LEKCIJA 1

Na koji nain se sluiti ovom lekcijom? Jedna od mogunosti je ova:

Pregledate malo tekst lekcije. Zatim odete na uenje novih rijei i nauite barem jedan dio.
Zatim, budui da je ovo prvi susret sa esperantom, odete na gramatiku i temeljito je prouite.
Nakon toga moete prei ili na uenje preostalih rijei, ili na prevedeni tekst lekcije.
Pazite, nisu ba sve nove rijei upotrijebljene u tekstu, ali mogu biti na drugom mjestu.
Na koncu rijeite zadatke, te usporedite Vaa rjeenja sa ponuenima.

Na samom kraju moete rijeiti zadatke iz druge grupe, koji ovdje nemaju odgovore, te ih poslati e-
mailom nastavniku, ija je adresa na poetnoj stranici ovog teaja. Osim toga, nastavniku se moete
obratiti i za razliite konzultacije po pitanju esperanta. Sretno!!!

AMIKO MARKO
Prijatelj Marko

1. Marko estas mia amiko.

Marko je moj prijatelj.

2. Li estas lernanto kaj sportisto.

On je uenik i sporta.

3. Li nun sidas en ambro kaj lernas.

On sada sjedi u sobi i ui.

4. Sur tablo estas paperoj kaj libroj.

Na stolu su papiri i knjige.

5. i estas skribotablo.
To je pisai stol.

6. La libroj sur la tablo estas lernolibroj.

Knjige na stolu su udbenici.

7. La patro kaj la patrino de mia amiko ne estas en la ambro.

Otac i majka moga prijatelja nisu u sobi.

8. Ili nun laboras.

Oni sada rade.

9. Lia patro estas laboristo, li laboras en hotelo.

Njegov otac je radnik, on radi u hotelu.

10. La patrino instruas.

Majka poduava.

11. i estas instruistino.

Ona je uiteljica.
Nove rijei / Novaj vortoj:

amiko - prijatelj
ambro - soba
u - da li (je li) ?
de - od
en - u
esti - biti
i - ono, to
hotelo - hotel
ili - oni (one)
instrui - poduavati (nekoga uiti)
jes - da !
kaj - i (ponekad prevodimo sa: a)
kio - to
kiu - tko, koji
la - (odreeni lan; ne prevodi se)
laboro - rad
lerni - uiti
lernanto - uenik
li - on
libro - knjiga
lingvo - jezik
mi - ja
ne - ne
nomo - ime
nun - sada
papero - papir
patro - otac
respondi - odgovoriti
seo - stolica
sidi - sjediti
skribi - pisati
sur - na
i - ona
tablo - stol
vi - ti, vi
_________________________________________________________
Gramatika / Gramatiko:

PISANJE, IZGOVOR I NAGLASAK

Esperantska abeceda sastoji se od 28 slova: a, b, c, , d, e, f, g, , h, , i, j, , k, l, m, n, o, p, r, s, , t, u, ,
v, z. Slova koja postoje u hrvatskom, jednako se izgovaraju. Specijalna slova su:
(izgovor: )
(izgovor: )
(izgovor: )
(izgovor: )
(izgovor: H, malo tvre od obinog H; rijetko se susree, i pomalo nestaje iz jezika)
(izgovor: vrlo kratko U, dolazi u kombinacijama a, e, o, koje se smatraju jednim slogom)

ita se uvijek onako kako je napisano. Dakle, jedno slovo uvijek predstavlja jedan, isti glas.
Naglasak je uvijek na predzadnjem slogu rijei. Ako rije (naglaena) ima samo jedan slog, onda je
naglaen on. Npr. te-le-FO-no, ra-DI-o, KAJ, a-MI-ko, ES-tas.
Dakle, nije tono KRO-a-ti-o, niti i-TA-li-o, nego treba biti: kro-a-TI-o, i-ta-LI-o.
Pripazite: AN-ka (a ne: an-KA-, jer je a jedan slog!)

LAN
U esperantu postoji samo odreeni lan LA. On ostaje uvijek nepromijenjen, bez obzira na rod ili broj.
lanom LA odreuje se da su predmet, osoba ili pojava o kojoj se govori poznati i odreeni, ili ve prije
spomenuti. Npr. Seo estas en ambro. Stolac (neki, bilo koji) je u sobi (nekoj, bilo kojoj). La seo estas
mia. (Taj, ve spomenut, tono odreen) stolac je moj.

