Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne

garae Popovi Vesko IV-6

1. Uvod
Garae za parkiranje su prometne graevine kojima je osnovna namjena parkiranje vozila.
Garae za parkiranje su najbolji nain organizacije parkiranja na podrujima na kojima je malom
prostoru potrebno omoguiti smjetaj velikog broja vozila.
Garae omoguuju viestruku iskoristivost povrina za parkiranje u odnosu na klasina
parkiralita jer mogu biti izgraene u nekoliko etaa (podzemnih i nadzemnih).
U modernoj urbanoj arhitekturi dananjice postalo je pravilo da se podzemne etae veih
objekata, pa ak i ravni krovovi velikih objekata koriste kao prostor za parkiranje.
Cilj ovog rada je upoznavanje sa problemima parkiranja izgradnjom podzemne garae.

1
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

2. Razvoj problema parkiranja automobola u gradovima

Problem parkiranja spada u grupu problema koji prate rast gradova. Parkiranje je problem
kooji datira iz vremena Rimskog carstava. Poznato je da je Julije Cezar donio uredbu kojom je
bio zabranjen ulazak kolima u centar u odreene sate u toku dana.
Ozbiljni problemi sa parkiranjem nastali su naglim razvojem individualnog saobraaja
(Evropa Evropa-1950, i YU 1965).
Porast ivotnog standarda, tenja za veom pokretljivou, samostalnou, udobnou
favorizuju upotrebu PA, to je zapravo stvorilo problem jer su ova vozila zahtijevala veliki prostor
za kretanje i mirovanje.

3. Naini reavanja problema parkiranja

Problem parkiranja mora se reavati u sklopu sveobuhvatnog planiranja grada. Parkiranje se ne
moe posmatrati odvojeno od dinamikog saobraaja, odnosno, ne mogu se preduzimati
pojedinane akcije, nego se mora sprovoditi jedinstvena koncepcija reavanja problema
saobraaja u gradu. Pri reavanju problema parkiranja moraju se znati sve raspoloive povrine
za parkiranje, na ulici i van ulice, kao i zahtjevi za parkiranjem. Na osnovu toga potrebno je
pronai najbolji nain za ispunjenje tih zahtjeva.
Neophodno je da postoji osnovni koncept regulisanja parkiranja u gradu koji e se vremenom
stalno dopunjavati, razvijati i usavravati. Postoje razne metode reavanja problema parkiranja.
Koja od njih e biti upotrebljena zavisi od konkretnih uslova sredine u kojoj se taj problem
reava.

3.1Reim parkiranja
Da bi se zadovoljio to vei broj zahtjeva za parkiranjem (obino u centru grada) potrebno je
ograniiti vrijeme parkiranja i na taj nain raspoloivi prostor za parkiranje ponuditi veem broju
korisnika. U gradu se uvode posebne zone sa tano propisanim mjerama za parkiranje, tako da
postoje zone gdje je parkiranje zabranjeno, djelimino doputeno i vremenski ogranieno.
Takoe postoje zone gdje je zabranjeno svako kretanje vozila pa i parkiranje - tzv. pjeake zone.
Parkiranje na ulici uz ivinjak dovodi do smanjenja propusne moi saobraajnica, smanjenja
bezbjednosti, zauzimanje prostora za snabdijevanje i sl. pa se namee potreba da se ovako
parkiranje ogranii. Potpuna zabrana parkiranja i zaustavljanja uz ivinjak u nekim ulicama ili na
jednoj strani ulice dolazi u obzir samo tamo gdje je intezitet saobraaja dostigao do maksimalnog
kapaciteta ulice ili neke kritine raskrsnice. Zabrana parkiranja u vrijeme odreenih sati

2
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

pojavljuje se kao posledica smanjenog kapaciteta saobraajnica zbog parkiranih vozila u vrijeme
vrnih optereenja, ujutro i u vrijeme povratka sa posla. Potrebno je u to vrijeme zabraniti
parkiranje i zaustavljanje vozila kako bi se dinamikom saobraaju dala prednost. Naizmjenina
zabrana parkiranja na jednoj strani ulice ima za cilj da se ne dozvoli parkiranje pojedinih vouila
na jednom mjestu due od jednog dana.

