Professional Documents
Culture Documents
27 03 2007 7072 Uvod PDF
27 03 2007 7072 Uvod PDF
STE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
OSNOVE TURBOSTROJEVA
Skripta
ZAGREB, 2006
2
Sadr
zaj
Sadr
zaj 3
1 Uvod 7
1.1 Turbostroj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.2 Staticko i zaustavno stanje fluida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
1.3 Primjena prvog i drugog zakona termodinamike kod turbostrojeva . 14
1.4 Iskoristivost turbostrojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
1.5 Dimenzijska analiza i radne karakteristike turbostrojeva . . . . . . . 21
1.5.1 Dimenzijska analiza za slucaj nestlacivog fluida . . . . . . . 22
1.5.2 Dimenzijska analiza za slucaj stlacivog fluida . . . . . . . . . 28
cne kanale
3 Strujanje kroz medulopati 37
3.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.2 Stacionarno strujanje kroz sapnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.3 Analiza jednodimenziskog izentropskog strujanja . . . . . . . . . . . 41
3.4 Utjecaj tranja na strujanje u sapnicama . . . . . . . . . . . . . . . 43
3.5 Karakteristike konvergentno-divergentnih sapnica . . . . . . . . . . 44
3.6 Difuzori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
4 Sadrzaj
6 Turbopumpe 81
6.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
6.2 Osnovni pojmovi i definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
6.3 Teorijske karakteristike turbopumpi . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
6.4 Iskoristivost pumpe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
6.5 Kavitacija u turbopumpama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
6.6 Rad pumpe u pumponom postrojenju . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
6.6.1 Utjecaj promjene broja okretaja . . . . . . . . . . . . . . . . 100
6.6.2 Serijski spoj pumpi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
6.6.3 Paralelni spoj pumpi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
6.6.4 Regulacija protoka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Sadrzaj 5
Uvod
1.1 Turbostroj
Rijec turbo ili turbinis je latinskog porjekla i odnosi se na nesto sto se okrece. Turbostroj
je uredaj u kojem se dinamickim medudjelovanjem izmjenjuje energije izmedu radnog
fluida koji kontinuirano struji kroz turbostroj i rotirajuceg elementa turbostroja (rotor).
Rezultat izmjene energije je promjena zaustavne entalpije (tlaka i kineticke energije)
radnog fluida uz odvodenje ili dovodenje mehanickog rada preko vratila stroja.
Turbostrojevi se mogu podjeliti u dvije osnovne vrste: radni turbostrojevi koji trose
mehanicku energiju da bi povecali energetsku vrijednost radnog fluida (ventilatori, pumpe
i kompresori); pogonski turbostrojevi koji proizvode mehanicku energiju na racun sman-
jenja energetske vrijednosti radnog fluida (hidraulicke, parne i plinske turbine).
Osnovni dijelovi tipicnog turbostroja (vidi sliku 1.1):
Rotor s rotorskim lopaticama. Rotor se sastoji od jedne ili vise rotorskih resetki.
Resetka (rotorska ili statorska) se sastoji od niza (reda) lopatica. Pretvorba energije
u turbostroju odvija se izmjenom kolicine gibanja izmedu fluida i rotorskih lopatica.
Ulazno ili izlazno vratilo. Ovisno da li se radi o turbostroju koji trosi mehanicki
rad (ventilator, kompresor, pumpa) ili ga proizvodi (hidraulicka, parna i plinska
8 Uvod
Aksijalni turbostrojevi. Kod ovih turbostrojeva radni fluid struji paralelno s osi
rotora (npr. aksijalna pumpa ili kompresor na slici 1.2(a), te Kaplanova turbina na
slici 1.2(e)).
1.2 Stati
cko i zaustavno stanje fluida
Prolaskom radnog fluida kroz stupnjeve turbostroja dogadaju se znacajne promjene brzine
strujanja. Termodinamicko stanje fluida koji struji moze se opisati s dvije vrste stanja:
staticko stanje i zaustavno ili totalno stanje.
