Rubrika Geoloki hazardi i zatita od klizita

Nadnaslov

Naslov Interventna sanacija klizita Suljakovii

Autor Mr. sc. Toni Nikoli, struni savjetnik za inenjersku geologiju, Federalni zavod za geologiju, BIH

e-mail nikolic_t@yahoo.com

Karakteri 15.383 (with space)

13.086 (no space)

Pie: Mr. sc. Toni Nikoli, struni savjetnik za inenjersku geologiju

Federalni zavod za geologiju, BIH
nikolic_t@yahoo.com

Opasnosti inenjersko-geolokih procesa: klizite Suljakovii kod Maglaja

Saetak
Klizite Suljakovii kod Maglaja je po mnogo emu karakteristino i kompleksno, te predstavlja primjer geodinamikog
procesa brzog pomjeranja tla. U sluaju ovog klizita dolo je do meusobne interakcije dosta faktora, kako sa geoloke
strane tako i sa strane vremenskih prilika i ljudskog faktora. Kako se radi o strmoj padini koja zalijee pod uglom veim od 15
stepeni u vrhu klizita, uz geologiju terena podobnu za geomorfoloke aktivnosti, bilo je za oekivati da e u jednom
momentu doi do kritine take smanjenja faktora sigurnosti do granice loma te kretanja tla po kliznoj ravni. Laporci i siva
laporovita glina, koja je leala preko substrata, poela se pomjerati usljed vremenskih neprilika u vidu velikih padavina, to je
bio okida i jedan od dodatnih faktora za pospjeivanje kretanja du klizne ravni. Kaptae u vrhu klizita i prisutnost
podzemnih i povrinskih voda dodatno su destabilizirale tlo ispod padine. U procesu pomjeranja je porueno sedam
objekata, na svu sreu bez ljudskih rtava. lanak Opasnosti inenjersko-geolokih procesa: klizite 'Suljakovii' kod
Maglaja trebao bi dati poticaj odgovarajuim slubama da kod klizita vie obrate panju na preventivne sanacione mjere,
jer bi se time znaajno umanjile mogunosti nastanka klizita te sprijeile ljudske rtve i unitavanje materijalnih dobara.
Kljune rijei: klizite, pukotine, inenjersko-geoloki procesi, preventivne sanacione mjere.

Abstract
The landslide Suljakovii near town of Maglaj is a very complex and characteristic landslide, which can be used as a good
example of geodynamic processes within the fast moving soil. In this case, interaction of geological, weather condition and
human factors was at hand. Taking into consideration the fact that this landslide had a headlong slope with an angle more
than 15 degrees, it was expected that the pressure was going to come to a critical point, whereat the safety factor had loosen
up to the breaking point with soil moving over the landslide level. The marl and marl with clay, that was laying over the
substrate, started to move because it was affected by extreme weather condition with strong rain, which triggered the slide
with enough pressure to push the soil down under. Water reservoir on the top of the landslide and considerable underground
and surface water deposits further destabilized the soil under the slope. Seven objects were destroyed during the process of
sliding, luckily without human victims. The article titled The Hazard of Engineering and Geology Process: Case of the
Suljakovii Landslide near Maglaj should stimulate the relevant public services to pay more attention to landslide
prevention measures, which would in the future alleviate the likelihood of a landslide occurrences and prevent the loss of
human lives and material damage.
Key words: landslide, fractures, engineering geology process, preventive recovery measures.

Kratak opis lokacije

Klizite u naselju Suljakovii formirano je na padini u neposrednoj blizini putne komunikacije M-17, 4 km od Maglaja, gdje je
postojala mogunost ugroavanja putne komunikacije. Takoer, klizite je prijetilo da pregradi rjeicu Lijenicu, pri emu je
oko 20 objekata bilo unutar zone pomjeranja. Dva dana nakon aktiviranja dolo je do ruenja sedam objekata. Ista lokacija je
ve od ranije bila poznata po geodinamikom kretanju u vidu fosilnog klizita, da bi, nakon dueg perioda obilnih padavina,
masa krenula po laporovito-glinovitoj kliznoj ravni. Jo jedan od faktora okidanja klizita su i podzemne vode koje su bile
kaptirane u vrhu padine, a koje su dodatno prehranjivale kliznu ravan. Duina klizita je oko 700 m, a irina 100 m, to govori
da je njegova povrina 70.000 m 2, odnosno 70.000 m3 pokrenute mase ukoliko uzmemo prosjenu dubinu od 10 m. Ako
imamo u vidu da su se neposredno iznad naselja Suljakovii odvijala ratna djejstva te da je od strane MAK-a isto oznaeno
kao podruje kontaminirano minama, onda moemo razumjeti koliko je kompleksan problem istraivanja i sanacije istog.

Mapa 1. Detalj OGK Zavidovii, R 1:100 000, sa lokacijom klizita

Inenjersko-geoloki podaci
ire podruje klizita Suljakovii izgraeno je od jursko-krednih sedimenata (slika 1), predstavljenih konglomeratima,
krupnozrnim pjearima, breama, laporcima i masivnim krenjacima. Prethodno navedeni materijali na terenu su uglavnom
prekriveni deluvijalnim sedimentima kore raspadanja, a kako se radi o velikim nagibima (izmjereno 16 stepeni), onda se na
vie mjesta, sa lijeve i sa desne strane, mogu vidjeti otkriveni profili substrata. Ako pogledamo predmetno klizite u uem
smislu, vidjet emo da je izgraeno uglavnom od pjeara (kao substrata) sa lijeve strane i konglomerata sa desne strane,
dok je pokrenuta masa deluvija predstavljena laporcima i glinama.
Debljina prekrivenih deluvijalnih sedimenata varira od 6 do 10 m, to se svrstava u duboka klizita (preko 5 m). Neposredni
substrat deluvijalnim sedimentima ine raspadnuti pjeari i konglomerati, sa korom raspadanja i do 1,5 m kada materijal tla
prelazi u stijenski materijal substrata, koji je inenjersko-geoloki i geomehaniki potpuno stabilan. Mladi deluvijalni glinovito-
prakasti sedimenti iznad kore raspadanja sadre velikim dijelom komade sitnozrnog pjeara i krenjaka (Mandi 2008).

eone pukotine
elo klizita

Sekundarni oiljci

Trbuh klizita

Porene brazde

Radijalne
pukotine

Klizna ravan
Noica klizita
Tjelo klizita
Naguravanje tla Mjesto prekida povrinskih oiljaka

Mjesto razdvajanja

Slika 1. Grafiki prikaz tijela klizita u Suljakoviima sa elementima

(preuzeto sa: http://pubs.usgs.gov; modificirao: T. Nikoli)

Vidljivi su i vei komadi matine stijene sa oreolama kore raspadanja, koji su u veoma tronom stanju i lahko lomljivi. Tokom
istranih radnji, na bonim profilima mogli su se vidjeti vei izdanci substrata, koji plivaju u deluvijalnoj masi. S obzirom da se
razvoj klizita vrio od vrha prema dnu, moemo rei da ovo klizite spada u grupu detruzivnih klizita.
U vrhu klizita, na otvorenom profilu, izmjereni su elementi sloja na pjearu kao substratu, koji je usljed pomjeranja tla ostao
ogoljen, SPS 190/16. (slika 3). Isti je laporovit, tanko uslojen, sa debljinom slojeva od 1 do 3 cm, sa sericitom u strukturi,
uto-sive boje, djelimino limonitisan.
Slika 2. Sredinji dio klizita sa naguravanjem tla u Slika 3. Depresije sa akumuliranom vodom,
bokove (foto: T. Nikoli) frakture, pijano drvee (foto: T. Nikoli)

Hidrogeoloki utjecaj na gubljenje kohezije klizne mase bio je znaajan. U samom vrhu klizita nalazi se kaptaa (cca 5 l/min
preliva), a ako imamo u vidu da je kompletna povrina izgraena od hidrogeolokih kolektora u vidu pjeara i konglomerata
i da su drenani kanali (koji su, prema tvrdnjama mjetana, ranije postojali) zatrpani tokom gradnje objekata i infrastrukture,
bilo je oigledno da e prirodne sile teiti da sve vrate u prvobitno stanje, naroito ako uzmemo u obzir ekstremne koliine
padavina u vrijeme kada je tlo izgubilo koheziju, a to je imalo za posljedicu pomjeranje. Klizite pripada vierotacionim
klizitima (engl. multiple rotation landslide).

Mapa 2. Klizite Suljakovii (T. Nikoli)

Sa inenjersko-geoloke strane, mehanizam kretanja klizne mase je veoma zanimljiv, jer su se prvi pokreti desili sa bokova
prema vidljivim oiljcima, i to veoma brzo, a tek onda je nastalo kretanje niz padinu. Dokaz ovoj teoriji su bona naguravanja
sa lijeve strane, visine od oko 1,5 m, to ukazuje na brze pokrete sa lijeve strane, gdje moemo vidjeti ogoljen povrinski dio
do substrata.
Gledajui od ela klizita ka noici, moemo vidjeti dio ispod ela klizita sa mnogobrojnim pukotinama i oiljcima sa
skokovima i do 2 metra sve do polovine klizne mase. U ovom dijelu mogu se vidjeti i povijanja drvea ili tzv. pijano drvee,
kao i nagnute i ispucale ograde. Takva konfiguracija je zastupljena do sredinjeg dijela klizita, gdje su se formirale depresije
i akumulirala voda, to ukazuje na to da se u tom dijelu substrat nalazi blie povrini, tlo je neto stabilnije, ali je usljed
pritiska mase sa vrha samo djelimino usporeno, te se nastavlja kretati niz padinu. Ispod vodenih akumulacija vidljiv je trbuh
klizita, koji je u vrijeme osmatranja ve imao veliku koncentraciju, pa je predloeno da se ista isplanira mehanizacijom kako
 bi se rasteretila i usporila klizna masa. Voda koja je iz depresija prehranjivala kliznu ravan dodatno je ubrzavala proces
klizanja, a geodetskim mjerenjima su izmjerene veliine od preko 25 cm dnevnog kretanja (mapa 3).

Utjecaj klizita na objekte i infrastrukturu

Vjerovatno i prije kljunog loma (engl. trigger), koji je samo oznaio taku loma u momentu kada je sila meuestine
kohezije oslabila i nije vie mogla parirati gravitacionoj sili koja je teila da masiv pokrene niz padinu, mogle su se uoiti
odreene promjene na tlu i objektima. A kao indikatori mogli su se vidjeti: iskoene ograde, zatalasan izgled padina,
zavodnjenost povrine i dr. Ovi indikatori su ukazivali da teren ne miruje i da su geodinamiki procesi veoma aktivni.

Slika 45. Objekti sa jaom konstrukcijom i pliim temeljima doslovno su plivali po povrini, pomjerivi se za oko 30 m sa
stare lokacije (foto: T. Nikoli)

Usljed pokretanja mase, du klizne ravni dolazi do potpunog poremeaja sistema kretanja podzemnih voda, zbog ega iste
dodatno pospjeuju kretanje. Gubljenjem kohezije, masa postaje sve nestabilnija te nosi sve objekte koji su utemeljeni iznad
substrata, dok one sa slabijom konstrukcijom lomi (slika 45).
Da su objekti utemeljeni prema geolokim propisima, temeljna stopa bila bi duboko u stabilnom tlu, ime bi pojave plivanja
bile onemoguene, te bi, uz intervenciju ienja nanesenog materijala oko objekta, isti i dalje mogao biti eksploatisan za
svoju prvobitnu namjenu. Uz uvjet da postupak preventivnih mjera bude korektno izveden, tada ni ova intervencija ne bi bila
potrebna. Usljed pomjeranja tla, kao to je bilo u ovom sluaju, pokidani su i uniteni elektrini stubovi, telefonske instalacije i
vodovodna mrea, uz djelimino unitenje pristupnih puteva koji su vodili do objekata (slika 6).
Na slici 7. se vidi kako je sila pomjeranja slomila mali potporni zid i nastavila da ga nosi. Kako se zid nalazi samo plitko
utemeljen u deluvijalnom materijalu, bez kontakta sa substratom, onda je oigledno zato i nije davao veliki otpor smicanju,
to mu je bila osnovna namjena.

Slika 6. Pukotine na asfaltu u noici klizita unitile Slika 7. Potporni zid je slomljen usljed velike sile
su infrastrukturu i prijete ruenju objekta pokrenute mase (foto: T. Nikoli)
(foto: T. Nikoli)
Interventne sanacione mjere
Kako je ve ranije naglaeno, preventivne mjere na predmetnom klizitu nisu raene, pa se odmah po pojavi indikatora
pomjeranja tla pristupilo hitnim interventnim sanacionim mjerama i mobilizaciji stanovnitva i imovine kako bi se tete i gubici
sveli na najmanju moguu mjeru. Naalost, u trenutku kada je proces klizanja postao aktivan i poeo da rui objekte pred
sobom, zbog pokretanja velike mase tla i jako loih uvjeta za pristup mehanizacije, nije se moglo mnogo uiniti osim sprijeiti
vee posljedice evakuacijom stanovnitva.

Mapa 3. Geodetski monitoring kretanja terena na dan 11.07.2010 (Zedis Zenica)

U principu, prilikom hitnih intervencija pristupa se najbrem metodu za usporavanje procesa pomjeranja, i to u vidu
rastereenja ela klizita radi smanjenja pritiska na ostatak klizne mase, zatim zatvaranja pukotina glinom ili nekim drugim
materijalom koji e sprijeiti dodatno prehranjivanje klizne ravni povrinskim vodama, rasplaniranja tla (slika 8) i
onemoguavanja stvaranja vodenih akumulacija, potom odvodnje povrinskih i podzemnih voda u vidu kanala, pri emu na
najbolji nain treba odvesti sve vode iz klizita do najblieg recipijenta (slika 9). To se ini na nain da se prikupi to vie
vode u kanale, a da se, pri tome, ne ostvaruju gubici putem transporta iste do recipijenta, jer u sluaju gubitaka vode
moemo dodatno pogorati situaciju i ubrzati proces kretanja.
Prilikom formiranja kanala postoje odreena pravila, a jedno od njih je da se kanali uvijek kopaju od recipijenta ka kolektoru
te da uvijek trebaju imati blage pregibe i pravac pruanja okomito pravcu kretanja terena. Ovo se naroito odnosi na
primarne kanale, dok sekundarni trebaju prikupiti to vie vode iz klizita sa upojima u primarnu mreu pod uglom ne veim
od 450. Kako bi se dobili egzaktni podaci o brzini i pravcima pomjeranja tla, odmah je preporueno geodetsko snimanje
situacije na terenu (mapa 3). Od tih podataka je zavisilo kojem e se metodu interventnih mjera pristupiti kao najefikasnijem
u tom trenutku.

Slika 8. Planiranje tla u trbuhu klizita radi Slika 9. Glavni drenani kanal, izveden okomito
rastereenja kliznog tijela (foto: T. kroz tijelo klizita do recipijenta (foto: T.
Nikoli) Nikoli)
Tek poslije prestanka kretanja tla moe se pristupiti projektovanju trajnih sanacionih mjera, a to e biti naknadno utvreno sa
osnovnim ciljem stabilizacije kosine i sprjeavanjem ugroenosti putne komunikacije M-17 i rjeice ispod nje. Prema prvim
procjenama, trajna sanacija kompletnog klizita je vrlo teka i zahtijeva velika finansijska ulaganja.