3.2 Vremenski ogranieno parkiranje

Vremenskim ograniavanjem parkiranja pokuava se da se raspoloivi broj parking mjesta
uini pristupanim za to vei broj korisnika. Pri odreivanju vremena zadravanja na parkingu
treba voditi rauna o mjestu gdje se nalazi parkiralite. to se vie ide ka centru grada sve se vie
skrauje vrijeme zadravanja na parking mjestima. Ogranieno vrijeme zadravanja, kao nain
reavanja problema parkiranja, dae efekte samo ako se vrijeme zadravanja koje je propisano
potuje.

3.3 Parking asovnici

Radi efikasne kontrole vremena zadravanja korisnika na mjestima za parkiranje, a i zbog
naplate parkiranja, postavljaju se parking asovnici. Postoje i druge metode, ali parking
asovnici su najraireniji i najpoznatiji metod za kontrolu vremena parkiranja i naplate.
Satovi za parkiranje imaju sledee prednosti:
- ine parkiranje pristupanim veem broju vozaa;
- pokazuju tano vrijeme parkiranja, pojednostavljuju otkrivanje onih koji su prekoraili
vrijeme i obeshrabruju parkiranje preko itavog dana;
- finansiraju izgradnju parkiralita;
- pouzdani su i laki za odravanje.
Pored dobrih osobina, parking asovnici imaju i neke nedostatke, a to su:
- ne moe efikasno da se sprijei da jedno isto mjesto bude okupirano od strane jednog
vozila jer vlasnik stalno u sat ubacuje predvienu tarifu;
- mogue su zloupotrebe.
Postoje razliiti tipovi parking asovnika. Zajedniko im je da se sa njima lako rukuje, na
jednostavan nain se ubacuje odreena vrijednost monete i pregledni su. Umjesto parking satova
mogua je naplata uz pomo obinih ili elektronskih kartica koje se kupuju na kioscima i
postavljaju se na vidnom mjestu u parkiranom automobilu.

3.4 Prekraji parkiranja i kontrole

Kontrola parkiranja je neophodna, iz prostog razloga to uvoenje asovnika sa ogranienim
vremenom zadravanja neme svrhe ukoliko se to vrijeme ne potuje. Zbog toga je neophodno da

3
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

se u optoj politici parkiranja koja se vodi u gradu uvede i kontrola potovanja odluke o
parkiranju, a ako je potrebno, primijene i odreena tehnika sredstva kao to su "lisice" i "pauci".

3.5 Cijena parkiranja

Tarifa koja se primjenjuje za naplatu parkiranja moe biti dobar regulator ponude i tranje za
parking mjestima u gradu. Visoka tarifa za parkiranje e odreeni broj vozaa odvratiti od
korienja automobila za dolazak u grad. Opte je pravilo da to se vie ide ka centru grada,
cijena parkiranja je vea. Koristi se i mogunost niih tarifa za kratkotrajna parkiranja a znatno
viih tarifa za dugotrajna parkiranja. Posmatranjem prilika na terenu i kroz reakciju korisnika
parkiralita moe da se vidi da li je tarifa dobro odreena. Ukoliko je parkiralite velikim dijelom
prazno onda je to znak da je cijena parkiranja previsoka, a ako je potrebno ekati na slobodno
parking mjesto to je znak da su cijene parkiranja niske.

3.6 Regulisanje dinaminog saobraaja

Osnovni problem kod parkiranja ine zaposleni koji na posao dolaze
sopstvenimautomobilom. Oni se najdue zadravaju na parkingu i tako ionako mali broj parking
mjesta ine nepristupanim ostalim kategorijama korisnika. Zato je pri reavanju problema
parkiranja potrebno destimulisati dolazak automobilom na posao. Da bi se to ostvarilo potrebno
je imati razraena planove za smanjenje dolaska zaposlenih automobilima, ali i nain reavanja
njihovog prevoza ostalim vidovima prevoza.
Jedan od naina da se odreeni broj zaposlenih odvrati od korienja sopstvenog automobila
za prevoz na posao je da se vrijeme putovanja u centar grada produi. Produenje vremena
putovanja moe se ostvariti na razliite naine, a jedan od njih je uvoenje "utih traka" za vozila
JGS. Uvoenjem "utih traka" ostvaruje se dvojaka korist: smanjuje se propusna mo ulica za
individualna vozila i tako se produuje vrijeme putavanja, a s druge strane ubrzava se prevoz
JGS.

