Professional Documents
Culture Documents
Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Kotlovskih Postrojenja2 PDF
Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Kotlovskih Postrojenja2 PDF
UVOD
1
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
IZVORI ENERGIJE
POTENCIJALNA/KINETIKA KEMIJSKA NUKLEARNA
ENERGIJA ENERGIJA ENERGIJA
Vodeni resursi Fosilna goriva Nuklearna goriva
PARNI KOTAO
Loite kotla
(proces izgaranja)
NUKLEARNI
TOPLINSKA ENERGIJA REAKTOR
DIMNIH PLINOVA
UNUTARNJA ENERGIJA
VODENE PARE
TURBINA
MEHANIKA ENERGIJA
GENERATOR
ELEKTRINA ENERGIJA
2
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
zbog izgaranja sve loijih goriva javljaju se novi, tei uvjeti regulacije i
automatizacije;
zbog povienja radnih tlakova i temperatura pregrijanja pare upotrebljavaju se
kvalitetnije vrste konstrukcijskih elika (prelazi se od feritnih elika na austenitne
elike), a potrebno je provesti pogonska ispitivanja toplinskih i mehanikih
svojstava materijala tijekom deset pa i vie godina da bi se pouzdano utvrdile
doputene granice deformacija i naprezanja materijala za izradu cijevi, komora,
bubnja i drugih dijelova parnih kotlova;
pitanja korozije, troenja i oteenja kao i pitanja oneienja ogrjevnih povrina na
strani vode i pare, kao i na strani dimnih plinova, postaju sve sloenija zbog sve
viih radnih tlakova i temperatura i sve ire primjene goriva s velikim postotkom
sumpora i mineralnih tvari;
nova rjeenja u razvoju termoenergetskih postrojenja, povezivanje procesa vodena
para-plin i upotreba loita parnog kotla pod tlakom, stvaraju niz novih pitanja
izgaranja, strujanja fluida i prolaza topline.
Novija podruja u razvoju energetskih postrojenja,(npr. koritenje nuklearne energije),
uvjetuju druge karakteristike gradnje parnih kotlova i otvaraju niz novih problema.
Razvoj gradnje parnih kotlova, zbog poveanja potrebnih koliina elektrine energije i
tenje za to ekonominijim energetskim postrojenjem, uvjetuje gradnju jedinica velikih uina
s istodobnim poveanjem parametara proizvedene vodene pare (tlak, temperatura).
Osnovni parametri parnih kotlova, koje mogu dati uvid u njihov razvoj, a koji se
pokuavaju normirati, odnosno uklopiti u odreene granice jesu:
D - uin (kapacitet) parnih kotlova, kg/s
p - tlak u parnom kotlu, Pa
tpr - temperatura pregrijane pare, C.
gp korisnost parnog kotla, %
Razvoj parnih kotlova u posljednjih 60 godina prikazan je parametrima na slici 1.2
i 1.3. Treba napomenuti da taj razvoj jo nije dovren.
1000 700
temperatura pregrijanja pare, C
900
uin parnog kotla, t/h
800 600
700
600 500
500
400 400
300
200 300
100
1900 10 20 30 40 50 60 70 1900 10 20 30 40 50 60 70
godina proizvodnje godina proizvodnje
Slika 1.2 Razvoj parnih kotlova prema osnovnim parametrima od 1900. do 1970.
(Ladislav Kreuh GENERATORI PARE)
3
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Za procjenu razvoja parnih kotlova i vrijednosti energetskih postrojenja mogu posluiti i
slijedei primjeri:
Za energetsko postrojenje uina 50 MW bilo je potrebno u 1900. izgraditi 85
parnih kotlova uina po 2,1 kg/s, s ukupnim uinom ~ 180 kg/s pare parametara:
tlak = u parnom kotlu 1,2 MPa, i temperatura pregrijanja pare 275 C. Utroak
toplinske energije iznosio je 23,4 MJ/kWh (5600kcal/kWh).
Za isto takvo energetsko postrojenje uina 50 MW mogao se 1960. izgraditi jedan
parni kotao od 47 kg/s pare, s tlakom pare ~ 19 MPa i temperature pregrijanja 565
C. Utroak toplinske energije iznosio je za takvo postrojenje 10,2 MJ/kWh (2440
kcal/kWh).
U godini 1900. iskljuivo se upotrebljavalo gorivo (ugljen) visoke toplinske
vrijednosti i sa samo 4-5% balastnih materija (pepeo i voda). Korisnost tadanjeg
parnog kotla s tako vrijednim gorivom iznosila je gp 75%.U godinama iza 1960.
u parnim kotlovima upotrebljavalo se gorivo (ugljen) i s vie od 50% balastnih
materija s korisnosti gp i do 90%.
30 90
radni tlak, MPa
20 80
10 70
1900 10 20 30 40 50 60 70 1900 10 20 30 40 50 60 70
godina proizvodnje godina proizvodnje
Slika 1.3 Razvoj parnih kotlova prema osnovnim parametrima od 1900. do 1970.
(Ladislav Kreuh GENERATORI PARE)
5
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Kod veih jedinica parnih kotlova upotrebljava se kao karakteristina veliina maksimalni
trenutni uin, koji je za oko 10% vei od maksimalnog trajnog uina ali je doputeno trajanje
takvog uina samo 30 minuta.
Q B Q0 T T2
tC = 100 = 1 100 ,% . (1.1)
QB T1
6
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 1.6 Clausius Rankinov proces
7
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Toplinska je korisnost parnog Clausius Rankinova procesa za zasienu paru:
A12331
tR = 100 ,%
A123ca1
za pregrijanu paru:
A123451
tR = 100 ,%
A1234da1
tR < tC
8
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
namjenu parnih kotlova - na stabilne i brodske parne kotlove,
optok ili cirkulaciju vode i pare (optoni ciklus) u parnim kotlovima,
izvedbu loita, tj. nain izgaranja goriva.
