Sveuilite u Zadru

Odjel za Ekonomiju

Roko Puno

VELIKA GOSPODARSKA KRIZA

Seminarski rad

Zadar, 2007.
 Sveuilite u Zadru
Odjel za Ekonomiju

VELIKA GOSPODARSKA KRIZA

Seminarski rad

Predmet: Ekonomija
Mentorica: Dijana iin-ain, dipl. oec.
Student: Roko Puno
Broj indeksa: 93397-2006

Zadar, sijeanj 2007.

SADRAJ:

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. PERIOD PRIJE KRIZE..................................................................................2

3. KRIZA...............................................................................................................3

3.1 Slom.............................................................................................................3

3.2 Deflacija......................................................................................................4

3.3 Banke i novac..............................................................................................5

3.4 Nezaposlenost.............................................................................................6

4. NEW DEAL......................................................................................................7

4.1 Prvi New deal..............................................................................................7

4.2 Drugi New Deal..........................................................................................8

5. JOHN MAYNARD KEYNES..........................................................................9

5.1 Velika kriza 1930........................................................................................9

5.2 Opaske o poslovnom ciklusu...................................................................10

6. ZAKLJUAK.................................................................................................12

POPIS LITERATURE.......................................................................................13
1. UVOD
Predmet istraivanja ovog seminarskog rada je Velika gospodarska kriza koja je trajala u prvoj
polovici 1930-ih godina. Kriza koja je pogodila itav svijet imala je svoj epicentar u
Sjedinjenim Amerikim Dravama i zato se ovaj seminar oslanja na zbivanja u SAD-u
tijekom krize. Razlog tome je to je ogledalo krize, bilo stanje u SAD-u u to vrijeme.

Svrha ovog seminarskog rada je da ukae na razmjere krize i kakav je utjecaj imala na
gospodarstvo i ivot ljudi. Veina seminarskog rada je posveena pitanju to se dogodilo, a
naznake toga zato se dogodilo , u seminaru, napisano je tako da je citiran Keynes. Razlog
tome je nikad postignut konsenzus, o tome zato se depresija dogodila. Seminarski rad je
podijeljen na etiri cjeline.

Prva cjelina se bavi periodom prije krize, stanjem gospodarstva i kretanjem burze u tom
razdoblju. Druga cjelina se bavi samom krizom. Istrauje se sam slom, uinak deflacije,
banke i novac za vrijeme kriza i nezaposlenost. Trea cjelina se bavi New Dealom i njegovim
programima, te njegovim utjecajem na oporavak gospodarstva. U etvrtoj cjelini nalazi se
izvadak iz djela jednog od najveih ekonomista dvadesetog stoljea John Maynarda Keynesa.

Pri pisanju ovog seminara koritene su metode kompilacije, indukcije i dedukcije, te metoda
klasifikacije.
2. PERIOD PRIJE KRIZE

Tehnoloka revolucija 1920.-ih donijela je veliko poveanje proizvodnje automobila,

elektrificirana je glavnina Amerike, poetak radija, otvaranje velikog broja kino dvorana itd.
Zaposlenost je bila velika, svi su proizvodili i svega je bilo u izobilju, tako npr. svaki radnik
Forda mogao si je priutiti automobil. Bilo je to izuzetno povoljno vrijeme i svi su pokazatelji
ukazivali na rast gospodarstva. Od 1923. do 1929. godine cijene proizvoda iroke potronje
opadale su za 0,9 % godinje ukazujui pri tom stvaran rast i stabilnu ekonomiju.1

Baza gospodarskog uspona bila je masovna proizvodnja potroakih dobara. Masovna

proizvodnja imala je za svoju posljedicu masovnu potronju koja je promijenila tradicionalne
vrijednosti tednje i odricanja za budunost. Reklamiranje i kupnja na kredit postalo je
ogledalo Amerikog naina ivota. Dostupnost kredita omoguilo je potroaima da kupuju
ogromne koliine dobara, a proizvoaima da prodaju gotovo sve to proizvedu.

Tijekom sjajnih dvadesetihprocvalo je trite vrijednosnih papira. Burza je cvala od 1921.

do 1929. godine. Cijene dionica su rasle mnogo bre nego dividende koje su isplaivala
poduzea. Rezultat odnosa dividenda i cijena pao je sa 6,5% u 1921.godini na 3,5 u 1929.
godini.2

Veina kupovina na tritu vrijednosnih papira obavljala se putem odobrenih zajmova. U tom
razdoblju nije bilo kredita koji se nije mogao dobiti, bilo je potrebno samo zaloiti svoju
imovinu. Kupac vrijednosnih papira plaao je samo dio u gotovu novcu i razliku pozajmljivao
zalaui novokupljene dionice kao jamstvo za kupnju.