Stati
cko stanje fluida definirano je statickim svojstvima (npr. temperatura, tlak)
koja bi se izmjerila mjernim instrumentom koji se nalazio u stanju mirovanja relativno u
odnosu na fluid. Na primjer, da bi se izmjerila staticka temperatura cestice fluida koja se
krece zadanom brzinom, termometar bi se morao kretati istom brzinom kao promatrana
cestica fluida.
Zaustavno stanje fluida je definirano kao konacno stanje zamisljenog izentropskog
termodinamickog procesa koji se odvija bez odvodenja ili dovodenja mehanickog rada, a
tijekom kojeg se kineticka i potencijalna energija cestice fluida reducira na nulu. Pocetno
stanje ovog zamisljenog termodinamickog procesa je staticko stanje.
U sljedecem je odjeljku pokazano kako je promjena zaustavnih svojstava vrlo vazna
u vrednovanju ucinkovitosti turbostrojeva. Kao sto se moze vidjeti iz definicije, zaus-
tavno stanje ne predstavlja realno stanje fluida buduci da ga nije moguce postici u bilo
kojem realnom procesu. Medutim, pazljivim mjerenjem moguce je priblizno izmeriti neka
zaustavna svojstva (npr. tlak pomocu Pitotove cijevi, slika 1.3).
Primjenom definicije zaustavnog stanja moguce je izvesti izraze za racunanje zaus-
tavnih svojstava iz zadanih statickih svojstava. Prvi zakon termodinamike za stacionarni
1.2 Staticko i zaustavno stanje fluida 11
q w = h + ek + ep , (1.1)
gdje index 0 oznacava zaustavno (konacno) stanje, dok index i oznacava staticko (pocetno)
stanje. U konacnom stanju procesa, kineticka i potencijalna energija su jednake nuli, tako
da je1 :
h0 = h + ek + ep . (1.5)
Jednadzba (1.5) definira zaustavnu entalpiju cestice fluida kao sumu staticke entalpije,
kineticke i potencijalne energije. Uzimajuci u obzir jednadzbe (1.2) i (1.3), jednadzba
(1.5) moze se zapisati na sljedeci nacin:
v2
h0 = h + + gz. (1.6)
2
1
Od ovog mjesta staticko stanje se oznacava bez indexa.
12 Uvod
Da bi konacno stanje procesa bilo zaustavno stanje, proces mora biti izentropski, sto znaci
da je
s0 = s, (1.7)
dp
T ds = dh , (1.8)
dp
dh = . (1.9)
0 = . (1.11)
p0 p
h0 h = , (1.12)
1.2 Staticko i zaustavno stanje fluida 13
iz cega slijedi izraz za racunanje zaustavnog tlaka cestice fluida u ovisnosti o statickom
tlaku:
v 2
p0 = p + + gz, (1.14)
2
u0 = u, (1.15)
tj., kod nestlacivog strujanja je zaustavna unutarnja energija jednaka statickog unutarnjoj
energiji. Unutarnja energija nestlacivog fluida ovisi samo o temperaturi, u0 u = cv (T0
T ), gdje je cv specificna toplina pri konstantnom volumenu. To znaci da je kod nestlacivog
strujanja zaustavna temperatura jednaka statickoj temperaturi:
T0 = T. (1.16)
(a) Idealni plin. Uzimajuci u obzir da entalpija idealnog plina ovisi samo o temper-
aturi (h = cp T ), iz jednadzbe (1.6) slijedi:
v2
cp T 0 = cp T + + gz, (1.17)
2
v2 gz
T0 = T + + . (1.18)
2cp cp
1
U slucaju bezvrtloznog strujanja zaustavni tlak je konstantan po citavom podrucju u kojem se
promatra strujanje.
14 Uvod
2
Kod turbostrojeva koji rade sa stlacivim fluidom kineticka energija ( v2 ) je obicno visestruko
veca od potencijalne energije (gz) sto znaci da se treci clan na desnoj strani jednadzbe
(1.18) obicno moze zanemariti:
v2
T0 = T + 2cp
. (1.19)
v2
Buduci da je prema jednadzbi (1.6) h + 2
+ gz = h0 , dobiva se
q w = h0 , (1.26)
m,
gdje je q = Q/ a w = P/m.
