

Izazovi pred parlamentarnim nadzorom (bar 3 aspekta):

11
 1. zakoni o tajnosti
2. pitanja nabavke naoruanja, spremnost vojnih jedinica
3. meunarodna saradnja moe dovesti do iskljuenja parlamenta iz procesa

Uloga i nadlenost parlamenta i drugih dravnih institucija (poglavlje 3):

Zajednika nadlenost: parlament i vlada imaju razliite uloge, ali i zajedniku nadlenost da odre kvalitetno
funkcionisanje sektora sigurnosti, nadleni su za odnose izmeu lidera i vojnih lidera.
Podjela uloga: izvrna, zakonodavna i sudska vlast ispunjavaju osnovne uloge u dravnoj sigurnosnoj politici. Osim
toga, bitnu ulogu igra i graansko drutvo i mediji, ombussmeni i glavni revizori.
Politika odgovornost: sigurnosne slube trebaju biti odgovorne svakoj od osnovnih organa vlasti (Z; I; S).
Principi demokratskog i parlamentarnog nadzora:
drava je jedini akter koji ima legitiman monopol nad upotrebom sile
parlament je suveren i njemu je odgovorna izvrna vlast
parlamet odobrava i daje revizije za trokove
parlament proglaava i ukida vanredno stanje ili ratno stanje
principi dobre uprave i vladavine prava se odnose na sigurnosni sektor
osoblje sigurnosnog sektora je odgovorno sudovima
organizacije sektora se politiki neutralne

DIO 2: nadzor nad dravnom sigurnosnom politikom, koncipiranje dravne sigurnosne politike (poglavlje 4):
Sastavni elementi: sigurnosna politika obuhvata osnovne odluke u vezi sa sigurnosnim sektorom koji utiu na vanjsku
i unutranju sigurnost, daje smjernice za vojnu doktrinu. S obzirom na injenicu da parlament predstavlja interese i
probleme graana, bitan je i neophodan njegov angaman u dravnoj sigurnosnoj politici. Ona uvijek treba ispunjavati
vrijednosti i principe koji su utvreni ustavom ili poveljom.
Parlament prolazi kroz 4 faze prilikom utvrivanja sigurnosne politike drave:
1. faza: utvrivanje, parlament ima ogranienu ulogu prilikom utvrivanja nove politike. Glavni zadatak pripada
nedlenim vladinim organima i ministarstvima. Parlament moe da ima ovdje bitnu ulogu ukoliko postojea
politika zadovoljava potrebe i tenje graana, te i u traenju revizije ukoliko je to potrebno.
2. faza: odluivanje, parlament ovdje moe da ima bitnu ulogu. Kada dokument doe na parlament, onda je on
vlasnitvo parlamenta i njegova direktna odgovornost. U ovoj fazi parlament vri najvaniji uticaj kroz
budwt, takoe ima bitnu ulogu u mobiliziranju i poveanju javne potpore.
3. faza: realizacija, parlament u ovoj fazi treba da detaljno ispituje vladine aktivnosti, te moe da intervenie
ukoliko vlada napravi ozbiljne greke.
4. faza: ocjena i nauene lekcije, vlada je nadlena da daje ocjene i rezultate predouje parlamentu. Nevladin
sektor takoe provodi ocjene sa svoje strane, a parlament moe da ovlasti konsultante da provedu posebne
revizije rada.

Dravna sigurnosna politika i meunarodni propisi (poglavlje 5):

Meunarodni principi: ograniavaju ili podravaju dejstvo dravne sigurnosne politike. Npr lanice UN-a moraju da:
- rjeavaju meunarodne sporove mirnim putem
- u meunarodnim odnosima suzdravaju od izricanja prijetnji i upotrebe sile
Deklaracija generalne skuptine meunarodnog prava (1970) priznata je kao autentino tumaenje Povelje UN-a.
Prema tome, principi koji moraju da se potuju su:
suzdravanje od prijetnji i upotrebe sile
mirno rjeavanje meunarodnih sukoba
nepovredivost granica i teritorijalnog integriteta drave
pravo naroda na samoopredjeljenje i ivot na vlastitim teritorijama
suverena jednakost drava i nemijeanje u unutranja pitanja
potivanje ljudskih prava
saradnja meu dravama
ispunjavanje obaveza u dobroj vjeri, koje su preuzele iz meunarodnog prava

Multilateralni ugovori npr Povelja UN-a, 4 enevske konvencije i 2 dodatna protokola

Bilateralni ugovori npr starteki ugovor o smanjenju naoruanja (izmeu SSSR i SAD). Ova vrsta ugovora odnosi se
na izraavanje prijateljstva i nenapadanja. Oni mogu obuhvatiti i konkretnu vojnu pomo u sluaju potrebe.