Kupci su takve kredite prihvaali ak i po neto veoj kamatnoj stopi jer im nita nije znailo
to da plate posredniku 6, 10 ili 15 %, kad je vrijednost dionice mogla narasti 10% preko noi.
Trina vrijednost dionica poveavala 36 % godinje, a u prvih osam mjeseci 1929.-e ak
53%. 3U prvih devet mjeseci 1929.-e 1436 kompanija je objavilo da e isplatiti vee dividende
nego prilikom prijanje isplate. Samo u rujnu je takvu objavu dalo 193 kompanije. 4

Meutim takvo stanje nije moglo dugo potrajati. Radnike nadnice nisu rasle dovoljnom
brzinom da bi zadovoljile narasle apetite proizvoaa i potroaa. Zalihe su se poele gomilati
u skladitima. Kako je prodaja dobara opadala tako su proizvoai poeli raditi sve vee
rezove u proizvodnji i radnici su poeli ostajati bez posla..

Ameriki je BDP dosegnuo vrhunac u prva tri mjeseca 1929.-e i onda je poeo polako kliziti
prema dolje. Proizvodnja je poela opadati pa je tako proizvodnja automobila pala sa 660 000
jedinica u oujku, na 440 000 u kolovozu i u listopadu na 319 000.5

Unato tim pokazateljima burza je nastavila rasti, i ljudi su nastavljali kupovati dionice
oekujui jo vei rast. U odnosu na 1928.-u kada su burzovni meetari podigli zajmove u

1 www.cartmann.com 26.11.2006.
2Cit.Blanchard, O., Makroekonomija, Mate., Zagreb, 2005.g., 472.str.
3Cit. Kindleberger, C. P., Najvee svjetske financijske krize, Masmedia., Zagreb 2006. g., 37.
str.
4: www.cartmann.com 26.11.2006.
5Cit. Kindleberger, C. P.., Najvee svjetske financijske krize, Masmedia., Zagreb 2006. g.,
82. str.

2
vrijednosti 5 miliona dolara, taj se iznos do rujna 1929. popeo na vrtoglavih 850 miliona
dolara.

3. KRIZA
pekulativno ludilo ispunjava svoja vlastita obeanja. Ako puanstvo kupuje zbog toga to
misli da e dionice rasti, in njegova kupovanja podie cijenu dionica. To produuje vrtoglavi
ples jo jednu rundu. Veliki procvat trita vrijednosnih papira 1920-ih bio je klasina
pekulativna varka. Cijene su rasle zbog nada i snova, a ne zbog toga to profiti i dividende
vrtoglavo rasli. Krah je stigao u crnom listopadu 1929.6

3.1 Slom

Rastue trite dionica postalo je simbol prosperiteta i znak neogranienih kapaciteta

Amerikog gospodarstva. Rast burze i profiti na burzama privlaile su ljude da ulau u
dionice. Velik dio stanovnitva je imao uloge na burzama i zato je krah burze doveo do takvog
stanja.

Pomicanjem burze prema svom vrhuncu sredstva su skretana sa potronje i proizvodnje na

trite novca na opoziv. Koliina novca se poveala sa 6,4 milijarde dolara krajem prosinca
1928-e, na 8,5 milijardi poetkom 1929-e.7

Slom je zapoeo 24.10.1929. (crni etvrtak), dionice su poele naglo padati, dok je na dan
28.10.1929. (crni utorak) Dow Jones indeks pao je sa 298 bodova na 260, a slijedei dan je
dodatno pao na 230 bodova. Bio je to pad od 23% u dva dana i pad od 40% od vrhunca u
poetku rujna. Takav pad cijena dionica nikad do tada nije bio zabiljeen.

Investitori su doivljavali velike gubitke. Prema nekim procijenama na crni utorak ulagai
su izgubili oko 9 milijardi dolara. Tabele koje su do juer bile promatrane sa nadom i
zadovoljstvom, odjedanput su se pretvorile u izvore frustracija i oaja. Ljudi su u nevjerici,
izgubljeni i razoarani lutali gradskim ulicama i svaki od njih je nosio neku svoju tunu priu
o svojim gubitcima.

Kada je dolo do sloma ulagatelji koji su kupovali marom nisu vie mogli podii sredstva da
bi pokrili svioje dionice i trite je sve vie tonilo.Banke su postale sve opreznije i ograniile
su davanje zajmova pogotovo sudionicima burze. Nakon toga su poele traiti da se zajmovi
vrate to je dodatno uzrokovalo pad cijena dionica. Kako su cijene dionica sve vie padale
investitori su sve vie poeli prodavati svoje dionice po bilo kojoj cijeni dok se burza nije
jednostavno pretvorila u stampedo i jednostavno krahirala.

Sustav koji je do tada funkcionirao, jednostavno se uruio. Bankarski sustav koji je prije
hranio stanovnitvo kreditima, nakon sloma jednostavno se smrznuo. Razdoblje sigurnosti i
velikih zarada, vie nije postojalo, a zamijenjeno je sveopom nevjericom i nesigurnou.
Slom burze u listopadu 1929. oznailo je kraj jedne ere, prosperiteta i napretka, i zadao je
Amerikom snu ozbiljan udarac.