Turbostrojevi su obicno vrlo dobro toplinski izolirani
tako da je dovodenje ili odvodenje topline obicno zanemarivo u odnosu na odvedeni ili
dovedeni mehanicki rad. Ako se turbostroj promatra kao savrseno toplinski izoliran stroj,
jednadzba (1.26) dobiva sljedeci oblik:
h0 = w, (1.27)
ili
dh0 = w, (1.28)
gdje se jednadzba (1.28) odnosi na uredaj koji uzrokuje infinitezimalnu promjenu zaus-
tavne entalpije fluida. Iz jednadzbe (1.27) slijedi vazan zakljucak: mehanicki rad koji fluid
razmijeni s rotorom turbostroja jednak je promjeni zaustavne entalpije fluida od ulaza do
izlaza iz turbostroja.
U torbostroju koji proizvodi mehanicki rad w je pozitivan a dh0 je negativan, tj.
zaustavna se entalpija fluida smanjuje od ulaza do izlaza iz turbostroja. U turbostroju
16 Uvod
koji trosi mehanicki rad w < 0, a zustavna se entalpija fluida povecava od ulaza do izlaz
iz turbostroja (dh0 > 0).
U turbostroju koji radi sa stlacivim fluidom promjena potencijalne energije uzrokuje
zanemarivu promjenu zaustavne entalpije, pa je dovoljno tocno ako se jednadzba (1.27)
pise na sljedeci nacin:
v2
w = h0 = h + . (1.29)
2
p v2
w = h0 = + + gz + u , (1.30)
2
gdje je u unutarnja energija cestice fluida ciji prirast (u) je posljedica nepovrativosti
procesa tj. disipacije mehanicke energije u toplinu.
U turbostroju se mehanicka energija razmijenjuje izmedu fluid i rotorskih lopatice.
Na primjer, razmotrimo turbostroj s jednim redom statorskih i rotorskih lopatica (jedan
stupanj, slika 1.5). Neka tocke 1 i 2 predstavljaju ulaz i izlaz iz statorskih lopatica, a
tocke 3 i 4 odgovarajuce pozicije za rotorske lopatice. Kod strujanja izmedu tocke 1 i 2
ne dolazi do promjene zaustavne entalpije fluida (h01 = h02 ). Za strujanje izmedu tocaka
3 i 4 promjena zaustavne entalpije moze biti pozitivna ili negativna ovisno o tome da li
se radi o turbostroju koji trosi (h04 > h03 ) ili proizvodi (h04 < h03 ) mehanicki rad.
Veliki turbostrojevi se obicno sastoje od vise stupnjeva gdje se stupanj obicno sastoji
od kombinacije statorrotor. U statorskoj resetki ne dolazi do promjene zaustavne en-
talpije 1 . Prema tome, stator sluzi kao usmjerivac strujanja u kojem moze doci samo do
preraspodjele energije izmedu staticke entalpije, kineticke i potencijalne energije.
Gubici u turbostroju uzrokuju smanjenje zaustavnog tlaka i povecanje entropije, tako
da se kod turbostrojeva koji proizvode mehanicki rad ukupni odvedeni rad smanjuje,
1
U procesima koji ne ukljucuju izmjenu mehanickog rada i topline zaustavna je entalpija konstantna,
sto vrijedi i u slucaju nepovrativih procesa
1.3 Primjena prvog i drugog zakona termodinamike kod turbostrojeva 17
dok se kod turbostrojeva koji trose mehanicki rad ukupni dovedeni rad povecava. Da bi
se razumjelo kako se to dogada, promotrimo drugi zakon termodinamike primijenjen na
promjenu zaustavnog stanja:
Jednadzba (1.34) definira smanjenje odvedenog rada zbog nepovratnih procesa (gubitaka)
u turbostroju. Prema tome povrativi stroj daje najveci mehanicki rad za istu promjenu
zaustavnog tlaka. Kada bi se slicna analiza provela za turbostroj koji trosi mehanicki rad
pokazalo bi se da je dovedeni mehanicki rad koji uzrokuje zadani prirast zaustavnog tlaka
minimalan kod povrativog stroja (w wi = T0 ds0 > 0).