Brodski parni kotlovi moraju zadovoljiti velik broj specifinih pogonskih uvjeta koji
ih ine razliitim od stabilnih parnih kotlova.
S obzirom na ciklus strujanja voda-para, odnosno cirkulacija vode i pare generatori se
mogu podijeliti na tri osnovne skupine:
Parni kotlovi s prirodnim optocima ili cirkulacijom vode - vodna i parna faza
odvajaju se u isparivau, u spojnim cjevovodima i u bubnju parnih kotlova.
Parni kotlovi s prisilnim optokom (pomou cirkulacijske pumpe ugraene izmeu
bubnja i isparivaa) - ovaj tip parnog kotla poznat je pod imenom La Mont.
Parni kotlovi bez bubnja s prisilnim protjecanjem vode i pare u isparivakim
ogrjevnim povrinama - u ovu skupinu kotlova ukljueni su Benson, Sulzer,
Ramzin i jo neki tipovi.
Loita parnih kotlova s obzirom na vrstu goriva, odnosno na nain izgaranja goriva,
mogu se podijeliti na slijedee osnovne tipove:
loita za izgaranje krutih goriva s raznim vrstama nepominih reetki ili manjih
reetki na mehaniki pogon;
loita za izgaranje krutog goriva u sloju s mehanikom puzajuom reetkom s
raspodjelom zraka za izgaranje po pojedinim dijelovima reetke (zonama reetke)
ili sa stupnjevanom reetkom s reguliranim dovodom zraka po pojedinim redovima
reetke;
loita za izgaranje raznih vrsta otpadaka (industrijski ili gradski otpaci) s raznim
vrstama reetki (ovaj tip loita razvio se u posljednje vrijeme u industrijskim i
gradskim centrima zbog izgaranja vrlo velikih koliina raznih otpadaka);
loita za izgaranje krutih goriva u prostoru, odnosno loita za izgaranje ugljene
praine (mlinsko loenje);
loita za izgaranje tekuih goriva s velikim brojem tipova gorionika;
loita za izgaranje plinovitih goriva s razliitim tipovima gorionika;
loita za istodobno izgaranje vie vrsta goriva s odvojenim gorionicima za svaku
vrstu goriva i kombiniranim gorionicima za vie vrsta goriva (plinsko-uljni
gorionici);
loita za koritenje otpadne topline, npr. koritenje topline plinova iz visokih pei,
konvertera itd.
Navedena razdioba na odreene tipove parnih kotlova nije jedina i nije konana, jer i
mnogi drugi inioci uvjetuju razne izvedbe parnih kotlova.
U tvornici "uro akovi" Termoenergetska postrojenja, d.o.o. danas se proizvode:
blok kotlovi, kotlovi za elektrane, integral kotlovi, kutnocijevni kotlovi, kotlovi za spaljivanje
smea, kotlovi utilizatori itd.
9
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Jedan od primjera kotlovskog postrojenja proizvedenog u "uro akovi"- TEP je TE
"Plomin II" na slici 1.7.
10
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Is. isparivai Pr. pregrija pare
B. bubanj E. ekonomajzer
Pl. plamenik L. zagrija zraka
Slika 1.8 Ozraeni parni kotao("uro akovi"- TEP d.o.o.)
11
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
U posljednje vrijeme sve se manje proizvode kotlovska postrojenja koje kao gorivo koriste
ugljen(TE "Plomin II"), a sve se vie prave kotlovi - spalionice smea.
Jedan od takvih postrojenja je prikazano na slici1.9.
1-dovoz smea eljeznicom 7b-pranje sa vodom 13-komadno mjesto
2-vaganje/kontrola smea 7c-katalizator 14-spremnik za
12
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Brodski kotao tipa Integral koristi se za proizvodnju zasiene pare i ugrauje se na brodovima
raznih tipova, a najee na motorne tankere. Para iz ovih kotlova koristi se za razne namjene
na brodu, a na tankerima i za grijanje tereta. Takav kotao je prikazan na slici 1.10.
13
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
1.4 DIJELOVI KOTLOVSKOG POSTROJENJA(PARNOG KOTLA)
15
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
kontrolna vrata, zaklopke, otvore za nadgledanje, razne lijevane dijelove itd. Fina armatura
obuhvaa bitne dijelove za sigurnost pogona i rada jedinice(manometri, termometri, ventili
itd.)
16
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
1.4.12 Postrojenje za transport i pripremu goriva
Ovo se postrojenje sastoji od niza transportnih ureaja ovisno o vrsti goriva (kruto,
tekue ili plinovito gorivo), kao i o konkretnim smjetajnim uvjetima parnih kotlova, njegovih
pomonih ureaja i kotlovskog postrojenja u cjelini. Postrojenja za transport i pripremu
goriva ine u kotlovskim postrojenjima, a osobito kod krutih goriva, sloeno i veliko
postrojenje.
17
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
1.5 PRINCIP RADA PARNOG KOTLA
Generator pare prikazan na sl. 1.11 izveden je s loitem za izgaranje goriva u sloju.
Ugljen se nalazi u bunkeru (1); u loitu je ugraena mehanika ravna reetka (2) s dovodom
zraka. U loitu je ugraena i ogrjevna povrina isparivaa (7), gdje se toplina izmjenjuje
zraenjem. Drugi dio ogrjevne povrine isparivaa izveden je u obliku snopa cijevi (8), gdje
se toplina izmjenjuje djelomino zraenjem a djelomino konvekcijom. Ogrjevne povrine
pregrijaa pare izvedene su u dva dijela u obliku cijevnog vodoravnog (12) i uspravnog (11)
snopa cijevi (cijevne zmije). Izmeu obaju dijelova ugraen je regulator pregrijanja pare (13).