12
U sklapanju ugovora bitno je ukljuiti parlament i javnost.

Uloga graanskog drutva i medija (poglavlje 6):

Graansko drutvo: organizacije koje se nalaze izmeu drave i privatnog ivota osoba i zajednice. Ono ima
potencijal da bude protutea dravnoj moi, te se moe suprotstaviti tome da drava predstavlja nekoliko interesa ili
odabranih grupa. Takoe, ono moe da bitno utie na donoenje odluka vezanih za sektor sigurnosti (npr NVO).
Mediji: slobodni i nezavisni mediji mogu da utiu na sadraj i kvalitet pitanja koja se iznose kroz javne debate. Tako
da je sloboda medija kljuna komponenta demokratije. Oni imaju pravo da prikupljaju i distribuiraju informacije
vezane za polje sigurnosti koje su od javnog interesa i odgovorni su da daju vijesti koje su istinite, tane i pravine.
Svaka zemlja ima zakone o slobodi tampe, a naravno i meunarodni zakoni garantuju slobodu tampe, miljenja,
izraavanja.
Parlament i javnost: demokratski nadzor moe biti djelotvoran kao princip dobre uprave, samo ako je i javnost
upoznata sa osnovnim pitanjima, te uestvuje u debatama. Parlament treba da osigura dostupnost informacija i
dokumenata vezanih uz pitanja sigurnosti (npr web stranica). Takoe, komunikacija treba da bude dvosmjerna zbog
mogunosti sudjelovanja i nadzora od strane graana, zbog poveanja povjerenja javnosti u parlament, zbog potpore od
strane javnosti ime se postie konaan cilj i svrha, a to je demokratska stabilnost.

Pogled na sigurnosnu politiku s aspekta gendera (poglavlje 7):

Gender je relativno nova sfera i gleda se na njega kao na bitan parametar po pitanju sigurnosti, tj ene imaju jednaka
prava kao i mukarci i doprinose rjeavanju pitanja sigurnosti.
Demokratska kontrola vojske i policije u SR Jugoslaviji Miroslav Hadi
vojske i policije

Kontrola se sastoji od pet povezanih elemenata:

(1)Vrilac kontrole, (2) kontrolisani subjekt, (3) predmet kontrole, (4) kontrolna ovlatenja, (5) cilj
kontrole

Kontrola obuhvata tri faze:

(1) uporeivanje predvienog i ostvarenog
(2) ocjena
(3) odgovarajua intervencija
Odnos nadzora i kontrole
Nadzor predstavlja iri pojam, odnosno kontrola je sastavni dio nadzora.Razlikujemo tri vrste
kontrole:
(1) tehnika kontrola
(2) politika kontrola
(3) pravna kontrola

Pravna kontrola je ona kontrola uprave koja je predviena i regulisana pravnim normama i kod
koje kontrolor ima pravna ovlatenja prema kontrolisanom subjektu u pogledu predmeta kontrole.
Osnovne naznake o vojsci i policiji:
(1) pojaana subordinacija
(2) impozantna brojnost sastava
(3) materijalno-tehnika opremljenost
(4) standardna hitnost postupanja
(5) upotreba prinude (sile)
(6) diskrecioni prerogativi
Negativne pojave u vojsci i policiji u sluaju nekontrolisanja njihova rada: (1) pojedinci (i grupe) se mogu nai na udaru njihovih mjera; (2)
problem ideoloke obojenosti (djela) vrha vojske (takoer i policije)

Postoje dvije vrste pravne kontrole uprave (takoer i vojske i policije): (1) unutranja pravna kontrola uprave, (2)
spoljna pravna kontrola uprave . Unutranja pravna kontrola uprave, u pogledu vojske i policije predstavlja necivilnu, strogu
unutranju upravnu kontrolu. Spoljna pravna kontrola uprave se grana u etiri glavna institucionalizovana
sektora, a to su:
(1) parlamentarna kontrola (komisije, odbori),