18 Uvod
Idealni odvedeni ili dovedeni rad se racuna pod pretpostavkom izentropskih uvjeta stru-
janje kroz turbostroj.
Opcenito gledano, gubici u turbostroju javljaju se: (a) zbog trenja u lezajevima, i
(b) zbog nestacionarnosti, trenja izmedu fluida i lopatica itd. Gubici tipa (a) spadaju u
grupu mehanickih gubitaka dok gubici tipa (b) spadaju u grupu gubitaka zbog strujanja
fluida. Ako se ovi gubici odvoje, gore definirana iskoristivost moze se zapisati na sljedeci
nacin:
wr ws
0 = , (1.37)
wi wr
wi wr
0 = , (1.38)
wr ws
gdje je wr razmijenjena energija izmedu fluida i rotora koja bi bila jednka odvedenom
odnosno dovedenom radu preko vratila stroja kada ne bi bilo mehanickih gubitaka.
Velicina wr /wi kod strojeva koji proizvode mehanicki rad odnosno velicina wi /wr kod
strojeva koji trose mehanicki rad, naziva se adijabatska, izentropsaka ili hidraulicka isko-
ristivost, buduci da se wi uvijek racuna pod pretpostavkom izentropskog strujanja (bez
gubitaka). Prema tome adijabatska se iskoristivost za strojeve koji prizvode i trose
mehanicki rad moze definirati na sljedeci nacin:
0 = a m . (1.43)
Linija 1-2 predstavlja realni proces u statickim koordinatama dok linija 01-02 predstavlja
realni proces u zaustavnim koordinatama. Stvarni odvedeni rad wr jednak je h01 h02
dok se idealni rad moze izracunati s jednom od sljedecih jednadzbi:
U slucaju turbostroja koji radi s nestlacivim fluidom, idealni odvedeni mehanicki rad se
racuna na sljedeci nacin:
p v2
wtt = + + gz . (1.48)
2
Na osnovi gore definiranih nacina racunanja idealnog mehanickog rada mogu se defini-
rati sljedece adijabatske iskoristivosti za turbostroj koji prizvodi mehanicki rad:
h01 h02
tt = , (1.49)
h01 h02s
h01 h02
ts = , (1.50)
h01 h2s
h01 h02
st = , (1.51)
h1 h02s
h01 h02
ss = , (1.52)
h1 h2s
odnosno za turbostroj koji trosi mehanicki rad:
h02s h01
tt = , (1.53)
h02 h01
h2s h01
ts = , (1.54)
h02 h01
h02s h1
st = , (1.55)
h02 h01
h2s h1
ss = . (1.56)
h02 h01
Izbor izraza za racunanje iskoristivosti u glavnom ovisi o tome da li je izlazna kineticka
energija izgubljena ili je iskoristena. Primjer gdje izlazna kineticka energija nije izgubljena
1.5 Dimenzijska analiza i radne karakteristike turbostrojeva 21
je izlaz iz zadnjeg stupanja avionske plinske turbine gdje izlazna kineticka energija pri-
donosi potisku mlaznog pogona. Drugi primjer je kineticka energija na izlazu iz stupnja
visestepene turbine koja se koristi u sljedecem stupnju. Adijabatska se iskoristivost u
takvim slucajevima naziva iskoristivos s iskoristenjem izlazne brzine i racuna se prema
izrazu (1.49).
Kada se izlazna kineticka energija nepovratno gubi, adijabatska se iskoristivost racuna
prema izrazu (1.50) i naziva se iskoristivost bez iskoristenja izlazne brzine.
izlazi na mjestu (2). Isto tako kroz granicu kontrolnog volumena dovodi se ili odvodi
mehanicka energija. Na ovom se nivou analize ignoriraju detalji strujanja unutar tur-
bostroja tj. promatraju se samo parametri koji se mogu identificirati (mjeriti) izvana,
npr. broj okretaja rotora, protok, moment, promjena stanja fluida itd.