LINE ZAMJENICE
MI (ja) NI (mi)
VI (ti) VI (vi)
LI, I, I (on, ona, ono ili to) ILI (oni, one)

Dok se LI i I koriste za iva bia mukog i enskog spola, zamjenica I se koristi za sve neive stvari,
predmete i pojave, pa ak i za neka iva bia (npr. ivotinje) kad spol nije poznat ili nije bitan u reenici.
Budui da su u hrvatskom stvari esto mukog ili enskog roda, moramo I esto prevoditi i sa ON ili
ONA. Hrvatske zamjenice TI i VI (2. lice jednine i mnoine) ovdje se kau jednako! To olakava
razgovor kad se obraate manje poznatim osobama. Iz konteksta se razumije na to se misli.

POSVOJNE ZAMJENICE
Tvore se takoda se linim zamjenicama doda nastavak "A".
MIA=moj (moja, moje) VIA=tvoj(a, e), va(a,e) LIA=njegov... IA=njezin NIA=na ILIA=njihov.
Ne idu zajedno posvojne zamjenice i lan LA. Dakle, ne "la mia amiko", nego "mia amiko" ili "la amiko".

IMENICE Sve imenice (bez obzira na to kojeg su roda) imaju nastavak "O": tabl-o = stol,
lernant-o = uenik, lernantin-o = uenica.

MNOINA
Nastavak za mnoinu je "J". Npr. tabl-o-j = stolovi; lernant-o-j = uenici, viaj libroj = vae knjige.

GLAGOLI
Nastavak za infinitiv (osnovni, neodreeni oblik glagola) je "I".
Npr. lerni-i = uiti; labor-i = raditi; est-i = biti.

SADANJE VRIJEME
Nastavak za sadanje vrijeme (prezent) je "AS". Taj je nastavak jednak za sva lica jednine i mnoine.
MI SIDAS = sjedim (ja sjedim); VI SIDAS = sjedi; LI SIDAS = (on) sjedi;
NI SIDAS = sjedimo; VI SIDAS = sjedite; ILI SIDAS = sjede.

U hrvaskom se ne mora rei "JA jedem.", jer nastavak "em" pokazuje da je to prvo lice (ja). U esperantu
su svi nastavci isti, pa zato mora ispred glagola uvijek biti lina zamjenica, ako ve ne stoji neka imenica:
"AMIKO SIDAS"; "I SIDAS." itd. Ne moe stajati samo "SIDAS".

GLAGOL "BITI"
Pomoni glagol biti = ESTI. U sadanjem vremenu to je:
MI ESTAS = (ja) sam; VI ESTAS = (ti) si, (vi) ste; LI, I, I ESTAS = (on, ona, ono) je;
NI ESTAS = (mi) smo; ILI ESTAS = (oni) su. MARKO ESTAS LERNANTO = Marko je uenik.

U
Upitna rije, koja se moe prevoditi na slijedee naine:
U VI SIDAS ? = Da li sjedi? Je li sjedi? Sjedi li? Sjedi? Zar sjedi?

KIU Upitna rije s dva znaenja: TKO i KOJI (koja, koje). Npr. KIU ESTAS VI ? = Tko si ti ?
KIU INSTRUISTO SIDAS ? = Koji uitelj sjedi ?

POTVRDA I NEGIRANJE
Potvrdna rije "da" = JES.
Jesi li u sobi? Da, u sobi sam.
U VI ESTAS EN LA AMBRO ? JES, EN LA AMBRO MI ESTAS.
Rije negiranja je "ne" = "NE".
Ne, nisam u sobi. NE, MI NE ESTAS EN LA AMBRO.

SUFIKS -IST-
Oznaava zanimanje, profesiju ili pripadnitvo nekom pokretu. Npr. INSTRU-IST-O = uitelj (zanimanje
mu je da poduava); HOTEL-IST-O = hotelijer (radi u hotelu); ESPERANT-IST-O = esperantist
(pripadnik esperantskog pokreta); SOCIAL-IST-O = komunist (pripadnik socijalistikog pokreta).

SUFIKS -IN-
oznaava enski rod.
LERNANT-O = uenik; LERNANT-IN-O = uenica;
PATR-O = otac; PATR-IN-O = majka;
INSTRU-IST-O = uitelj; INSTRU-IST-IN-O = uiteljica.

Napomena: sufiksi i prefiksi, kojih u esperantu ima 40-tak, nisu ogranieni primjenom na samo neke
rijei. Oni se mogu koristiti ba svuda gdje god novonastala rije ima jasnog smisla. Npr. ako znate da se
"brat" kae "FRATO", vi ne morate razmiljati da li se "sestra" smije kazati "FRATINO" ili ne. Smije se,
jer je ta rije potpuno logino izvedena od "FRATO". Tvorba rijei je u esperantu slobodna i olakava
nam uenje tog jezika, budui da se mora znati tek manji dio rjenika, a ostalo se izvodi iz ve poznatog.