Zagrija vode izveden je od 3 snopa vodoravno poloenih cijevnih zmija (6). Iza zagrijaa
vode u toku strujanja dimnih plinova smjeten je cijevni zagrija zraka (14). Dimni plinovi
izlaze nakon treeg voda iz generatora pare u atmosferu odnosno u ista dimnih plinova.
Loite je izvedeno s prednjim (4) i stranjim svodom (3) za osiguranje pravodobnog
paljenja goriva i pravilnog odvijanja procesa izgaranja.
Napojna voda ulazi u zagrija vode (6) generatora pare preko komore (5). Iz zagrijaa
vode (6) zagrijana voda ulazi preko vodova u bubanj (10) koji slui za odvajanje vode i
vodene pare (prirodni optok). Iz bubnja na najniem mjestu sputa se voda silaznim cijevima
(9) u komore smjetene u loitu, a uzlaznim cijevima, koje ine povrinu isparivaa (7),
mjeavina vode i vodene pare die se prirodnim uzgonom u bubanj, gdje se odvajaju faze
vode i vodene pare. U sabirniku i odvajau pepela (l6) djelomino se odvaja pepeo (vee
estice) iz dimnih plinova. elina konstrukcija i galerije generatora pare (15) izvedene su od
normalnih elinih profila.
18
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 1.11 Parni kotao s ravnom mehanikom reetkom
19
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
2. MATERIJALI I PROIZVODNI POSTUPCI U
KOTLOGRADNJI
vrstoe na vlak
Ispitivanja naprezanja na vlak se vri pri temperaturi od 20C i pri mirnom optereenju,
koja se rauna kao kvocijent veliine optereenja pri lomu i polaznog poprenog presjeka
ispitivanog uzorka.
20
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Danas se u kotlogradnji vri normizacija prema euro normama (EN), ali u nekim
sluajevima se jo uvijek koriste DIN norme. U Evropskoj Uniji se uvode novi propisi koje se
odnose na dijelove pod tlakom (PED pressure equipment directive). Normizacijom se
postie da elike pod istom oznakom imaju isti sastav i ista mehanika svojstva. Materijali se
oznaavaju prema normi EN 10027 koja je uglavnom preuzeta od DIN normi.
Legirani elici kao materijal za tlane i ostale dijelove parnog kotla imaju prednosti jer
zbog primjesa mogu podnositi vee naprezanje na vlak. Imaju i poboljana neka druka
svojstva, kao npr. otpornost na starenje. Postoji razlika izmeu visoko i niskolegiranih elika.
Granicu meu njima oznauje postotak legirnih primjesa; ako udio svih primjesa (legirnih
dodataka) prelazi 5% elik se ubraja u visokolegirane.
U normi EN 10028 su opisana svojstva plosnatih proizvoda od razliitih elika za posude
pod tlakom. To su: nelegirani i legirani vatrootporni elici, hladnovueni elici legirani s
niklom, normalno areni finozrnati elici pogodni za zavarivanje, toplovaljani finozrnati
elici, nehrajui elici. U tablici 2.1 dan je kemijski sastav elika prema EN 10028-2.
Mehanika svojstva elinih plosnatih proizvoda prema normi EN 10028-1 dana su u tablici
2.2. Trajna granica istezanja za 1 % plastine deformacije i vremenska vrstoa za plosnate
proizvode prema EN 10028 dana je u tablici 2.3.
21
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Vrsta elika Maseni udijeli u %
S
P
Naziv Mat. C Si Mn max Al N Cr Cu Mo Nb Ni Ti V Napomena
max.
.
Diplomski rad
0,60 Cr+Cu+Mo+Ni:
P235GH 1.0345 0,16 0,35 0,025 0,015 0,02 0,012 0,30 0,30 0,08 0,020 0,30 0,03 0,02
1,20 0,70
0,80
P265GH 1.0425 0,20 0,40 0,025 0,015 0,20 0,012 0,30 0,30 0,08 0,020 0,30 0,03 0,02 -
1,40
0,08 0,90
P295GH 1.0481 0,40 0,025 0,015 0,02 0,012 0,30 0,30 0,08 0,020 0,30 0,03 0,02 -
0,20 1,50
0,10 1,10
P355GH 1.0473 0,60 0,025 0,015 0,02 0,0,012 0,30 0,30 0,08 0,020 0,30 0,03 0,02 -
0,22 1,70
0,90 0,45
18MnMo4-5 1.5414 0,20 0,40 0,015 0,005 - 0,012 0,30 0,30 - 0,30 - - -
1,50 0,60
EN10028)
0,25 0,80 0,50 0,25 0,015 1,001,
15NiCuMoNb5-6-4 1.6368 0,17 0,025 0,010 0,015 0,020 0,30 - - -
0,50 1,20 0,80 0,50 0,045 30
Zvonimir Ungvari
0,08 0,30 0,030 8,00 0,85 0,06 0,18
X10CrMoVNb9-1 1.4903 0,50 0,020 0,005 0,040 0,30 0,30 - -
Tablica 2.1. Kemijski sastav elika namijenjenih za plosnate proizvode u kotlogradnji (prema
0,12 0,60 0,070 9,50 1,05 0,10 0,25
22
Produe-
Vrsta elika Granica Vlana nje Radna ilavost
Toplin. elast. vrstoa kod J
stanje kidanja min.
Debljina
pri ReH
Naziv isporuci t MPa A10 na temp. u C
Broj mat. MPa
mm min. % -20 0 +20
min.