Iz skupa varijabli koje definiraju proces u trubostroju moguce je odabrati tri nezavisne
varijable tzv. kontrolne varijable, cijim mijenjanjem je moguce postici bilo koju radnu
tocku promatranog turbostroja. Tako se npr. u slucaju stlacivog strujanja kao kontrolne
varijable mogu odabrati maseni protok m,
broj okretaja rotora n i zaustavni tlak na ulazu
u turbostroj p01 . U slucaju nestlacivog strujanja skup kontrolnih varijabli sastoji se samo
od dvije varijable, npr. protok Q i broj okretaja rotora n. Sve ostale zavisne varijable
(npr. moment, energija odvedena/predana fluidu, itd.) mogu se izraziti u ovisnosti o
kontrolnim varijablama, geometrijskim varijablama i svojstvima fluida.
U slucaju kada se promatra skup geometrijski slicnih strojeva, dovoljno je uzeti u obzir
samo jednu geometrijsku varijablu, npr. vanjski promjer rotora D, buduci da je omjer
ostalih dimenzija i odabrane dimenzije D jednak za sve strojeve.
Kada se analiziraju hidraulicke pumpe ili turbine obicno se kao nezavisne varijable oda-
biru: gH energija koju fluid primi ili preda prolaskom kroz turbostroj1 , iskoristivost, P
snaga koja se dovodi ili odvodi iz turbostroja. Na osnovi odabranih nezavisnih varijabli
moguce je definirati sljedece tri funkcijske ovisnosti tj. radne karakteristike hidraulickih
turbostrojeva:
gH = f1 (Q, n, D, , ) , (1.57)
= f2 (Q, n, D, , ) , (1.58)
P = f3 (Q, n, D, , ) . (1.59)
Treba voditi racuna da ovako definirane radne karakteristike vrijede samo za skup ge-
ometriski slicnih turbostrojeva buduci da se promatra samo jedna geometrijska varijabla.
1
Ova je energija jednaka promjeni zaustavne entalpije koja je kod hidraulickih turbostrojeva definirana
izrazom (1.30).
1.5 Dimenzijska analiza i radne karakteristike turbostrojeva 23
Q
= , (1.60)
nD3
Reynoldsov broj:
nD2
Re = , (1.61)
gH
= , (1.62)
(nD)2
Koeficijent snage:
P
= . (1.63)
n3 D5
Sada se radne karakteristike definirane jednadzbama (1.58), (1.59), (1.59) mogu zapisati
u bezdimenzijskom obliku:
= F1 (, Re) , (1.64)
= F2 (, Re) , (1.65)
= F3 (, Re) . (1.66)
Kod turbostrojeva koji rade sa zrakom, vodom ili vodenom parom, Reynoldsov broj defini-
ran jednadzbom (1.61) obicno je veci od 3 106 . Eksperimentalna ispitivanja pokazuju
da u tom podrucju Reynoldsov broj ima zanemariv utjecaj na radne karakteristike tur-
bostroja. Prema tome, zanemarujuci utjecaj Reynoldsovog broja radne karakteristike
hidraulickih turbostrojeva postaju jos jednostavnije:
= F1 () , (1.67)
= F2 () , (1.68)
= F3 () . (1.69)
24 Uvod
= , (1.70)
= . (1.71)
posljedica utjecaja Reynoldsovog broja). Za manje protoke, Q/(nD3 )2 < 0.025, strujanje
postaje nestacionarno ali rezultati ne odstupaju znacajno od jedinstvene krivulje. U po-
drucju velikih protoka, Q/(nD3 )2 > 0.06, moze se uociti znacajno odstupanje rezultata
od zajednicke krivulje. Radi se o ucinku koji izaziva pojava kavitacije.