3.7 Javni gradski prevoz

Najbolji regulator dolaska ili nedolaska u grad sopstvenim automobilom jeste JGP. Postojanje
redovnog JGP, sa razvijenom mreom linija i prihvatljivom uestalou u velikoj mjeri
opredjeljuje vozae da koriste ovaj vid prevoza do grada. Jedan od vrlo uspjenih naina
reavanja problema parkiranja je izgradnja velikih parkinga na krajnjim terminalima JGP i jeftine
usluge prevoza, a skupe usluge za parkiranje u centru grada, tako da manje kota parkiranje na
krajnjim stanicama i prevoz do centra JGP nego parkiranje u centru grada. Ovaj sistem je poznat
pod nazivom "Park-and-ride". Takoe postoji i sistem "Park-and-valk" koji podrazumijeva

4
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

stvaranje velikih parking prostora na obodu centralne zone grada a dalje kretanje se obavlja
pjeke.

3.8 Parkiranje u stambenim zonama

U stambenim zonama potrebno je obezbijediti prostor za igru djece, etnju, zelene povrine i
prostor za parkiranje. Svi ele da parkiraju automobil to blie svom stanu, a ako nema
parkiralita koriste se sve ostale slobodne povrine (saobraajnice, zelene povrine, trotoari ...).
Na taj nain se ugroava ivotni prostor ljudi koji tu stanuju. Postojanje velikog broja stambenih
zgrada na maloj povrini trai veliki prostor za parkiranje, pa je neophodno da se u naseljima sa
velikom gustinom saobraaja izgrauju parking garae. Jedino parking garaa moe obezbijediti
dovoljno prostora za parkiranje, a da se pri tome ostavi dovoljno prostora za ostale sadraje.

3.9 Zakonodavstvo
Praksa je pokazala, u naim uslovima, da se ne potuju planski zahtjevi za parkiranjem. Zbog
toga je potrebno imati zakone koji e obavezivati sve uesnike u izgradnji: projektante,
graditelje, primaoce objekta i investitore da izgrade zakonom predvien broj parking mjesta.
Zakonima treba definisati i normative za svaku namjenu objekta.

4. Garae
Garae za parkiranje su graevine kojima je osnovna namena parkiranje vozila. Garae za
parkiranje su najbolji nain organizacije parkiranja na podrujima na kojima je na malom
prostoru potrebno omoguiti smjetaj velikog broja vozila. Garae omoguavaju viestruko
iskoriavanje povrina za parkiranje u odnosu na klasina parkiralita jer mogu biti izgraena u
nekoliko nivoa (podzemni i nadzemni).
Garae mogu biti:
nadzemne garae;
podzemne garae;
nadzemno-podzemne garae.
Nadzemne garae su garae iznad nivoa kote terena, ukljuujui i nivo garae djelimino
ukopan u zemlju do jednog metra.
Nadzemne garae mogu biti:
nadzemne otvorene garae;
nadzemne zatvorene garae.