Zakljuak
Klizite Suljakovii kod Maglaja je po mnogo emu karakteristino i kompleksno, ali nije i jedino na prostorima Maglaja i
cijele BIH. Kako se u budunosti ne bi pojavljivale sline situacije, prilikom kojih bi usljed odgovarajuih vremenskih i
geolokih uvjeta dolazilo do pojave znaajnog broja klizita i nemogunosti sanacije istih, trebalo bi preventivno djelovati. S
tim u vezi, pri svakom uoavanju indikatora koji ukazuju na pomjeranje tla treba pravovremeno reagovati obavjetavanjem
relevantnih slubi i institucija, koje e alarmirati odgovarajue strunjake, koji e, u cilju svoenja na minimum ugroenosti
ljudi, stoke i materijalnih dobara od klizita, dati prijedloge preventivnih i, po potrebi, sanacionih mjera.
S tim u vezi, svaka bi opina trebala imati odreeni broj strunih lica iz oblasti inenjerske geologije, koji bi se stalno bavili
kontinuiranim praenjem, mapiranjem i prikupljanjem podataka o klizitima, eroziji i drugim inenjersko-geolokim procesima,
uz stalno izvjetavanje nadlenih organa o stanju na terenu, kao i sa prijedlozima za sanaciju najugroenijih podruja.
Posebnu panju bi trebalo obratiti na (ne)plansku gradnju, kao i na geomehaniko ispitivanje tla prije bilo kakve gradnje,
ime bi bila otklonjena svaka mogunost ugroavanja objekata inenjersko-geolokim procesima.

Literatura

1. Ferhatbegovi, Z., Redepovi R. (2002), Kako ivjeti na klizitu, Geoloki glasnik posebno izdanje, knj. XXV,
Zavod za geologiju, Sarajevo
2. Mandi, E., Mandi, K. (2008), Elaborat terenskih i laboratorijskih geomehanikih ispitivanja sa prijedlogom
sanacije klizita Lijenica u Opini Maglaj, Interprojekt d.o.o., Mostar
3. Mihali, S. (2007), Osnove inenjerske geologije, interna skripta RGN fakulteta, Zagreb
4. Mulali, M., Mandi, E. (2005), Inenjersko-geoloki uslovi nastanka klizita sa brzim premjetanjem masa,
Zbornik radova RGGF, br. XXVIII, Tuzla, str. 710.
5. Nikoli, T., Bluashvili, D. (2008), Specifini uticaji inenjersko-geolokih procesa na stabilnost objekata iznad
tuzlanskog sonog leita, Zbornik radova, Udruenje geologa Bosne i Hercegovine, III Savjetovanje geologa BIH sa
meunarodnim ueem, ISSN 1840-4073, br. III, str. 265271, Neum
6. Nikoli, T. (2010), Terenski podaci i fotografije
7. Nikoli, T. (2011), Podzemne i povrinske vode kao jedan od osnovnih okidaa klizita sa primjerima iz BiH, knjiga
saetaka, Hrvatsko-japanski projekat Identifikacija opasnosti i planiranje preventivnih mjera kod klizita i poplava u
Hrvatskoj, 2. projekt radionica Monitoring i analiza prevencije od klizita, odrona i poplava, 1517 decembar 2011.,
Rijeka, ISBN 978-953-6953-20-1, CIP RECORD 121013798, str. 6971.
8. Terenska dokumentacija Federalnog zavoda za geologiju, Sarajevo (Hrvatovi, H., Nikoli, T., Begi, H., Hodi E.)
9. Osnovna geoloka karta R 1:100.000, list Zavidovii i pripadajui tuma