6 Cit. Samuelson P, Nordhaus W., Ekonomija, Mate., Zagreb, g.,. 498. str.
7Cit. Kindleberger C P., Najvee svjetske financijske krize, Masmedia., Zagreb, 2006. g., 82.
str.

3
3.2 Deflacija
Smanjenjem kupovne moi u skladitima mnogih poduzea ostajala je gomila neprodane
robe, koju vie nitko nije mogao kupovati. Poduzea vie nisu imala kome prodavati svoje
proizvode i tako su se jedno po jedno poela zatvarati. Kako su poduzea propadala, tako su
prodavane zalihe njihovih roba to je sniavalo cijenu i smanjivalo neto vrijednost ostalih
tvrtki u istoj gospodarskoj grani.

Pad cijena najvie se odrazio na one gospodarske grane koje su bile nosioci poleta. Industrija i
naroito poljoprivreda teko su bile pogoene novonastalom situacijom. U tim granama su
cijene pale do takvih razmjera da je svaka daljnja proizvodnja samo donosila nove gubitke.
Tako npr. cijene poljoprivrednih dobara su pale za oko 55% svoje prijanje vrijednosti.

Pad cijena primarnih dobara bila je upravo katastrofalna. Proizvoai su se nali u situaciji da
moraju prodavati svoje proizvode po cijeni koja u veini sluajeva nije pokrivala ni trokove.
Farmeri su dobivali premalo da bi nastavili svoju proizvodnju, to je dovelo do propasti
velikog broja malih farmera.

Pogoeni krahom i osjeajui se nesigurno, potroai i poduzea su odluili priekati da vide

to e se dalje dogaati i odgaali su kupnju trajnih i investicijskih dobara to je dovelo do
snanog pada prodaje tih dobara. Industrijska proizvodnja pala je 9,8% od listopada do
prosinca, te dodatnih 24% od prosinca 1929. do prosinca 1930.8 Rezultat niskog domaeg
proizvoda bila je snana deflacija.

Deflacija se zadrala kroz sve godine krize i bila je jedna od konica novim investiranjima. U
situaciji u kojoj nikakva poduzetnika aktivnost nije donosila dobitke i nitko nije imao
hrabrosti da pokrene neku proizvodnju. Stvorio se zaarani krug u kojem je cijeli sustav
doveden na rub kolapsa, a depresija se stalno poveavala.

Do deflacije u SAD-u dolo je i aprecijacijom amerikog dolara (deprecijacijom britanske

funte) i smanjenjem bankovnih rezervi. Propadanje banaka nastavilo se iriti u procesu
pozitivne popratne sprege dugovne deflacije, smanjenja robnih cijena, steajeva i propadanja
banaka.

Tablica br. 1. Stopa inflacije, nominalna kamatna stopa i realna kamatna stopa 1929.-1933.
Jednogodinja Jednogodinj
nominalna kamatna a realna
Godina Stopa inflacije stopa kamatna stopa
(%) (%) (%)
1929 -0,0 5,3 5,3
1930 -2,5 4,4 6,9
1931 -9,2 3,1 12,3
1932 -10,8 4,0 14,8
1933 -5,2 2,6 7,8

8Cit. Blanchard, O., Makroekonomija, Mate., Zagreb, 2005.g., 475. str.

4
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005., 476. str.

5
3.3 Banke i novac
Situacija za banke nakon sloma je bila alarmantna. Nekad sigurne luke, postale su izvor
nesigurnosti. Povjerenje graana u banke dolo je na jako nisku razinu. Trite se suzilo i
banke vie nisu imale prostora za rad i glavna im je misao bila kako spasiti, to se spasiti da.
Steajevi poduzea poveavali su sve vie gubitke banaka. Sa sve veim smanjenjem
domaeg proizvoda, sve vie zajmoprimaca nije moglo otplatiti svoje kredite, to je dovelo do
toga da je velik broj banaka postalo insolventno i da su jednostavno propadale. U razdoblju
izmeu 1929. do 1933. propalo je oko 4000 banaka od ukupno 20 000 koje su poslovale u
SAD-u u to vrijeme.9

Banke koje su i dalje poslovale postroile su davanje zajmova i odbijale su davati kredite
poduzetnicima koji su bili imalo na skliskom tlu. Bojei se za svoj novac postroile su
uvjete davanja zajmova i tako zaahurene ekale su bolje dane. Realna kamatna stopa, je kako
je kriza postajala sve dublja, rasla sve vie. Rast kamatnih stopa je bio jo jedan faktor koji je
sprjeavao oporavak gospodarstva. Po realnim kamatnim stopama iz tog vremena, niti jedan
poduzetnik nije htio podizati zajmove, to je dodatno smanjilo ionako slab interes za
investiranje. Investicije su se smanjile za otprilike 90 %.

Uinak kraha je bio dodatno pojaan velikom grekom gospodarske politike, smanjena je
realna novana masa. Od 1929. do 1933. nominalna novana masa se smanjila za 27%.
Smanjenje novane mase bilo je gotovo proporcionalno smanjenju cijena, dok je realna
novana masa ostala gotovo konstantna. Tako je eliminirana jedna mogunost oporavka, jer
da je nominalna novana masa ostala konstantna, realna masa bi se poveala i tako ublaila
djelovanje krize.