5
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Nadzemna otvorena garaa je garaa koja ima otvore prema spolja, veliine koja odgovara
najmanje jednoj treini ukupne povrine spoljanjih zidova, od kojih su najmanje dva spoljanja
zida jedan naspram drugog, sa otvorima prema spolja. Rastojanje izmeu otvora ne moe iznositi
vie od 70 metara i u njima se odvija neprekidno provetravanje. Nadzemna zatvorena garaa je
garaa koja ima ukupnu povrinu otvora na obimnim zidovima manju nego to je odreeno za
nadzemne otvorene garae.
Garaa se tretira kao otvorena sa prirodnom ventilacijom. Nosea konstrukcija sastoji se od
armirano betonskih stubova, zidova, ploa i greda te armirano betonskih jezgri vertikalnih
komunikacija. Vatrootpornost konstrukcije je vie od dva sata. Stubovi (dvokraki, irine 110 +10
+110) e se izvesti u armiranom betonu, s armirano betonskim krakovima, a zavrne obloge
podova komunikacija izvest e se u kamenim oblogama (negorive). Meuspratne konstrukcije-
plafoni e se izvesti kao armirano betonska ploa debljine 15 cm.
Nova trafo stanica bi trebalo biti izgraena u sklopu garae. Sva oprema navedenih
transformatora biti e izraena iz nezapaljivog odnosno samogasivih materijala. Sklopna
postrojenja srednjeg i niskog napona treba smestiti tako da se onemogui irenje poara na
susjedne djelove objekta. Zidovi trafostanica izmeu poarnih sektora izvest e se odgovarajue
vatrootpornosti, a otvori za ventilaciju kao i kanali za smjetaj energetskih kablova izvest e se
tako da eventualni plamen i gasovi ne ugroze ljude i susjedne djelove graevine. Na mjestima
prolaska kabla kroz razliite poarne sektore izvrit e se zaptivanje materijalom u skladu sa
vatrootpornosti zidova prolaza.
Iskljuenje dovoda elektrine energije potrebno je izvriti odmah po uoavanju poara, a
svakako prije poetka gaenja. Iskljuenje e biti mogue izvriti na sledeim mjestima: u
trafostanicama direktno ili iz nadzorno upravljakog centra.
Kao rezervni izvori napajanja predvien je dizel agregat koji e se u sluaju ispada el. mree
automatski ukljuivati i el. energijom napajati sve nune tehnoloke potroae kao i sve
bezbjednosne sisteme i to:
automatska instalacija za dojavu poara,
zatvaranje poarnih klapni,
ureaje za gaenje - sprinkler,

Rezervni izvor napajanja ukljuivati e se najvie 15 sekundi po ispadu mrenog napajanja. Za

sluaj poara u odreenom poarnom sektoru potrebno je predvidjeti blokadu ukljuenja
rezervnog izvora napajanja.
Svetiljke protivpaninog osvjetljenja postavie se na evakuaciske izlaze i stubovima tako da
omogue naputanje ugroenog prostora na siguran nain i u najkraem moguem vremenu.
Svjetiljke e se automatski paliti po nestanku ili iskljuenju mrenog napona i zahvaljujui
sopstvenim akumulatorskim baterijama, e osvjetljavati evakuacione puteve propisanom jainom

6
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

osvjetljenja u vremenu od minimalno jednog sata. Natpisi i oznake na svjetiljkama koje

oznaavaju puteve evakuacije i izlaze moraju biti obojeni tako da je podloga zelene boje, a natpis
i oznaka bijele boje.
U ventilacione kanale postavie se optiki javljai poara posredstvom kojih e se preko
centralnog ureaja za dojavu poara zatvarati odgovarajue protivpoarne klapne i iskljuivati
pripadajui sistemi ventilacije i odimljavanja. Na evakuacionim hodnicima, stubovima i izlazima
postavie se runi javljai poara. Svi prostori koji nemaju mogunost prirodnog provjetravanja
moraju imati mogunost vjetake ventilacije. Na mjestima prolaza ventilacionih kanala kroz
vatrootporne pregrade postavie se protivpoarne klapne, a prodori ostalih cjevovoda zaptivae
se odgovarajuim vatrootpornim materijalom. Postoji mogunost rada ventilacije tokom poara,
kod ventilacije postavljene u ventilacione kanale vatrootporne 90 minuta i zatiene poarnim
klapnama.
Za zatitu garae od poara treba izvesti sledee instalacije:
spoljnu hidrantsku mreu,
unutranju hidrantsku mreu,
sprinkler instalaciju

4.1Podzemne garae

Slika 1. Podzemna garaa

Podzemne garae su specifini objekti, koji zbog svog poloaja, specifinog poarnog
optereenja, ventilacije i drugih faktora, predstavljaju izazov za sve one koji se bave zatitom od
poara, a posebno za pripadnike vatrogasno-spasilakih jedinica.