13
 (2) vladina kontrola,
(3) sudska kontrola (redovno, specijalno i ustavno sudstvo),
(4a) specijalni oblici spoljne pravne kontrole uprave (ombudsman),
(4b) javno mnijenje.
Svrha i znaaj civilne kontrole vojske i policije se oituje u slijedeim takama:(1) ostvarenje javnih interesa u okvirima pravnog poretka,(2)
zatita graana od protivpravnih akcija organa uprave (u ovom sluaju vojske i policije), (3) naglaena javnost, objektivnost i nepristrasnost, (4)
pojaana zatita zakonitosti
Tomieva razmatranja:
Upravno-slubenika profesija... podrazumeva odreene moralne standarde rada... strunost, profesionalnost, depolitizovanost, odgovornost,
potenje i ast.
Primjena naela civilne kontrole vojske u tranzicijskim zemljama Timoti, Milorad
Pitanje potrebnosti civilne kontrole vojske.Platon je u Republici postavljao pitanje ko uva uvare.. Historijski osvrt
Modeli civilno-vojnih odnosa u bivim komunistikim zemljama:(1) model institucionalnog sukoba; (2) model institucionalne kongruencije, (3)
participativni model.
Politiki i normativni preduslovi za uspjenu civilnu kontrolu vojske:(1) jasna podjela ovlatenja izmeu predsjednika vlade i ministra odbrane
definisana ustavom i zakonima, (2) parlamentarna kontrola,(3) kontrola mirnodopske vlade nad generaltabovima i vojnim komandantima preko
min. Odbrane na ijem je elu civil,(4) vojni profesionalizam i efikasnost na visokom nivou.
Naela civilne kontrole vojske su slijedea:
(1) suprematija civilne u odnosu na vojnu vlast i efikasna potinjenost vojske civilnom vrhovnom komandantu,
(2) priznavanje profesionalne kompetentnosti i autonomije vojnih profesionalaca u njihovoj strunoj sferi,
(3) depolitizacija i minimalizacija mjeanja vojske u politiku i politike intervencije u struna vojna pitanja.
Manjak pretpostavki za demokratsku kontrolu Vojske Jugoslavije Hadi, Miroslav
Izuzetost Vojske Jugoslavije od demokratske civilne kontrole direktan je proizvod naina utemeljenja i funkcionisanja SR Jugoslavije. Dublji
korijeni predstavljaju, civilno-vojno naslijee jugoslovenskog drutva. Ratna zloupotreba JNA, olakana je decenijskom izuzetou od civilne
demokratske kontrole.
Sistemska izuzetost JNA
Pozicija i djelokrug JNA odreen ustavom SFRJ.
(1) Ustavnim zakonom iz 1953. godine: JNA... titi drutveni i politiki poredak
(2) Ustav SFRJ iz 1963. godine: JNA titi... socijalistiko drutveno i politiko ureenje
(3) Ustav iz 1971:imenovane oruane snage SFRJ, JNA i TO, a zadatak im se sastoji u tome da brane ustavni poredak.
Mane u definiranju zadataka JNA: (1) nepotpune definicije zatienih sadraja i elemenata ustavnog poretka (2) naini ugroavanja ustavnog
poretka (3) mogunost proizvoljne upotrebe vojske u unutranjim sukobima.
Institucije polit-komesara i oficira bezbjednosti.Partijski vrh je preko ovih slubi imao punu politiku kontrolu nad JNA.Dvojna priroda JNA
(1) podsistem koji funkcionie na partijskim principima
(2) relativno nezavisan sistem koji funkcionie po internim i profesionalnim principima.
Iz toga proizilazi, da je monopol JNA (pored vanjske odbrane) bio proiren i na unutranju odbranu partijskih vrijednosti i ciljeva. Mo JNA
dodatno je rasla militarizacijom drutva koja je poduzeta preko koncepcije ONO i DSZ. Partija je bila instalirana u centar sistema.
(1) Komitet za ONO i DSZ kontrolisao civilne subjekte odbrane
(2) Organizacija SKJ u JNA kontrolisao armijske subjekte odbrane
Sistemska indoktrinacija pripadnika JNA-Sindrom suvorov-Hiperprodukcija visokog oficirskog kadra-Negativna selekcija i karijerizam-
Pseudointelektualizam
Status Vojske Jugoslavije
Miloevi preuzeo cjelokupan instrumentarij i prateu infrastrukturu za reprodukciju line moi. (1) Potinio je vojni vrh vojske i policije. Mo
Miloevia je dodatno proizilazila iz praznina Ustava SR Jugoslavije (kolidirajui odredbe o odbrani i vojsci).
Viestruka kontrola oruanih snaga u demokratijama: sluaj Holandije Born, Hans
Prema Bornu demokratska kontrola predstavlja irok pojam, odnosno obuhvata slijedee elemente: (1) civilna premo, (2) parlamentarna kontrola
(3) legalan ustavni okvir, (4) transparentnost odbrambene i sigurnosne politike, (5) profesionalan oficirski kadar (6) podjela rada (vojno, politiko
rukovodstvo), (7) civilno drutvo, (8) nevladine institucije iz domene odbrane i sigurnosti.
Civilno-vojni paradoks
Kako jedna nedemokratska organizacija kao to je vojska moe braniti demokratsko drutvo? Dva modela politiko-vojnih odnosa pomou
kojih se rjeava paradoks: (1) divergentni model objektivna civilna kontrola (2) konvergentni model vojska treba da bude integrisana u
drutvo i politiku.
OSNOVNE ZNAAJKE O DRUTVENO-POLITIKOM UREENJU HOLANDIJE
Politiko-vojni odnosi u Holandiji datiraju jo od 1579. godine. Od 1813. godine parlamentarna demokratija na ijem je elu monarh.
Odnos parlamenta i vlade: Vlada ima izvrnu vlast ali je zakonodavna vlast povjerena i vladi i parlamentu. Odnos se zasniva na tri principa: (1)
princip odgovornosti (2) princip povjerenja (3) princip izbora nove vlade/parlamenta
Kontrolni instrumenti parlamenta Holandije:
(1) sasluanja,
(2) nacionalna reviziona kancelarija.
Vlada ima ulogu vrhovne komande OS. Operativnu komandu nad OS povjerena naelniku taba odbrane. Parlament proglaava ratno stanje.
Vojnici oruanih snaga Holandije imaju pravo na:
(1) udruivanje i pravo sindikalne aktivnosti,
(2) na trajk (pod odreenim okolnostima),
(3) na proteste.
Viestruka kontrola oruanih snaga
Postoje slijedei oblici demokratske kontrole, a to su:(1) Vertikalna demokratska kontrola, (2)
Horizontalna demokratska kontrola, (3) Samokontrola.
Vertikalna demokratska kontrola

14
Predstavlja demokratsku kontrolu parlamenta i vlade nad oruanim snagama, koja se sprovodi od vrha nadole. Postoji est naina
sprovoenja ove kontrole:(1) budetska kontrola, (2) zakonodavstvo, (3) mikro-menadment, (4) imenovanja, (5) istrage, (6) sukob interesa u OS
Horizontalna demokratska kontrola
Predstavlja vid demokratske kontrole u kojoj drutvene institucije vre nadzor nad OS i na taj nain utiu na njihov rad. Drutvene
institucije koje vre nadzor mogu biti slijedee: (1) mediji, (2) nevladine organizacije koje se bave domenom odbrane i sigurnosti, (3) vjerske
organizacije zastupljene u vojsci, (4) istraivaki instituti,(5) sistem vojnog zakonodavstva (vojno-civilni sudovi)
Samokontrola
Predstavlja interiorizaciju drutvenih vrijednosti u vojnoj organizaciji. (autonomija i samodisciplina)
Civilno-vojni odnosi u Sloveniji problemi i perspektive Malei, Marjan
Iskustva Slovenije kao nezavisne drave. Problemi civilno-vojnih odnosas u Sloveniji.