Propasti banaka imale su izravan uinak na ponudu novca, depozitni novac u propalim
bankama je postao bezvrijedan. Ali glavni uinak na ponudu novca bio je neizravan. Zabrinuti
da bi njihova banka mogla propasti mnogi su povukli svoj novac iz banaka i zamijenili ga
gotovim novcem. Poveanje omjera gotova novca u usporedbi s depozitnim novcem dovela
je do smanjenja monetarnog multiplikatora .

Monetarni multiplikator ovisi o tome kolike su rezerve banaka u odnosu na njihove depozite,
ali i omjeru novca koji domainstva dre u obliku gotova novca u usporedbi sa depozitnim
novcem. Monetarna baza se za vrijeme depresije jo i poveala, to nam govori da smanjenju
nominalne mase nije pridonijela monetarna baza, ve monetarni multiplikator. Monetarni
multiplikator se snizio zbog propasti banaka.

Tablica br. 2. Novana masa, nominalna i realna, 1929.-1933.

Godina Nominalna Monetarna Monetarni Realna
novana masa baza multiplikator novana
masa
1929 26,4 7,1 3.7 26,4
1930 25,4 6,9 3,7 26,0
1931 23,6 7,3 3,2 26,5
1932 20,6 7,8 2,6 25,8
1933 19,4 8,2 2,4 25,6
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005., 474. str.

9 Cit. Blanchard O., Makroekonomija, Mate, Zagreb 2005.g., 475. str.

3.4 Nezaposlenost
Nezaposlenost je stalno rasla. Potronja i proizvodnja dobara i usluga opadale su sve vie.
Burza je klizila prema dolje iz dana u dan, a poljoprivredne cijene su doivjele kolaps. Vlada
pod predsjednikom Hooverom donijela je odluku o poveanju carina na uvozne proizvode, to
je izazvalo odgovor u poveanju carina na amerike proizvode i tako dodatno smanjilo izvoz.
Izvoz je ionako ve bio smanjen zbog krize u svijetu, pogotovo u Europi, tako da je ta
odredba jo pogorala stanje u dravi i poveala nezaposlenost.

Krajem 1931. ekonomska situacija u SAD-u je bila katastrofalna. Na vrhuncu depresije svaki
je etvrti Amerikanac ostao bez posla, a mnogi to su i imali posao nisu radili pune satnice. U
industriji je nezaposlenost rasla najbre. U automobilskoj industriji je oko tri etvrtine
zaposlenih ostalo bez posla. U velikim industrijskim gradovima kao to su Detroit, Toledo i
Cleveland polovica je industrijskih radnika ostalo bez posla.

Cijene poljoprivrednih proizvoda pale su za 55 % izmeu 1929.- 1932. kao rezultat toga,
otprilike jedna treina farmera je ostalo bez svoje zemlje. Da bi tragedija bila jo i vea
pobrinula se i priroda. Podruje Centralne Amerike koje je bilo poznato kao poljoprivredno
podruje pogodila je velika sua. Najvie su bile pogoene drave Oklahoma i Arkansas koje
su prozvane Dust Bowl.

Iz tih suom pogoenih podruja velik broj ljudi je odluio napustiti svoja ognjita. Poto nisu
vie se mogli baviti poljoprivredom, velik dio obitelji se odluilo potraiti novi ivot u
gradovima. Broj ljudi koji su migrirali iz tih suom pogoenih podruja prelazio je milion.
Oajni ljudi su lutali zemljom prosei hranu i traei bilo kakav posao.

Meutim ni u gradovima nije bilo bolje. Ljudi koji su izgubili svoje poslove i mogunost
zarade, naputali su svoje domove. Na rubovima gradova, na niijoj zemlji nicala su cijela
naselja od svaega sastavljenih kua. Bile su to neugledne straare, koje nisu zadovoljavale ni
najmanje higijenske uvjete. Takvih naselja bilo je diljem zemlje. U takvim naseljima je znalo
biti preko tisuu ljudi. Takva naselja su bila zvana Hoovervilles u ast predsjednika
Herberta Hoovera.

Jo jedno obiljeje tih naselja bili su golemi redovi za hranu. Radnici koji su nekad zaraivali
svoj kruh, sada su satima stajali u redovima ekajui milostinju. Nekad ponosni Amerikanci
izgubili su svoje dostojanstvo. Stotine ljudi je po gradovima trailo otpatke po kantama
smea. ak i zaposleni ljudi vie nisu htjeli jesti u restoranima. Stvorilo se takvo ozraje gdje
je netko tko je imao neto bio gledan s prijezirom i zaviu.