16 235
16< t 40 225
360480
40< t 60 215
P235GH 1.0345 N 24 27 34 40
60< t 100 200
100<t150 185 350480
150<t250 170 340480
16 265
16< t 40 255
410530
40< t 60 245
P265GH 1.0425 N 22 27 34 40
60< t 100 215
100<t150 200 400530
150<t250 185 390530
16 295
16< t 40 290
460580
40< t 60 285
P295GH 1.0481 N 21 27 34 40
60< t 100 260
100<t150 235 440570
150<t250 220 430570
16 355
16< t 40 345 510650
40< t 60 335
P355GH 1.0473 N 20 27 34 40
60< t 100 315 490630
100<t150 295 480630
150<t250 280 470630
16 275
16< t 40 270 440590
40< t 60 260
16Mo3 1.5415 N 22 - - 31
60< t 100 240 430560
100<t150 220 420570
150<t250 210 410570
60 345
18MnMo NT 510650
1.5414 60< t 150 325 20 27 34 40
4-5
QT 150<t250 310 480620
40 470 590750
40< t 60 460 590730
20MnMoNi
1.6311 QT 60< t 100 450 18 27 40 50
4-5 570710
100<t150 440
150<t250 400 560700
23
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Produe-
Vrsta elika Granica nje Radna ilavost
Vlana
Toplin. elast. kod J
vrstoa
stanje kidanja min.
Debljina
pri ReH
Broj isporuci t MPa A na temp. u C
Naziv MPa
mat. %
mm min. -20 0 +20
min.
40 460
610780
NT 40< t 60 440
15NiCuMoNb
1.6368 60< t 100 430 600760 16 27 34 40
5-6-4
NT ili QT 100<t150 420 590740
QT 150<t200 410 580740
16 300
450600 - - 31
NT 16< t 60 290
60 455 600780
NT
13CrMoV9-10 1.7703 60<t150 435 590770 18 27 34 40
QT 150<t250 415 580760
60 455 600780
NT
12CrMoV12-10 1.7767 60<t150 435 590770 18 27 34 40
QT 150<t250 415 580760
60 445 580760
NT
X10CrMoVNb 60<t150 435 550730 18
1.4903 27 34 40
9-1
QT 150<t250 435 520700
24
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Norma EN 10029 sadri opis tolerancija oblika, mjera i mase toplovaljanih elinih
limova iznad 3mm debljine.
Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika se koriste na mjestima koji
nisu izloeni visokim temperaturama i agresivnim medijima. Tehniki opis ovih limova dan je
u EN 10025.
Vatrotporni elici i legure nikla opisani su u EN 10095.
Mehanika svojstva i kemijski sastav kovanih dijelova od elika za tlane posude dani su
u EN 10222-2.
25
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Vrsta elika Tehnika granica
elastinosti za 1 % Vremenska vrstoa
plast. def. u Mpa
Broj Temp. za u MPa za
Naziv
mat. 4
C 10 4
10 5
10 h 105h 2105h
26
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Vrsta elika Tehnika granica
elastinosti za 1 % Vremenska vrstoa
plast. def. u Mpa
Broj Temp. za u MPa za
Naziv
mat. 4
C 10 4
10 5
10 h 105h 2105h
27
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Vrsta elika Tehnika granica
elastinosti za 1 % Vremenska vrstoa
plast. def. u Mpa
Broj Temp. za u MPa za
Naziv
mat. 4
C 10 4
10 5
10 h 105h 2105h
28
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Svojstva beavnih nelegiranih i legiranih elinih cijevi pri razliitim temperaturama i
povienim tlakom dani su u EN 10216-2. Granica istezanja cijevi na odreenoj temperaturi
dana je u tablici 2.4.
Vrsta elika
Debljina Granica istezanja Rp0,2 u MPa
stijenke na odreenoj temperaturi C
mm
Broj
Naziv
mat.
100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600
29
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
vrstoa svih elika opada s porastom temperatura pa se granice upotrebe pojedinih vrsta
materijala - elika odreuju ovisno o stupnju legiranja. Izbor vrste elika koji dolaze u obzir
za dijelove pod tlakom ovisi u prvom redu o temperaturi kojoj je podvrgnut materijal u
pogonu. Legirani elici s obzirom na strukturu su:
feritno legirani elici,
austenitno legirani elici,
duplex elici (feritno austenitni elici),
martenzitno legirani elici (npr. X20CrMoV12 1).
Tablica 2.5 Pregled materijala konstruktivnih elemenata tlanog dijela parnog kotla [1]
Elementi pregrijaa, ako temperatura pare ne prelazi 350-430 C najee se grade od
ugljinih odnosno manganskih elika (feritno legirani elici). U podruj viih temperatura
pregrijanja upotrebljavaju se ugljini elici s dodatkom molibdena koji znatno povisuje
vrstou na viim temperaturama i ne smanjuje ilavost materijala. Uz dodatak drugih
elemenata za legiranje, naroito kroma, silicija, vanadija i ostalih, ugljini se elici
upotrebljavaju i za podruje pregrijane pare do 540 C (kao npr. 15Mo3; 13CrMo4-4;
10CrMo9-10). Kod temperatura pregrijane pare viih od 540 C moraju se upotrebljavati
visokolegirani materijali, ugljini elici s kromom, molibdenom i vanadijem, kao npr. elik
X20CrMoV12-1. Kad temperatura pregrijane pare prelazi 550 C u obzir dolazi upotreba
samo austenitnih elika, struktura kojih je odreena udjelom nikla. Gornja granica upotrebe
30
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
austenitnih elika nije jo utvrena, no danas se oni upotrebljavaju za temperaturu pregrijanja
pare i preko 600 C.
Materijali X20CrMoV12 1 se dosta esto koristi u kotlogradnji. Zbog svoga visokog
udijela kroma koristi se na mjestima gdje temperature prelaze 500 C.
2.2Proizvodni postupci
31
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.1 CNC tokarilica
Za ostalu obradu buenja i tokarenja raznih dijelova te strojnu obradu cijevnih vilica u
posebnim napravama koriste se univerzalne tokarilice, slika 2.2.