PARLAMENTARNI NADZOR NAD SEKTOROM SIGURNOSTI: PRINCIPI, MEHANIZMI I PRAKSE.

Dio 1: Poglavlje 1: Promjena sigurnosti u svijetu koji se mijenja
Demokratsko drutvo je ono u kojem se omoguava ljudima da svoje stavove prenesu na izabrane predstavnike, a opet mogu i dalje uestvovati
putem javne debate. Demokratske institucije uspostavlaju mehanizme kojima se konflikti rjeavaju mirnim putem i kompromisnim rjeenjima, pa
se na demoktratiju gleda kao na sistem koji je po prirodi povezan sa mirom i sigurnosti. Sigurnost nije sama po sebi cilj, nego treba da
funkcionie u korist dobrobiti graana. Nacionalna sigurnost postaje ljudska sigurnost gdje na prvo mjesto stavlja ovjeka i zajednicu.
U praksi drave u tu svrhu koriste:
1 - preventivne mjere
2 - intervencije
3 - reaktivne mjere
Pored pruanja sigurnosti ljudima putem vojnih faktora, postoje i drugi faktori koji prijete sigurnosti: politika prijetnja , ekonomske prijetnje,
ekoloke prijetnje, socijalne prijetnje. Od pojedinanih sigurnosti drava do sigurnosne saradnje meu dravama: danas se prijetnje sigurnosti u
jednoj dravi mogu lako prenjeti na cijeli region, i ak ugroziti mir u svijetu. Vrste sigurnosnih aranmana:
kolektivna odbrana
kolektivna sigurnost
kooperativna sigurnost
Dio 1: Poglavlje 2: Relevantnost parlamentarnog nadzora
Postoji miljenje da sigurnosna politika jeste prirodni zadatak izvrne vlasti, a parlament je manje adekvatna institucija zbog vremenske
procedure i nedostatka potpunog uvida u neophodnu strunost i informacije. Meutim, parlament nadgleda rad izvrnih organa.
Najmanje etiri razloga zbog kojeg je ovaj nadzor bitan:
1 - spreavanje autokratske vladavine
2 - nema oporezivanja bez zastupljenosti; parlament vri nadzor nad koritenjem dravnog budeta
3 - stvaranje zakonskih parametara (parlament razmatra nacrte zakona)
4 - parlament je kontakt do javnosti, graanstva
Dio 1: Poglavlje 3: Uloga i nadlenost parlamenta i drugih dravnih institucija
Zajednika nadlenost: parlament i vlada imaju razliite uloge, ali i zajedniku nadlenost da odre kvalitetno funkcionisanje sektora sigurnosti,
nadleni su za odnose izmeu politikih lidera i vojnih lidera.
Podjela uloga: izvrna, zakonodavna i sudska vlast ispunjavaju osnovne uloge u dravnoj sigurnosnoj politici. Osim toga, bitnu ulogu igra i
graansko drutvo i mediji, ombudsmeni i glavni revizori.
Politika odgovornost: sigurnosne slube trebaju biti odgovorne svakoj od osnovnih organa vlasti (Z; I; S).
Principi demokratskog i parlamentarnog nadzora:
drava je jedini akter koji ima legitiman monopol nad upotrebom sile, parlament je suveren i njemu je odgovorna izvrna vlast, parlamet
odobrava i predlae revizije za trokove odbrane, parlament proglaava i ukida vanredno stanje ili ratno stanje, principi dobre uprave i vladavine
prava se odnose na sigurnosni sektor, osoblje sigurnosnog sektora je odgovorno sudovima, organizacije sektora se politiki neutralne.
Dio 2: Poglavlje 4: Koncipiranje dravne sigurnosne politike
Parlament prolazi kroz 4 faze prilikom utvrivanja sigurnosne politike drave:
Faza: utvrivanje, parlament ima ogranienu ulogu prilikom utvrivanja nove politike. Glavni zadatak pripada nedlenim vladinim organima i
ministarstvima. Parlament moe da ima ovdje bitnu ulogu ukoliko postojea politika zadovoljava potrebe i tenje graana, te u traenju revizije
ukoliko je to potrebno.
Faza: odluivanje, parlament ovdje moe da ima bitnu ulogu. Kada dokument doe na parlament, onda je on vlasnitvo parlamenta i njegova
direktna odgovornost. U ovoj fazi parlament vri najvaniji utjecaj kroz budet, takoe ima bitnu ulogu u mobiliziranju i poveanju javne
potpore.
Faza: realizacija, parlament u ovoj fazi treba da detaljno ispituje vladine aktivnosti, te moe da intervenie ukoliko vlada napravi ozbiljne greke.
Faza: ocjena i nauene lekcije, vlada je nadlena da daje ocjene i rezultate predoava parlamentu. Nevladin sektor takoe provodi ocjene sa
svoje strane, a parlament moe da ovlasti konsultante da provedu posebne revizije rada.
Dio 2: poglavlje 5: Dravna sigurnosna politika i meunarodni propisi
Meunarodni principi ograniavaju ili podravaju dejstvo dravne sigurnosne politike.
Naprimjer lanice UN-a moraju da:1 Suzdravaju se od prijetnji i upotrebe sile, 2 Mirno rjeavaju meunarodne sporove, 3 Da potuju me.
granice i teritorijalni integritet drava, 4 - Pravo naroda na samoopredjeljenje i ivot na vlastitim teritorijama, 5 - Suverena jednakost drava i
nemijeanje u unutranja pitanja, 6 - Potivanje ljudskih prava, 7 - Saradnja meu dravama, 8 - Ispunjavanje obaveza u dobroj vjeri, koje su
preuzele iz meunarodnog prava
Dio 2: Poglavlje 6: Uloga graanskog drutva i medija
Graansko drutvo: organizacije koje se nalaze izmeu drave i privatnog ivota osoba i zajednice. Ono ima potencijal da bude protutea
dravnoj moi, te se moe suprotstaviti tome da drava predstavlja nekoliko interesa ili odabranih grupa. Takoe, ono moe da bitno utie na
donoenje odluka vezanih za sektor sigurnosti (npr NVO).
Mediji: slobodni i nezavisni mediji mogu da utiu na sadraj i kvalitet pitanja koja se iznose kroz javne debate. Tako da je sloboda medija kljuna
komponenta demokratije. Oni imaju pravo da prikupljaju i distribuiraju informacije vezane za polje sigurnosti koje su od javnog interesa i
odgovorni su da daju vijesti koje su istinite, tane i pravine. Svaka zemlja ima zakone o slobodi tampe, a naravno i meunarodni zakoni
garantuju slobodu tampe, miljenja, izraavanja.