Tablica br.3. Nezaposlenost, rast domaeg proizvoda i cijene, 1929.-1933.

godina Stopa Stopa rasta Razina cijena
nezaposlenosti(%) domaeg proizvoda
(%)
1929 3,2 -9,8 100,0
1930 8,7 -7,6 97,4
1931 15,9 -14,7 88,8
1932 23,6 -1,8 79,7
1933 24,9 9,8 75,6
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005.,473. str.
4. NEW DEAL
Vjera u Republikansku stranku, u kojoj su mnogi vidjeli uvare prosperiteta, potpuno je
iseznula. Kako je kriza postajala vea, tako su ljudi zahtjevali da vlada uini neto. Dok su
sva vladina nastojanja da neto napravi propadala, neki ortodoksni lanovi republikanske
stranke smatrali da se vlada uope ne treba mjeati i da e kriza proi sama od sebe.

Predsjednik Hoover, u kojem su graani prije vidjeli ovijeka koji e uvati Ameriki nain
ivljenja, potpuno je izgubio povjerenje i stekao reputaciju ovjeka koji se ne moe nositi sa
nastalim problemima.

Na izborima 1933.-e pobjedio je kandidat demokratske stranke Franklin Delano Roosvelt.

4.1 Prvi New deal

vrsto vjerujem i to ponavljam- bojati se moramo jedino straha10

Bila je to povijesna reenica predsjednika Roosvelta u njegovom prvom obraanju naciji.

Dolaskom na vlast zatraio je od kongresa da mu odobri ovlasti kakve predsjednik u doba
rata. Taj je govor obavezao administraciju na viestranu akciju.

S New Dealom Rooswelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne

privrede. Kratko vrijeme nakon Roosveltova dolaska na vlast donesen je niz zakona: za
pruanje pomoi, oporavak i reformu bolesnog gospodarstva. Osnivane su agencije koje su se
bavile svaka svojim podrujem.

FDIC federalna korporacija za osiguranje depozita jamila je graanima zatitu njihovih

uloga kroz sustav pomoi pouzdanijim bankama. Ljudima se vratilo povjerenje u banke, pa su
poeli vraati novac u banke.

CCC odredi civilne zatite. Njihova je zadaa bila da mladim i sposobnim ljudima omogui
da rade. Opseni programi za pomo nezaposlenima ukljuivale su savezne zajmove
dravama te planove za poticanje golemih javnih radova. Kroz CCC tisue mladih ljudi je
gradilo ceste i brane sadilo ume itd. za jedan dolar po danu.

NIRA- zakon o nacionalnom industrijskom oporavku, potpisan je 1933. traio je od

industrijalaca da postave minimalne nadnice i da ne koriste visoke stope nezaposlenosti za
daljnje nametanje niskih nadnica radnicima. Za uzvrat su dobile obeanje da e drava
smanjiti konkurenciju, pod izlikom reguliranja konkurencije. NRA- nacionalna agencija za
oporavak provodila je program uspostavljanja ureene konkurencije u industriji.

AAA- zakon o poljoprivrednoj prilagodi. Njegova najizrazitija crta bila je sustav subvencija
koje bi se davale farmerima koji pristanu smanjiti proizvodnju. Taj zakon je donesen sa
svrhom da podigne cijene poljoprivrednih proizvoda. Deflacija je polako poela opadati i
pretvarati se u inflaciju. Inflacija kao jedan od motora oporavka, omoguena je dopunom
AAA koja je davala predsjedniku ovlasti da na nekoliko naina da provede inflaciju valute.
Roosvelt je prvo vrijednost dolara odvojio od zlata, odobrio posebne mjere za odravanje
cijena srebra i na kraju stabilizirao valutu na otprilike 60 % njene prijanje vrijednosti.

10 Cit: Roosvelt, F.D., Inaguracijski govor, 5. oujak 1933.

4.2 Drugi New Deal
Tih prvih godina oporavka, velik broj ljudi se pridruio sindikatima. Sindikati su postali
respektabilna snaga u politikom ivotu Sjedinjenih amerikih drava. Sindikati nisu bili
zadovoljni novim reformama i traili su vea prava radnika i rjeavanje socijalnih pitanja
poput zdravstvenog osiguranja, i mirovina za starije radnike.

S pomou raznih zakona prvi New Deal kao da je postigao ogranien uspjeh. Nakon prvih
mjera dolo je do naglog rasta proizvodnje i cijena. Zatim se stopa oporavka usporila i ljudi su
shvatili da ekonomska kriza nije nestala. Kao posljedica nezadovoljnih nezaposlenih,
poslovnih i industrijskih organizacija koje nisu bile zadovoljne djelominim oporavkom,
optubi progresista i zabrinutih liberala razoaran predsjednik je dao potporu novom nizu
mjera.

Tako je NRA stavljena izvan zakona, naputene su odredbe koje su se ticale planske
ekonomije koju vodi birokracija. AAA je nastavila s svojim poticajima poljoprivrednicima, u
malo izmijenjenom obliku, mada su se i tada siromani farmeri bunili da tako vlada izlazi u
susret bogatima.