32
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.2 Univerzalna tokarilica
33
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Za rezanje razliitih cijevi, profila, otkivaka i sl. pod kutom 90, koriste se pile na
kojima se automatski mogu namjestiti duljine reznog komada. Primjer takve pile za rezanje
prikazan je na slici 2.4.
34
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Obrada krajeva komora, izrada provrta i priprema za zavarivanje na komorama, te buenje i
glodanje raznih dijelova izvodi se na horizontalnoj builici i glodalici. Primjer takvog stroja
prikazan je na slici 2.6.
35
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Za tancanje nosivih ploica nosivih cijevi kotla i drugih ploica, ili prosijecanje otvora
razliitih oblika koristi se ekscentar prea. Na preu se stavljaju razliiti alati ovisno o
eljenim oblicima. Primjer nosive ploice prikazan je na slici 2.8, a ekscentar pree na slici
2.9.
36
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Horizontalna prea je namijenjena za suavanje cijevi, preanje jednostavnih otpresaka i za
hladno ravnanje dijelova nakon zavarivanja, slika 2.10. Poeljno je da cijevi prije obrade
budu osamarene sa strojem za vanjsko samarenje cijevi i za unutranje samarenje komora.
Prilikom gradnje kotlova obavljaju se mnoge obrade savijanja cijevi. Savijanje cijevi
se vri na stroju za hladno savijanje cijevi i pojedinanih cijevnih lukova u jednoj ravnini
(slika 2.11), a savijanje u prostoru se izbjegava. U sluaju da se to ne moe izbjei problem se
rjeava sueonim montanim zavarima.
37
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.11 Strojevi za hladno savijanje cijevi
38
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.12 CNC stroj za hladno savijanje cijevi
39
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.13 Stroj za savijanje membranskih zidova ("na hladno")
40
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Vrijeme dranja, t, min
Postotak deformacije, %
Materijal Temperatura, T, C
> 5%
5% do > 30%
30%
15Mo3 530-620 - 60 60
13CrMo44 600-700 - 60 60
10CrMo9-10 650-750 - 60 60
X20CrMoV12-1 720-780 - 60 60
Svi dijelovi i komponente kotlovskog postrojenja koji mogu korodirati do ugradnje, tijekom
ugradnje, i za vrijeme eksploatacije moraju biti zatieni od korozije. Zatita se moe vriti
razliitim premazima i vruom galvanizacijom (pocinavanjem).
1. Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom (REL) je postupak koji ima iroke
mogunosti primjene kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja
veine metalnih materijala. Zbog male brzine zavarivanja (1,5 do 2kg depozita na sat) se
primjenjuje za izvoenje kraih zavara, obino debljine ne iznad 15mm kod sueonih
zavarenih spojeva, te kraih kutnih spojeva manje debljine zavara. Elementi REL procesa su
izvor struje zavarivanja, obloena elektroda, zavarivaki provodnici, klijeta za uvrenje
elektrode i stezaljka za prikljuak zavarivanog komada. Zavarivanje se ostvarujte tako da
elektrini luk se uspostavlja kratkim spojem kresanjem izmeu elektrode i radnog komada,
tj. prikljuka na polove elektrine struje (istosmjerne ili izmjenine). Nakon toga slijedi
ravnomjerno dodavanje elektrode u elektrini luk od strane zavarivaa, te taljenje elektrode i
formiranje zavarenog spoja. Shema REL postupka prikazana je na slici 2.15.
=DC
AC
42
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
zagrijavanja transformatora. Inverterima se uz poseban programski paket ostvaruje vrlo
precizna digitalna kontrola zavarivanja.
Mijenjanjem upravljakih panela, sa istim inverterima, mogu se vriti zavarivanja
REL, MIG/MAG, impulsni MIG i TIG. Primjeri takvih invertera su na slici 2.16.
43
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
zavarivanja. Pitolj se dri blago nagnut dok se rubovi ne rastale, zatim se doda ica (7) u
kupku i otali potreban dio ice. Ponovno se priblii pitolj i grije talinu dok se rubovi i
dodatak ne rastale. Shema TIG postupka prikazana je na slici 2.17.
Elektrini luk je vrlo miran i lijepo se moe pratiti proces taljenja i stapanja materijala,
to omoguava kvalitetnije zavarivanje korijenskih zavara. Jakosti struje zavarivanja su u
rasponu od 40 400 A. Promjeri elektroda kreu se od 0,5 do 4 mm. ice dodatnog materijala
moraju biti metalurki i povrinski iste jer u talini nema mogunosti proiavanja zbog
inertne atmosfere luka. Promjeri ice dodatnog materijala su od 0,5 do 8 mm. Kao dodatni
materijal moe se koristiti i trake lima. istoa spajanih povrina takoer utie na kvalitetu
zavarenog spoja.
TIG-om se moe zavarivati u svim poloajima gotovo sve metale i legure osim onih
koji sadre lako hlapljive komponente. Argon je neotrovan plin, tei od zraka, istiskuje kisik.
44
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.18 CNC stroj za automatsko suelno zavarivanje cijevi TIG postupkom
45
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.19 Shema postupka zavarivanja pod prakom (EPP)
Brzina dodavanja dodatnog materijala se automatski regulira, tako da je visina luka
stalna. To se postie ujednaenjem brzine dodavanja materijala s brzinom taljenja. Brzina
dovoenja ice se postavlja na izabranu stalnu vrijednost za eljenu visinu luka, pa se razlike
u duljini nadoknauju brim ili sporijim taljenjem elektrode. Visina luka jo se moe
regulirati promjenom jakosti struje zbog poloene statike karakteristike izvora struje.