15
Parlament i javnost: demokratski nadzor moe biti djelotvoran kao princip dobre uprave, samo ako je i javnost upoznata sa osnovnim pitanjima,
te uestvuje u debatama. Parlament treba da osigura dostupnost informacija i dokumenata vezanih uz pitanja sigurnosti (npr web stranica).
Takoe, komunikacija treba da bude dvosmjerna zbog mogunosti sudjelovanja i nadzora od strane graana, zbog poveanja povjerenja javnosti u
parlament, zbog potpore od strane javnosti ime se postie konaan cilj i svrha, a to je demokratska stabilnost.
Dio 2: Poglavlje 7: Pogled na sigurnosnu politiku sa aspekta gendera
Gender je relativno nova sfera i gleda se na njega kao na bitan parametar po pitanju sigurnosti, tj. ene imaju jednaka prava kao i mukarci i
doprinose rjeavanju pitanja sigurnosti.
Ovdje se treba pristupati iz dva ugla:
1 - sigurnosna politika se mora fokusirati na gender senzitivna pitanja i rjeavati ih; mogua rjeenja se moraju prouavati i trebaju se uvesti
strukture kako bi se potovala prava i interesi ena
2 - bitno je promovisati sudjelovanje ena u oblasti sigurnosne politike
Prelaskom iz tradicionalne odbrane na sigurnost graana, enama je pruena nova ansa. To se odnosi na pitanja sigurnosti koja, pored upotebe
fizike snage i obuke, ukljuuje i istraivanje i nformacione tehnologije i obavjetajni rad. Svaki mirovni proces koji ignorie potrebu i ulogu
ena je neprirodan, te samim tim i nestabilan. ene kao i mukarci, su rtve i akteri rata i oruanih sukoba, ali obino ne drugaije naine i u
razliitim oblastima. ene, takoe, trebaju da se vie ukljue u parlamentarne komisije za pitanja odbrane.
Dio 3: Poglavlje 8: Vojska
Funkcije vojske: (stari zadaci) - Zatita neovisnosti drave, njenog suverniteta i teritorijalnog integriteta i njenih graana- Ouvanje mira na
meunarodnom planu ili misije provoenja mira- Pruanje humanitarne pomoi u sluaju katastrofa- Zadaci unutarnje sigurnosti (pomo civilnim
organima koji su nadleni za provoenje zakona u odravanju reda u posebnim sluajevima)- Sudjelovanje u izgradnji drave (drutvena
funkcija)
Od 1990. godine je veina vojski prola kroz radikalne reforme. Tri su cilja tih reformi:
1 Demokratizacija
2 Prilagoavanje novoj sigurnosnoj klimi
3 Internacionalizacija
Dio 3: Poglavlje 9: Druge vojne organizacije na razini drave
Druge vojne organizacije se jo nazivaju paravojne organizacije. Predstavljaju andarmeriju, carinske slube i granine garde, ukoliko su ove
snage obuene u vojnim taktikama, opremljene kao vojne snage i djeluju pod vojnim autoritetom u sluaju rata. Tijesno su povezane sa vojskom.
Funkcije drugih vojnih organizacija na razini drave:
1. kontrola granica, traganje za ilegalnom trgovinom robama i ljudima
2. kontrola masovnih pobuna
3. odravanje reda i mira u vanrednim situacijama, zatita efa drave i znaajnih objekata
Dio 3: Poglavlje 10: Strukture policije
Policija u demokratskim drutvima
Karakteristike demokratskog rada policije:
potivanje vladavine prava
obezbjeenje javne sigurnosti u skladu sa ljudskim pravima
transparentnost, nadzor i postojanje mehanizama kontrole
demokratski rad policije je proces odozgo prema dole (odgovara na pitanja graana)
Graani u demokratiji imaju pravo da oekuju pravedan, nepristrasan tretman kada se nalaze u rukama policije. Policija mora potovati svaije
pravo na ivot. Policijske organizacije su instrumenti izvrne vlasti i tako uivaju monopol legitimne sile. Zbog toga se esto koriste kao
instrument zloupotrebe, nasilja i potiskivanja ljudskih prava i korupcije. Iz tog razloga su potrebne posebne garancije prema kojima policijske
organizacije moraju imati diskreciju i operativnu neovisnost, moraju potovati nepristrasnost u potivanju zakona i djelovati profesionalno.
Upotreba sile mora biti u skladu sa pravilom proporcionalnosti.
Dio 3: Poglavlje 11: Tajne i obavjetajne slube
Obavjetajne slube predstavljaju kljunu komponentu svake drave koja prua neovisnu analizu informacija koje su relevantne za sigurnost
drave. Posebno nakon dogaaja 11. septembra 2001. godine kvalitetna obavjetajna sluba se smatra prijeko potrebnom. Sama priroda
obavjetajnih slubi odnosi se na prikupljanje i analizu informacija, to zahtijeva visok stepen povjerljivosti. S druge strane takve informacije
mogu se zloupotrijebiti, obavjetajne slube mogu postati prijetnja drutvu i politikom sistemu koji trebaju tititi. Stoga postoji velika potreba za
jasnim demokratskim i parlamentarnim nadzorom nad obavjetajnim slubama. Demokratski nadzor bi trebao zapoeti jasnim i izriitim
zakonskim okvirom, u kojem e jasno biti odreene ovlasti slubi, metode rada i nain podnoenja izvjetaja. Parametri za obavjetajne slube u
demokratskim drutvima:
1. OBIM
2. DEBATA
3. PODJELA ZADATAKA
4. OBUKA OSOBLJA
5. SKIDANJE TAJNOSTI
Dio 3: Poglavlje 12: Privatna sigurnost i vojne kompanije
Drava ima monpol nad legitimnim koritenjem sile. Meutim, pojavljuje se novi fenomen pod nazivom privatizacija sigurnosnih funkcija.
Uglavnom zemlje izale iz rata ili propaple drave poseu za ovakvim kompanijama. Ohrabrujue je to to su aktivnosti ovih kompanija pod
kontrolom dravnih mehanizama.
Postoje tri osnovne grupe privatne sigurnosti i vojnih preduzea:
Plaenici
Privatne vojne firme
Privatne zatitarske firme
Dio 4: Poglavlje 13: Uvjeti i djelotvoran parlamentarni nadzor
Instrumenti ili alati koje parlament moe koristiti za osiguranje demokratskog nadzora nad sektorom sigurnosti:
1 Ope ovlasti (iniciranje zakona; ispitivanje pripadnika izvrne vlasti; provoenje parlamentarnih istraga;odravanje sasluanja)
2 Budetska kontrola
3 Mirovne misije/rasporeivanje u inozemstvu (pravo parlamenta da odobri ili odbije)
4 Nabavka (obaveza izvrne vlasti da u potpunosti obavjetava parlament o nabavkama; pravo da se odobri ili odbije ugovor)