Program vlade pod imenom Working Progres Administration (WPA) je provodila agresivnu
kampanju kojoj je cilj bio poveanje zaposlenosti. Kroz programe WPA bilo je zaposleno oko
milion Amerikanaca, a do kraja 1930.-ih ak njih oko sedam miliona. Tijekom drugog New
Deala WPA je imala najvei utjecaj na stanovnitvo od svih mjera.

Ovaj drugi New Deal koji se esto smatra liberalnijim od prvog, nije bio usmjeren na
promjenu ekonomskog ili socijalnog sustava. On u sebi nije sadravao mjere usmjerene na
ekonomsko planiranje ili izravnu regulaciju privrede. Njegov je cilj bio da pokrene bogatstvo
i ispravi oite nepravde.

Mnogi ekonomisti se slau u tome da mjere koje su provedene za vrijeme New Deala nisu
imale toliko velik direktan uinak na gospodarski oporavak. Pokazatelji nisu odavali neki
velik rast i stopa nezaposlenih nije puno opadala.

Meutim neizravan uinak je bio golem. Reforme su podigle moral stanovnika i vratilo im
izgubljeno samopouzdanje. Ljudi su poeli vjerovati u sustav i prihvatili su raditi za manje
novaca, vjerujui u bolju budunost. Roosveltov New Deal nije izlijeio krizu ali je podigao
moral zemlje i ljudima pruio nadu.
5. JOHN MAYNARD KEYNES

Ovo poglavlje sadri neke poglede na krizu ovog velikog ekonomista. U potpunosti se
prenose misli i razmiljanja iz nekih njegovih djela. Taj dio ovog seminarskog rada, je napisan
zbog toga da bi se imalo bolji uvod o dogaanjima za vrijeme velike depresije.

5.1 Velika kriza 1930

Dugo nam je trebalo da shvatimo kako se ove godine na svijet nadvila sjena od jedne od
najveih ekonomskih katastrofa suvremene povijesti. No danas kad je ovjek sa ulice ostao
svjestan to se oko njega dogaa spopao ga je prekomjeran strah, kao i na poetku kad se
nevolja samo nasluivala nije osjeao neto to bi mogli nazvati razumnom nelagodnou.

Stanje u kojem se nalazimo moemo nazvati nonom morom, koja e proi kad svane dan.
Jer prirodni izvori i ovjekova sredstva su jednako plodna i produktivna kao i ranije.
Napredak u pravcu rjeavanja materijalnih ivotnih problema nije ni malo usporen. Jo uvijek
smo sposobni da svakom omoguimo visok standard.11

No prije svega potrebno je ukazati na izuzetnu snagu krize. U tri vodee industrijske zemlje
svijeta SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemakoj oko 10 milijuna ljudi je bez posla. Nigdje u
svijetu ne moe se nai makar i jedna znaajna industrijska grana koja donosi dovoljan profit
da se dalje iri to bi bio prvi dokaz napretka.

Istovremeno zemlje proizvoai primarnih proizvoda gotovo sve svoje znaajne rudarske i
poljoprivredne proizvode prodaju po cijeni koja u velikom broju sluajeva ne pokriva ni
trokove proizvodnje. U suvremenoj povijesti nije zabiljeen ni jedan primjer tako velikog i
naglog pada cijena.12

Pogledajmo dogaaje od samog poetka :

1. Zato radnici i postrojenja ne rade? Zato jer industrijalci smatraju da se bez gubitaka
ne moe prodati ono to bi proizveli kada bi proizvodili.
2. Zato industrijalci smatraju da prodaja bez gubitaka nije mogua? Jer su cijene opale
vie nego trokovi- uistinu trokovi su jako malo opali.
3. Kako je mogue da su cijene opale vie od trokova? Trokovi predstavljaju iznos koji
poduzetnik plaa za proizvodnju svoje robe, a cijenom je odreen iznos koji dobiva
prodajom te robe, i to je neki normalan ciklus proizvodnje razmjene i potronje.
4. Meutim to se ne dogaa i u tome je korijen nae nevolje. Pojava da iznos koji
poduzetnici koji plate na ime trokova dobiju natrag na ime prodaje svojih proizvoda
nije nuna.

U vrijeme privrednog poleta zarada od prodaje premauje trokove proizvodnje, a u vrijeme

krize trokovi premauju zaradu. Osim toga iluzorno je oekivati da je ravnoteu mogue
vratitismanjenjem ukupnih naknada za radnu snagu, je sniavanjem ukupnih rashoda sniava
se kupovna mo koji su potencijalni kupci, te zarada od prodaje opada isto onoliko za koliko
su smanjeni rashodi. Ne moemo oekivati poveanje proizvodnje kapitalnih dobara ukoliko
proizvoai tih dobara ne ostvaruju profit.