7
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Slika 2 Oprema za gaenje poara u garai Pionirski park

Uzroci poara u ovim objektima su uglavnom posledice neispravnosti vozila ili eventualnih
radova na vozilima. Zbog prisustva lakozapaljivih materijala na vozilima (plastika, tekstil, guma)
i lakozapaljivih tenosti, kao pogonskog goriva za prevozna sredstva, eventualni poari u
podzemnim garaama se brzo ire, a postoji opasnost i od eventualnih eksplozija. Usled slabe
ventilacije prostora, a velike zadimljenosti i visoke temperature, akcije gaenja i spasavanja u
ovim objektima su vrlo sloene.
Podzemne garae su garae ispod nivoa kote terena, ukljuujui i nivo garae delimino ukopan
u zemlju vie od jednog metra. Pod podzemnom garaom podrazumijeva se i garaa koja se
nalazi ispod drugih graevinskih cjelina, kao i zaseban objekat koji se nalazi ispod ulica, trgova,
travnjaka i sl. Pod garaom za putnike automobile podrazumijeva se zgrada ili dio zgrade
namijenjen samo za parkiranje putnikih automobila.
Nadzemno-podzemne garae su garae iznad i ispod nivoa kote terena garae, djelimino
ukopane u zemlju do jednog metra i vie od jednog metra. Garae mogu biti automatizovane i
mogu imati garani lift.
Automatizovane garae su garae sa specijalnim ureajima za parkiranje vozila i njihovo
vraanje do ulaza pomou sistema mehanikog prenosa, koji je automatizovan i radi bez posade.
Garani lift je teretni lift koji slui za podizanje, odnosno sputanje automobila, zajedno s
vozaem, sa ulaznog nivoa garae na nivo namenjen za parkiranje.

8
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Pod garanim parking mestom podrazumeva se deo povrine garae predviden za parkiranje
jednog putnikog vozila. Kapacitet garae je ukupan zbir svih parking mesta. Korisna povrina
garae je ukupan zbir povrina svih parking mesta, saobraajnica i korisnih povrina garanih
liftova.
Prema korisnoj povrini, garae mogu biti:
velike garae, s korisnom povrinom koja iznosi vie od 1.500 m2;
srednje garae, s korisnom povrinom od 400 do 1.500 m2;
male garae, s korisnom povrinom do 400 m2.
Velike i srednje garae moraju imati prilaz za vatrogasna vozila irine 3,50 metara za
jednosmjernu ulicu, odnosno 5,50 metara za dvosmjernu ulicu, pri emu mora biti omogueno
kretanje vatrogasnih vozila samo unaprijed. Velike podzemne garae moraju imati poseban ulaz
za vatrogasnu intervenciju (sa sigurnosnim stepenitem, sigurnosnom rampom ili sigurnosnim
liftom).
Broj potrebnih ulaza, odnosno izlaza iz garae odredjuje se zavisno od korisne povrine
garae, i to za:
velike garae - dva ulaza, odnosno izlaza i rampa s po dvije vozne trake;
srednje garae - jedan ulaz, odnosno izlaz i rampa s dvije vozne trake, ili dva ulaza,
odnosno izlaza i rampa s po jednom voznom trakom;
male garae - jedan ulaz, odnosno izlaz i rampa s jednom voznom trakom.

Ako se parkiranje vozila obavlja putem rampi u garaama sa vie nivoa, broj unutranjih rampi
mora biti:
za velike garae - dvije rampe s po dvije vozne trake;
za srednje garae - jedna rampa s dvije vozne trake ili dvije rampe s po jednom voznom
trakom;
za male garae - jedna rampa s jednom voznom trakom.

Ako se ulazna, odnosno izlazna vozna traka koristi kao evakuacioni izlaz, mora se izgraditi
pjeaka staza iroka najmanje 0,80 metara. Pjeaka staza se gradi u obliku trotoara ili u nivou
kolovoza sa zatitnom ogradom (metalni stubii precnika 0,10 metara, visine najmanje 0,30
metara, na rastojanju od 1,10 metara).
U sklopu garae dozvoljeno je predvidjeti slubene prostorije za osoblje, i to: kontrolne i
blagajnike prostorije, prostorije za obezbjeenje, sanitarne prostorije, prostor za pranje
automobila i tehnike prostorije za instalacionu opremu. Prostorije za instalacionu opremu su
poseban poarni sektor u odnosu na ostali dio garae. U garaama se mogu predvidjeti i
prostorije za servis automobila (tehniki pregled, tehnike usluge, pranje). Ove prostorije moraju