EPP proces se najvie koristi za zavarivanje ugljinih elika, niskolegiranih elika, a
koristi se i za navarivanje visokolegiranog elika i bakra na podlogu od ugljinog elika.
Zbog manje duljine slobodnog kraja ice mogue je iste promjere ice opteretiti puno
veim strujama nego kod REL postupka (gdje je duljina slobodnog kraja praktino duljina
elektrode koja se koristi za zavarivanje). Jakost struje (I) zavarivanja, ovisno o promjeru
elektrode, je od 100 A do 1000 A, a napon (U) se kree od 26 do 40 V. Brzina zavarivanja (v)
je znaajno vea u odnosu na REL i MAG postupak (od 200 do 600 mm/min). Napon praznog
hoda je 100 V (vei nego kod REL postupka iz razloga to se kod EP postupka tee
uspostavlja elektrini luk).
Povrina zavara je glatka zbog pritiska obilne koliine troske za vrijeme skruivanja.
EP postupak se zbog svoje brzine i istoe zavara koristi za zavarivanje membranskih stijena
u kotlogradnji. Primjer takvog stroja je prikazan na slici 2.20.
46
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 2.20 Stroj za membransko zavarivanje
47
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
EPP automat (neorbitalni) TIG orbitalni automat
Slika 2.21 Postrojenje za automatsko zavarivanje prikljuaka na komore
48
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Elektrodnu icu kroz provodnik gura pogonski elektromotor pomou nazubljenih
kotaia ili impulsnim dodavaem.
Slika 2.23 Stroj za automatsko zavarivanje ploica za nosive cijevi MIG/MAG postupkom
49
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
MIG postupak ima iroke mogunosti primjene kod proizvodnih zavarivanja,
navarivanja i reparaturnog zavarivanja aluminijskih legura i drugih korozijski postojanih
materijala i legura. On se uglavnom usporeuje sa TIG postupkom. Ima prednosti pred TIG
zavarivanjem sa stajalita ekonominosti (vie kg/depozita na sat) i brzine zavarivanja, ali sa
TIG postupkom dobije se kvalitetniji zavar. Primjenjuje se za zavarivanje limova i cijevi
debljine od 1mm do 20 mm.
5. Zavarivanje taljivom elektrodom pod zatitom aktivnog plina (MAG postupak) je
isti kao i MIG postupak, samo se umjesto inertnog plina (argona) koristi aktivni plin(CO2).
Koriste se isti strojevi za zavarivanje, samo se mijenja plin i ica za zavarivanje.
MAG postupkom se zavaruju ugljini i niskolegirani elici. Zatitni plin (CO2) se
disocira u elektrinom luku na CO i O. Kako CO reducira metalne okside, omoguava
dezoksidaciju kapi i same taline. Ujedno odstranjuje vodik iz atmosfere luka (slino se dogaa
i izgaranjem bazine obloge elektrode REL postupka koja sadri vapnenac). Slobodni kisik
oksidira elemente s veim afinitetom prema njemu, a to su kod elika siliciji i mangan.
Odgaranjem dijela ovih elemenata nastaje mala koliina troske, koja se izdvaja na povrini u
obliku sitnih ljuskica.
6. Kod MAG postupka koriste se ice za zavarivanje koje su punjene bazinim ili
rutilnim prakom. Uloga ovog praka je ista kao i kod obloge u REL postupku, odnosno
praka u EPP postupku.
7. Ovaj postupak se primjenjuje u kotlogradnji za zavarivanje svornjaka na cijevne
stjenke ili oplate kotlova. Postupak zavarivanja je automatiziran, a zavaruju se svornjaci od
elika koji su postojani na visokim temperaturama u dugom vremenskom periodu. Svornjaci
moraju imati aluminizirani vrh da bi se mogao ostvariti dobar zavareni spoj. Na slici 2.24 je
prikazan ureaj za zavarivanje svornjaka i tijek postupka zavarivanja.
50
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
3.2.1 ATEST ZAVARIVAA I OPREME ZA ZAVARIVANJE
Svaki zavariva mora biti izuen i osposobljen za postupak kojim zavaruje. Potvrda koju
mora imati svaki zavariva je atest zavarivaa koji je definiran prema EN 287-1. Atest
zavarivaa potvruje osposobljenost zavarivaa da zavaruje odreenim postupkom
zavarivanja.
Svaki stroj za zavarivanje ima svoje tehnike karakteristike propisane od proizvoaa.
Meutim prije upotrebe stroja vri se umjeravanje karakteristinih parametara (npr. napon,
jakost struje itd.). U atestu opreme za zavarivanje se unose izmjerene vrijednosti i teoretske
vrijednosti date od proizvoaa, te kolika su odstupanja. Takav dokument se u obliku kartice
stavlja na stroj tako da svatko moe znati stvarne karakteristike stroja.
Dnevnik zavarivanja se vodi radi evidencije da se uvijek zna koji zavariva je zavario koji
zavar, prema kojem WPS-u i sa kojim dodatnim materijalom. On se morao voditi svaki dan.
Zbog pojednostavljenja se uvode protokoli zavarivanja koji se odnose na dui vremenski
period. Svi zavari koji se moraju izvesti prema jednom crteu se nalaze na jednom protokolu
zavarivanja. Te zavare mogu izvesti jedan ili vie zavarivaa. Svaki zavariva ima za
identifikaciju svoj ig. U dnevnik zavarivanja i u protokolu zavarivanja se unosi ig
zavarivaa.
Nakon zavarivanja ponekad se vre toplinske obrade zavara. Toplinske obrade se izvode
prema uputama za toplinsku obradu. U uputama za toplinsku obradu se ucrtavaju stvarni
(realni) dijagrami toplinske obrade. Na slici 3.4 je prikazan primjer upute za toplinsku obradu.
Osim ove postoji i druga dokumentacija koja omoguava statistiku obradu podataka.
51
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
UPUTA ZA TOPLINSKU OBRADU
INSTRUCTION FOR HEAT TREATMENT
Broj/No.
Objekt
Object
Naziv dijela Proizvodni broj
Part Works No.
Osnovni podaci / Base dana
Vrsta toplinske obrade Norma TRD
Heat treatment Standard
Broj crtea Materijal Dimenzije
Drawing No. Material Sizes
t, h
52
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
4. VRSTE LJEBOVA ZA ZAVARIVANJE U
KOTLOGRADNJI
53
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Dijelovi membranskih zidova se izrauju na automatima za EPP zavarivanje (slika 2.20).
U jednom prolazu se zavaruju nekoliko cijevi i traka (zavisno od vrste stroja). Na slici 4.2 je
prikazan tijek zavarivanja cijevi i trake na automatima za EPP zavarivanje.
Izgled zavara je prikazan na slici 4.3. Dio membranskog zida proizvedenog na stroju za
54
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
automatsko zavarivanje EPP postupkom je nedovoljnih dimenzija za jedan membranski zid
kanala, pa se mora spojiti nekoliko njih. Zbog toga se na krajevima dijelova membranskog
zida zavaruju polutrake. Oblik lijeba za zavarivanje dva dijela membranskog zida je prikazan
na slici 4.4.
55
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Na membranskim zidovima postoje razliiti otvori (za gorionike, revizorni otvori, prolazi
komora, mjerna mjesta itd., slika 4.6) koji se izrauju isijecanjem dijela membranskog zida i
sueonim spajanjem savijenih cijevi.
56
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Pregrijai pare, zagrijai i predisparivai vode se izrauju u obliku snopova savijenih
cijevi ("cijevne zmije", slika 4.8).
Zbog veliine pregrijaa potrebno je suelno spojiti vie cijevi (duljina spojenih cijevi je
120 m). Spajaju se zavarivanjem na CNC stroju za automatsko zavarivanje TIG postupkom
(slika 2.18), a oblik lijeba je isti kao na slici 4.7.
Za suelno spajanje prestrujnih cijevi koje su veih debljina stjenke i velikih promjera
koriste se "V" i "U" zavar (slika 4.9). Oblik tih zavara ovisi o debljini stjenke cijevi.
57
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Cijevi ije su stjenke debljine manje od 14,2 mm se zavaruju "V" zavarom (slika 4.10) a
cijevi stjenke vee ili jednake od 14,2 mm se zavaruju "U" zavarom (slika 4.11).
58
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.12 Detalj lijeba za zavarivanje razliitih debljina stijenki manjih od 14,2 mm
Slika 4.13 Detalji ljebova za suelno zavarivanje cijevi stijenki veih ili jednakih 14,2mm
59
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Zbog duine cijevi ljebovi za suelno zavarivanje se ne mogu praviti na obinim
tokarilicama, ve se izrauju na posebnim napravama. Te naprave se privrste za krajeve
cijevi i simuliraju rad tokarilica. Jedna takva naprava je prikazana na slici 4.14.
60
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Cijevi koji vre raspodjelu vode i pare radi pravilne cirkulacije u svim dijelovima kotla se
nazivaju komore. Komora se spaja sa membranskim zidom preko prikljuaka (slika 4.15).
Komora od jednog membranskog zida mora imati uglavnom isti broj prikljuaka koliko
ima cijevi na membranskom zidu. Zbog velikog broja rupa na komori potrebnih za prikljuke,
i zbog tlaka i temperature koji vladaju u komori, stjenke komora moraju biti veih debljina.
Promjer komore ovisi o koliini protoka medija. Oblici ljebova za zavarivanje prikljuaka na
komoru ovise o debljini stjenke prikljuka na komoru i promjera prikljuka.
61
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.16 Detalj lijeba za zavarivanje prikljuka na komoru
Kada je komora vanjskog promjera manjeg od 76,1 mm, a vanjski promjer prikljuka
jednak promjeru komore, lijeb za zavarivanje izrauje se prema slici 4.18.
62
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.18 Detalj lijeba za zavarivanje prikljuka na komoru
63
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
U cijevima kotla ne smije biti prisutan zrak. Prilikom punjenja kotla vodom, mora se
izvesti odzraivanje. Na komoru se stavljaju prikljuci za odzraku i odvodnju zaostale vode
prilikom pranjenja kotla. Izgled lijeba za zavarivanje prikljuka odzrake i odvodnje je
prikazan na slici 4.20.
ela komora se zatvaraju sa dancima. Danca mogu biti ravna (slika 4.21) ili sferina (slika
4.22). Oblik danca se odreuje na osnovu prorauna vrstoe. Na pojedina danca komore se
stavljaju kontrolni prikljuci. Kroz te prikljuke se kontrolira unutranje stanje komore.
Prikljuci mogu biti smjeteni u gornjoj zoni ( slika 4.21h,g), doljnjoj zoni (slika 4.21e,f) ili
srednjoj zoni (slika 4.21c,d) ravnog danca komore. A kod sferinih danaca samo u srednjoj
zoni (slika 4.22d,c). Prikljuak se zatvara sa dancem. Oblik zavara danca sa komorom ovisi o
debljini stjenke komore. Ako je debljina stjenke manja od 14,2 mm koristi se "V" zavar (slika
4.21a,c,e,g i slika 4.22a,c), a kod debljine stjenke vee ili jednake od 14,2 mm koristi se "U"
zavar (slika 4.21b,d,f,h i slika 4.22b,d)
64
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.21 a Slika 4.21 b
65
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.21 e Slika 4.21 f
66
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.22 a Slika 4.22 b
67
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.23 a Slika 4.23 b
Kod kotlova koji se koriste za spaljivanje smea dimni plinovi su puni estica koje
najee prianjaju na pregrijaima pare i zagrijaima vode. Te nakupine estica smanjuju
prijelaz topline sa dimnih plinova na paru vodu. Zbog toga se smanjuje iskoristivost kotla .
Da bi se taj problem rijeio ugrauju se naprave nazvane "udarai" koji periodino udaraju po
68
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
eonom ravnom dancu donjih komora pregijaa pare i zagrijaa vode. elo komore se zatvara
tako da se prvo ugradi blenda unutar komore na udaljenosti 40 mm od kraja. Zatim se
zavaruje ravno dance bez rupe. Po tom dancu "udarai" udaraju u svrhu stresanja nakupine
estica na cijevima. Nain zavarivanja i izgled lijeba za zavarivanje prikazan je na slici 4.25.
Prije zavarivanja danca mora se izbuiti rupa na donjoj strani komore kako bi plinovi,
nastali zavarivanjem, mogli slobodno izlaziti.
69
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 4.26 Detalj zavarivanja prstena za prilagodbu i komore
Zbog konstrukcijskih izvedbi komora se ponekad mora podijeliti na dva dijela. Podjela se
izvodi stavljanjem blende na komoru, slika 4.27.
70
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
5. EKSPERIMENTALNI DIO
5.1.Uvod
Rp0,2/T
dop = , N/mm2,
1,5
5.2Ispitivanje uzorka
Uzorak koji se ispituje je cijev vanjskog promjera38 mm i debljine stjenke 7,1mm. Savija
se na stroju za hladno savijanje, slika 6.1.
71
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 5.1 Stroj za hladno savijanje cijevi i pojedinanih cijevnih lukova
Kut savijanja cijevi je oko 90. Nakon savijanja cijevi vri se rezanje cijevi po uzdunoj
osi i priprema povrine obradka do metalnog sjaja. Izgled uzorka moe se vidjeti na slici 6.2.
72
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 5.2 Savijeni prepolovljeni uzorak
Na prvi pogled moe se uoiti nakupljanje materijala u tlanoj zoni savijenog uzorka.
Malo detaljnijim promatranjem se uoava i pojava pukotina u tlanoj zoni savijene cijevi. To
se bolje moe vidjeti na mikroskopskim snimcima, slika 5.3.
73
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 5.3 Mikroskopski prikaz unutarnje stjenke, tlane zone savijene cijevi
74
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Slika 5.4 Mikroskopski prikaz vanjske stjenke savijene cijevi
75
Diplomski rad Zvonimir Ungvari
Zbog toga je vaan kvalitetan ustroj i rad odjela tehnologije zavarivanja. Tehnolozi
zavarivanja naglaavaju znaaj popisivanja, provoenja i dokumentiranja aktivnosti vezano za
zavarivanje i kontrolu zavarenog spoja. Na taj nain unapreuju i osiguravaju kvalitetan rad
zavarivaa.
Mogui problemi prilikom projektiranja i provedbe tehnologija zavarivanja se mogu
rijeiti ili ublaiti pomou:
kvalitetnih podloga,
koritenje odgovarajuih normi i propisa,
koritenje pomonih raunalnih programa,
stvaranje baze podataka PQR, WPS i koritenje istih,
prikupljanje i sistematiziranje potrebne literature,
sistematiziranje uobiajenih ljebova i postupaka koji se esto javljaju u
proizvodnji odreenih proizvoda i dr.
U proizvodnji se uvijek nastoji to vie iskoristiti raspoloiva oprema za zavarivanje.
Zbog toga se inenjer zavarivanja treba dobro upoznati sa mogunostima opreme za
zavarivanje, proizvodnog pogona, te osoblja koje sudjeluje u procesu proizvodnje. Uvijek
treba biti poznata informacija o zauzetosti opreme za zavarivanje kako bi se mogla kvalitetno
planirati proizvodnja.
Ostvarivanje kvalitetnog zavarenog spoja ovisi o:
projektantu koji mora voditi rauna o namjeni proizvoda, uvjetima eksploatacije,
vrsti lijeba, mogunosti pristupa zavarivaa do mjesta zavarivanja itd.,
inenjeru zavarivanja koji odluuje o postupku zavarivanja, vrsti dodatnog
materijala, odnosno propisuje WPS,
kontroli kvalitete (SOK) koja izdaje atest (PQR, WPAR) za odgovarajui WPS,
kontrolira zavarivaa i zavarene spojeve,
poslovoi zavarivanja koji objanjava WPS zavarivau,
zavarivau koji provodi postupak zavarivanja odnosno zavaruje.
Svaki od navedenih elemenata doprinosi da se na kraju dobije dobro zavareni spoj
(minimalno zahtijevana kvaliteta) i traena funkcionalnost zavarenog spoja.
Inenjeri zavarivanja pokuavaju sistematizirat uobiajene greke koje se javljaju u
proizvodnji. Odreuje se mjesto i nain nastajanja greaka zavarivanja. Na taj nain se u
budunosti izbjegavaju karakteristine greke i ubrzava se proizvodnja.
Problemi i potekoe kod projektiranja i provedbe tehnologije zavarivanja raspravljaju se
na strunim sastancima nakon zavretka pojedinih projekata (npr. gradnja mosta) ili
periodino (po kvartalima). Rezultat toga je izbjegavanje pojavljivanja istih greaka na novim
projektima, smanjivanje trokova i unapreenje kvalitete proizvoda.
Neupuenost nadreenih u probleme (zahtjeve) projektiranja i proizvodnje moe
usporavati proizvodni proces i dovesti do tehnolokog zaostajanja. Samo sa konstantnim
ulaganjem u modernizaciju opreme (strojevi, raunalni programi), i konstantnim
obrazovanjem kadra, moe se konkurirati na globalnom tritu.
76
Diplomski rad Zvonimir Ungvari