11 Cit: Keynes, J.M., Ekonomski eseji, Matica srpska., Novi Sad., 1987.g., 65.str.
12 Cit: Keynes, J.M., Ekonomski eseji, Matica srpska., Novi Sad., 1987.g.,66.str.
Od ega zavise profiti prozvoaa kapitalnih dobara? Zavise od toga da li e se drutvo
opredjeliti da svoju uteevinu uva u gotovom novcu ili u nekom ekvivalentu . u koliko
drutvo oklijeva sa kupovinom proizvoai biljee gubitke. Shodno tome proizvest e se
manje kapitalnih dobara. Kao posljedica toga javit e se tendencija da sve klase proizvoaa
proizvode manje i nastat e opa nezaposlenost.13

5.2 Opaske o poslovnom ciklusu

Optimistika oekivanja budueg prinosa kapitalnih dobara dovoljno jaka da budu protutea
rastuem obilju kapitala i rastuim trokovima njihove proizvodnje te vjerojatno i rastu
kamatne stope osobine su kasnijih razdoblja poleta.

Organizirana trita investicija su pod utjecajem kupaca koji uvelike ne znaju to kupuju i
pekulatora koji se vie bave predvianjem narednog pomaka stava trita nego otvaranjem
razumne procjene buduih prinosa kapitalnog dobra. U prirodi optimistinih oekivanja je da
se ona kada nastupi razoaranje unutar pretjerano optimistinih i napregnutih trita, naglo
raspadaju uz esto katastrofalne posljedice.14

Razoaranje dolazi zbog sumnji koje se naglo javljaju s pouzdanost procijenjenih prinosa
prouzroenim moda time to tekui prinos poinje pokazivati znakove pada kada se
postojano poveava novoproizvedenih trajnih dobara. Daljnji razlog pada granine vrijednosti
predstavlja miljenje da su tekui trokovi vei od onih koji e vladati kasnije. Kad jednom
sumnja pone nagrizati brzo se iri.

tovie razoaranje i neizvjesnost o budunosti prati srozavanje granine efikasnosti kapitala i

prirodno pospjeuje naglo poveanje sklonosti likvidnosti i stoga rast kamatnjaka. Takoer
injenica da srozavanje granine efikasnosti i kapitala esto tei tome da je povezano s rastom
kamatne stope moe ozbiljno ubrzati pad investicija.

Nagli prestanak novih investicija koji slijedi krizu vjerojatno e voditi gomilanju zaliha
gotovih dobara. Kad je pad investicija zapoeo tok ciklinih kolebanja, onda ima malo
ohrabrenja za to da bi nove investicije mogle pruiti ozdravljenje, sve dok tok ciklusa nije
djelomino proao.15

Naalost ozbiljan pad granine efikasnosti kapitala tei nepovoljnom utjecaju sklonosti
tednji. Razlog je tome to on podrazumijeva velik pad trine vrijednosti vrijednosnih papira.
Dakako, posve je prirodno da on ima vrlo depresivan utjecaj na onu klasu koja sa
zanimanjem prati svoje investicije na burzi, naroito ako za njih koriste posuena sredstva.
Ovi su ljudi u svojoj spremnosti troenju moda vie pod utjecajem rasta i pada svojih
investicija nego stanjem primanja. Sa stanovnitvom svjesnim burze rast na burzama je
moda kljuni uvjet zadovoljavajue sklonosti potronji.16

13 Cit: Keynes, J.M., Ekonomski eseji, Matica srpska., Novi Sad, 1987.g., 68.-69. str.
14 Cit: Keynes, J.M., Opa teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost.,
Zagreb, 1987., 182. str.
15Cit: Keynes, J.M., Opa teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost.,
Zagreb, 1987., 183.str.
16Cit: Keynes, J.M., Opa teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost.,
Zagreb, 1987., 184.str.
Moe se dakako desiti, dapae je vjerojatno da iluzije poleta mogu prouzroiti da se neke
vrste kapitala proizvedu u takvom izobilju da je neki dio proizvodnje prema svim naelima
pravo rasipanje resursa. To znai da one vode krivom investiranju.

Lijek poleta nije vie kamatna stopa nego nia kamatna stopa. To moe omoguiti da
takozvani polet potraje. Ispravni lijek za poslovni ciklus nije taj da se odstrani polet ve da se
odstrani stanje niske privredne djelatnosti i pokua nas trajno zadrati u stanju kvazi- poleta.
Uzrok poleta kojemu je predodreeno da svri u padu privredne aktivnosti jest stoga u spoju
kamatne stope koja bi u uvjetima ispravnih oekivanja bila previsoka za punu zaposlenost i
krivo usmjerenih oekivanja, koja sve dok traju sprjeavaju da ta kamatna stopa bude zaista
prepreka. Polet predstavlja okolnost u kojima pretjerani optimizam trijumfira nad kamatnom
stopom koja bi se uz trezveniji pristup inila pretjeranom.