9
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

biti poseban poarni sektor u odnosu na prostorije za parkiranje automobila, i moraju imati
poseban ulaz za automobile i pjeake.
Izlaz s pojedinih nivoa garae moe biti direktno napolje ili preko sigurnosnog stepenita koje
mora biti obezbjedjeno tako da vatra i dim ne prodiru na sigurnosno stepenite dok poar traje u
objektu. Sigurnosno stepenite mora imati korisnu irinu najmanje 1,0 metara i moe biti
spoljanje, unutranje sa natpritiskom i unutranje s provjetravanim pretprostorom s natpritiskom
vazduha. Povrina pretprostora mora iznositi najmanje 5 m2 s tim da pretprostor ne moe biti ui
od 1,25 metara.

Slika 3 Izlaz i ulaz u podzemnu garau

Put za evakuaciju mora biti uvijek slobodan i nezakren. Oblaganje puteva za evakuaciju
gorivim materijalom nije dozvoljeno. U velikim i srednjim garaama putevi koji vode do
sigurnosnih stepenita ili do izlaza moraju biti obeljeeni stalno osvjetljenim znacima
postavljenim na zidovima garae, kao i trajno uoljivim oznakama na podu. Vrata na putu za
evakuaciju moraju biti zaokretna i moraju se otvarati u smjeru izlaenja.
Ako postoji funkcionalna veza garae i objekta druge namene liftom, u liftovskom oknu se
mora obezbijediti natpritisak ili se mora izgraditi provjetravani pretprostor sa natpritiskom
vazduha na svakom nivou garae. Povrina provjetravanog pretprostora mora iznositi najmanje 5
m2, s tim da pretprostor ne moe biti ui od 1,25 metara. Ako postoji funkcionalna veza garae i
objekta druge namene stepenitem, ulazna vrata u garau moraju imati otpornost prema poaru 1
as, a ulaz u garau mora biti kroz provjetravani pretprostor s natpritiskom vazduha. Najvea
povrina dimnog sektora podzemne garae ne moe iznositi vie od 2.500 m2.

10
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Automatski stabilni sistemi za gaenje poara moraju biti predvidjeni u velikim i srednjim
garaama, kao i u velikim nadzemnim zatvorenim garaama. Automatski stabilni sistemi za
gaenje poara moraju biti predvidjeni u garaama sa automatizovanim parkiranjem i u garaama
u kojima se parkiranje vozila vri iskljuivo garanim liftom. Velike i srednje podzemne garae,
kao i velike nadzemne zatvorene garae moraju imati stabilnu instalaciju za dojavu poara.
Izbor i postavljanje elektrine opreme i elektrini razvod u velikim i srednjim podzemnim
garaama i zatvorenim velikim nadzemnim garaama moraju biti u skladu sa JUS N.B2.751:
1988 - Elektrine instalacije u zgradama.
Stabilni sistemi za dojavu i gaenje poara, kao i ostali sistemi odimljavanja, kontrole dima,
pomonog osvjetljenja, posebnih instalacija i opreme za evakuaciju ljudi i spaavanje imovine u
srednjim i velikim podzemnim garaama i zatvorenim velikim nadzemnim garaama moraju biti
napajani s rezervnog izvora napajanja, a elektrini razvod mora biti zatien od poara u
potrebnom vremenu.
U podzemnim garaama obavezno je prinudno provjetravanje. Otvori za prirodno
provjetravanje postavljaju se na spoljanje zidove okrenute jedan prema drugom, na rastojanju
koje ne moe iznositi vie od 35 metara i moraju imati ukupan prosjeni presjek 2.500 cm2 po
parking mestu. Otvori moraju biti postavljeni tako da se ne mogu zatvarati i moraju biti
rasporedjeni po cijeloj garai tako da se obezbjedi stalno unakrsno provjetravanje.
Prinudno provjetravanje treba da bude tako dimenzionisano da poluasovna srednja vrijednost
ugljen-monoksida ne iznosi vie od 100 ppm, uz doputeno odstupanje za oekivane pravilne
periode saobraajnih pikova. Da bi se to postiglo, sistem za izvlaenje vazduha u garaama s
malim ulaznim i izlaznim saobraajem mora izbaciti najmanje 6 m3/h vazduha, a u ostalim
garaama - najmanje 12 m3/h vazduha po kvadratnom metru korisne povrine garae. Prinudno
provjetravanje u velikim garaama mora imati najmanje dva ventilatora jednake veliine u
svakom ventilacionom sistemu koji obezbjeuju ukupnu potrebnu koliinu vazduha kada rade
istovremeno.

