simboliki interakcionizam / dramaturka

teorija
Fenomenoloka temeljno polazite:
simboliki posredovana samopredstavljanje
sociologija interakcija
(a ne pojedinano ljudsko
djelovanje ili akter)
upravljanje dojmom o
sebi
smisao, simboli, koncept susreta
interpretacija dramaturgija socijalnih
Cooley: ja u zrcalu susreta (pozornica,
Suvremene socioloke teorije: mikro i mikro- Blumer: znaenja, prednji i stranji plan,
makro pristupi interakcije, interpretacije izgled i nain, fasada)
ak. god. 2016/2017 drutvo kao interakcija uokvirivanje
16. 3. 2017. pojam kolektivnog stigma
Doc. dr. sc. eljka Tonkovi djelovanja totalne institucije
Stryker: strukturalna
verzija simbolikog
interakcionizma

Danas: fenomenoloka sociologija
Sadraj predavanja:
fenomenoloka perspektiva
E. Husserl
A. Schtz
P. Berger i T. Luckmann: Socijalna
konstrukcija zbilje
primjena u istraivanjima
Fenomenoloka sociologija
sociologija znanja
sociologija svakodnevnog ivota
znanost svijeta ivota
spada u paradigmu socijalnih definicija (Ritzer):
kako akteri definiraju socijalne situacije i kako se
ponaaju u odnosu na te definicije
kreativna sociologija (Morris, 1977):
pojedinci ne djeluju na pritisak socio-strukturnih
imbenika, nego kao aktivni kreatori drutva

1
 Fenomenologijska perspektiva
poeci u filozofiji
fenomenologija = grana europske filozofije koju je
prvi razvio Edmund Husserl (1859-1938), a koju je
u sociologiji razradio Alfred Schtz (1899-1959)
u usporedbi s drugim pristupima (npr. simboliki
interakcionizam), fenomenologija porie mogunost
objanjenja drutvenog djelovanja i interakcije kao
takve:
umjesto na analizi stvarnog ponaanja ljudi,
naglasak je na svijesti i nainima na koje ljudi
klasificiraju i osmiljavaju svijet oko sebe
Fenomenologijska perspektiva
klasificiranje u tipove
procesi klasificiranja nisu posve objektivni:
klasifikacija fenomena proizvod je ljudskog
uma
nemogue ustanoviti jesu li istiniti ili lani
zbog toga je znanje uvijek nesigurno, meutim
ljudi to zaboravljaju
Fenomenologijska perspektiva
pojedinci dolaze u kontakt s vanjskim svijetom
preko svojih osjetila: vid, sluh, okus, opip, miris
spoznaju o vanjskom svijetu omoguuje iskustvo
ipak, osjetilna spoznaja zahtijeva
proces klasificiranja
u suprotnom: nastala bi uma informacija bez
pravog smisla
zbog toga, ljudi kategoriziraju i klasificiraju svijet oko
sebe u fenomene, odnosno u stvari za koje se ini da
imaju zajednike karakteristike
predmet klasificiranja su i drugi ljudi (npr. tipovi
studenata/ica na Sveuilitu)
Fenomenologijska perspektiva
treba prouavati nain na koji ljudi
smjetaju izvanjski svijet u kategorije
Problem: to bi bilo kada bi ti procesi bili
iskljuivo individualni? Bi li bilo mogue
drutvo?
Schtz: tipizacije: nisu individualne nego
zajednike pripadnicima nekog drutva
ljudi su u stanju komunicirati jedni s drugima na
temelju pretpostavke da svijet vide na identian
nain
2
 Fenomenologijska perspektiva
ipak, ni ta zaliha zajednikog zdravorazumskog
znanja nije unaprijed dana: znanje se neprestano
modificira tijekom ljudske interakcije
postojanje pravilnosti i drutvenog reda vie je stvar
iluzije:
drutva imaju pravilne i sreene obrasce samo zato
to ih lanovi drutva percipiraju na taj nain
Drutvo proistjee iz osjeaja o socijalnoj strukturi
koju lanovi podravaju kroz svoje interpretativne
procedure (Schtz, 1980)
Edmund Husserl (1859-1938)
cilj fenomenologije: znanstveno prouavanje
osnovnih struktura svijesti
prodiranjem u razliite slojeve koje akteri
konstruiraju u stvarnom svijetu da bi se stiglo do
osnovne strukture svijesti
fenomenolog mora staviti u zagrade i vlastito
iskustvo, biografiju itd.
cilj: ustanoviti osnovne kvalitete svijesti bez
empirijskih sadraja
Edmund Husserl (1859-1938)
ljudi uvijek doivljavaju svijet kao da je ureen i
nisu svjesni da proces ureivanja svijeta provode
oni sami ne ispituju sam proces ureivanja
Husserl: prirodno stajalite
prirodno stajalite izvor je predrasuda
fenomenolozi moraju prevladati svoje prirodno
stajalite, odnosno staviti ga u zagrade ili preuzeti
ulogu stranca
Intencionalnost svijesti
svijest = proces
svijest je uvijek svijest o neemu
svijest je u odnosu aktera i predmeta
intencionalnost svijesti
= svijest je relaciona
ak i onda kada pojedinac nije aktivno obratio svoju
pozornost odreenim predmetima, svijest ukljuuje
intencionalnost
svijest nije intencionalno usmjerena ona jest
intencionalna
3
 Redukcija
redukcija = stavljanje u zagrade
ne odnosi se na uobiajeno znaenje
redukcionizma (svoenje jednog
fenomena na drugi, ili opih na
pojedinane)
redukcija = odvajanje empirijskog svijeta
(dojma prirodne ureenosti svijeta) da bi se
dolo do sutine svijesti
Je li za sociologe mogue staviti u
zagrade empirijski svijet?
Alfred Schtz (1889-1959)
1932. objavljuje knjigu
Phenomenology of the
Social World (na eng.
prevedena tek 1967.)
emigrirao u SAD 1939.
godine
predaje na New School
for Social Research (New
York)
voditelj katedre za
filozofiju (1952-1956)
Alfred Schtz (1889-1959)
roen u Beu 1889.
jedino dijete u idovskoj obitelji
iz vie srednje klase
po struci pravnik, za vrijeme
studija sluao Weberova
predavanja
sociologijom se bavio uz rad,
zahvaljujui kontaktima s
poznatim filozofima i
sociolozima tog vremena (npr.
E. Husserl, A. Gurwithsch)
radio po 15-16 sati dnevno
supruga transkribirala njegove
biljeke
Alfred Schtz (1889-1959)
za ivota nije bio osobito poznat
dobio priznanje zahvaljujui krugu studenata i
prijatelja (Garfinkel, Berger, Luckmann)
u engleskom govornom podruju uglavnom
nepoznat do 1960-ih
stradao u automobilskoj nesrei 1959. u New
Yorku
posthumno objavljena sabrana djela Collected
Papers (1970-1971)
na temelju njegovih rukopisa izdane i knjige:
O fenomenologiji i drutvenim odnosima (1970)
Strukture svijeta ivota, I i II (koautor Luckmann, 1974)
4

temeljno podruje interesa: znaenja
drutveni ivot sastoji se od znaenja, a ne
od pukih materijalnih objekata
sve to je drutveno posjeduje znaenje
a ipak se u svakodnevnom ivotu ponaamo
kao da je sve ve zadano i ne propitujemo
proizvedena znaenja
Mead, Blumer: znaenja proizlaze iz
socijalnih interakcija
Schtz: znaenja proizlaze iz subjektivog
iskustva i svijesti
ali i:
intersubjektivnost zajednika svijest
omoguena zajednikim jezikom,
zajednikim tipizacijama i zalihama znanja
Berger i Luckmann (Socijalna konstrukcija
zbilje) dodatno razrauju problem
intersubjektivnosti
Djelovanje i znaenje
utjecaj Webera: djelovanje i razumijevanje
djelovanja
Weber: 4 tipa djelovanja (znaenje djelovanja
determinirano motivacijama ili oekivanjima od
djelovanja, npr. afektivno vs. ciljno-racionalno)
Schtz: znaenje djelovanja nije unaprijed
zadano niti proizlazi iz motivacijskih orijentacija
znaenje se proizvodi, stvara na temelju
iskustva znaenje proizlazi iz subjektivnog
iskustva i ljudske svijesti
Svijest i socijalni svijet
nastoji povezati one aspekte socijalnog svijeta
koji mogu biti filozofski analizirani i one koji
mogu biti predmet znanstvene analize
filozofski temelji sociologije i epistemoloko-ontoloka
pitanja sociologije:
Temeljne pretpostavke:
ljudi posjeduju svijest;
angairaju se u socijalnom konstruiranju stvarnosti;
konstrukcije ograniavaju daljnju kreativnost i
spontanost
5
 Socijalni svijet
svijet izravno proivljenog iskustva, tekue
interakcije i mi-odnose nemogue je
znanstveno analizirati
svijest i socijalne konstrukcije stvarnosti previe
su prolazne i specifine da bi bile predmetom
znanstvene analize
zbog toga se Schtz okree apstrakcijama
socijalnog svijeta
Podruja socijalnog svijeta
Umwelt = podruje izravno proivljene socijalne
stvarnosti
Mitwelt = podruje indirektno proivljene
socijalne stvarnosti
Folgewelt = podruje nasljednika, svijet kakav
e biti
Vorwelt = podruje prethodnika, svijet kakav je
bio
Podruja socijalnog svijeta
Schtz razlikuje:
etiri posebna podruja socijalne stvarnosti
(apstrakcije socijalnog svijeta)
koji se meusobno razlikuju s obzirom na:
stupanj neposrednosti
(stupanj u kojem se situacije nalaze unutar dosega
aktera) i
stupanj determiniranosti
(stupanj u kojem akteri mogu kontrolirati situaciju)
umwelt mitwelt vorwelt folgewelt
Podruja socijalnog svijeta
Folgewelt slobodan svijet koji je nemogue
do kraja anticipirati, odbacuje mogunost
znanstvene analize, rezidualna kategorija u
Schutzovom radu
Vorwelt u potpunosti determinirano podruje,
djelomino dostupno znanstvenoj analizi, teko
interpretirati djelovanja ljudi u prolosti
Cilj: razviti sociologiju koja se zasniva na
interpretacijama socijalnog svijeta to ih
izvode sami akteri: mogue jedino za
suvremenike
6
 Umwelt = podruje izravno proivljene Mitwelt = aspekt soc. svijeta u kojem se ljudi
socijalne stvarnosti susreu sa irim socijalnim strukturama, tj. s
tipovima aktera
podruje licem-u-lice slojevit svijet u kojem
interakcija
je mogue razlikovati
zakljuuje da se znanstvena
sociologija tim podrujem nekoliko stupnjeva
uope ne moe baviti zbog anonimnosti
toga to: (impersonalnosti)
socijalni akteri posjeduju
svijest, spontanost i
to je anonimnost
kreativnost vea, to su odnosi
njihove reakcije su meu ljudima
nepredvidljive pristupaniji
znanstvenoj analizi

Razine mitwelta Razine mitwelta

1. Osobe s kojima su se akteri u prolosti susretali
licem u lice i postoji mogunost ponovnog
susreta, najnii nivo anonimnosti.
2. Ljudi koji se nisu susreli s nama, nego s ljudima
koje prouavamo; zasniva se na znanju o
drugima iz druge ruke.
3. Osobe s kojima emo se susresti; za nas
predstavljaju samo tipove.
4. Oni koje ne poznajemo kao konkretne osobe,
nego samo kao statuse i uloge.
5. Kolektivi ije funkcije moemo poznavati ne
poznajui njihove lanove (npr. Hrvatski sabor).
6. Kolektivi koji su toliko anonimni da postoji vrlo
mala ansa da ikada upoznamo njegove
lanove (npr. obavjetajne agencije).
7. Objektivne strukture znaenja koje su stvorili
suvremenici s kojima akteri nemaju i ne mogu
imati licem u lice interakcije.
8. Fiziki artefakti koje su stvorile osobe koje
neemo susresti.

7
 Tipizacije
ljudi posjeduju znanje o socijalnom svijetu koje
je ogranieno na ope tipove subjektivnog
iskustva
tipizacije = recepti za djelovanje u kulturi kao cjelini
tijekom procesa socijalizacije ljudi ue o tim
receptima kao o tipinim akcijama za tipine
situacije, koristei ih u situacijama o kojima su
nauili da im odgovaraju
npr. upoznajemo novu osobu i uimo o njoj
na nain da je promatramo u kontekstu
kategorija kojima pripada
mukarac tipine crte i ponaanje
Dalmatinac
iz radnike obitelji
navija Hajduka
ponaanje i obiljeja pojedinca tumaimo u
kategoriji tipa, a ne jedinke
Tipizacije
ljudsko djelovanje je odreeno:
tipom ponaanja koje je izgraeno na ranijim
iskustvima (Schtz i Luckmann, 1973)
tipizacije predstavljaju dio drutvene zalihe znanja, ali
i svijesti (jer su rezultat socijalizacije)
npr. moemo smatrati da su politiari korumpirani i
nesposobni (to onda ini dio kulturne tipizacije o
politiarima u nekoj zemlji)
tipizacije se mogu i promijeniti
mi-odnosi i vi-odnosi
mi-odnosi, licem-u-lice odnosi koji su
karakteristika umwelta, nisu podobni za
znanstvenu sociologiju
suvie subjektivan, iako je vaan za
svakodnevno funkcioniranje aktera
u mi-odnosu izgrauje se intersubjektivnost
svijeta ivota
za suvremeni socijalni svijet tipini su vi-odnosi
proizlaze iz interakcija s anonimnim
suvremenicima
8
 mi-odnosi i vi-odnosi
u tipinom vi-odnosu, tipine sheme znanja
koje se koriste za definiranje drugih aktera
ne mogu biti podvrgnute modifikaciji
kulturne tipizacije odreuju djelovanje i ne
mogu se mijenjati mislima i djelovanjem
aktera u vi-odnosima
mi-odnosi mogu biti predmetom
pregovaranja, ali vi-odnosi ne
znanost tipizacija = mogua jedino u vi-
odnosima
Svijet ivota
svijet ivota = kulturni i svakodnevni okvir
drutvenog ivota i njegov uinak na misli i
djelovanja aktera
ukupnost tipizacija na kojima je osnovano
cjelokupno iskustvo, znanje i ponaanje
tipian akter uzima svijet kao neupitan
akteri raspolau s unaprijed pripremljenim
smjerovima djelovanja, rjeenjima problema,
interpretacijama socijalnog svijeta itd.
Vi-odnos
kod vi-odnosa misli i djelovanja odreeni su
anonimnim tipiziranjima
ne stupamo u interakciju sa stvarnim osobama
nego s impersonalnim suvremenicima
odnos poiva na tipiziranju
na mjesto snane intimnosti dolazi
anonimiziranje
s odnosom prema njima povezano je
djelovanje kroz koje svrstavamo neku osobu
koju ne poznajemo
sve to se odvija u svijetu = tumai se
pomou zajednikih zaliha znanja, tipizacija i
konstrukcija stvarnosti
ipak, u suvremenim, sloenim drutvima
esto dolazi do suprotstavljenih konstrukcija
stvarnosti i interpretacija
razliite zalihe znanja dovode do razliitih
interpretacija stvarnosti
9

Tipovi znanja
1. ZNANJE UMIJEA (vjetine)
najei oblik znanja, rijetko problematino, stupanj
istinitosti visok; npr. hodanje, plivanje
2. KORISNO ZNANJE
upotrebno, predstavlja rjeenje za problem koji je nekada
bio problematian; ne moe mu se potpuno vjerovati, ali
ima visoku razinu istinitosti; npr. sviranje gitare, raunanje
hi-kvadrata, vonja automobila
3. ZNANJE RECEPATA
standardni naini rjeavanja problema, najmanje
automatizirano, najvie varira; npr. komunikacija s
klijentima
Primjer: automobilska
nesrea
sve to se odvija u svijetu = tumai se
pomou zajednikih zaliha znanja, tipizacija
i konstrukcija stvarnosti
npr. protestant moe u automobilskoj nesrei
vidjeti znak Boje volje i tumaiti je kao poruku
ili kaznu
npr. sljedbenici New Age duhovnosti: sve se
dogaa s razlogom; zakon karme
npr. prometni strunjak: nesrea se dogodila
zbog prebrze vonje
zato to i da bi motivi
djelovanje definira (slino kao Weber) kao ljudsko
ponaanje koje je svjesno projektirano od strane aktera
Schtz razlikuje dva tipa djelovanja s obzirom na motive
motivi koji ukljuuju ciljeve koje treba ostvariti, svrhu
kojoj teimo, nazivaju se da bi motivi
motivi koji se objanjavaju na temelju obiljeja aktera,
njegovog iskustva, okruenja ili psihikih aspekata
osobnosti nazivaju se zato to motivi
vremenska dimenzija: zato to motivima upravlja prolo
vrijeme, dok su da bi motivi usmjereni prema
budunosti
10

zato to i da bi motivi
Kako je mogua znanost o subjektivnom znaenju?
esto nismo do kraja svjesni onih zato to motiva,
a upravo oni mogu objasniti odreene aspekte
naeg djelovanja
da bi motivi stvaraju subjektivne kategorije
zato to motivi stvaraju objektivne kategorije
vlastito djelovanje najee tumaimo pomou da
bi motiva koje doivljavamo kao subjektivne (u
smislu odnosa djelovanja i svijesti)
Znanstvene procedure
Schtz razlikuje konstrukte prvog reda i konstrukte
drugog reda:
konstrukti prvog reda = stvaraju ih sami socijalni akteri
konstrukti drugog reda = stvaraju ih istraivai
istraiva prvo treba razumjeti konstrukte prvog reda,
a onda na temelju njih razviti konstrukte drugog reda
koji mogu postati dio teorije
na taj nain, mogue je povezati zdravorazumsko
znanje socijalnih aktera s teorijskim, znanstvenim
znanjem
Znanstvene procedure
treba se baviti tipinim, a ne stvarnim akterima
akter = pragmatino orijentiran
znanstvenik = nezainteresiran
znanstvenik se mora odvojiti od svojih osobnih
situacija
istraiva mora:
1. utvrditi znanstveni stav,
2. konstruirati idealne tipove socijalnog ponaanja
razviti sociologiju koja se osniva na
interpretacijama socijalnog svijeta to ih
izvode akteri koji se prouavaju to su
konstrukti prvog reda
konstrukti drugog reda = bliski Weberovoj
ideji idealnog tipa
metodoloka sredstva slinosti i razlike u
empirijskim fenomenima
panju znanstvenika usmjeravaju prema
tipinim aspektima socijalnog ivota
11
 Socijalna konstrukcija zbilje (1967.) Socijalna konstrukcija zbilje

Peter Berger (1929.) Thomas Luckmann povezali Schtzovu fenomenologiju s Meadom,

(1927. 2016.) Durkheimom i Weberom
proirili interes fenomenoloke sociologije
na drutvene institucije
cilj: razmotriti dvostruki karakter drutva u
pojmovima objektivnog fakticiteta i subjektivnog
znaenja

--------------------------------
sociologija znanja: socijalna konstrukcija
stvarnosti
(ne povijest ideja nego konstrukcija zbilje u kojoj
se svakodnevno angairamo)

Zbilja i znanje Socijalna konstrukcija zbilje

zbilja = stvarnost svakodnevnog ivota = socijalno stvarnost se pojavljuje kao opredmeena,

konstruirana objektivirana > objektivacije (npr. jezik)
ono to je zbiljsko tibetanskom monahu ne mora
biti zbiljsko amerikom biznismenu
stvarnost svakodnevnog ivota je
intersubjektivna > dijelimo zajedniku
zbilja i znanje = definirani kontekstom
svijest o onome ovdje i sada
zanimaju se za temelje znanja u svakodnevnom
ivotu svakodnevni ivot organiziran u sektorima
stvarnost je subjektivno ispunjena znaenjem; razliitog stupnja bliskosti
doivljava se kao koherentan svijet (zdravo za
gotovo)

12

Interakcije i tipizacije
licem u lice interakcija = najvanije iskustvo
drugih
tipizacije uokviruju nae iskustvo i interakcije s
drugima, ukljuujui i licem u lice interakcije
drugog shvaamo kao tipinog njemakog
turista, mukarca srednjih godina,
zatvorenog tipa, poslovnog ovjeka
situacije su takoer zahvaene tipizacijama
(npr. komunikacija na recepciji hotela)
anonimnost > tipizacije suvremenika (npr.
Hrvati)
institucionalizacija
kada god postoji uzajamno tipiziranje naviknutih
postupaka od strane tipova djelatnika >
institucionalizacija
institucije podrazumijevaju povijesnost i
kontrolu:
kontroliraju ljudsko ponaanje propisujui
unaprijed definirane obrasce ponaanja (76)
institucionalan svijet doivljava se kao
objektivna zbilja, premda je on ljudski
proizvedena, socijalno konstruirana zbilja
Drutvena struktura i znanje
Drutvena struktura je zbirna cjelina tih
tipizacija i opetovanih obrazaca interakcije,
uspostavljenih pomou njih. (51-2)
drutveni poredak = ljudski proizvod; tekue ljudsko
proizvoenje
zbilju svakodnevnog ivotu omoguuju objektivacije
znakovi = objektivirani pokazatelji subjektivnih znaenja
simboliki sustavi (religija, filozofija, umjetnost,
znanost)
znanje je mogue pohraniti i prenositi
> drutvena zaliha znanja > tradicija i taloenje
znanje je drutveno raspodijeljeno, prema stupnjevima
bliskosti i relevantnosti za pojedinog aktera
Tri procesa
eksternalizacija > objektivizacija > internalizacija
Drutvo je ljudski proizvod.
Drutvo je objektivna zbilja.
ovjek je drutveni proizvod.
objanjenje i opravdanje institucionalnog svijeta
zahtijeva legitimacije
13
Fenomenologija: primjena u
istraivanjima
fenomenologijska sociologija u poetku
imala izrazito teorijski karakter
malobrojna empirijska istraivanja
teorijska istraivanja rad na izgradnji
teorije metoda: misaoni eksperiment
kasnije razvijene metodoloke procedure
Primjena u istraivanjima
objanjenje socijalnih procesa (a koje se temelji
na konstruktima drugog reda) treba biti
povezano sa znaenjima socijalnih aktera
fenomenologija se zanima za ivljeno iskustvo
aktera: kako akteri doivljavaju i razumijevaju
neku situaciju (npr. bolest, boravak u bolnici,
smrt voljene osobe)
najvjerojatniji izbor istraivakih metoda:
intervju i promatranje
Fenomenologija: primjena u
istraivanjima
polazne metodoloke pretpostavke:
1) znanstvena objanjenja trebaju biti utemeljena
u znaenjima onih koje se istrauje
= treba se usmjeriti na znaenja strukture
znaenja koje stvaraju sami akteri
2) perspektiva socijalnih aktera od sredinje je
vanosti u istraivanju
3) vana uloga teorije: istraivanje ne treba biti
samo pripovijest iz perspektive aktera
Primjena u istraivanjima
ljudsko ponaanje nije mogue objektivno mjeriti
ljudi daju smisao svijetu kategorizirajui ga
npr. neke aktivnosti mogu se definirati kao kriminalne, a
druge ne; pojedinci mogu biti definirani kao kriminalci, a
drugi kao oni koji potuju zakone
proces kategorizacije je subjektivan: on zavisi o
miljenjima promatraa
npr. slubene statistike: proizvod miljenja i kategorizacije
onih koji ih stvaraju (sociolozi ili kriminalisti u policiji)
14
 Primjena u istraivanjima
prema tome, injenine, objektivne podatke nije ni
mogue dati; uzrono-posljedine odnose meu
pojavama i kauzalna objanjenja nemogue postii
svrha sociologije: razumjeti znaenja koje
pojedinci daju posebnim fenomenima
npr. kako dolazi do toga da se odreeni dogaaji
definiraju kao kriminal i kako dolazi do toga da se
neki ljudi definiraju kao kriminalci
J. Maxwell Atkinson:
Otkrivanje samoubojstva
ne postoji stvarna stopa samoubojstva kao objektivna
stvarnost koja eka da je sociolozi otkriju
slubene statistike = konstrukcije drutvenih aktera
istraivako pitanje mora glasiti: kako se smrt
kategorizira kao samoubojstvo (Atkinson, 1978)
Primjena u istraivanjima
cilj: utvrditi znaenja (konstrukte) koja se
pripisuju rijeima npr. u sociologiji devijantnosti
zloin, ubojstvo, kraa, kriminalac
shvatiti znaenja koja pripadnici drutva koriste
u svakodnevnom ivotu te ih sami kreiraju u
interakciji jedni s drugima
kritika pozitivizma
utjecalo na etnometodologe (poput Cicourela)
Promisliti:
Kako biste primijenili fenomenoloki pristup u
promiljanju vlastite biografije i pripadnosti razliitim
drutvenim grupama?
Razmislite o nekim drutvenim kategorijama i grupama
kojima pripadate (npr. spol, dob, status, vjera, porijeklo,
glazbeni stilovi, hobiji, sportski interesi)
to sve ini zajedniku zalihu znanja te grupe?
Tipizacije?
Po emu se zaliha znanja koju dijele lanovi te grupe
razlikuje od zalihe znanja koju dijelimo sa svim
lanovima drutva?
Kako je proces studiranja (i nove zalihe znanja koje ste
stekli) utjecao na va odnos, vae vienje, prema tim
grupama ili kategorijama?
15
Seminarska literatura
etvrtak, 6.4. Berger, P. i Luckmann, T. (1992).
Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed, str.
37-64.
Petak, 21.4. Berger, P. i Luckmann, T. (1992).
Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed, str.
74-114.
Petak, 21.4. Berger, P. i Luckmann, T. (1992).
Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed, str.
115-152.
Koritena literatura (izbor)
Allan, K. (2005). Explorations in Classical Sociological Theory.
Thousand Oaks: Pine Forge Press.
Allen-Collinson, J. (2011) Feminist Phenomenology and the Woman in
the Running Body. Sport, Ethics & Philosophy, 5 (3): 287-302.
Berger, P. i Luckmann, T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb:
Naprijed.
Calhoun, C. (2002). Contemporary sociological theory. Oxford:
Blackwell Publishing.
Haralambos, M. i Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive.
Zagreb: Golden marketing.
Ritzer, G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Nakladni
zavod Globus.
Schtz, A. (1972).The problem of social reality. Collected Papers.
Schtz, A. (2012). Problem drutvene stvarnosti. Sabrani radovi. Novi
Sad: Mediterran Publishing.
Tomi-Koludrovi, I. (2012). Suvremene socioloke teorije: mikro i
mikro-makro pristupi. Nastavni materijal.
16