Ali iznad svega osnovna je osobina poleta da investicije koje su napravljene na temelju
oekivanja da e dati prinos od 6% i kojih vrijednost shodno tome procijenjena u uvjetima
pune zaposlenosti, zapravo daju prinos od 2%. Kada se razoaranje proiri, ovo je oekivanje
zamijenjeno grekom pesimizma uz posljedicu da se od investicija koje u uvjetima pune
zaposlenosti dale prinos od 2% ne oekuje nikakav prinos, dakle slijedi propast novog
investiranja koje pak vode stanju nezaposlenosti u kojima bi pak investicije koje u uvjetima
pune zaposlenosti mogu dati prinos od 2% zapravo ne daju skoro nita. Dolazimo do stanja u
kojem vlada nestaica stanova, a ne moemo si priutiti kue koje postoje.

Prema uobiajenim mjerilima zaposlenost je bila na zadovoljavajuoj razini 1928.-29., ali

nisam opazio s izuzetkom nekih visoko specijaliziranih grupa radnika, postojanje ma kakve
nestaice radnika. Neka uska grla su se pojavila, ali je bilo prostora da se ukupna proizvodnja
proiri.17

Bilo bi nerazumno tvrditi da godine 1929. postojalo u SAD-u postojalo pretjerano investiranje
u strogom smislu te rijei. Pravo stanje stvari je bilo drukije prirode. Tokom prethodnih pet
godina su nove investicije, zapravo, bile tako velikog razmjera da je procijenjeni prinos novih
dodataka, brzo padao. Ispravna predvianja bi tada dovela graninu efikasnost kapitala na
dosad nevieno malu razinu, tako da polet ne bi mogao nastaviti na vrstim temeljima, bez
vrlo niske dugorone kamatne stope i bez izbjegavanja krivo usmjerenih investicija u ona
podruja gdje postoji opasnost njihove pretjerane eksploatacije.

Zapravo je kamatnjak bio dovoljno velik da otkloni nove investicije s izuzetkom onih koje su
stvorili uzbueni pekulatori , pa su ove podlone naroitoj opasnosti pretjerane eksploatacije.
Kamatna stopa koja bi pak bila dovoljno velika da prevlada uzbuenja pekulatora
istovremeno bi sprijeila svaku vrstu razumnog investiranja. Na taj nain poveanje kamatne
stope je lijek za stanje duljeg razdoblja neuobiajeno visokog investiranja koji spada u onu
vrstu lijekova to izlijei bolest tako da ubije pacijenta.18

17 Cit: Keynes, J.M., Opa teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost.,
Zagreb, 1987.,183.str.
18Cit: Keynes, J.M., Opa teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu djelatnost.,
Zagreb, 1987.,184.str.
6. ZAKLJUAK
Vrijeme Velike gospodarske krize donijelo je cijelom svijetu siromatvo, glad i nezaposlenost.
Procvat koji se dogaao tijekom 1920.- ih godina uspavao je ljude i nitko nije vjerovao da se
takvo neto moe dogoditi. Kriza je iznenadila sve pa i veinu najveih ekonomskih
autoriteta, iako su neki pokazatelji ukazivali na nevolje.

Takva ekonomska kriza jo nije zabiljeena u povijesti. Ljudi naviknuti na bogatstvo i visok
standard jednostavno su, gotovo preko, noi ostajali bez ieg i postajali sirotinja. Slom burze
u listopadu bio poetak agonije stanovnitva koje je trajalo 4. godine, mada se Sjedinjene
Amerike Drave nisu u potpunosti oporavile skoro do poetka Drugog svjetskog rata.

Do dolaska predsjednika Roosvelta nitko nije vidio rjeenje izlaska iz krize. Svi pokuaji da
se neto uini bili su osueni na propast. Mjere koje je donijela vlada naelu sa predsjednikom
Roosveltom pomogle su Amerikom gospodarstvu da se pomakne sa dna. Iako New Deal nije
u potpunosti izlijeio krizu, vrati je narodu nadu u bolju budunost.

Vezano za gospodarsku krizu, veina ekonomista i povjesniara se slae u tome da je Velika

depresija pokazala da je uloga drave u gospodarstvu velika i da upravo drava ima utjecaj na
stvaranje dobre poduzetnike klime.

Meutim oko drugih stvari vezanih za veliku krizu jo nije donesen konsenzus o tome to se
zapravo dogodilo. Jo je ostalo mnogo neodgovorenih pitanja. Dogovor oko toga to se zaista
dogodilo jo nije postignut, jo se vode estoke rasprave po tom pitanju.

.
POPIS LITERATURE:

1. Blanchard Oliver, Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

2. Himmelberg Robert F., The great depression and the new deal , British Library Catalouing,
London, 2001.
3. Keynes John M., Ekonomski eseji, matica srpska, Novi Sad, 1987.
4. Keynes John M., Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, centar za kulturnu djelatnost,
Zagreb, 1987.
5. Kindleberger Paul A., Aliber Robert F., Najvee svjetske financijske krize, Masmedia ,
Zagreb,2006.
6. Samuelson Paul A., Nordhaus Wiliam D, Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000.
7. http://www.cartmann.com/2006/05/03/black-thursday-slom-burze-1929g/ 26.11.06.

8. http://www.voanews.com/croatian/archive/2002-08/a-2002-08-05-8-1.cfm 26.11.06.

9. http://www.efzg.globalnet.hr/user