16
5 Opa odbrambena i sigurnosna politika (pravo odluke u donoenju koncepta sigurnosne politike, koncepta upravljanja krizama, o strukturi
snaga)
6 Vojno/sigurnosno osoblje (pravo na odobrenje ili odbijanje plana osoblja; utvrivanje gornje granice za ljudstvo)
Uvjeti djelotvornog nadzora parlamenta nad sektorom sigurnosti, obuhvataju:
Jasno definisanje ustavne i zakonske ovlasti: veina ustava propisuje da je izvrna vlast nadlena za sigurnosne slube i da je izvrna vlast
odgovorna parlamentu . Uobiajene prakse: bitno je da se utvrde i odre navike i prakse parlamentarnog nadzora podranog drutvenim
normama. Resursi i strunosti: nadgledanje se nalazi pod faktorima vremena i strunosti i dostupnosti informacija. Politika volja predstavlja
osnovni uslov za djelotvornu parlamentarnu kontrolu nad sektorom sigurnosti
Dio 4: Poglavlje 14: Parlamentarni mehanizmi primjenjeni na sektor sigurnosti
Tri uobiajene mogunosti za sticanje informacija od vlade su:
1 Parlamentarne debate
2 Parlamentarna pitanja i upiti vladinim dunosnicima
3 Parlamentarna istraivanja
Parlamentarne debate: pruaju mogunost razmjene miljenja i prikupljanja informacija u vezi sa injenicama i vladinim namjerama. Zajednike
karakteristike parlamentarne mainerije i procedure za nadzor :
1 - Opa debata- periodini izvjetaji od strane rukovoditelja.
2 - Interpelacija- interpelacijom se pokreu generalne debate i njom se provode politike sankcije. Ovo je najdjelotvornija procedura jer se
ministri direktno pozivaju na odgovornost.
3 - Zahtjev pred ljetnu pauzu- u britanskom sistemu interpelacija je nepoznata, ovaj zahtjev za ljetnu pauzu je slian interpelaciji. Zahtjev se alje
prije da bi vlada imala vremena razmotriti pitanja ali se ne glasa.
4 - Pitanja- cilj pitanja je da se dobiju konkretne informacije, intervencije, te da se iznesu eventualne zloupotrebe i da se trai lijek.
5 Istrane komisije
Parlamentarna pitanja i upiti vladinim dunosnicima: bez obzira da li su u pisanoj ili usmenoj formi ine sastavni dio parlamentarne istane
funkcije i predstavljaju jednu od najrasprostranjenijih parlamentarnih procedura za nadzor.
Parlamentarna istraivanja: istrage vre parlamentarne komisije koje potom daju izvjetaj o aktivnostima. Istrane komisije se koriste za
izuavanje posebnih pitanja. Parlament daje instrukcije lanovima kako da prikupljaju informacije i kako da napiu izvjetaj. Parlament mora biti
potpuno informisan o svim pitanjima po kojima izvrna vlast preuzima akcije. Kljune ovlasti za istraivanje obuhvataju sljedee:
1 - Izbor teme i obima parlamentarne istrage
2 - Posjete vojnih baza i drugih objekata sigurnosnih slubi
3 - Prikupljanje informacija od predsjednitva, vlade, uprave ili osoblja
4 - Uzimanje dokaza
5 - Organizovanje javnih i zatvorenih sasluanja
Dio 4: Poglavlje 15: Parlamentarne komisije za odbranu ili sigurnost
Parlamentarni nadzor obuhvata vie komisija kao to su:
- komisija za odbranu,
- za vanjske poslove,
- za budet ili finansije,
- za obavjetajne slube i pitanja,
-za industriju i trgovinu,
- za nauku i tehnologiju,
- za unutranje poslove.
Ovlasti i sredstva: neke parlamentarne komisije nemaju pravo same prikupljati dokaze, dok druge imaju gotovo neograniene ovlasti za
prikupljanje dokaza iz vanjskih izvora. Neke imaju ovlasti da usvajaju ili utvruju neke zakone, dok druge samo ispituju postupke i mjere izvrne
vlasti i dodjele budetskih sredstava. Nivo strunosti i sredstava se odnose na nivo kapaciteta i stabilnost osoblja, kapacitet istraivanja i njegov
karakter.
Dio 4: Poglavlje 16: Ombudsmen
On se bavi pritubama graana u vezi sa odlukama, mjerama ili propustima javne uprave. Bira ga parlament ili ga imenuje ef drave ili vlada.
titi graane od krenja prava, zloupotrebe poloaja, greaka, nesavjesnog postupanja, nepravinih odluka i loe uprave. Da bi zatitio ljudska
prava, ombudsmen ima sljedee ovlasti:
1 - Da istrauje rad vlade
2 - Eliminira nepravilno ponaanje administracije
3 - Podnosi izvjetaj vladi, podnosiocu albe i zakonodavcu
Ombudsmen za odbranu prati vojsku u ime graana odnosno parlamenta. Istrauje rad nadlenog ministarstva. Moe ga imenovati parlament, a u
nekim zemljama ministar odbrane. Postoje zakonske odredbe ta i u kojoj mjeri ombudsmen smije da iznosi javnosti. Ova institucija je poveala
povjerenje javnosti u sektor odbrane. Ova institucija prua zatitu osobama koje slue vojni rok od zloupotrebe u vojsci. U tom pogledu se ne
smije dovesti u pitanje vojna hijerarhija ili da se smanji vojna gotovost.
Dio 4: Poglavlje 17: Obilazak objekata slubi sigurnosti
Relevantnost- ovaj metod posjete razvija dijalog i gradi povjerenje i razumijevanje izmeu politiara i vojnih lidera. U pritvorima i zatvorima
obilazak u cilju otkrivanja sluajeva maltretiranja i spreavanja zlostavljanja.
Uslovi za obilazak- obilazak parlamentaraca mora biti iskoordiniran sa relevantnim ministarstvom. Neoekivane posjete se mogu protumaiti
kao nedostatak povjerenja u vojsku, zaobilaenje hijerarhije. To je ograniavajui faktor za parlamentarce, jer se vojska moe pripremiti do
posjete i pruiti sliku koja ne odgovara stvarnom stanju.
Demokratska kontrola sistema nacionalne sigurnosti
Oruane snage su osnova u pogledu konstituisanja dravne (nacionalne) moi. Drava ih tvori u interesu svojeg politickog poretka, za potrebe
vanjske i unutarnje sigurnosti. Meutim, mnogo puta u historiji se desila paradoksalna situacija kada vojna ili neka druga sila dovodi u pitanje
suverenitet sopstvene drave. Ovakve zloupotrijebe poznajemo kao dravne udare, vojne pueve, graanske ratove, revolucije, totalitarne reime,
autokratije itd... ali historija je puna i afera koje se odnose na razlicite vrste malverzacija, krsenja ustava, i prekoracenja ovlasti od strane sefova
drzava, ministara, generala i drugih, tako da moemo zakljuiti da neiskontrolirana sila po svojoj prirodi djeluje potpuno nekontrolirano, ustvari
djeluje u interesu svoje elite. Pored navedenih, tri su osnovna razloga koji upuuju na potrebu nadzora i kontrole komponenata sistema nacionalne
sigurnosti:

17
 1. Najskuplji je dravni sektor (koncentrira se najvei dio budeta, te je najvea vjerovatnoa za manipulacije)
2. Rukovoenje dravom (koncentracija ovlatenja koja se ustavom, zakonima ili drugim aktivma daju pojedincima, tabovima,
naelnicima... ostavlja veliku mogunost za zloupotrebu poloaja, krenje zakona i ustava...)
3. Konspirativnost (tajnost planiranja i izvravanja pojedinih zadataka, misija i operacija je znaajna odlika svih komponenata sis.sig.
to u kombinaciji s prethodnim prua mnogo vie uvjeta za razliite vrste zloupotreba)
Nasuprot demokratije stoji samovolja pojedinca ili politike elite na vlasti. Kada ova samovlast dobije visok stepen ona esto proizvodi
svojevrsne oblike militarizma. U istom smislu, esto je odluka o upotrebi nuklearnog oruzja u rukama jednog ovjeka ili neke manje grupe (elite),
a to jos jednom predstavlja ogromnu prijetnju, ovog puta svjetskom miru. Takoer zemlje zapadne liberalne demokratije osporavaju pojedinim
dravama pravo na posjedovanje i proizvodnju nuklearnog borbenog potencijala nerijetko jer su drave mimo euroatlatskog kruga, tj dravama
iji politiki sistem nije euroatlantskog tipa.
Dakle, dvije injenice su neosporne:

1. Svaka zloupotrena nacionalnog sistema sigurnosti ostavlja negativan trag u dravi

2. Svaki krupni poremeaj u dravi nadrasta samu dravu i utie na globalnu sigurnost
Kontrola vojne moi bilo je oduvijek osnovno pitanje koje je uticalo na funkcioniranje i opstanak same drave, a na ponaanje dravne strukture
bitno mogu uticati svi elementi drutva, civilnog drutva, nevladinih organizacija, udruenja graana, mediji, ugledni pojedinci, politika
opozicija, naune institucije i akademska zajednica, te openisto drutvena i svjetska javnost.
Postoje dvije osnovne pretpostavke za demokratsku kontrolu sektora sigurnosti:
U totalitarno ureenim dravama ne postoje nikakve pretpostavke
Stepen demokratskog dostignua definie pretpostavke za odgovarajui nivo kontrole i nadzora
Dakle, logino je da se kontrola i nadzor moe vriti samo u demokratskim dravama, a moemo je
promatrati u tri dimenzije i nivoa:

1. Nivo nadlenosti organa drave

2. Uticaj razliitih elemenata drutva na rad komponenata sis.sig; I
3. Interna kontrola koju su dune provoditi komponente sis.sig. unutar sebe samih
Zakonodavni organi tj. parlament je najodgovorniji i najznaajniji faktor nadzora i kontrole. U nadlenosti parlamenta ulaze:
- utvrivanje sigurnosne politike
- odluivanje o veliini, sastavu i kadrovskom kapacitetu
- odluivanje o budetu
- odluivanje o opremanju i naoruavanju
- odluivanje o uslovima upotrebe u ratu i u miru
Sutina demokratskog nadzora i kontrole upravo je podreenost zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti. Fenomen tajnosti predstavlja prepreku za
demokratski nadzor i kontrolu. Neprimjerena i nepravovaljana tajnovitost ne doprinosi ni regionalnoj ni meunarodnoj sigurnosti. Zbog toga se
organizuju, razvijaju modeli informisanja domae i svjetske javnosti o odbrambenim i sigurnosnim poslovima, te ih ini otvorenima i
transparentnim. Transparentnost predstavlja omoguavanje uvida domaoj i svjetskoj javnosti u rjeenja, odluke i postupke dravnih institucija
na podruju funkcija od opteg drutvenog znaaja. Otvorenost predstavlja mogunost uticaja institucija civilnog drutva, javnosti na ta rjeenja,
odluke, postupke. Dakle, osnovni parametri demokratskog nadzora i kontrole su njena civilna, javna i parlamentarna narav. Cilj joj je prevlast
nevojnih struktura vlasti i drutva nad vojnim. Ona ima i unutranju kontrolu; dvojakog je karaktera:

hijerarhijsko-upravno-personalni i kompetencijski karakter se odnosi na kontrolu u relacijama nedreeni-podreeni

institucionalni karakter tj postojanje unutranjih organa kontrole i inspekcije
Poseban akcenat se stavlja i na fenomen ograniavanja nekih ljudskih prava pripadnicima vojnih i policijskih struktura (lica). Npr. zabrana uea
u politikim partijama, sindikalnog organizovanja i prava na trajk, zabrana praktikovanja vjerskih sadraja.
Civilna kontrola
Pojam civilne kontrole uveo je Hantington po kojem bi ona trebala da ima neke veze sa odnosom moi izmeu civilnih i vojnih grupa, na
koju on gleda kao na jedan vid politike nacionalne bezbjednosti. On ovim pojmom skree panju da je vojna sila samo jedna od organizacija
drave te da podlijeu sistemu upravljanja sa nivoa legitimnih (civilnih) organa vlasti. Dakle civilna kontrola i civilni nadzor policije i vojske
treba razumjevati kao dio elementa integralnog demokratskog nadzora nad ove dvije i drugim komponentama sistema nacionalne sigurnosti.

18