Pazite! Kad elimo kazati "Ona je profesorica", mi moemo rei "I ESTAS PROFESORINO", ako
elimo naglasiti da je to enska osoba. Ali moemo rei i "I ESTAS PROFESORO", jer rije profesor se
shvaa ne samo kao muka osoba, nego moe i kao osoba openito.
ZADACI ZA VJEBU:

Prevedite / traduku !

A1. Tko je tvoja prijateljica?

A2. Da li tvoja prijateljica Ana sada pie u sobi?
A3. Da li prijatelj tvoga oca radi u hotelu?
A4. to je na radnom stolu u naoj sobi?
A5. Da li je udbenik esperanta na tvom stolu?

Dopunite reenice / Kompletigu la frazojn!

B1. En la ambro estas _ _ _ _ _.

B2. _ _ _ _ _ sidas sur seo.
B3. Instruisto _ _ _ _ _ _ _ _. Laboristo _ _ _ _ _ _ _. Lernanto _ _ _ _ _ _.
B4. Marko kaj Ivo estas lernant_ _ kaj sportist_ _.
B5. La patro _ _ Marko estas instruisto.
B6. La seo estas en _ _ ambro.
B7. La libro estas li_.
B8. Mia nomo est_ _ _ _ _ _ _.

Prevedite / Traduku !

C1. amikino C2. labortablo C3. esperantistino

C4. instruisto C5. hotelambro C6. enskribi
C7. skribotablo C8. lingvisto C9. lernoambro
RJEENJA

Pazite! Poneki put se moe zadatak ispravno rijeiti i na vie naina. Ako se Va nain malo razlikuje,
procijenite je li ipak dobar ili nije. Za sve nejasnoe se ionako moete obratiti e-mailom nastavniku, ali
da ga ne traite previe, prvo probajte jo jednom razmisliti sami!

A1. Kiu estas via amikino ?

A2. u via amikino Ana nun skribas en la ambro.
A3. u (la) amiko de via patro laboras en hotelo ?
A4. Kio estas sur (la) labortablo en nia ambro ?
A5. u lernolibro de Esperanto estas sur via tablo.

B1. vie rjeenja: tablo, Marko...

B2. Marko
B3. instruas; laboras; lernas
B4. oj; oj.
B5. de
B6. la
B7. as Marko (ili neko drugo ime)

C1. prijateljica C2. radni stol C3. esperantistica

C4. uiteljica,nastavnica C5. hotelska soba C6. upisati
C7. pisai stol C8. lingvist C9. soba za uenje
DOMAA ZADAA

Prevedi na esperanto!

eli li kontrolu zadae, odgovore poalji e-mailom nastavniku. Adresa na glavnoj stranici.
Ako ne moe kucati esperantska slova, kucaj slovo "x", dakle: cx, sx, gx, jx, ux ....
U Wordu-97 i 2000 moe definirati: Insert - Symbol - Normal text - Shortcut Key
i tada odabrati na koju kombinaciju tipaka dobiti esperantska slova.

1. Moja knjiga je u sobi.

2. Moje knjige su u sobi.
3. Tvoj otac je u hotelu.
4. Moja knjiga je na stolu.
5. Tvoj otac radi u hotelu.
6. Njegov otac i njena majka rade u hotelu.
7. Na otac ne radi u hotelu.
8. Nai oevi ne rade u hotelu.
9. Da li je knjiga u sobi?
10. Da li esperanto jest jezik?
11. Da, knjiga je u sobi.
12. Ne, knjiga nije u sobi.
13. Ti si u sobi?
14. Da li si u sobi?
15. Radi li u hotelu?
16. Jesi li uenik?
17. Je li Marko uenik?
18. Jesu li Marko i Ivo uenici?
19. knjiga mog oca
20. moj prijatelj / tvoj prijatelj
21. Markov prijatelj
22. prijatelj moga oca
23. Sjedi li? Sjedim. Da, sjedim.
24. Radi li tvoj otac u hotelu? Ne, ne radi.
25. Moje ime je Marko.
26. Tko je u sobi?
27. Tko si ti?
28. to je na stolu?
29. Koja knjiga je na stolu?
30. Koje je tvoje ime?
31. Tko sjedi u sobi?
32. Radi li on u hotelu? Da, radi.
33. Sjedi li tvoj prijatelj u sobi? Ne, ne sjedi.
34. Moj otac, koji radi u hotelu, sada sjedi u sobi.
35. Koje je tvoje ime? Moje ime je Ana.
36. Otac moga prijatelja je prijatelj moga oca.
37. Markova prijateljica

************ K R A J.