11
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Slika 4 Sistem kanala u pozemnoj garai

Ventilatori za odvoenje dima moraju da rade u sluaju poara i moraju biti takve konstrukcije
da mogu izdrati temperature do 400 C u trajanju od 90 minuta. Pored automatskog upravljanja
sistemom prinudne ventilacije, sistemom natpritisne ventilacije i sistemom za odvoenje dima,
mora se obezbjediti i mogunost runog upravljanja s bezbjednog mjesta.
U svim garaama s prinudnim provjetravanjem moraju se postaviti detektori za mjerenje
koncentracije ugljen-monoksida, koji moraju biti stalno ukljueni i koji ukljuuju prinudno
provjetravanje ako koncentracija ugljen-monoksida iznosi vie od 100 ppm. Ako sadraj ugljen-
monoksida u vazduhu iznosi vie od 250 ppm, detektori za mjerenje koncentracije ugljen-
monoksida automatski na to upozoravaju korisnike garae kako bi iskljuili motore vozila i
napustili garau. Alarmiranje se moe vriti preko razglasa ili trepuim svetlima sa ispisanom
porukom.

4.2 Saobraajna oprema u parking garaama

Poto svaki korisnik parking garae ima razliite tehnoloke zahtjeve kao voza a posebne kao
pjeak saobraajnu opremu za voenje korisnika moemo da podelimo u dvije grupe:
4.2.1 Saobraajna oprema za vozae
- Korisnike je potrebno znatno ranije, na pogodnim mjestima na ulici du putanje ka parking
garai, a takoe i pred samom parking garaom informisati o tome da li u garai ima jo mjesta
ili su sva mesta popunjena. Za dobijanje ove informacije koristi se diferencijalni broja. Broja je
podeen na maksimalni broj parking mjesta slobodnih za javno korienje (oduzimaju se

12
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

pretplatnici). Impulsi se alju u broja sa ulaza i izlaza i to preko elektronskog detektora. Vozilo
koje ulazi oduzima jedan broj, a vozilo koje izlazi dodaje jedan broj. Kada se popune sva parking
mjesta, mikro-prekida na brojau ukljuuje relej koji blokira sistem za prijem vozila u parking
garau i ukljuuje znak pred parking garaom i van nje da je parking garaa popunjena.

Slika 5 saobraajni znaci

- U prilaznoj saobraajnici horizontalnom, vertikalnom signalizacijom i opremom

definisati izmene reima saobraaja izgradnjom garae: otvaranje posebnih traka za
skretanje, zabrane kretanja za odreene smjerove i sl.
- Na ulazu se, pored naznake ulaza, postavlja saobraajni znak o nazivu parking garae,
ogranienju visine vozila (2m) koja mogu koristiti garau kao i ogranienju brzine
kretanja (obino 20km/h).

13
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Slika 6 Saobraajni znaci na ulazu u garau

- Jednosmjerno kretanje unutar parking garae mora da se naznai saobraajnim

znakovima a voenje vozaa do izlaza i po etaama informativnim tablama. I znakovi i
table u garaama su manjih dimenzija nego na ulici (30cm) i preporuljivo je da budu sa
unutranjim osvjetlenjem.

Slika 7 Saobraajni znaci unutar garae

14
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

Slika 8 Oprema za voenje vozaa u garai

- Pored postavljanja ovakvih saobraajnih znakova, poeljno je vozae po parking garai

voditi punim i isprekidanim linijama i strelicama koje su ucrtane po sredini irine prolaza
odnosno kolovoza.