Slika 1.9: Dimenzijska radna karakteristika pumpe pri razlicitim brojevima okretaja.
hidrodinamicki slicna radna tocka pri nekom drugom broju okretaja n nalaziti na paraboli:
H1
H (Q) = Q2 . (1.72)
Q21
Brzohodnost
Kod turbostrojeva koji rade sa stlacivim fluidom obicno se umjesto volumnog protoka Q
koristi maseni protok m,
a umjesto visine H se koristi izentropska promjena zaustavne
entalpije h0s . Isto tako uz svojstva fluida koja se koriste kod nestlacivog fluida (,
), potrebno je uvesti dva dodatna svojstva, npr. zaustavna brzina zvuka na ulazu
u turbostroj a01 , i omjer specificnih toplina . Prema tome dimenzijske karakteristike
turbostroja koji radi sa stlacivim fluidom mogu se zapisati na sljedeci nacin:
h0s , , P = f (m,
n, D, 01 , , a01 , ) . (1.75)
01 nD2 nD
h0s P m
, , =F , , , . (1.76)
n2 D 2 01 n3 D5 01 nD3 a01
m 01 nD2 nD
gdje je = 01 nD3
koeficijent protoka, Re =
Reynoldsov broj, a M = a01
Machov
broj.
Za turbostrojeve koji rade s idealnim plinom moguci su i drugi oblici bezdimenzion-
alnih karakteristika.
1
U Europi se za brzohodnost pumpe koristi oznaka nq koja je definirana sljedecim izrazom:
Q
nq = n 3 ,
HP4
gdje je [n]SI = min1 , [Q]SI = m3 /s, [HP ]SI = m. Uz brzohodnost u primjeni je i tipski broj K definiran
na sljedeci nacin:
K = 0.019nq .
108 Zbirka zadataka
Zadatak 1.1
Suha zasicena vodena para pod statickim tlakom 1 bar struji kroz cijev brzinom 300 m/s.
Potrebno je izracunati zaustavni tlak i zaustavnu temperaturu pare: (a) primjenom ter-
modinamickih tablica za vodenu paru, (b) pretpostavljajuci da se para ponasa kao idealni
plin s = 1.3.
Rjesenje:
(a) Iz termodinamickih tablica za suhu zasicenu vodenu paru pri statickom tlaku
p = 1 bar dobiva se: staticka temperatura = 99.64 C, staticka entalpija h = 2675 kJ/kg
i staticka entropija s = 7.36 kJ/kgK.
Ako se u jednadzbi (1.6) zanemari potencijalna energija, dobiva se:
v2 3002 1
h0 = h + = 2675 + = 2720 kJ/kg.
2 2 1000
T0 1 v2
=1+ ,
T 2 RT
3002
1.3 1
T0 = 372.79 1 +
2 1.3 462.06 372.79
= 395.26 K = 122.11 C.
Zadatak 1-2
Brzine vode u usisnoj i tlacnoj cijevi pumpe su: v1 = 2 m/s i v2 = 4 m/s. Ulaz u
usisnu cijev se nalazi na visini 0 m, pumpa na visini 8 m, a izlaz iz tlacne cijevi na visini
23 m. Staticki tlakovi na ulazu u usisnu cijev i izlazu iz tlacne cijevi su jednaki. Treba
izracunati idealnu (minimalnu) snagu za pogon turbostroja ako je potrebno dobavljati
m
= 100 kg/min vode.
Rijesenje:
Buduci da se radi o turbostroju koji radi s nestlacivim fluidom ( = 1000 kg/m3 ),
idealni mehanicki rad koji treba dovesti pumpi po kilogramu fluida moze se izracunati iz
ulaznog i izlaznog stanja fluida primjenom jednadzbe (1.48):
p2 p1 V22 V12
wi = + + g(z2 z1 )
2
42 22
0
= + + 9.81(23 0)
1000 2
= 231.63 J/kg.
100
Pi = mw
i= (231.63) = 386.05 W.
60
110 Zbirka zadataka
Zadatak 1-3
Pumpa radi s vodom i ima hidraulicku iskoristivost tt = 0.7. Prolaskom kroz stroj,
zaustavni tlak vode poraste za 3.5 bar. Treba izracunati stvarnu mehanicku energiju koju
rotor predaje fluidu, idealnu dovedenu mehanicku energiju (wi = wtt ), porast tempera-
ture vode zbog nepovrativosti i stvarnu snagu koju je potrebno dovesti stroju ako treba
dobavljati 3.25 L/s vode. Pretpostaviti da je mehanicka iskoristivost m = 0.9.
Rjesenje:
Idealna (minimalna) dovedena mehanicka energija za slucaj nestlacivog fluida racuna
se primjenom izraza (1.48):
p0 3.5 105
wi = wtt = = = 350 J/kg.
