Uenik: Vanja Erak Sporazum CvetkoviMaek je sporazum kojeg su 26. kolovoza 1939. u Bojakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragia Cvetkovi i predsjednik Seljako-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljake stranke) Vladko Maek. Sporazum je doveo do formiranja koalicijske vlade u kojoj je Maek postao potpredsjednik, te do proglaenja Banovine Hrvatske. Sporazumom je nastala Banovina Hrvatska, upravno-teritorijalna jedinica u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Uglavnom je obuhvaala podruja s veinskim hrvatskim puanstvom, inile su je dotadanje banovine Savska i Primorska, te kotari Dubrovnik, Ilok, id, Brko, Gradaac, Derventa, Travnik i Fojnica. Imala je iroke samoupravne ovlasti, bliske statusu federalne jedinice. Za prvog bana imenovan je Ivan ubai. Pokuaj je rjeavanja hrvatskog pitanja i stvaranja mogunosti za opstanak jugoslavenske drave. Djelovanje radikalnih nacionalnih i ekstremistikih pokreta je kulminiralo atentatom na kralja Aleksandra u Marseilleu 9. listopada 1934. u organizaciji ustaa (u suradnji s makedonskim VMRO). Nakon njegove pogibije, uspostavljen je poludiktatorski reim vlada Bogoljuba Jevtia i Milana Stojadinovia (1934.1939.). Pregovori glede konkretnijeg rjeenja hrvatskoga pitanja otpoeli su nakon atentata na kralja Aleksandra, ali je nepopustljiva politika prvaka Srpske radikalne stranke Milana Stojadinovia sprjeavala svaki uinkovitiji pomak.
U meuvremenu, na izborima za Narodnu skuptinu 1935. i 1938. Vladko
Maek je na elu liste svih oporbenih skupina pa i srbijanskih (Ujedinjena opozicija), ostvario plebiscitarnu potporu u hrvatskim krajevima. Iako je reimskoj listi, pomou snanih mjera politikog terora i izbornih prijevara, pripala veina glasova na izborima za Narodnu skuptinu Kraljevine Jugoslavije 1938., duboka politika kriza dovela je 5. veljae 1939. do pada vlade Milana Stojadinovia. Knez Pavle Karaorevi povjerio je sastav nove vlade dotadanjem ministru Dragii Cvetkoviu. U svom programskom govoru Cvetkovi izjavljuje kako vlada treba rijeiti i hrvatsko pitanje; to je bilo prvi put da je reim uope priznao postojanje hrvatskog pitanja.
Pregovori Maeka i Cvetkovia zapoeli su u travnju 1939. U pregovorima
su sudjelovali i predstavnici Samostalne demokratske stranke koja je okupljala Srbe Preane i jo od 1927. bila u koaliciji s HSS-om (Seljako- demokratska koalicija, SDK). Predstavnici oporbenih srbijanskih stranaka s kojima je SDK bila zajedniki nastupila na izborima 1935. i 1938., odbili su sudjelovati u pregovorima.
Sklapanje sporazuma i nova vlada
Jutarnji list od 30. kolovoza 1939. govori o sveanom dolasku Hrvatskog
narodnog zastupstva na elu s Maekom, novog bana ubaia i Koutia na Markov trg i u zgradu Hrvatskog sabora, pred postrojem Zatite. Poetkom srpnja Cvetkovi i Maek nali su se u ubaievoj kui u Vukovoj Gorici, gdje postiu privremeni sporazum o opsegu Banovine. Pregovori su se oduljili i zapali u ozbiljnu krizu poetkom kolovoza. Vijesti o neizbjenom pribliavanju velikog rata u Europi utjecale su na spremnost obiju strana da sklope sporazum kojim bi se koliko-toliko zatrapao jaz izmeu Hrvata i Srba. Na Maeka je osobito utjecao Juraj Krnjevi, koji u to doba boravi u emigraciji u vicarskoj.
Maek i Cvetkovi te estorica strunjaka, koji su radili na razgranienju
ovlasti resora (hrvatski lanovi povjerenstva bili su dr. Juraj utej kao glavni strunjak te sveuilini profesor dr. Ivo Krbek i financijski strunjak Ljudevit Filipani kao pomonici, dok su srpsku stranu predstavljali dr. Konstantinovi, dr. Ili i dr. Tasi) sastali su se na Maekovu imanju u Kupincu i radili na sporazumu 16.20. kolovoza tono u pono. 20. kolovoza u Banskim dvorima, u Zagrebu, utvren je konani tekst Sporazuma. Sporazum je konano dovren 23. kolovoza. 24. kolovoza na Bledu knez Pavle primio je Cvetkovia i Maeka u audijenciju, na kojoj je razgovarao o sporazumu te je inzistirao da Maek ue u novu vladu. Nakon to je sporazum odobrio i namjesnik knez Pavle, sastavljena je 26. kolovoza nova vlada, u kojoj Maek preuzima mjesto potpredsjednika, a HSS ima jo etiri ministra. U vladi su jo bili predstavnici Radikalne stranke, Saveza zemljoradnika, Samostalne demokratske stranke, Slovenske ljudske stranke, Jugoslavenske muslimanske organizacije, te vanstranake osobe. U Uredbi o Banovini Hrvatskoj izriito su nabrojani poslovi iz njezine nadlenosti te poslovi u djelokrugu centralne vlade.U nadlenosti su banovske vlasti bili unutarnji poslovi,poljoprivreda,trgovina,obrt, industrija,narodno zdravlje,prosvjeta itd. Centralna vlada vodi samo vanjske poslove,obranu,promet,potu i zajednike finansije.Na elu je banske vlasti knez Pavle imenovao dr. Ivana ubaia.Zakonodavnu vlast iz banovske nadlenosti prema Uredbi imao je Hrvatski sabor.Sve zakone koje bi izglasavao Sabor trebali su potpisati ban i kralj.Upravna vlast Banovine Hrvatske u poslovima iz svoje nadlenosti bila je potpuno autonomna i neovisna o centralnoj vladi..Autonomijom Banovine Hrvatske narueno je naelo centralizma, na kojemu je dotada bilo izgraeno dravno ureenje.Nova je banovina u odnosu prema ostalima zaista bila federalna jedinica unutar centralistiki ureene monarhije.