15
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

4.2.2 Saobraajna oprema za pjeake:

- Kod samoparkiranja naplata usluga se obavlja prije preuzimanja vozila. Zbog toga je
neophodno da korisnici budu obavijeteni i upoznati sa nainom naplate veim brojem
ponavljanja informacije o naplati na pogodnim mestima u parking garai (na ulazu, du peakih
tokova kroz parking garau, na izlazu i na karti koju korisnici nose).
- Blagajna treba da se smjesti i obeljei tako da pri povratku u parking garau korisnici u svim
okolnostima obavezno prolaze pored nje. (Ukoliko se naplata ne obavi odmah pri dolasku u
parking garau, nego se prvo ode po vozilo i njime doe do izlaza, izlaz se zatvara za ostale
korisnike, jer vlasnik izlazi iz vozila i obavlja naplatu. Zbog svega toga dolazi do nervoze kod
onih koji bi izali a ne mogu, a time se i kapacitet izlaza znatno smanjuje i cijela procedura oko
izlaza komplikuje).

- Nakon parkiranja pjeake treba informisati o poloaju stepenita koje su za izlaz, sa

naznakom izlaza na samom stepenitu a naroito o poloaju stepenita koja se automatski
otvaraju za vrijeme poara;
- Takoe naglasiti prostore u garai u kojima je zabranjeno kretanje pjeaka, naroito na
rampama za savlaivanje spratnosti.

16
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

- Poseban problem za neke pjeake predstavlja pronalaenje mesta gde su ostavili svoje
vozilo to se reava obeljeavanjem parking mesta na razliite naine: brojem na
kolovozu ispred parking mesta, ako ima prostora na zidu, ili ispod plafona, kao i broj
sprata (mogue je da i kod ulaza u lift postoji blok, slian kao kod kalendara, gde se
otcijepi list na kome je naznaen broj sprata i lamele gdje se ostavio automobil) ili
razliitim bojama pojedinih sektora parkiralita.

Sl. 9 Podzemna garaa

17
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

5. Zakljuak
Zbog nedostatka prostora za parkiranje i sve veeg broja privatnih autmobila podzemne
garae su postale prioritetan oblik parking prostora dananjice. Izgradnja podzemnih garaa
regulisana je Pravilnikom o tehnikim normativima za sisteme za ventilaciju ili klimatizaciju
("Sl. list SFRJ", br. 38/89) koji izmeu ostalog definise uslove vezane za zatitu od poara ali i
uslove koji definiu neophodan kvalitet vazduha. Sistemi ventilacije u garaama predstavljaju
jednu od vanijih karika u sistemu zatite od poara i obezbeivanja neophodnog kvaliteta
vazduha. Garae su visoko rizine poarno ugroene prostore samim tim to su objekti koji
mogu sluiti za skladitenje materijala, takoe su i snabdevene motorima sa unutranjim
sagorevanjem.
Uzroci poara u ovim objektima su uglavnom posledice neispravnosti vozila ili eventualnih
radova na vozilima. Zbog prisustva lakozapaljivih materijala na vozilima (plastika, tekstil, guma)
i lakozapaljivih tenosti, kao pogonskog goriva za prevozna sredstva, eventualni poari u
podzemnim garaama se brzo ire, a postoji opasnost i od eventualnih eksplozija. Postojanje
sistema koji e se baviti dojavom poara, detekcijom tetnih gasova, odimljavanje, i
snabdjevanjem prostora kvalitetnim zadovoljavajuim vazduhom omoguava lake i sigurnije
korienje i spreava nastanak velikih teta.

18
Rjeavanje problema parkiranja izgradnjom podzemne
garae Popovi Vesko IV-6

6. Literatura

1. Garae i Servisi predavanje Zukovi Rado ...

2. Blagojevi M. Alarmni sistemi. Fakultet zatite na radu, Ni: 2011.
3. Pravilnik o tehnikim zahtevima za zatitu garaa za putnike automobile od poara i
eksplozija. ("Sl. list SCG", br. 31/2005).
4. Parkiranje i garae Davor Bri, Marko otari, Zagreb 2012.
5. https://saobracajci.wordpress.com/

19