1000
Stvarna mehanicka energija koju rotor predaje fluidu racuna se primjenom izraza (1.53):
wi 350
wr = = = 506 J/kg.
tt 0.7
mw
i 3.25 506
P = = = 1825 W.
m 0.9
u 152
T = = = 0.036 C.
cv 4187
7.1 Zadaci uz poglavlje 1 111
Zadatak 1-4
v12 2002 1
h01 = h1 + = 3540 + = 3560 kJ/kg.
2 2 1000
p01 = 67 bar,
T01 = 560 C.
v12 2502 1
h02 = h2 + = 3056 + = 3087.25 kJ/kg.
2 2 1000
Za zaustavnu entalpiju h02 i zaustavnu entropiju s02 = s2 = s01 = 7.291 kJ/kgK na izlazu
iz torbine, iz Mollierovog dijagrama slijedi:
T02 = 315 C.
Zadatak 1-5
p01
Omjer zaustavnih tlakova na ulazu i izlazu iz turbine je p02
= 5. Izentropska iskoristivost
tt je 0.8, a maseni protok zraka je m
= 5 kg/s. Ako je ukupna izlazna snaga P =
500 kW, treba odrediti: (a) zaustavnu temperaturu na ulazu u turbinu, (b) zaustavnu
temperaturu na izlazu iz turbine, (c) staticku temperaturu na izlazu iz turbine ako je
izlazna brzina fluida v2 = 100 m/s i (d) iskoristivost ts turbine.
Rjesenje:
(a) Dobiveni mehanicki rad po jedinici mase:
P 500
w= = = 100 kJ/kg.
m
5
Buduci da za idealne plinove vrijedi:
w = h0 = cp (T02 T01 ) ,
v22 1002
T2s = T02s = 213.75 = 208.77 K,
2cp 2 1004
Zadatak 1-6
Aksijalna pumpa promjera rotora D1 = 30 cm dobavlja Q1 = 2.7 m3 / min vode kod broja
okretaja n1 = 1500 min1 . Energija predana fludu je wr1 = 125 J/kg, a iskoristivost tt
je 75 %. Za drugu geometrijski slicnu pumpu promjera rotora D2 = 75 cm koja radi s
brojem okretaja n2 = 3000 min1 uz istu iskoristivost kao prva pumpa, treba odredit:
(a) volumenski protok, (b) promjenu totalnog tlaka i (c) dovedenu snagu ako se zanemare
meahnicki gubici.
Rjesenje:
(a) Buduci da za radnu tocku prve i druge pumpe vijedi (tt )1 = (tt )2 = 0.75, ove
dvije pumpe rade u hidrodinamicki slicnim radnim tockama. Prema tome protok druge
pumpe slijedi iz jednakosti koeficijenata volumenskog protoka (1 = 2 ):
Q1 Q2
3
= ,
n1 D1 n2 D23
Q1 2.7
Q2 = 3
n2 D23 = 3
3000 0.23 = 1.6 m3 / min .
n1 D1 1500 0.3
(b) Za dvije hidrodinamicki slicne radne tocke vrijedi i jednakost koeficijenata ener-
getske pretvorbe (1 = 2 ),
wr1 wr2
2 2
= 2 2,
n1 D1 n2 D2
wr1 2 2 125
wr2 = 2 2
n2 D2 = 30002 0.22 = 222 J/kg,
n1 D1 15002 0.32
1.6
P2 = Q2 wr2 = 1000 222 = 5920 W.
60
116 Zbirka zadataka
Zadatak 1-7
Q1 3.2
Q2 = 3
n2 D23 = 1200 803 = 10.87 m3 /s.
n 1 D1 1450 503
(b) Iz uvjeta jednakosti koeficijenta visine dobave (energetske pretvorbe) slijedi izraz
za racunanje visine dobave hidrodinamicki slicne pumpe:
H1 25
H2 = 2 2
n22 D22 = 12002 802 = 43.83 m.
n1 D1 14502 502
(c) Snaga koju je potrebno dovesti slicnoj pumpi ako je zadana ukupna iskoristivost: